Evropa i Sjedinjene Države podupirat će Ukrajinu u njezinom ratu protiv Rusije koliko god bude potrebno, rekao je u srijedu njemački kancelar Olaf Scholz, dodajući da Ukrajina pripada europskoj obitelji.
Govoreći u Parizu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, Scholz je rekao kako će čelnici na summitu EU-a u četvrtak poslati snažan signal solidarnosti s Kijevom.
“Nosim jasnu poruku Briselu: Ukrajina pripada europskoj obitelji”, rekao je Scholz.
Nakon stagnacije zbog pandemije koronavirusa, Međugorje je protekle godine zabilježilo veliki broj hodočasničkih posjeta te skoro dostiglo predpandemijske brojke. No ulazak Hrvatske u Šengen mogao bi ugroziti jednodnevne posjete Hercegovini, jer su neke prevozničke kompanije iz te zemlje, zbog mogućih gužvi na granici, već najavile da neće organizirati izlete prema Međugorju, odnosno prema Hercegovini.
Predsjednik Udruženja turizma, hotelijera i iznajmljivača soba iz Međugorja Davor Ljubić kazao je Feni kako je primjetan jako veliki rast broja posjeta od maja na ovamo.
– Ono što raduje je povratak zapadnoevropskih hodočasničkih destinacija, znači ljudi su se vratili iz Irske, iz Italije, Španije i dolaze u sve većem broju, a isto tako raduje povratak prekookeanskih hodočasnika, na prvom mjestu iz Latinske Amerike i Meksika. U zadnje vrijeme, pogotovo od osmog mjeseca protekle godine, bio je prisutan jako veliki broj ljudi iz Amerike i to zahvaljujući otvaranju direktne linije između Njujorka i Dubrovnika. U svakom slučaju, mi smo zadovoljni. U odnosu na 2000. i 2001. godinu, normalno da je ovo sve veliki pomak – istakao je Ljubić
Naglasio je kako se može reći da se Međugorje vraća predpademijskim brojkama.
– Siguran sam da će se to ove godine vratiti na približno istu brojku, ukoliko ne bude nekih turbulencija u svijetu jer je turizam po tome najosjetljiviji. Sve hodočasničke destinacije, ne samo Međugorje, vraćaju se svom starom sjaju – ocijenio je Ljubić.
Govoreći o pripremi za predstojeću sezonu, kazao je kako se, uz sve ostalo, vrši predstavljanje na sajmovima ali i kapacitiranje kadrova.
– Spremamo se za jednu puno jaču sezonu nego dosadašnjih godina, a isto tako i kapacitiramo, tražimo kadrove koji su nam potrebni jer je prošle godine najveći problem bila kvalificirana radna snaga pa se ove godine brojni hoteli pripremaju da se ekipiraju što prije. Prisutno smo i na sajmovima koji su interesantni za nas u međugorskom okružju. Međugorje se kao nekakva hodočasnička destinacija priprema na način koji je uobičajen svugdje u svijetu, a to je da se predstavi nekakvim svojim potencijalnim korisnicima koji do sada nisu bili u Međugorju. Nadam se da će to zaživjeti puno više nego što je bilo dosadašnjih godina i da ćemo biti prisutni ne samo na specijaliziranim, već i na puno većim sajmovima kako bi uz Međugorje mogli eventualno prezentirati i ponudu destinacije Hercegovina – naglasio je Ljubić.
U Međugorju je, kako kaže, potrebno urediti i prilaze i javne toalete te stvoriti sve uslove za hodočasnike koji se nalaze u blizini Brda ukazanja.
– Nadam se da će se to što prije regulirati i da će u tome pomoći i ustanovljenje Turističke zajednice općine Čitluk koja se vraća poslije dvadesetak godina – dodao je.
Mišljenja je kako bi se što prije trebalo raditi i na oživljavanju mostarske Zračne luke.
– Ima nekih naznaka da bi mogle biti uspostavljene redovne linije između Mostara i nekih drugih gradova u Evropi, ali to još uvijek nije službeno. Bez jake zračne luke, bilo kakva destinacija, pa tako i naša Hercegovina, ne može previše doprinijeti – ocijenio je Ljubić.
Sve to potvrdio je i ulazak Hrvatske u Šengen.
– Ovih dana smo se u to uvjerili upravo dolaskom Šengena u naše susjedstvo, na nekih pet, šest kilometara od Međugorja. Bojim se da će se, ukoliko se ne riješe nekakve stvari između Hrvatske i BiH, tokom ljetne sezone stvarati veliki čepovi, tako da bi čak mogli zaboraviti i jednodnevne izlete od kojih je u prvom redu živio Mostar i mostarski restorani i trgovine. Ukoliko se na granici bude čekalo po nekoliko sati bojim se da od jednodnevnih izleta nema ništa. Zbog tih problema, neke prevozničke kompanije iz Hrvatske već najavljuju da neće organizirati izlete prema Međugorju, odnosno prema Hercegovini – naglasio je Ljubić.
Najnoviji i jedan od najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, Ever Acme, prešao je prije nekoliko dana Sueski kanal na svom prvom pomorskom putovanju od Malezije do Nizozemske, objavio je predsjednik Uprave Sueskog kanala (SCA) Osama Rabie.
Kako prenosi portal marineinsight.com prema protokolu kojeg je slijedio SCA, oko prolaska velikih brodova koji po prvi put prolaze ovim putem, delegirana su dva kapetana koji su se ukrcali na kontejnerski brod i poželjeli dobrodošlicu njegovoj posadi, predajući suvenir kapetanu broda.
Ever acme plovi pod zastavom Singapura. Riječ je o najnovijem brodu nove generacije, “A TYPE” brodske kompanije “Ever Green”. Duljina ovog morskog diva je 400 metara, dok je širina 61,5 metara. Kapacitet tereta je 224 tisuće tona i može ukrcati preko 24 tisuće kontejnera.
Rabie se pohvalio kako je ovaj slučaj pokazatelj spremnost Sueskog kanala da odgovori na izazove u tranzitu koji nose nove generacije velikih brodova s velikim gazom i ogromnim kontejnerskim kapacitetom. Prije dvije godine teretni brod Ever Given „zaglavio“ je u Sueskom kanalu tako da nijedan drugi brod nije mogao proći svojim uobičajenim putem.
Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom već ima ponudu da iznajmi dva trajekta i posadu i odmah nakon što Vlada stavi van snage svoj zaključak iz 2019. godine, preuzme u potpunosti upravljanje trajektnom linijom Kamenari-Lepetane do dodjela koncesije.
Ovo je za Vijesti kazao zvanično predsjednik odbora direktora Morskog dobra Blažo Rađenović.
Vlada bi trebalo, prema najavi premijera Dritana Abazovića, da na sjednici ove sedmice, ukine zaključak iz 2019. godine kojim je kompaniji Pomorski saobraćaj omogućeno da aneksima produžava prije četiri godine istekli ugovor sa Morskim dobrom o zakupu pristaništa u Kamenarima i Lepetanima, koji je bio pravni osnov da ta firma od 2004. obavlja monopolsku djelatnost trajektnog prevoza vozila i putnika na jedinoj trajektnoj liniji u državi.
– Što se tiče trajekta i posade za prvi period bismo iznajmili dva trajekta i posadu i tu imamo već ponudu, da bi kasnije u najkraćem mogućem roku (ne dužem od tri-četiri mjeseca) kroz javne nabavke kupili tri veća trajekta koji bi imali veće kapacitete od ovih postojećih. Što se cijena tiče, biće javni poziv i cijeniće se najpovoljnija ponuda. Poznato je da je Morsko dobro domaćinskom i odgovornom politikom preduzeća jako likvidno i spremno da bez problema kupi tri trajekta – naglasio je Rađenović.
On je poručio da su kao odgovorno javno preduzeće vodili računa i o zaposlenima koji sada rade u Pomorskom saobraćaj i da niko neće ostati bez posla.
– Svi zaposleni će imati poziv ako budu željeli da nastave da rade svoj posao i ubuduće. Spremni smo da odmah nakon stavljanja van snage zaključka Vlade iz 2019. preuzmemo u potpunosti upravljanje na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane do dodjele koncesija. Morsko dobro je i prošle godine bilo spremno da vrati državi i građanima ovaj, pa mogu reći slobodno jedan od najunosnijih poslova u našoj državi. Ako Vlada odredi da mi budemo prelazno rješenje do raspisivanja koncesije i izbora prvorangiranog koncesionara mi ćemo taj posao odraditi u interesu građana i države. Statut preduzeća nam daje za pravo obavljanje privredne djelatnosti, a sama privezišta i pristaništa u Lepetanima i Kamenarima su u zoni morskog dobro, odnosno u vlasništvu države. Još jednom da ponovim, u Morskom dobru nastojimo da se ovaj posao dodijeli u skladu sa zakonom, a to znači da na osnovu raspisanih koncesija se prijave svi zainteresovani i onaj ko bude prvorangirani ponuđač neka mu je sretno, uključujući i aktuelnog prevoznika, odnosno firmu Pomorski saobraćaj, ali ne nikako bez koncesija i pod aktuelnim uslovima – rekao je Rađenović.
U Morskom dobru se nadaju da će Vlada njima povjeriti da upravljaju trajektom do izbora koncesionara jer bi to, kako tvrdi Rađenović, značilo novu vrijednost za preduzeće i da će ako dobiju ovaj posao duplirati ukupne prihode za ovu godinu.
Abazović je u utorak imao sastanak sa predstavncima Morskog dobra i Opština Herceg Novi i Tivat na kome su sagledane mogućnosti i razmotreni modaliteti preuzimanja trajektne linije od strane države i postignuta saglasnost o neophodnosti zaštite javnog interesa u odnosu na privatne monopolističke firme.
– Abazović je istakao da Vlada ima intenciju da građanima vrati ono što je njihovo, stane na kraj arčenju državne imovine i preuzme upravljanje trajektnom linijom – saopšteno je juče iz kabineta premijera.
Pomorski saobraćaj je privatizovan bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi 2004. godine. Za tu kompaniju je firma Prohouse u kojoj su podgorički biznismeni, braća Dejan i Dušan Ban, sarađivala sa Željkom Mihailovićem, državi platila 1,2 mil EUR, od čega samo 680.000 EURu kešu, a ostatak u obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupila po diskontovanim cijenama.
Oni su narednih 14 godina ostvarivali milionske profite koristeći monopol te firme na trajektnu djelatnost u Boki, a Morskom dobru su na ime zakupa obale u Lepetanima i Kamenarima plaćali mjesečnu naknadu u visini od četiri odsto prihoda ostvarenog prodajom usluga Pomorskog saobraćaja. Tako je Morsko dobro godišnje dobijalo između 200 i nepunih 300.000 EUR.
Svi podaci govore da ovaj posao treba da radi državna firma
Vijesti su pitale Rađenovića o tome da li Morsko dobro ima analizu za preuzimanje ove linije i šta je ta analiza pokazala.
– Analize i studije opravdanosti su više nego jasne, pa čak i ako hoćete da uzmete kao relevantne finansijske izvještaje koje nam šalje Pomorski saobraćaj dovoljno govore koliko je ovo isplativ i unosan posao kratkoročno, a kamoli dugoročno. Prihodi iznad osam miliona godišnje, više od million i po prevezenih vozila i benefiti poput oslobađanja akciza na gorivo je dovoljan pokazatelj da ovaj posao treba da radi državno preduzeće. Da li će to biti Morsko dobro, Barska plovidba ili neko treće Vladino preduzeće manje je bitno – rekao je Rađenović.
On je kazao da je sigurno da će za građane biti mnogo povoljnije, da će opštine Herceg Novi i Tivat imati direktne interese od tog posla.
– I da više nikad nećemo imati situaciju da kola vatrogasne jedinice moraju da plate trajektnu kartu da bi spasli nekom život ili ugasili požar na drugoj strani obale – poručio je Rađenović.
U organizaciji Kotorske biskupije i Instituta za Povijest umjetnosti, u petak, 10. februara s početkom u 19 sati u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru održat će se predstavljanje knjige akademika Radoslava Tomića Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku.
Knjigu će predstaviti Sanja Cvetnić, recezentica, i Radoslav Tomić, autor. Prisutnima će se obratiti don Robert Tonsati, Katarina Horvat-Levaj i Davor Trupković.
Najnovija knjiga akademika Radoslava Tomića Znakovi identiteta. Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici pruža monografski pregled likovnih prikaza lokalnih svetaca zaštitnika u primorskoj umjetnosti baroknoga razdoblja i umjetnine tumači u lokalnom, regionalnom i nacionalnom kontekstu. Sadržaj knjige obuhvaća likovnu kulturu velikoga prostora, od Krka do Kotora, odnosno mletačku Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, u vremenu nakon Tridentskoga sabora, u kojem se pronalaze začeci novih ili obnova starih pobožnosti prema lokalnim svetim zaštitnicima. Ova knjiga donosi svjež pogled na baroknu umjetnost istočnog Jadrana.
Akademik Radoslav Tomić je u ovoj knjizi, u kojoj su teze o identitetskoj vrijednosti dalmatinske likovne baštine utemeljene na odličnom poznavanju »terena«, od Krka do Kotora, ali dakako i Venecije i Veneta (radi usporedbi i tematske razlikovnosti), pružio znanstveni temelj za puno razumijevanje i vrednovanje likovnoga krajolika Dalmacije. Ova knjiga je vrsta razdjelnice u tom smislu i na području koje obrađuje, jer daje smisao pojavama koje su usporedive u različitim mjestima Dalmacije, a vezane su, kako sam autor piše, za održanje identiteta (»Tako se dalmatinski prostor premrežio svetačkim likovima koji su funkcionirali na dvije razine: sakralnoj i profanoj, objedinjujući vjersku i komunalnu zajednicu u neraskidivu cjelinu.«). Stoga u knjizi nalazimo brojne identitetske topose Dalmacije, naznačene kroz likovna djela, od slave crkvenoga naučitelja i prevoditelja sv. Jeronima, mjesnih svetaca-zaštitnika, raznih svetačkih relikvija do Gospe Sinjske i Alke pa knjiga u znanstvenom smislu svjedoči o znanstvenoj širini, nužnoj za puno razumijevanje uloge baštine u oblikovanju dalmatinskoga i pojedinih mjesnih identiteta.
Festival vina i ukljeve biće održan za vikend u Virpazaru, saopšteno je iz Turističke organizacije (TO) Bar.
Na jubilarnom, 25. izdanju te manifestacije, učestvovaće 29 izlagača iz svih subregiona Crne Gore.
„Festival ima i takmičarski karakter. Na osnovu degustacije 54 uzorka, dodjeljivaće se zlatne, srebrne i bronzane medalje. Svi izlagači su poljoprivredna gazdinstva registrovana u Ministarstvu poljoprivrede i vinarije koje imaju dozvolu za puštanje vina u promet“, navodi se u saopštenju.
Festival vina i ukljeve tradicionalno organizuju mjesna zajednica Crmnica, Udruženje vinara i vinograda Crmnički vranac i nevladina organizacija (NVO) Dani Skadarskog jezera, pod pokroviteljstvom Opštine Bar i barske TO. Podršku su pružili kompanija Plantaže i Nacionalni parkovi Crne Gore.
„Turističko-poljoprivredna manifestacija Dani vina i ukljeve je prilika da domaći proizvođači posjetiocima ponude svoje proizvode i tako poboljšaju plasman. Organizatori su pripremili 200 litara besplatnog vina za degustaciju“, dodaje se u saopštenju.
Podsjećamo javnost da je Crveni krst Crne Gore otvorio žiro račun za prikupljanje pomoći za stanovništvo pogođeno katastrofalnim zemljotresom u Turskoj i Siriji. Broj žiro računa putem kojeg građani mogu uplatiti sredstva je 520-5188-31 kod Hipotekarne banke.
Takođe, aktiviran je sms broj 15888 kod sva tri operatera – Telekom, One i M-tel putem kojeg građani mogu da doniraju sredstva. Cijena slanja jedne sms poruke iznosi 1 euro.
Za nepunih 24 sata preko žiro računa je uplaćeno 1921,24 eura za pomoć stanovništvu Turske i Sirije pogođenom zemljotresom.
U okviru apela koji smo pokrenuli za podršku ugroženom stanovništvu Crveni krst Crne Gore opredijeliće po 3 000 eura za Turski i Sirijski Crveni polumjesec.
U ovom trenutku prioritet je finansijska podrška, a prema instrukcijama koje smo primili direktno od nacionalnih društava Crvenog polumjeseca Turske i Sirije preporuka je za sada se suzdržati od slanja humanitarne pomoći kako se ne bi ometao proces spašavanja ljudi iz ruševina, te kako bi se izbjegle komplikovane logističke procedure.
Ovo su neki od razloga zbog kojih je prioritet finansijska podrška:
Poteškoće u primanju, selektovanju, distribuciji i skladištenju robe jer sve to zahtijeva značajne ljudske resurse i potrebu za prostorom za adekvatno pakovanje kod primaoca pošiljke;
Dodatni troškovi upravljanja i transportovanja robom, koji bi se mogli direktno usmjeriti na ono što je prioritetno na terenu;
Zbog samog načina na koji Pokret Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca upravlja krizama što podrazumijeva srednjeročnu i dugoročnu podršku pogođenom stanovništvu, gdje finansijska podrška ima glavnu ulogu;
Podrška lokalnoj ekonomiji zemlje;
Nepotrebni otpad, jer velika količina ove robe ne može biti adekvatno upotrijebljena.
Imajući u vidu dugoročne potrebe pogođenog stanovništva i neophodnost međunarodne pomoći prema izvještajima Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, finalizovan je hitni apel za prikupljanje pomoći čija se vrijednost sada već procjenjuje na 200 miliona švajcarskih franaka za obje zemlje.
Kako bismo bili u toku sa najnovijim informacijama sa terena, Crveni krst Crne Gore kontinuirano komunicira sa kolegama iz Crvenog polumjeseca Turske i Sirije i sa Međunarodnom federacijom društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.
Nakon jučerašnjeg obilaska bolnice Meljine u Herceg Novom, od strane direktora Opšte bolnice Kotor Davora Kumburovića odlučeno je da se poništi prošlonedjeljni konkus kotorske bolnice, te naredne sedmice raspiše novi.
Podsjetićemo da je sporni konkurs podrazumijevao da od 150 radnika koliko bolnica Meljine broji, 59 izgubi posao, dok ostatak nađe namještenje u Opštoj bolnici Kotor.
Sindikalna organizacija bolnice Meljione, bila je isključiva u stavu da nijedan zaposleni neće konkurisati na takve oglase. Medicinska direktorka bolnice Meljine Olivera Elez je saopštila da je dr Kumburović obišao sva odjeljenja i sa njom razgovarao o novoj organizaciji, budući da će ova bolnica u sistemu javnog zdravstva, funkcionisati kao odjeljenje kotorske bolnice.Elez je objasnila će najveći broj radnika ipak ostati na svojim radnim mjestima, a vrlo mali broj njih biti prekvalifikovan. Dio njih će uskoro biti penzionisano.
– Novi konkurs biće raspisan naredne sedmice. Suština je da će Bolnica Meljine u ovakvoj organizaciji, sa svim odjeljenjima i dalje funkcionisati kao dio kotorske. Međutim, cilj je naš i Ministarstva da se što prije obezbijedi dovoljno sopstvenog medicinskog kadra da bi se Bolnica Meljine mogla izdvojiti iz OB Kotor i funkcionisati kao samostalna – kazala je Elez.
Smatra da će do osamostaljennja “proteći dosta vode” s obzirom na deficit ljekara kako u Crnoj Gori tako i okruženju.
Prošlog petka je u u Ministarstvu zdravlja postignut dogovor da većina osoblja bude zadržana, odnosno zbrinuta, te da do 1.marta moraju biti zaključeni svi oglasi za radna mjesta, kako bi Bolnica Meljine prešla u javni zdravstveni sistem u punom kapacitetu, a ne kao stacionar, kako je pomenuto Ministarstvo isprva zamislilo. Stalno zaposleni radnici, dobili su decembarsku platu, dok oni po ugovoru, baš kao ni penzioneri, još uvijek nisu
Spasioci vode utrku s vremenom Foto: Sertac Kayar/Cagla Gurdogan/WHITE HELMETS / Reuters / Reuters
Nastavlja se očajnička potraga za preživjelima u katastrofalnim potresima u Turskoj i Siriji. Sa svakim je satom nade sve manje, a broj poginulih raste.
Prema posljednjim podacima, razorni potresi u dvije zemlje odnijeli su više od 11.000 života, od toga je više od 9 hiljada ljudi poginulo u Turskoj, a oko 2500 u Siriji. S
vjetska zdravstvena organizacija predviđa da bi se broj mrtvih na kraju mogao popeti i na 20 hiljada. Samo u Turskoj ozlijeđenih je više od 50 hiljada.
U nepuna tri dana to je područje pogodilo oko 700 potresa koji su uzrokovali novu štetu na porušenim zgradama. Posao je dodatno otežan spasilačkim ekipama.
Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da je projekat izgradnje bulevara u Grblju veoma važna za infrastrukturu Crne Gore.
Kako su saopštili iz Kabineta premijera, on je danas održao sastanak sa predstavnicima mještana Grblja koji protestuju u vezi sa problematikom vezanom za početak izvođenja radova na izgradnji bulevara između Jaza i Aerodroma Tivat.
Predstavnici mještana koji protestuju zahvalili su Abazoviću na prijemu i spremnosti da ih sasluša.
“Oni su istakli da nijesu protiv rekonstrukcije saobraćajnice, ali da su protiv rekonstrukcije na planirani način, ukazujući na potrebu smanjenja broja saobraćajnih traka, povećanja broja pješačkih prelaza, raskrsnica i pasarela. Mještani Grblja su naveli da pomenuti bulevar ne treba da predstavlja glavni tranzitni koridor na crnogorskom primorju, već da to treba da bude riješeno sistemom obilaznica”, saopšteno je iz Vlade.
Abazović je izražavajući razumijevanje za ukazane probleme od strane mještana, istakao da projekat izgradnje bulevara smatra veoma važnim za infrastrukturu Crne Gore.
“Izgradnja saobraćajnice sa 12 kružnih tokova, pet raskrsnica, obostranim trotarima i javnom rasvjetom, pospješiće kvalitet života građana na tom području, ali i omogućiti veću protočnost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih gužvi, kao i povećanje bezbjednosti saobraćaja”, istakao je Abazović.
Abazović je izrazio spremnost da na poziv mještana posjeti Grbalj i sa njima obiđe trasu budućeg bulevara.
Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović je izrazio razumjevanje za izložene probleme predstavnika građana Grblja i naveo da su vrata te institucije uvijek otvorena za sve sugestije.
Ponovio je važnost projekta, kao i spremnost da se razgovara o problemima s ciljem pronalaska rješenja na zadovoljstvo svih.
Sagovornici su se, kako navode, saglasili da će o pomutoj temi nastaviti intenzivnu komunikaciji s ciljem pronalaska rješenja na zadovoljstvo države i lokalne zajednice.
