Predsjednik Vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da je projekat izgradnje bulevara u Grblju veoma važna za infrastrukturu Crne Gore.
Kako su saopštili iz Kabineta premijera, on je danas održao sastanak sa predstavnicima mještana Grblja koji protestuju u vezi sa problematikom vezanom za početak izvođenja radova na izgradnji bulevara između Jaza i Aerodroma Tivat.
Predstavnici mještana koji protestuju zahvalili su Abazoviću na prijemu i spremnosti da ih sasluša.
“Oni su istakli da nijesu protiv rekonstrukcije saobraćajnice, ali da su protiv rekonstrukcije na planirani način, ukazujući na potrebu smanjenja broja saobraćajnih traka, povećanja broja pješačkih prelaza, raskrsnica i pasarela. Mještani Grblja su naveli da pomenuti bulevar ne treba da predstavlja glavni tranzitni koridor na crnogorskom primorju, već da to treba da bude riješeno sistemom obilaznica”, saopšteno je iz Vlade.
Abazović je izražavajući razumijevanje za ukazane probleme od strane mještana, istakao da projekat izgradnje bulevara smatra veoma važnim za infrastrukturu Crne Gore.
“Izgradnja saobraćajnice sa 12 kružnih tokova, pet raskrsnica, obostranim trotarima i javnom rasvjetom, pospješiće kvalitet života građana na tom području, ali i omogućiti veću protočnost saobraćaja, smanjenje saobraćajnih gužvi, kao i povećanje bezbjednosti saobraćaja”, istakao je Abazović.
Abazović je izrazio spremnost da na poziv mještana posjeti Grbalj i sa njima obiđe trasu budućeg bulevara.
Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović je izrazio razumjevanje za izložene probleme predstavnika građana Grblja i naveo da su vrata te institucije uvijek otvorena za sve sugestije.
Ponovio je važnost projekta, kao i spremnost da se razgovara o problemima s ciljem pronalaska rješenja na zadovoljstvo svih.
Sagovornici su se, kako navode, saglasili da će o pomutoj temi nastaviti intenzivnu komunikaciji s ciljem pronalaska rješenja na zadovoljstvo države i lokalne zajednice.
Opština Kotor obavještava građane Kotora da je započeta akcija prikupljanja pomoći za građane Gaziantepa. Građani i građanke Kotora neophodnu pomoć mogu dostavljati u prostorijama Doma kulture u Škaljarima danas od 17 do 20, a narednih dana od devet do 18 sati, kao i u mjesnim zajednicama na teritoriji opštine Kotor.
Potrepštine koje su neophodne stanovnicima našeg pobratimskog grada koji je pogođen razornim zemljotresom su:Zimska odjeća za djecu i odrasle, kaputi, jakne, kabanice, duboke cipele i čizme, džemperi, pantalone, rukavice, šalovi, kape, čarape, donji veš.
Takođe je potrebno prikupiti: pakete hrane (konzervirana hrana bez svinjskog mesa sa produženim rokom trajanja), sredstva za higijenu i čišćenje i higijenski ulošci.
Stvari treba da budu čiste, dobro očuvane i namijenjene zimskim uslovima.
Posljedice potresa u Turskoj i Siriji Foto: Suhaib Salem/White Helmets/Umit Bektas/Serday Ozsoy / REUTERS
Opština Kotor ovim putem poziva sve privrednike sa teritorije naše opštine koji žele da se uključe u akciju da se za dodatne informacije jave na broj telefona: 069/375-877.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić učestvovao je sa saradnicima na 9. Konferenciji gradonačelnika održanoj u Novom Mestu, u Sloveniji, na poziv župana tog grada, Gregora Macedonija. Revitalizacija i turizam u gradskim centrima bili su centralna tema konferencije, a susret sa čelnicima evropskih gradova iz Njemačke, Španije, Francuske, BIH i Slovenije povod za razgovor o trenutnim projektima i mogućnostima za buduću saradnju.
Predstavnici gradova imali su priliku da diskutuju o revitalizaciji gradskih središta i pogledu na kulturno naslijeđe, njegovu zaštitu i vrijednovanje kroz prizmu turizma kao važne privredne grane, te da podijele primjere dobre prakse iz sopstvenih sredina.
Predsjednik Katić zahvalio se županu Macedoniju na pozivu i istakao da je učešće Herceg Novog na konferenciji bila sjajna prilika za sagledavanje ideja i projekata u ovoj oblasti, kao i za povezivanje sa potencijalnim međunarodnim partnerima, sa kojima bi mogli, kroz zajedničke projekte, ujediniti snage u cilju očuvanja, vrijednovanja i unaprijeđivanja urbanog gradskog jezgra.
Potencijale i projekte Herceg Novog u oblasti revitalizacije i turizma u gradskom centru učesnicima konferencije je predstavio sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi, Nenad Vitomirović.
On je objasnio da je Herceg Novi prije pet godina bio u situaciji da je neophodno hitno reagovati kako bi oživjeli uže jezgro grada, koje je u prethodnim decenijama ostalo bez značajnijih smještajnih kapaciteta i bilo slabo turistički vidljivo. Tada je, usvajanjem Strateškog plana razvoja, Opština dala dugo potrebne i neophodne odgovore na pitanja šta je potrebno uraditi kako bi u narednom periodu revitalizovali centar grada i pospješili turizam, kazao je Vitomirović.
Predstavljajući aktivnosti koje su Planom predviđene kroz šest prioritetnih oblasti, on je istakao da je Opština već realizovala značajne projekte u cilju rješavanja problema nedostatka parkirališta u gradskom jezgru, sanirala je jedan od značajnih istorijskih objekata, radi na projektima revitalizacije kula i utvrđenja, uređenja ulica i stepeništa, kao i na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja za nova ulaganja u turističke kapacitete tog dijela grada.
Konferenciji u Novom Mestu prisustvovali su, pored predstavnika Herceg Novog i grada domaćina, delegacije gradova: Buhl i Schkeuditz iz Njemačke, Vilafranca del Penedes iz Španije, Villefranche-sur-Saone iz Francuske i Prijedor iz Bosne i Hercegovine.
Opština Tivat potpisala je danas Sporazum o saradnji sa Javnom ustanovom za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci – Podgorica na Kakarickoj Gori.
Na osnovu ovog Sporazuma i nove skupštinske Odluke o sufinansiranju tretmana rehabilitacije korisnika/ca psihoativnih supstanci, Opština Tivat nastaviće da pruža materijalnu podršku korisnicima psihoaktivnih supstanci sa teritorije opštine Tivat koji zatraže tretman u navedenoj ustanovi, a to će pravo od sada imati i strani državljani sa odobrenim stalnim boravkom u Tivtu.
Sporazum su potpisali predsjednik Opštine Željko Komnenović i direktorica Javne ustanove Dijana Milošević. Tom prilikom Milošević je zahvalila Opštini Tivat na pokazanom razumijevanju i dosadašnjoj kvalitetnoj saradnji, i poručila da će ta ustanova ostati otvorena za svaki vid podrške, kao i za bilo kog pojedinca i instituciju kojoj je potrebna njihova stručna pomoć. Predsjednik Komnenović kazao je da će Opština Tivat nastaviti da razvija i unaprjeđuje rad na ovom polju. Na sastanku je istaknuto i da je, pored Danilovgrada, Tivat jedina opština u Crnoj Gori koja pruža ovu vrstu materijalne podrške građanima.
Potpisivanje sporazuma
Prethodni, petogodišnji Memorandum o saradnji istekao je krajem 2022. godine, a nova odluka o sufinansiranju tretmana rehabilitacije usvojena je na zadnjoj sjednici aktuelnog saziva SO Tivat, 28. decembra prošle godine. Njom je na bolji način definisan iznos sufinansiranja tretmana i precizno navedeno na koga se odnosi konkretno pravo. Tako će, umjesto pokrivanja troškova rehabilitacije u dosadašnjem, fiksnom mjesečnom iznosu od 230 eura, participacija Opštine Tivat biti u istom procentu koji je dužna da plati porodica, bez obzira na visinu iznosa, a pravo na ovu podršku imaće i strani državljani sa stalnim boravkom u Tivtu.
Ovogodišnji tradicionalni Kotorski karneval biće održan od 25. februara do 5. marta
Programom je planirano podizanje karnevalske zastave u subotu 25. februara, u 11 sati, kada će Gradska muzika, mažoretke i maske obići Stari grad.
Nakon toga će se na Trgu od oružja održati koncert klape “Šufit”, koja će istog dana nastupiti u Poslovnom centru “Vukšić” u 21 sat.
Abrum “Za nas Kotorane”, planiran je za 25. februar u 18 sati.
Za 2. mart u 18 sati, u Kulturnom centru je predviđen koncert mažoretki “Fešta” – “Svi smo mi fešta”.
Tradicionalni kotorski maskenbal je u petak 3.marta u hotelu “Blue Kotor Bay” na Prčanju, sa početkom u 21 sat.
Abrum je planiran za subotu 4.mart u 11 sati, kada će Gradske muzike i mažoretke obići Stari grad i podsjetiti da će se u nedjelju 5.marta održati tradicionalni Kotorski karneval. Istog dana u domu kulture u Škaljarima biće održana “Škaljarska večera”.
Karnevalska povorka planirana je 5. marta, sa početkom un 15 sati, na potezu od Ljetnjeg bazena do Macea, gdje će se krivcu za sve nedaće Kotorana u protekloj godini suditi i izvršiti spaljivanje.
Nakon spaljivanja karnevala u Starom gradu nastavlja se fešta uz muzički program, nastupaju bend “Toć” i Jelena Rozga, u 19 sati.
Više od 8700 ljudi poginulo je u katastrofalnim potresima u Turskoj i Siriji. Prema službenim podacima, sa zemljom je sravnjeno oko 5700 zgrada, a neslužbeno i dvostruko više.
Akcije spašavanja ometaju naknadni potresi i hladnoća. Mnogo je ljudi i dalje pod ruševinama na vrlo niskim temperaturama. U Gaziantepu, epicentru prvog potresa u Turskoj, temperatura se spustila na -1 C.
Više od 8700 poginulih
Više od 8700 ljudi poginulo je u katastrofalnim potresima u Turskoj i Siriji. U Turskoj se broj, prema podacima turske Agencije za katastrofe popeo na 6.234.
Teško je provjeriti broj u Siriji, ali njeni državni mediji navode da je ubijeno oko 2500 ljudi. Spasilačka organizacija Bijele kacige, koja djeluje u području pod kontrolom pobunjenika, kaže da se broj mrtvih popeo na više od 1280, javlja BBC.
Promrzli, gladni i bez krova nad glavom
Prema službenim podacima u potresima je sa zemljom sravnjeno oko 5700 zgrada. Neslužbeno, i dvostruko više. Ne zna koliko je još unesrećenih koji čekaju da ih netko pronađe. Vrijeme istječe, a spasioca nedostaje na terenu, iako su put juga Turske krenuli iz cijelog svijeta.
Oni koji su se izvukli, bez krova su nad glavom. Promrzli i gladni, smješteni u šatorskim naseljima, čekaju vijesti što će dalje biti s njima.
Turske vlasti kažu da je oko 13,5 milijuna ljudi pogođeno potresom na području koje se proteže 450 km od Adane na zapadu do Diyarbakira na istoku te 300 km od Malatye na sjeveru do Hataya na jugu. Najviše žrtava ostalo je u ruševinama u pokrajini Hatay koja graniči sa Sirijom.
Kako nesreća nikad ne dolazi sama, u luci Iskenderun izbio je požar jer su u potresu oštećeni objekti i kontejneri uzrokovali probleme u elektroenergetskom sustavu. Turska vojska priopćila je da je nakon 27 sati borbe, požar ugašen.
U Siriji, ono što nije uništio rat, uništio je potres
U Siriji, ono što nije uništio rat, uništio je potres. Za goli život, bore se golim rukama. Potresom pogođeni sjeverozapad zemlje, pod kontrolom je oporbe koju podržava Turska. Ovdje živi oko 4,2 milijuna ljudi, najviše raseljenih iz drugih dijelova zemlje.
Lokalne vlasti proglasile su izvanredno stanje. Od međunarodne zajednice zatražili su hitnu pomoć, a od svjetskih lidera da izvrše pritisak na Bashara al-Assada i njegovog saveznika Vladmira Putina kako potresom pogođena područja ne bi postala i meta bombardiranja.
Povodom jubileja – 40 godina bavljenja novinarstvom i 30 godina bavljenja kulturom – Narodna biblioteka Budve organizuje veče novinara, publiciste i kulturnog djelatnika Ranka Pavićevića u četvrtak, 9. februara u amfiteatru C8, na drugom spratu Akademije znanja.
Na večeri koja počinje u 19 sati, pored Pavićevića govoriće akademik Siniša Jelušić i književnik, književni kritičar i potpredsjednik Udruženja književnika Crne Gore Perivoje Popović, a program će moderirati Stanka Stanojević.
Ranko Pavićević, rođen je u Podgorici, 24. novembra 1955. godine, gdje je završio Pravni fakultet. Tokom četrdesetogodišnjeg rada u novinarstvu, pisao je i izvještavao za 12 medijskih kuća u Crnoj Gori i bivšoj Jugoslaviji. Osnivač je Radija Budve, na čijem čelu je bio 18 godina na mjestu glavnog i odgovornog urednika, kao i urednika informativnog programa.
Tokom plodnog novinarskog rada, za razne medijske kuće, napisao je više od 55.000 tekstova, izvještaja, informacija, reportaža, osvrta, komentara i drugih novinarskih formi.
Dugi niz godina bio je kolumnista u revijama: Omladinski pokret, Istok, Primorske novine, Glas Boke, kao i Radio Budvi.
Dobitnik je više značajnih novinarskih nagrada: „Velibor Popović“ za najboljeg dopisnika novinske agencije TANJUG, za 2006. godinu, Prve godišnje nagrade Udruženja novinara Crne Gore za 2019. godinu i Nagrade za životno djelo Udruženja novinara Crne Gore, 2021. godine.
Autor je nekoliko scenarija za Radio i Televiziju.
Ranko Pavićević je autor 10 knjiga različitih žanrova, od kojih su neke doživjele po tri izdanja: „Znakovi vremena“(1994); „Znakovi vremena II“ (1995); „Robija jedne mladosti“(1996); „Američka zavjera“ (1999); „Varvarstvo NATO-a“ (2000); „Slikari govore“ (2002); „Na vrhu pera“ (2006), „Razgovori (Znakovi vremena)“ (2017) i „Sili u inat“ (2019). Kao vlasnik novinsko-izdavačkog preduzeća ART PRES iz Budve objavio je 36 knjiga drugih autora.
Tokom posljednjih 30 godina, u zemlji i inostranstvu, organizovao je oko 200 samostalnih i kolektivnih likovnih izložbi slika i skulptura, poznatih umjetnika. U tom periodu, organizovao je 45 međunarodnih likovnih kolonija poznatih slikara iz Crne Gore i svijeta, koje su okupile oko 500 umjetnika, koji su naslikali oko 1.000 umjetničkih djela.
Pavićević je do sada u Budvi, organizovao 125 književnih večeri i promocija knjiga, poznatih, domaćih, regionalnih i inostranih književnih stvaralaca, kao i mladih pjesnika Budve. Zanimljivo je, Pavićević, kao galerista, tokom 20 godina, poklonio je raznim ustanovama, nevladinim organizacijama, firmama i pojedincima, 66 umjetničkih slika raznih autora iz zemlje i inostranstva, raznih formata i tehnika, kao i ukupno 1000 knjiga iz svoje, kućne biblioteke.
Osnivač je dvije hotelske biblioteke na Budvanskoj rivijeri i prvog Pres centra u Budvi. U saradnji sa Hotelskom grupom „Budvanska rivijera“ idejni je tvorac i organizator izrade prve kamene skulpture, mitskih osnivača Budve, Kadma i Harmonije, teške oko dvije tone, koja se nalazi u Hotelskom naselju „Slovenska plaža“ u Budvi, čiji je autor, poznati crnogorski vajar Marko Petrović Njegoš.
Bio je član umjetničkog Savjeta festivala „Grad teatar“ u Budvi i član žirija za dodjelu književne nagrade festivala, „Stefan Mitrov Ljubiša“.
Za poseban doprinos afirmaciji književnosti i kulture dobitnik je nagrade „Vidovdanska riječ“ Udruženja književnika Crne Gore, za 2019. godinu.
Zastupljen je u monografijama, „Ko je ko u kulturi Crne Gore“ i Udruženja novinara Crne Gore.
Član je udruženja novinara i književnika Crne Gore.
Jedan od najstarijih kruzera na svijetu Astoria koji plovi pod portugalskom zastavom i iza sebe ima bogatu i burnu povijest, na prodaji je, prenosi fleetmon.com.
Brod je sagrađen 1948. godine u Goeteborgu, pod imenom Stockholm. Sa duljinom od 160 metara mogao je ugostiti skoro 400 putnika i vozio je iz grada Goeteborga u Švedskoj za New York.
Poznat je po tome što je 25. srpnja 1956. godine sudjelovao u pomorskoj nesreći kod obale Nuntucketa u blizini New Yorka kada se sudario s talijanskim brodom ‘Andrea Doria‘, jednim od najboljih putničkih brodova svih vremena.
Budući da radarska tehnologija tada nije bila tako napredna, došlo je do silovitog sudara. Talijanski brod je nakon 11 sati potonuo, a u nesreći je poginulo 49 putnika i članova posade, dok su 1662 putnika spašena prekrvavši se na Stockhoml te ostale brodove koji su se nalazili u blizini. Brod Stockholm u toj nesreći izgubio je pet članova posade.
Nakon popravka koji je iznosio oko milijun američkih dolara, Stockoholm je nastavio ploviti, samo je često mijenjao imena, vlasnike i zastavu pod kojom je plovio. Zanimljivo je da je često dolazio u Dubrovnik pod njemačkom zastavom i imenom Voelkerfreundschaf, kasnije pod imenom Athena, a potom opet Astoria.
Tijekom pandemije, brod je bio na vezu u luci Rotterdam. Nagađanja su da je namjenjen za scraping, odnosno uništavanje ili prenamjenu, no vlasnici su to demantirali te izjavili kako brod traži novog vlasnika.
U Zagrebu je u 88. godini života nakon duge i teške bolesti preminuo bivši hrvatski nogometni izbornik Miroslav Ćiro Blažević.
Blažević je preminuo nakon što se duže vrijeme borio sa zloćudnom bolešću, koja je, nažalost, metastazirala.
Prvi put dijagnosticiran mu je karcinom prostate 2011. godine, no Blažević se othrvao opakoj bolesti. Godinu dana nakon toga operiran je i zbog melanoma u početnoj fazi. U rujnu 2019. teška se bolest još jednom vratila, a nažalost ovoga puta Ćiro nije izašao kao pobjednik.
Jedno od posljednjih javnih pojavljivanja Blažević je imao sredinom prosinca prošle godine kada je u Zagrebu dobio nagradu “Vladimir Beara” za doprinos razvoju sportske kulture i društvene tolerancije.
“Okupili ste se u velikom broju i ukazali ste mi veliku čast. Ali, ovo je moje posljednje obraćanje javnosti na jednom javnom skupu. Gotovo je. Nema više. Adio Ćiro. Brojim zadnje dane, svjestan sam toga,” rekao je tada Ćiro. Nakon što je dobio nagradu nije imao više snage za nikakve razgovore s medijima, razgovore koje je inače uvijek rado vodio i koje nikad nije odbijao.
Njegovo trenersko umijeće, a prije svega osobna karizma, osvajala je navijače i ljude gdje god je radio.
Blažević je službeno rođen 10. veljače 1935. godine u Travniku, no Ćiro je nekoliko puta objasnio kako se njegov otac Mato malo više zadržao u kafiću pa ga je kod matičara upisao dan kasnije.
Nogometnu karijeru započeo je 1954. godine u travničkom klubu “Bratstvo”. Potom je preselio u Dinamo, a 1955. odlazi u Lokomotivu, a zatim se vraća u Bosnu i Hercegovinu u Sarajevo, gdje igra do 1958. godine. U Hrvatsku se vratio 1958. godine, ali ovoga puta u Rijeku, gdje je igrao sve do 1961. godine. Potom godinu dana igra za švicarski nogometni klub Sion, a prvo mjesto trenera dobio je u niželigašu FC Vevey.
Trener svih trenera je u dugogodišnjoj trenerskoj karijeri vodio 19 klubova u Švicarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Kini i Iranu, a trenirao je i pet reprezentacija (Švicarsku, Hrvatsku, Iran, BiH, kinesku U-23).
Međutim, dva velika rezultata obilježila su mu karijeru. Dinamov naslov prvaka bivše države 1982. godine, te bronca hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj.
“Uvijek ’82. Nikada nije bilo dileme. Dinamo ’82 je na prvom mjestu, pa onda dugo ništa, pa moji Vatreni,” kazao je Blažević u prosincu 2021. na premijeri dokumentarnog filma o Miroslavu “Ćiri” Blaževiću autora Sabahudina Topalbećirevića.
Popularni je Ćiro na klupu Dinama zasjeo u prosincu 1980. godine nakon što je odstupio Ivan Đalma Marković dva kola prije kraja jesenskoga dijela natjecanja U ta je zadnja dva prosinačka kola momčad vodio njegov dotadašnji asistent Rudolf Cvek u statusu v. d. trenera.
Blažević je momčad krenuo brusiti na australskoj turneji u siječnju i veljači 1981. godine, a debitirao je na Marakani odigravši s Crvenom zvezdom 0-0. Bio je to senzacionalan remi s tadašnjim prvakom Jugoslavije jer je Dinamo u proljeće 1981. godine krenuo sa 14. mjesta. Na kraju je podigao momčad do petog mjesta.
No, iduće sezone je uslijedila “Dinamova eksplozija”, a sve je kulminiralo nezaboravnim “plavim proljećem” 1982. kad je Dinamo predvođen Velimirom Zajecom, Zlatkom Kranjčarom, Markom Mlinarićem, Stjepanom Deverićem…protutnjao do naslova prvaka. Prvog nakon 24 godine čekanje. Godinu kasnije “plave” je vodio i do pokala pobjednika Kupa, posljednjeg Dinamova trofeja u bivšoj SFRJ.
Blažević je u prvom mandatu u Dinamu ostao do 1983. godine, vratio se potom 1986. i ostao do 1988., treći put je “Modre” vodio od 1992. do 1994., a posljednji put u sezoni 2002./2003. kada se oprostio naslovom prvaka.
Blažević je jedini trener koji je s Dinamom osvojio naslov prvaka i u bivšoj državi i u HNL-u, jedini je trener koji je osvojio Kup i u doba SFRJ i u samostalnoj Hrvatskoj. Maksimirsku je momčad vodio u čak četiri različita mandata u tri različita desetljeća i osvojio tri naslova prvaka, dva Kupa i Superkup.
Svakako najveći uspjeh u karijeri ostvario je na klupi hrvatske reprezentacije koju je vodio do trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu 1998. godine. Ukupno je “Vatrene” vodio rekordna 72 puta, no Zlatko Dalić je tik iza njega sa 70 utakmica na klupi Hrvatske.
Popularni Ćiro je na hrvatskoj klupi debitirao 23. ožujka 1994. pobjedom protiv Španjolske sa 2-0 u prijateljskoj utakmici u Valenciji. Uslijedile su sjajno odrađene kvalifikacije za Europsko prvenstvo u Engleskoj 1996. u kojima je Hrvatska bila ispred Italije. Na EURO-u “Vatreni” su u premijeri pobijedili Tursku, potom detronizirali branitelje naslova Dance, izgubili od Portugala, da bi u četvrtfinalu ispali od kasnijih prvaka Nijemaca.
Vrhunac Ćirina puta na hrvatskoj klupi bila je “francuska bronca”. U svom premijernom nastupu na World Cupu “Vatreni” su osvojili treće mjesto. U skupini smo bili drugi iz Argentine, a potom smo dobili Rumunjsku (1-0), u četvrtfinalu deklasirali Njemačku (3-0), izgubili od Francuske u polufinalu (1-12), te slavili sa 2-1 protiv Nizozemske u utakmici za treće mjesto (2-1).
“Francuska 1998. je bilo posebno natjecanje za mene. Pobijedili smo brojne teškoće i teške protivnike kako bismo došli do te medalje, taj je uspjeh mnogo značio za sve ljude u domovini,” rekao je svojedobno Ćiro.
Od reprezentativne se klupe oprostio u jesen 2000. godine nakon lošeg otvaranja kvalifikacija za SP 2002. u Japanu i Južnoj Koreji, (Belgija 0-0, Škotska 1-1). Reprezentaciju je ukupno vodio 72 puta ostvarivši 33 pobjede, 24 remija i 15 poraza.
Osim hrvatske reprezentacije, Blažević je vodio nacionalne selekcije Švicarske, Irana, Bosne i Hercegovine te Kine U-23, a na klupskom se planu okušao u brojnim klubovima, uključujući i Rijeku, Osijek, Varteks, Hajduk, Zagreb, Zadar, te u inozemstvu Nantes, PAOK, Grasshopper, Prištinu, Muru…
“Kad rezimiram cijeli svoj život, onda imam potrebu da se zatvorim u svoja četiri zida i da toliko plačem, da nikada ne prestanem. Ništa me u životu nije mimoišlo! Dva raka sam imao, a sada se, evo, pojavio i treći. U djetinjstvu sam bio takva sirotinja da sam gaće na štapu nosio, a kasnije u mladosti, kada sam se već bio i oženio, supruga i ja nismo znali hoćemo li imati za ručak ili nećemo. Život mi je bio jedna obična kalvarija i trebalo je sve to proći. Ni ovaj trenerski posao, koji možda izvana drugačije izgleda, nije ništa drugo nego jako malo satisfakcije, a puno razočaranja,” napisao je Ćiro u jednoj od svojih posljednjih objava.
Blažević je više od 60 godina bio u braku sa suprugom Zdenkom s kojom je dobio troje djece, sina Miroslava Juniora te kćeri Barbaru i Catherine.
Ćiro je jedini u povijesti tri puta dobio Državnu nagradu za šport “Franjo Bučar” – 1998. godišnju nagradu za pojedince, zatim 1998. godišnju nagradu za momčadi kao član reprezentacije, te 2007. nagradu za životno djelo. Skupština Hrvatskog nogometnog saveza na sjednici 22. prosinca 2021. dodijelila mu je titulu počasnog izbornika.
Godine 2005. odlučio se kandidirati za predsjednika države, ali je osvojio samo 0.80 posto glasova.
Ko će preuzeti trajekt na liniji Kamenari-Lepetane bila je tema sastanka predstavnika opština Tivat i Herceg Novi s premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem. Prvo očekuju da Vlada već na narednoj sjednici stavi van snage zaključak na osnovu kojeg kompanija Pomorski saobraćaj obavlja trajektni prevoz, a potom da se ta djelatnost reguliše zakonom.
Koncesija za trajektnu liniju Kamenari-Lepetane mogla bi biti raspisana vrlo brzo ukoliko Vlada na narednoj sjednici stavi van snage zaključak kojim se preduzeću Pomorski saobraćaj omogućava upravljanje trajektnom linijom, kazao je predsjednik tivatske opštine Željko Komnenović nakon sastanka u Vladi.
“Način na koji se obavljala ova djelatnost neće se više dešavati i sve što se radilo do sada, mora se zaboraviti, jer ova djelatnost mora biti uvedena konačno u zakonske tokove”, kazao je Komnenović.
Iako se na sastanku raspravljalo o mogućim modelima upravljanja, konačna odluka nije donesena.
„Postoje razne alternative, svakako će trebati da se organizuje jedna komisija koja će ponuditi sva ta rješenja, potom da se odabere optimalno i pravično rješenje, prije svega, prema građanima Boke i onima koji prolaze kroz ovaj prostor”, naveo je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur.
Foto Vlada CG
Jedan od prijedloga bio je i da država preuzme upravljanje zajedno s dvijema opštinama.
U Ministarstvu kapitalnih investicija su kazali za TVCG da bi u tom slučaju Vlada morala da obezbijedi plovne objekte, jer su postojeći u privatnom vlasništvu.
Država kažu jedino može preuzeti upravljanje pristaništima. A dok se ova pitanja ne riješe, sagovornici TVCG uvjeravaju da saobraćajnog zastoja neće biti.
„U krajnjem slučaju, i da ne radi trajekt, postoji put koji u ovom periodu godine nije opterećen toliko, tako da ne bi došlo do kolapsa. Zato smo u dobro vrijeme krenuli u rješavanje problema”, saopštio je Mustur.
A cilj je poručuju da od ovog posla koji donosi veliki profit korist imaju građani Herceg Novog i Tivta, ali i država.
