Radovi na izgradnji žičare Kotor-Lovćen teku predviđenom dinamikom i završena je montaža većine stubova te montirana gornja stanica, saopšteno je iz konzorcijuma Leitner – Novi Volvox.
Žičara će biti duga 3.900 metara, a planirana trasa počinje od lokaliteta Dub, u neposrednoj blizini tunela Vrmac, sve do lokacije Kuk na Lovćenu.
Uprkos zimskim uslovima i promjenljivim vremenskim prilikama, postavljanje stubova, koje spada u najkompleksniji dio posla, privodi se kraju.
Žičara – Kotor Lovćen
“Uz strogo poštovanje procedura, a uz imperativ kvaliteta uspjeli smo da montiramo većinu stubova žičare i gornju stanicu objekta. Svu opremu koja se koristi u okviru ovog, graditeljski vrlo kompleksnog projekta, omogućila je renomirana kompanija Leitner koja ima dugu tradiciju izgradnje žičara širom svijeta. Ujedno, projekat je jedinstvena prilika da svoje znanje pokažu brojni stručnjaci kojima je rad na žičari pravi profesionalni izazov”, kazao je izvršni direktor kompanije “Žičara Kotor-Lovćen“ Predrag Poček.
Žičara već sada izaziva veliku pažnju javnosti, posebno lokalne zajednice.
Žičara – Kotor Lovćen
“Zadovoljstvo nam je što smo pokretači dobrih promjena i što lokalno stanovništvo u projektu vidi ogromnu šansu za razvoj turizma. Svjedoci smo kako ih žičara već sad pokreće da razmišljaju kako dodatno mogu da unaprijede svoju ponudu i spremno dočekaju prve putnike. Bez sumnje, pored toga što će ovaj projekat ponuditi jedinstvenu turističku atrakciju u ovom dijelu svijeta, imaće i direktan uticaj na turističke rezultate”, smatra Poček.
Predstavnici Vlade Crne Gore i konzorcijuma Leitner – Novi Volvox potpisali su krajem 2021. koncesioni ugovor o gradnji žičare Kotor-Lovćen. Radovi su počeli u julu 2022.
Luštica Bay - Služba za hitne intervencije - Vidoje Đerković
Luštica Bay - Služba za hitne intervencije
Luštica Bay - Služba za hitne intervencije
Luštica Bay - Služba za hitne intervencije
Specijalno vozilo za šumske požare
Specijalno vozilo za šumske požare
Luštica Bay - Služba za hitne intervencije
Luštica Bay - služba za medicinsku pomoć
Maša Radulović - Luštica Bay
Luštica Bay - služba za hitne intervencije
Službe za hitne intervencije i za medicinsku pomoć Luštice Bay danas je ugostile novinare iz Tivta, prikazavši timsku uigranost, visoku stručnost i najsavremeniju opremu, sa porukom da su uvijek na raspolaganju stanovnicima lokalne zajednice
Tokom današnje posjete novinarima iz Tivta predstavljeni su ljudski i tehnički kapaciteti Službe za hitne intervencije i Službe za medicinsku pomoći.
Oba tima Luštice Bay za hitne situacije – vatrogasci spasioci i medicinska pomoć – djeluju koordinirano i po potrebi mogu priskočiti u pomoć gdje god i kad god se ukaže potreba na široj teritoriji poluostrva Luštica a ne samo u granicama ovog novog integrisanog grada na obali. Obje službe su organizovane pod upravom Luštice Bay i, uz stručno i visoko obučeno osoblje i najsavremeniju tehničku opremu, po potrebi su na raspolaganju nadležnim lokalnim i državnim organima u svakom trenutku za pomoć u lokalnoj zajednici. Prikazali su se najprije timovi vatrogasaca i spasilaca, a zatim i medicinske pomoći.
U okviru Luštice Bay, prvi put je na crnogorskoj rivijeri predstavljen savremni koncept neophodnih hitnih službi koje su mobilne, potpuno opremljene i, u dogovoru sa nadležnim institucijama, na raspolaganju stanovnicima i posjetiocima, kao i susjedima iz okolnih naselja i lokalnoj zajednici.
Maša Radulović – Luštica Bay
„Kao sastavni dio naše vizije i ambicije da stvorimo Lušticu Bay kao integrisanu destinaciju na obali obavezali smo se da ćemo pružiti sve usluge i obezbijediti sve službe koje su neophodne za funkcionisanje jednog grada. Pored rezidencijalnih i komercijalnih objekata, u funkciji su i službe za hitne intervencije i medicinsku pomoć. Sa stručnim osobljem ove službe su spremne da izađu na teren i pomognu kako pojedincima, tako i cjelokupnoj zaštiti našeg okruženja, dakle životne sredine i cijele zajednice. Službe jesu pod upravom Luštice Development ali se u granicama našeg projekta ne završava ni njihov mandat – čitava teritorija Luštice je pokrivena njihovim službama.
Na ovaj način iz godine u godinu, dodajući sadržaje ove vrste i infrastrukture sve bliže smo ispunjenju početnog obećanja o stvaranju intergisanog grada. Tim se reflektuje naša potreba da pokažemo da smo tu za naše okruženje i sve njene članove. U postojećim kapacitetima obje službe su u mogućnosti da odgovore na sve potrebe koje se ukažu a kapaciteti će se proširivati u skladu sa procjenama i potrebama“, izjavila je Maša Radulović, menadžer korporativnih projekata u kompaniji Luštica Development.
Luštica Bay – Služba za hitne intervencije – Vidoje Đerković
Pripadnici tima za prvi odgovor na opasnost, vatrogasci-spasioci, predstavili su vrhunsku stručnost, fizičku spremnost i timsku uigranost. Prezentovali su modernu opremu kojom sigurno i bezbjedno rukuju, a svaki pripadnik posjeduje najsavremeniju ličnu zaštitnu opremu.
“Od opreme imamo šest savremenih vozila, ličnu opremu, specijalno vozilo za šumske požare. jednu prikolicu za zasebno snabijevanje vodom. U službi imamo devet operativaca, dežurstvo je organizovano tokom 24 sata. Specijalnu obuku smo prošli u Hrvatskoj. Tu smo da odgovorimo na bilo koji incident koji bi se desio, dok ne dođu Službe spšavanja Tivat i Kotor i onda se stavljamo pod njihovu komandu. Spremni smo da izađemo u susret svim lokalnim i državnim službama imamo i safradnju sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, sa kojima smo imali već jednu zajedničku akciju na Pristanu-Luštica” kazao je Vidoje Đerković, vođa tima.
Tim za hitne intervencije, pored odlične obučenosti, održava zavidan nivo fizičke spremnosti kroz zajedničke vježbe i simulacije, kako bi na najbolji način reagovali u situacijama koje iziskuju brzinu, stručnost i uigranost, a svakako i posebnu hrabrost.
Luštica Bay – Služba za hitne intervencije
“Kao jedini u Crnoj Gori, pet pripadnika službe završilo je posebnu obuku za plamene udare i posjeduju sertifikate za instruktore gašenja požara u zatvorenom prostoru. U saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, jedan pripadnik je završio obuku za upravljanje posebnim skuterima za spasavanje na vodi. Uskoro nas očekuje obuka u inostranstvu iz oblasti spasavanja iz ruševina kao i nabavka te vrste opreme“, rekao je Vidoje Đerković, vođa tima.
Luštica Bay služba za hitne intervencije posjeduje jedno kompletno opremljeno komandno vatrogasno vozilo, malo navalno vozilo sa opremom za brzo djelovanje i prikolicom sa vatrogasnom pumpom i opremom za nezavisno gašenje vodom i pjenom, potom navalno vozilo sa kompletnom opremom, te prateće vatrogasno vozilo kapaciteta deset tona vode, i terensko vozilo sa visokotlačnim modulom.
Luštica Bay – služba za medicinsku pomoć
„Služba medicinske pomoći djeluje unutar ambulante na Luštici Bay i u svakom momentu može ukazati neophodnu ljekarsku pomoć. Ova ekipa je na raspolaganju ne samo gostima i posjetiocima Luštice Bay, već je spremna da reaguje u svim hitnim situacijama. Tim posjeduje i sanitetsko vozilo sa neophodnom opremom za pružanje prve medicinske pomoći i transport bolesnika/pacijenta – defribilator, ekg, aspirator, kiseonik,oksimetar i drugu opremu“, rekla dr Olivera Vojvodić Vlahović, specijalista urgentne i porodične medicine. Pacijentima su za preglede na raspolaganju doktor i medicinski tehničar. Cijene usluga medicinskih pregleda su na nivou prosjeka u drugim privatnim ambulantama.
Nedavno učešće tima Luštice Bay za hitne intervencije, spasavanje i zaštitu od požara, zajedno sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama i Mornaricom Vojske Crne Gore, u akciji spasavanja dva rashodovana ratna broda, oštećena tokom olujne bure na poluostrvu Luštica, jedan je od uspješnih primjera koordinisanih akcija u hitnim situacijama. Dobra saradnja sa nadležnim opštinskim i javnim službama ostaje i nadalje jedan od prioriteta djelovanja Luštice Bay.
Privredna komora (PKCG) apelovala je da se u što kraćem roku nađe adekvatno rješenje i trajektna linija Kamenari-Lepetane uspostavi uz optimalnu funkcionalnost, sa punim kapacitetom prevoza.
“Očigledno je da trenutno rješenje nije održivo i da uzrokuje značajno teže uslove za normalno funkcionisanje saobraćaja, čime se nanosi velika šteta privredi i građanima”, navodi se u saopštenju PKCG.
Sa druge strane, teretni saobraćaj se, kako se dodaje, u ovom trenutku neminovno realizuje preko Kotora, iako je kruzing sezona već otpočela sa najavom dolaska velikih kruzera u Luku Kotor u martu, što će dodatno opteretiti protok saobraćaja kroz Kotor.
“Takođe, u kontekstu pripreme i realizacije aktivnosti na uspješnoj realizaciji predstojeće ljetnje sezone, ovakvo stanje je neprihvatljivo i uzrokovaće direktnu štetu turističkoj privredi, te stvoriti nova uska grla i satima produžiti vrijeme putovanja, u konačnom udaljavajući turiste i goste od naše ponude”, smatraju u Komori.
Iz PKCG su rekli da, bez namjere da cijene uzroke te situacije, ukazuju na potencijalne posljedice po ekonomiju Crne Gore.
Oni su podsjetili na to da je za adekvatno funkcionisanje ekonomskih procesa neophodno osposobiti infrastrukturu, a jedna od značajnih tačaka u tom smislu je da se u punom kapacitetu omogući nesmetano odvijanje saobraćaja i trajektnog prevoza putnika i vozila na relaciji Kamenare – Lepetane.
Uprava „Pomorskog saobraćaja“ najavila je da će zaposleni, bez obzira što preduzeće ne obavlja prevoz, biti na platnom spisku još pola godine. Premda je to trenutno snažna podrška zaposlenima, oni pokušavaju da pronađu adekvatno zaposlenje kako bi trajnije riješili status i obezbjedili egzistenciju sebi i svojim porodicama.
U toku je i konkurs za prijem zaposlenih u JP Morsko dobro koje sada obavlja prevoz na liniji Kamenari – Lepetane, ali su odlučili da se neće oglašavati u javnosti dok ne definišu određene pojedinosti.
Od petka veče i prekida saobraćanja trajekata „Pomorskog saobraćaja“ Kamenari – Lepetane, 100 zaposlenih je na kolektivnom godišnjem odmoru. Direktor kompanije Dejan Ban im je na jučerašnjem sastanku saopštio da će ih zadržati na platnom spisku još šest mjeseci, potvrdila je za RTHN predstavnica radnika Ivana Peraš, stručni saradnik u Pomorskom saobraćaju.
Odluka o raskidu – Pomorski saobraćaj
– Atmosfera među nama nije nimalo jednostavna, napeta je, neizvjesna, pratimo situaciju i tome se prilagođavamo. Direktor je juče razgovarao sa nama, saopštio nam da ćemo biti šest mjeseci na platnom spisku i to nam je unijelo dozu mira i spokoja bar za jedan određeni period, kazala je Peraš.
Morsko dobro je raspisalo konkurs za prijem zaposlenih, za šta su zainteresovani i radnici „Pomorskog saobraćaja“, ali su zatražili određene specifikacije, kazala je Peraš. Zatečeni su i što je komunikacija na nivou medija, a ne direktno sa zaposlenima.
– Zaposleni su se organizovali i razgovarali, a potom smo nadležnima u Morskom dobru uputili dopis, preko medija, da smo zainteresovani za zaposlenje, ali nam moraju dati određene specifikacije. Zatražili smo sitematizaciju radnih mjesta, broj izvršilaca koji im je potreban, ugovor da znamo koja su naša prava i obaveze, kolike su zarade, da znamo kako mi da se odredimo. Zatečeni smo što je to medijski plasirano i što se nama niko nije lično obratio. Ali bez obzira na to, tu smo i čekamo ponudu.
Pojašnjava da su se do poslednjeg trenutka nadali drugačijem rješenju od otkaznog ugovora „Pomorskom saobraćaju“ za obavljanje trajektnog prevoza. Ipak, dogovorili su se i zauzeli zajednički stav.
– Moramo biti hladne glave, strpljivi, mnogo porodica je u pitanju, tako da nema prostora za bilo kakvim nepromišljenim potezima, kazala je Peraš.
Iz Morskog dobra su RTHN kazali da do definisanja svih pojedinosti vezanih za obavljanje trajektnog saobraćaja i konačnog broja zaposlenih, neće davati izjave za javnost, a kada sve bude spremno sazvaće konferenciju za novinare i saopštiti podatke.
Ovogodišnje Zimske Kotorske karnevalske fešte, biće održane od subote 25. februara do nedjelje 05. marta 2023.g.
Podizanjem karnevalske zastave, program ovogodišnjeg Tradicionalnog Kotorskog karnevala počinje na Trgu od oružja u subotu 25. februara 2023. kada će Gradska muzika i mažoretke obići Stari grad.
Za dobar štimung biće zadužena klapa “Šufit”, koja će goste zabavljati i u Poslovnom centru “Vukšić”, gdje će se održati “Crno bijela reduta”.
Istog dana u ŠC “Kamelija” od 17.30 sati biće dječiji maskenbal, a dan kasnije od 16 sati tradicionalni dječiji maskenbal održaće se u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju.
Karnevalska tombola na programu je u ponedjeljak, 27. februara 2023. u ŠC “Kamelija”.
“Za nas Kotorane” naziv je abruma 28.februara 2023.g od 18h u kome će maškarani karnevalisti proći ulicama Starog grada do ŠC “Kamelija” , gdje će se održati takmičarska njokada.
Na velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” 02. marta 2023.g mažoretke i akrobatik grupa “Fešta” imaće svoj koncert pod nazivom „Svi smo mi Fešta“.
Kotorski karneval 2020.
Tradicionalni Kotorski maskenbal planiran je za 03. mart 2023. u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Početak je u 21 sat.
Poziv za veliku karnevalsku povorku, uputiće Gradska muzika i mažoretke abrumom ulicama Starog grada u subotu 04. marta 2023. od 11 sati.
Istog dana u Domu kulture u Škaljarima održaće se “Škaljarska večera”.
Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 5. marta velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će se održati suđenje i spaljivanje karnevala.
Po završetku karnevalske povorke na glavnom gradskom trgu nastupiće Ansambl Toć, a od 19 sati Jelena Rozga.
Na dan karnevala tradicionalno iz štampe će izaći humoristično – satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista nalazi se na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Hrvatske muzeje u 2022. godini obišlo je više od 3,4 milijuna posjetitelja, što je 35,6 posto više nego u 2021. godini, no ipak još daleko od predpandemijske 2019. godine kada su zabilježili više od 5 milijuna posjetitelja, izvijestio je Muzejski dokumentacijski centar (MDC).
MDC je podatke objavio na temelju ankete na koju su se odazvala 143 muzeja, odnosno njih 85 posto od 168 upisanih u Upisnik javnih i privatnih muzeja u RH i koja je pokazala da je hrvatske muzeje obišlo ukupno 3.458.338 posjetitelja.
“Imajući na umu okolnosti u kojima su se nakon potresa našli zagrebački, a među njima i naši najveći nacionalni muzeji, ovo su zapravo izvrsni podatci”, ocjenjuje MDC dodajući da su muzeji i nakon porasta posjećenosti od 35 posto u odnosu na 2021. još uvijek u minusu od 34 posto u odnosu na posljednju predpandemijsku godine, odnosno negdje oko broja posjetitelja koje su hrvatski muzeji bilježili prije deset godina.
Najposjećeniji muzej i ove je godine Arheološki muzej Istre pod kojim su i izdvojene zbirke u pulskoj Areni. Prošle su godine imali 509.778 posjetitelja, što taj muzej vraća na posjećenost od više od pola milijuna koliko su imali i 2018. i 2019. godine. Taj je porast, ističu iz MDC-a, odraz skoka broja turističkih posjeta koji je u Istri.
Na drugom su mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 301.508 posjetitelja, a na trećem mjestu je Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba s 259.493 posjeta. Kako ističe MDC, Tehnički muzej Nikola Tesla zabilježio je 136 posto više posjetitelja u odnosu na 2021., što je postigao brojnim događanjima i pedagoškim aktivnostima – 25 otvorenih izložbi i 4 769 stručnih obilazaka. Usto je otvorio širom vrata drugim zagrebačkim muzejima koji su zbog potresa ostali bez prostora.
Dubrovački muzeji imali su 235.526 posjetitelja i na četvrtom su mjestu, a na petom je Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 210.103 posjetitelja.
Najveći porast posjetitelja bilježe stalni postavi
Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen kod posjeta stalnim postavima koji su s prošlogodišnjih 1,2 milijuna narasli 2 milijuna posjetitelja, a velik skok zabilježen je i u kategoriji povremenih izložbi, koje su s prošlogodišnjih nešto više od 450 tisuća narasle na nešto više od 870 tisuća posjetitelja.
Iz Centra ističu da je znatno porastao i broj učenika koji su u odnosu na prethodnu godinu muzeje posjećivali gotovo četiri puta češće, što se može pripisati prestanku primjene epidemioloških mjera. Najaktivniji su u radu s mladima bili Muzeji Hrvatskog zagorja, Tehnički muzej Nikola Tesla i Muzej grada Zagreba.
Hrvatske muzeje i galerije posjetilo je 912.594 turista, odnosno gotovo 400 tisuća više nego prethodne godine, a gotovo dvije trećine njih otpada na samo tri muzeja – Arheološki muzej Istre, Muzej grada Splita i Muzeje Hrvatskog zagorja, dok Dubrovački muzeji smješteni u našoj najpoznatijoj turističkoj destinaciji i dalje ne vode evidenciju o stranim posjetiteljima, napominje MDC.
Najposjećeniji i dalje zagrebački muzeji
Zagrebački muzeji i dalje su najposjećeniji, unatoč činjenici da ih je gotovo pola zatvoreno zbog konstruktivne obnove, te su zabilježili 22 posto svih ulazaka u muzeje.
Velik broj posjeta može se pripisati novim i inovativnim rješenjima kojima su muzealci nastojali doći do publike usprkos zatvorenosti matičnih kuća, ističe MDC dodajući da su uspostavljena brojna partnerstva u zemlji i inozemstvu. Tako se, primjerice, Nacionalni muzej moderne umjetnosti privremeno se “premjestio” u Zadar.
Izložbe drugih muzejskih ustanova ugošćuju Etnografski i Tehnički muzej te Klovićevi dvori, koji su postali “utočište” za projekte poput izložbe “Sedamdesetprve” Hrvatskog povijesnog muzeja.
Zatvoreni Muzej za umjetnost i obrt svojim je izložbenim projektima gostovao od Trsta, Budimpešte i Barnbacha preko Rijeke i Zadra do zagrebačkih muzeja (Etnografski, Tehnički, Nacionalni muzej moderne umjetnosti).
Na drugom mjestu gradova po posjećenosti muzeja je Pula, a na trećem Dubrovnik.
Na sidrištu luke Novorossiysk jutros je došlo do nesreće u kojoj se, zbog jakog olujnog nevremena, teretni brod prepolovio i potonuo. Nažalost, prema prvim informacijama, smrtno je stradao jedan član posade u dobi od 22 godine, a još najmanje dvije osobe životno su ugrožene.
Teretni brod Seamark, izgrađen 1981. godine, prepolovio se i potonuo na sidrištu, oko 1-1,5 nautičku milju od obale kod ruske luke Novorossiysk, potvrdio je izvor iz luke za lokalne medije.
Prema prvim informacijama, brod Seamark pod zastavom Komora, na kojemu se nalazila posada od 11 ruskih državljana, stigao je na sidrište luke Novorossiysk 15. veljače iz Istanbula, piše FleetMon. Kako navode izvori, brod je prevozio oko 3.000 tona usitnjenog mramora.
Teretni brod se prepolovio i potom potonuo, a neki ruski mediji navode da je uzrok nesreće jako nevrijeme koje je jutros pogodilo ovo područje.
Prema podacima ruske Službe spašavanja na moru, na mjesto su poslana tri spasilačka broda. Na području nesreće pronađeni su čamac i splav za spašavanje, a spasilački timovi spasili su deset članova posade. Nažalost, jedan član posade rođen 2000. godine je preminuo, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je u moru. Još najmanje dva člana posade u teškom su stanju te su životno ugroženi.
Američki predsjednik Joe Biden iznenada je posjetio Kijev, ruski predsjednik Vladimir Putin jučer se iz Moskve obratio javnosti, a konferencija u Muenchenu je otvorila pitanja daljnje pomoći Europe i svijeta Ukrajini, ali ulozi diplomacije u mogućem završetku rata.
Svi se pitaju – hoće li Rusija “obilježiti” početak invazije na Ukrajinu 24. februara žestokim udarom na ukrajinske položaje.
– Borbena djelovanja su prvenstveno vezana za određene strateške ciljeve, neovisno o datumu. Prosječno dnevno ispaljuju preko 50 hiljada projektila na ukrajinske snage, rekao je gostujući u emisiji “U mreži Prvog” Marinko Ogorec.
– Ne mislim da će biti nešto “ekstra”, no brojni zapadni mediji govore o ključu simbolike, smatra povjesničar Tvrtko Jakovina.
Osvrnuo si i na događaje posljednja dva dana, posjet Joea Bidena Kijevu i Varšavi te govor Vladimira Putina u Moskvi.
– Biden je možda izgledao kao da ima “fragilnu konstituciju”, ali je pokazao da može jamčiti zajedničku snagu i pokazati sve ono što je NATO. Putin nije djelovao ustrašen, imaju robusnu ekonomiju kojoj sankcije još ne smetaju. Tu je i dolazak kineskog predsjednika Xi Jinpinga, bojim se da smo tek u prvoj godini dugogodišnjeg sukoba.
Marinko Ogorec kaže da je Putin spreman upotrijebiti nuklearno oružje.
– Ako za to postoji potreba, ako on smatra da je za to nastupila potreba. Sukob ne ide na ruku Ukrajincima. Vidimo da u velikoj mjeri Ukrajina pomalo posustaje. Rusija nastavlja s ofenzivom, a kako će završiti to ćemo vidjeti. Što se sukob produljuje, to je problem veći i teži, ističe.
“Puno je onih koji su zabrinuti smjerom razvoja rata”
Povjesničar Jakovina ističe da je ruska vojna doktrina takva da mogu koristiti nuklearno oružje, ako je njihov teritorij ugrožen.
– Očito ovo ide u smjeru da će Ukrajini trebati živa sila. Ako će trebati živa sila, onda će taj rat postati nešto sasvim drugačiji. O tome se, barem javno, ne govori. Puno je onih koji su zabrinuti sa smjerom. Tu je i Rusija koja se poziva na Drugi svjetski rat. Traje i inicijativa u UN-u, kakva će biti osuda Rusije. Koliko će Rusi imati podrške, iako te rezolucije malo znače, to su sve pitanja.
Analitičar Ogorec kaže da su gubici veliki i na jednoj i na drugoj strani, no da tu stvari na idu na ukrajinsku stranu.
– Ukrajinci, moram konstatirati, gube najkvalitetnije ljudstvo. Njihovi se gubici odnose na izuzetno osposobljene vojnike koje su nažalost izgubili u velikom broju. Rusija isto gubi, ali uglavnom se govori o skupini Wagner te koju dodatno popunjavaju zatvorenici iz zatvora.
Tvrtko Jakovina osvrnuo se i na Putinovu izjavu tokom govora, a kada je rekao da “je nemoguće Rusiju poraziti na bojištu”.
– To je krivo. Rusija je bila poražena više puta u prošlosti. To ne bi bilo tako neobično Rusiji. Početkom 20. stoljeća su poraženi te Prvi svjetski rat je u određenom smislu bio poraz.
Marinko Ogorec govorio je o tome što bi značio vojni poraz Rusije i eventualni raspad.
– Rusija je ogromna zemlja, postoji stoljećima. Takva kakva je će postojati i dalje. Raspad Rusije ne bi bila dobra opcija. Onaj tko o tome razmišlja, mislim da loše razmišlja o međunarodnim odnosima. Rusija treba opstati, ali ne smijem biti pobjednik u ovom ratu. U potpunosti bi se promijenila paradigma međunarodnih odnosa, a koja ne bi bila dobra.
Ekološki pokret Ozon pozvao je Vladu i Skupštinu dam shodno nadležnostimam obezbijede novac za kupovinu dva kanadera, kako bi se na najmanju moguću mjeru svele posljedice šumskih požara.
Iz Ozona su naveli da je očigledno neozbiljno shvaćen razmjer problema šumskih požara, kad su i ekosistemske i ekonomske štete u pitanju.
Kako su kazali iz te nevladine organizacije (NVO), nema efikasne primjene zakona i preventivnih konkretnih aktivnosti na terenu.
„Upozoravamo donosioce odluka da su potrebne hitne mjere kakva je nabavka kanadera“, kaže se u saopštenju Ozona.
U toj NVO smatraju da postoji prostor da se obezbjedi budžet za nabavku dva kanadera u toku ove i sljedeće godine.
„Jer aktuelni budžet obezbjeđuje sredstva za projekte koji nijesu toliko prioritetni i čijim prolongiranjem nećemo trpjeti kao društvo u cjelini“, dodaje se u saopštenju.
U Ozonu smatraju da je aerodrom na Kapinom polju u Nikšiću idealan za potrebe kanadera, jer se nalazi između Krupačkog i Slanog jezera.
To bi, kako su naveli, za hidroavione bio neophodan preduslov, kao i činjenica da sa te lokacije može brzo i efikasno da se djeluje na području značajnog djela Crne Gore, naročito na onim na kojima se godinama dešavaju šumski požari velikih razmjera.
„Takođe taj prostor je idealan za potrebe jačanja kapaciteta Službi zaštite i spašavanja i uopšte razvoja civilnog vazduhoplovosta, što se mora uzeti u susret javnoj raspravi za Prostorni plan Crne Gore“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je prethodnih godina Crna Gora imala zabrinjavajući trend šumskih požara, većinom namjerno izazvanih iz različitih pobuda, koji su nanijeli ogromne štete šumskog fondu, negativno uticali na živi svijet, kvalitet vazduha i javno zdravlje.
„Što je trebalo da bude dovoljana razlog da Vlada i Skupština shvate koliko je važna nabavka kanadera, naročito jer su svima puna usta ekologije i brige za životnu sredinu“, rekli su iz Ozona.
Oni su naveli da je Crna Gora mogla da ima cijelu flotu kanadera i da bude prepoznata i u pružanju pomoći susjednim državama.
„S obzirom na to koliko je sredstava u posljednjih 30 godina oteto kroz nelegalne aktivnosti kakve su krivolov, nelegalna eksploatacija riječnog i šumskog materijala, nekontrolisano odlaganje otpada, ispuštanje netretiranih otpadnih voda, zagađenje vazduha, devastacija prostora“, precizirali su iz Ozona.
Iz te NVO su kazali da se nadaju da će njihovo upozorenje biti ozbiljno shvaćeno od onih koji treba da shvate razliku između javnog i privatnog interesa.
“Između potrebe za kanaderima i majbasima, između suštinske i deklarativne brige za životnu sredinu i javno zdravlje”, dodaje se u saopštenju.
Poznate ličnosti iz regiona ove subote stižu na Exitovu Winter Flower žurku i humanitarni afterparti u Herceg Novom
U Herceg Novom se u subotu, 25. februara održava Winter Flower žurka, kao i humanitarni EXIT afterparti.
Glavni događaj na Trgu Nikole Đurkovića, u okviru 54. Praznika mimoze, otvoren je za sve posjetioce, a predvode ga di-džej Claptone i Konstrakta sa bendom Zemlja Gruva.
“Ekskluzivna afterparty žurka biće održana u hotelu Lazure u Herceg Novom, sa početkom u ponoć, a svoje prisustvo već su potvrdili brojni uticajni muzičari, glumci i glumice, predstavnici modne industrije i influenseri. Među zvanicama su Rambo Amadeus, Kristina Bekvalac, Ana Stanić, Ivana Dudić, Zoi, Jovi Tomi, Helen Babić, Ivana Stanković, Nenad Okanović, Nemanja Forkapić, Sandra Vidović, Milica Majkić, Elena Nikolaevna i mnogi drugi, a sav prihod od događaja biće doniran udruženju roditelja djece oboljele od kancera Fenix iz Herceg Novog”, saopšteno je iz organizacije.
“Poznato je i da će na Winter Flower afterpartiju nastupiti specijalni muzički gosti iznenađenja, a žurci će prisustvovati i Kejt Bogićević, Sandra Mitrović, Ivana Radoman, Jelena Đukić, Tijana Osmanagić, Nikola Šoć, Milica Plamenac, Zana Savićević, Dejana Krivokapić, Vladana Lepetić, Ana Kontić, Panda Stuff, Anastasija Vukčević, Elena Mijatović, Nada Lončar, Petra Raičević, Anđela i Andrijana Stojanović, Amil Duraković, Radun Bakić, Matea Pletikosić, Nina Marković, Andrea Lekić i druge poznate ličnosti iz regiona, koje na društvenim mrežama u zbiru prati više od dva miliona ljudi”, dodaje se u saopštenju.
Humanitarni afterparti počinje nakon Winter Flower događaja, čija je glavna zvijezda Claptone.
“Program pojačava i najtraženije muzičko ime regiona Konstrakta i bend Zemlja Gruva, a pridružuju se i crnogorska pop zvijezda Katarina Bogićević Kejt, zatim Nessuno, kao i P.S. i Bodzie, koji će nastupiti u zajedničkom setu. Winter Flower žurka će biti održana 25. februara u okviru 54. Praznika mimoze na Trgu Nikole Đurkovića u Herceg Novom, a ulaz na ovu jedinstvenu žurku pod maskama je slobodan”, zaključuje se u saopštenju.
