Najmanje 73 migranta prijavljena su kao nestale osobe i smatraju se mrtvima nakon brodoloma koji se jučer dogodio blizu libijske obale, objavila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Libiji.
Sedam preživjelih uspjelo se domoći obale, doplivavši s broda koji je prevozio 80-ak ljudi.
Navodno su isplovili iz Qasr Alkhyara, istočno od Tripolija, nastojeći se domoći evropskih obala, stoji u objavi IOM-a.
Libijski Crveni polumjesec i lokalna policija dosad su iz mora izvukli 11 tijela, a sedam preživjelih prevezeno je u bolnicu, objavio je IOM.
Libija je postala glavna polazna točka za migrante koji žele doći do Europe iznimno opasnom rutom koja ide preko pustinje i preko Sredozemnog mora.
Rukovodstvo Javnog preduzeća (JP) Morsko dobro uputiće zvanični zahtjev kompaniji Pomorski saobraćaj da se do utorka izjasni o preuzimanju trajektne linije Kamenari-Lepetane. Uz taj zahtjev, Pomorskom saobraćaju biće dostavljen i raskidni akt na osnovu zaključka Vlade da državi vrati trajektnu liniju,
Ukoliko odgovor Pomorskog saobraćaja ne stigne do utorka, iz Morskog dobra će smatrati da su pregovori sa tom kompanijom završeni.
“Nemamo vremena za trošenje, krenućemo u nabavku trajekata o drugih”, rečeno je portalu RTCG iz javnog preduzeća.
Prema našim saznanjima, najuže rukovodstvo Morskog dobra već je van Crne Gore i pregovara sa potencijalnim ponuđačima za preuzimanje linije.
Kompanija, osim trajekata, planira da preuzme i obaveze prema zaposlenima.
Predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović i izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban dogovorili su intenzivniju komunikaciju u toku ove sedmice, kako bi dobili konkretniju ponudu od te kompanije koja upravlja trajektnom linijom za preuzimanje flote i zaposlenih.
Rađenović je novinarima nakon sastanka kazao da JP Morsko dobro neće dozvoliti da dođe do zastoja na liniji Kamenari-Lepetane u bilo kom smislu.
Ban je kazao da na sastanku o preuzimanju operatora na trajektnoj lini Kamenari-Lepetani nijesu dobili konkretan predlog o formalizaciji tog pravnog odnosa. Za sada, kazao je, nema konkretne ponude.
Vlada Crne Gore je na sjednici prošle sedmice donijela odluku da stavi van snage zaključak iz juna 2019. i pokrene postupak za dodjelu koncesije za prevoz trajektom na relaciji Kamenari-Lepetane. Premijer Dritan Abazović tada je istakao da u papirima trajektne linije Kamenari-Lepetani nema, te da Morsko dobro upravlja samo pristaništima. Istakao je da su “od ovog momenta Kamenari-Lepetani pod kontrolom države”.
Sekretarijat za društvene djelatnosti donio je Program manifestacija iz oblasti kulture sa raspodjelom sredstava za 2023. godinu, na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine Tivat. U okviru ovog programa, 12 događaja uvršteno je u kulturne manifestacije od posebnog značaja za opštinu Tivat, i za njih su opredjeljena sredstva u ukupnom iznosu od 116,550.00 eura.
Za manifestaciju „Tradicionalni karnevao Lastovski“, organizatoru NVO Harlekin dodijeljeno je 3,900 eura. NVO Organizacija žena za manifestaciju „Žućenica fest“ dobila je 5,000 eura. Za organizaciju Međunarodnog dječijeg festivala folklora „Kolo bez granica“, KUD Boka će iz budžeta dobiti 19,400 eura. NVU Maškarada podržana je sa 25,000 eura za organizaciju III Međunarodnog karnevala u Tivtu, dok je za drugo izdanje Festivala vjetra u organizaciji JK Delfin, opredjeljeno 15,000 eura. NVO Fluid drum će za manifestaciju Tivat World festival, ove godine dobiti podršku u iznosu od 10,000 eura.
Bućarski klub Brđanin dobiće 7,000 eura podrške za organizaciju 67. Tivatske Bućarske olimpijade. Za organizaciju „Lastovske fešte“, KZU Napredak Gornja Lastva dobiće 2,500 eura, a za manifestaciju „Dani pejzaža“ 3,500 eura. Za održavanje VI Smotre dječijih folklornih ansambala Tivat, KUC Kadena dobija 12,250 eura. Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat za manifestaciju „Tivatski matine“ iz budžeta je dodijeljeno 3,000 eura, dok je JU Muzička škola Tivat za organizaciju III Međunarodnog pijanističkog takmičenja dobila 10,000 eura.
Predsjednik Opštine Željko Komnenović sa organizatorima navedenih 12 manifestacija potpisaće ugovore kojim se regulišu međusobna prava i obaveze između Opštine i organizatora manifestacije.
U Budžetu Opštine Tivat za 2023. godinu za kulturne manifestacije namijenjeno je ukupno 150,000.00 eura. Preostali iznos sredstava od 33,450.00 eura opredjeljen je za ostale manifestacije iz oblasti kulture za koje se iskaže interes, odnosno ukaže potreba u toku godine.
Herceg Novi je spreman za veliku feštu, 54. Praznik mimoze koji počinje za dva dana. Manifestaciju koja je više od pola vijeka brend Herceg Novog, otvoriće u petak, 17. februara povorka kroz grad i spektakularan koncert jedne od najvećih regionalnih zvijezda, Marije Šerifović.
Program počinje u 18 časova na Trgu Nikole Đurkovića, ceremonijom podizanja zastave Praznika mimoze na simbol grada, Toru.
Uslijediće povorka mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović i trombonjera od centralnog gradskog trga, preko Škvera i Šetališta pet Danica, do platoa ispred hotela “Igalo” na kojem će biti upriličeno zvanično otvaranje i simbolično uručenje ključeva grada Kapu Mimozinog karnevala. U 21 čas počinje koncert Marije Šerifović.
Praznik mimoze Herceg Novi
U subotu, 18. februara biće održana Berba mimoze, događaj koji već decenijama plijeni pažnju hiljada gostiju i predstavlja jedan od najposjećenijih Mimozinih programa.
Program će početi defileom novskih mažoretki, Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović i trombonjera, od Portonovog u Kumboru, kroz Đenoviće, do Doma kulture u Baošićima. Tradicionalno, domaćice iz Đenovića i Baošića služiće posjetiocima ribu i vino na više punktova. Od 10 časova će na platou ispred Doma kulture u Baošićima nastupiti Ivana Negativ i Đorđe David, a potom se program nastavlja u Đenovićima koncertom grupe Galija od 13 časova.
Istog dana, u večernjim časovima, u Institutu „Dr Simo Milošević“ biće održan prvi od dva Maskenbala. Uz tradicionalan uvodni nastup novskih mažoretki i Gradske muzike, na ovom balu pod maskama prisutne će zabavljati i lokalni bend Exodusi, Adi Šoše i Nikola Rokvić. Za kreativne maske ulaz na oba maskenbala je besplatan, a za najbolje je obezbijeđen nagradni fond vrijedan 10.000 eura, sa ukupno 30 novčanih i robnih nagrada.
Prvi programi Praznika mimoze biće održani u susret zvaničnom otvaranju, 17. februara u 10 časova biće upriličeno otvaranje Izložbe cvijeća u okviru koje će se u Prvoj fazi Instituta Igalo predstaviti preko 40 izlagača iz zemlje i regiona, a od 13 časova u hotelu Lazure počinje Salon vina. Na programu prvog Mimozinog vikenda je i Mala skalinada, trka za najmlađe novskim skalama od Škvera do Trga Nikole Đurkovića, čiji start je zakazan za subotu, 18. februar u 12 časova.
U nedjelju, 19. februara dan počinje Skalinadom, sada već čuvenom trkom skalinima od Škvera do tvrđave Španjola, od 08.30 časova. Istog dana od 12 časova biće organizovana Fešta na Škveru, koja će ponuditi gastro užitke i muzički ugođaj, a na rivijeri vas od 09 časova očekuje manifestacija Ukusi i mirisi Baošića.
Popodne 19. februara rezervisano je za Dječiji maskenbal u Institutu Igalo. Žurka za mališane do 6 godina počinje u 15 časova, a za one starije, od 7 do 14 godina od 17 časova. Uveče je na programu „Priča o južnjačkom roku“, tačnije omaž bendu Lynyrd Skynyrd, od 19 časova u bistrou „Belavista“.
Tokom prvog vikenda očekuju vas i brojni programi u Parku mimoze – svakog dana klizanje, lokalne delicije i muzički nastupi. Atmosferu u Parku mimoze večeras od 20 časova će dodatno zagrijati bend Gift sa dark wave numerama iz ’80-ih i ’90-ih, sjutra od 19 časova Ansambl Toć, a u petak od 19 časova DJ Nessuno.
Za subotu. 18. februar pripremljen je raznovrstan program već od 15 časova: salsa, zumba, plesačica sa vatrom, a potom bubnjari Dragoljuba Đuričića u sastavu Balkanska lavina i čuveni hrvatski pop sastav Novi fosili. Uvod u nastupe biće bazar domaće hrane i rukotvorina koji će biti otvoren u 10 časova.
Posjetioce 54. Praznika mimoze očekuje sjajan provod uz miris mora i mimoza, nastupi regionalnih i svjetskih muzičkih zvijezda, kao i više od 50 muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa tokom 16 dana, od 17. februara do 04. marta. Organizatori su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Kompletan program možete pogledati na sajtu: www.praznikmimoze.com, kao i na društvenim mrežama festivala: https://www.facebook.com/praznikmimozehercegnovi i https://www.instagram.com/praznik_mimoze/
JU “Muzeji i galerije Budve” 15. 16. 17. i 18. februara sa početkom u 19 časova u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” organizuje kulturni maraton.
Program:
15. februara 2023. godine u 19 časova, održaće se koncert pod nazivom “Ljubavne pjesme” na kojem će učestvovati Ekaterina Venter (mezzosopran) i Aleksandar Korenkov (bariton).
16. febrara 2023. godine u 19 časova, održaće se koncert pod nazivom “Poezija zvuka”, na kojem će nastupati Hermes Zigott i Aleksandar Korenkov.
17. februara 2023. godine u 19 časova, biće prikazan film “Tanak”, režisera Jegora Lebedeva
18. februara 2023. godine u 19 časova, održaće se koncert pod nazivom “Kad bol prođe” na kojem će nastupati Vjera Voronješka (klavir)
Sekretarijat za privredu i Biznis info centar Opštine Tivat, u saradnji sa ICT Cortex – Cortex akademijom obavještava zainteresovane studente i odrasle polaznike o novom ciklusu prijava za Cortex akademiju.
Novi ciklus Cortex akademije donosi priliku za sticanje znanja i usavršavanje u oblasti programiranja (front-end i back-end) i softverskog testiranja, a najbolji polaznici će u toku trajanja obuke imati priliku da pohađaju i kurseve iz oblasti razvoja mekih vještina (komunikacija, timski rad, upravljanje vremenom, rješavanje problema…).
Prijave za studente i odrasle polaznike trajaće do 26. februara 2023. i vrše se popunjavanjem aplikacione forme na sajtu Cortex akademije.
Kursevi programiranja su besplatni, a polaznici mogu da biraju između dva usmjerenja i 5 karijernih puteva. Softversko testiranje kao posebno usmjerenje, jedini je komercijalni program edukacije u sklopu Cortex akademije koji će u cjelosti biti organizovan uživo, uz predavanja i mentorisanje jednog od najboljih stručnjaka iz ove oblasti u Crnoj Gori, Marka Dragovića (Testing expert u kompaniji Amdocs).
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović mišljenja je da Vlada treba da donese odluku o spajanju Barske i Crnogorske plovidbe, te da je potrebno da u tom slučaju država ima dvije trećine vlasništva.
“Ko je smislio da treba imati dvije firme sa po dva broda, a ne jednu državnu firmu sa četiri broda, taj stvarno sigurno nije imao dobre namjere. Ne trebaju nam dva borda direktora i dupli broj radnika. To je možda moglo dok je DPS bio na vlast’”, istakao je Abazović na današnjoj sjednici Vlade.
Da Crna Gora ima jednu državnu kompaniju bez problema bi, kaže Abazović, kupila feribot, koji bi saobraćao ka Italiji.
“Pošto nemamo, mi smo u situaciji da treba da plaćamo ogromne rente tokom turističke sezone”, istakao je Abazović.
Ministar sportaVasilije Lalošević podržao je ideju o formiranju jedne ozbiljnije pomorske kompanije, te napomenuo da iz Albanije za Italiju idu tri feribota.
”Je li moguće da iz Crne Gore ne ide nijedan”, pita Lalošević.
Na to je Abazović kazao da ako imamo svoj feribot, imali bi i zaradu, a ako ga rentiramo onda smo na gubitku.
“Pesimistički scenario govori da imamo svoj feribot, da bi linija bila isplativa. Kad ga rentiramo, mi smo u gubitku, jer renta za sezonu je velika. Liniju sa Italijom moramo da doživimo kao liniju od državnog značaja. Zato treba uložiti dodatni napor i vidjeti kako možemo uspostaviti liniju Bar-Ankona-Bari”, kazao je Abazović.
Izložba skulptura “Sasvim lično” akademske vajarke Katarine Pavlović iz Beograda biće otvorena u četvrtak, 16. februar, u 19 sati u kotorskoj Gradskoj galeriji.
Katarina Pavlović je rođena 1984. u Beogradu. Diplomirala je vajarstvo 2010. na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Miroljuba Stamenkovića. Postaje članica ULUPUDS-a 2011. godine, te stiče status samostalne umjetnice. Od 2016. godine je član ULUS-a. Izrađuje skulpture u različitim materijalima i vješto se služi raznim umjetničkim tehnikama. Njena djela krasi stilizovana, pretežno antropomorfna forma prefinjenih linija, saopšteno je iz Gradske galerije.
Katarinin bogat umjetnički opus čine brojni radovi, koji su pored privatnih kolekcija, muzeja i galerija, našli utočište i u najrazličitijim javnim prostorima.
Iz Turske i Sirije i dalje stižu vijesti i o čudesnim spašavanjima. Ta su čuda, nažalost, sve rjeđa. Broj mrtvih, koji je prešao 40 hiljada, još će rasti jer su hiljade ljudi pod ruševinama, a od razornog potresa prošlo je više od osam dana. Zbog sve težih sigurnosnih, ali i zdravstvenih uvjeta sve veći broj međunarodnih spasilačkih timova napušta Tursku. I hrvatski tim jutros je napustio Hatay i krenuo prema Ankari.
Erdogan: Potresi kao atomske bombe, broj mrtvih prešao 40.000
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da su prošlotjedni potresi bili “jačine atomskih bombi”, a novi podaci pokazuju da je broj mrtvih u Turskoj i Siriji prešao 40.000. Dodao je da se stotine tisuća zgrada ne mogu koristiti širom Turske te da bi se svaka zemlja suočila s istim posljedicama “u slučaju takve katastrofe”.
– Srušene zgrade znak su vladi da su potrebna stroža pravila izgradnje, rekao je turski predsjednik u govoru koji je prenosila televizija. Dodao je da će njegova vlada nastaviti rad dok posljednja osoba ne bude spašena iz ruševina.
Najnoviji podaci objavljeni u utorak navečer pokazuju da je u potresu poginulo više od 40.000 ljudi, u Turskoj i u Siriji. U Turskoj je broj mrtvih 35.418, rekao je Erdogan, a u Siriji podaci govore o 5900 mrtvih.
Strahuje se da će biti još tisuće žrtava. Po procjenama UN-a, broj bi se mogao popesti na 50.000 i više. Direktor WHO-a za Europu Hans Kluge opisao je potres kao najgoru prirodnu katastrofu u regiji u stoljeću.
Policija je trojicu brodolomaca čak isprva i nahvalila jer su nosili prsluke za spašavanje. Tek kasnije su shvatili o čemu se tu radi…
Ulov od 365 kilograma čistog kokaina nagnao je australske vlasti da pokrenu potragu za trojicom muškaraca koje su spasili iz mora prije dvije sedmice. Trojac je 1. februra pronađen kako se drži za prijenosni frižider uz obalu Zapadne Australije. Policiji su tvrdili da su bili u ribolovu, kad im se brod prevrnuo.
No, policija je, piše BBC, tek kasnije shvatila da su muškarci bili uključeni u međunarodni šverc droge golemih razmjera. Pozivaju ih da se predaju, prenosi Novi list.
Policija ih nahvalila
Ironično, ali vlasti su isprva pohvalile trojac, koji su spasili u blizini Eclipse Islanda, 17 kilometara južno od Albanyja u Washingtonu.
Štoviše, izdali su priopćenje za javnost u kojem se kaže da je njihov slučaj “istakao važnost nošenja prsluka za spašavanje i EPIRB-a”.
No, lokalna policija Zapadne Australije ubrzo je pronašla nedosljednosti u priči trojca te je kontaktirala australsku saveznu policiju (AFP) koja je započela istragu.
A onda su počeli ispadati paketi…
Šest dana nakon što su muškarci spašeni, na plaži 54 kilometra zapadno od Albanyja pronađen je paket omotan crnom plastikom koji je sadržavao pakete kokaina.
Sljedeći dan otkriven je prevrnuta brodica s osam slično zamotanih paketa, od kojih je svaki sadržavao oko 40 kilograma kokaina.
Policija vjeruje da je droga prikupljena iz oceana i prebačena na obalu u čamcu. Nije poznato kako je droga dospjela u ocean.
Velika potraga za Matom i kompanjonima
Istražitelji su poslali apel javnosti da im pomogne locirati Matu Stipinovicha (49) i Karla Whitburna (45) iz Pertha, te 36-godišnjeg Aristidesa Avlontisa, za kojeg se smatra da se nalazi negdje na Sjevernom teritoriju.
Jedan od muškaraca iz Zapadne Australije, Mate Stipinovich, ili Karl Whitburn je registrirani vlasnik prevrnutog čamca, kaže policija.
Vršitelj dužnosti zapovjednika AFP-a Graeme Marshall rekao je da he zapljena droge zadala “značajan udarac dobro opskrbljenoj kriminalnoj oganizaciji”.
“AFP procjenjuje da je ova zapljena zajednici uštedjela više od 235 milijuna dolara štete povezane s drogom, uključujući povezani kriminal, zdravstvenu skrb i gubitak produktivnosti”, rekao je Marshall.
