Sa dolaskom proljeća i sve ljepšim danima, dolazi i vrijeme češćeg boravka u prirodi, na otvorenom. Kotorski bedemi i tvrđava San Đovani svakodnevno su posjećeni od strane velikog broja turista, ali i lokalnog stanovništva.
Pogled koji se pruža sa tvrđave, ali i cijelim putem koji vodi do nje, čini vrijednim sav napor potreban da bi se prešlo onih 1426 stepenika do vrha. Nažalost, i pored izuzetnog istorijskog i turističkog značaja bedema i tvrđave, veliki broj primjedbi koje svoj put nađu do kancelarija Turističke organizacije opštine Kotor, odnosi se na (ne)čistoću istih i stepen njihovog održavanja.
Kao grupa zaposlenih TO Kotor, a prije svega kao građani Kotora, već nekoliko puta smo organizovali akcije sakupljanja smeća dužinom staze do tvrđave San Đovani, te tako i danas.
Kotorski bedemi
Iako se još uvijek ne naplaćuje ulaz na bedeme, već danima se na putu do vrha može sresti veliki broj turista, kako mladih tako i onih starije životne dobi. Novitet su table postavljene u okviru turističkog obilježavanja bedema koje izvodi Sekretarijat za investicije; koje turiste upoznaju sa osnovnim informacijama i značajem tih građevina/utvrđenja.
Današnja akcija sprovodena je sa ciljem da se još jednom skrene pažnja i apeluje na javnost da odlažu smeće na adekvatan način.
Hercegnovski moto klub MC “Cruiser” u subotu 25. marta, u Domu kulture u Bijeloj organizuje 10. moto žurku, koja će biti humanitarnog karaktera. Početak druženja sa bajkerima iz zemlje i okruženja je u 20 sati, a goste će zabavljati rok grupa ”MILF hunters”.
Poznati kao dobri domaćini, ni ovoga puta neće naplaćivati ulaz, ali će postaviti donatorske kutije za prikupljanje pomoći za liječenje naše mlade sugrađanke Snežane Radović, kojoj je za neophodnu transplantaciju bubrega potrebno skoro 120 000 eura.
Članovi ovog moto kluba u više navrata su organizovali, a svaki put podržali, razne humanitarne akcije u Herceg Novom, i vjeruju da će motoristi još jednom dokazati svoju humanost i dati doprinos da Snežana otputuje na hitnu operaciju u Bjelorusiji, koja bi joj pružila priliku za novi život i dala šansu da se ostvari kao majka.
Klub postoji 18 godina i ima preko 30 članova koji su uvijek spremni da pruže ruku pomoći onima kojima je to potrebno; osim prikupljanja novca za liječenje našim sugrađanima, redovno učestvuju u akcijama dobrovoljnog davalaštva krvi, “Moto Djeda Mrazevi”, “Torta za osmjeh” i drugim humanitarnim događajima.
Moto žurka
Moto klub MC „Cruiser“ tradicionalno poslednje subote u martu organizuje večernju žurku, a poslednjeg vikenda u avgustu veliki moto skup. Ove godine su već počeli sa pripremama , jer ih od 25. do 27. avgusta očekuje jubilarni 10. Međunarodni moto skup, koji bi po broju posjetilaca i kvalitetu programa, trebalo da premaši dosadašnje.
I na jubilarnoj žurci, pored motorista iz Crne Gore, očekuju goste iz regiona, a za sve koji u subotu od 20 sati budu u Domu kulture u Bijeloj dobar provod je zagarantovan. Za rok svirku je zadužen bend “MILF hunters” iz Ulcinja, koji čine: Luka Đakonović (vokal), Nazmi Hadžibrahimi (električna gitara), Adriatik Lazorja Tiki (bas gitara i vokal)i Dragoljub Purlija (bubnjevi), a ulaz je slobodan.
Dođite, pokažite humanost i dobro se provedite, poručuju iz Moto kluba MC „Cruiser“, uz zahvalnost na podršci Mjesnoj zajednici Bijela, koja im je ustupila prostor Doma kulture.
Služba za inspekcijske poslove Opštine Herceg –Novi, po prijavi JP Morsko dobro, počela je akciju uklanjanja sedam privremenih objekata DOO „Pomorski saobraćaj“ u Kamenarima.
Riječ je o sedam privremenih objekata, i to, tri reklamna panoa, jedna rashladna vitrina za prodaju hrane i pića , jedan kiosk za prodaju karata, jedan vertikalni nosač za video nadzor na kat parceli 47 KO Jošlica, kao i jedan privremeni objekat tipa kiosk postavljen na katastarskoj parceli 275/2 KO Đurići.
Služba za inspekcijske poslove donijela je rješenje o uklanjanju 13. marta, a Pomorskom saobraćaju kojeg zastupa izvršni direktor Dejan Ban dat je rok od tri dana da ukloni privremene objekte, što on nije učinio, te je stoga inspekcija pristupila administrativnom rješenju.
U rješenju je navedeno da je prilikom inspekcijskog nadzora obavljenog 3. 3. 2023. godine po prijavi JP Morsko dobro, u Kamenarima utvrđeno da ovi privremeni objekti ne posjeduju dokumentaciju propisanu članom 117. Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata
Pomorski saobraćaj je u izjašnjenju na zapisnik naveo da su povrijeđena pravila postupka, da je povrijeđeno pravo stranke na učešće u postupku , te da je nepotpuno i nepravilno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo, te da inspekcija sprovodi rješenje koje nije pravosnažno.
Iz ove firme su naveli da im nije omogućeno da učestvuju u postupku, predlažu i podnesu dokaze u cilju utvrđivanja potpunog i pravilnog činjeničnog stanja, ističući da se upravo po ovim pitanjima vode dva postupka, upravni postupak sa Morskim dobrom i sudski pred Privrednim sudom.
Iz Pomorskog saobraćaja su istakli da je riječ o objektima koji su postavljeni odavno na predmetnim lokacijama, te da je godinama unazad izdavano rješenja o dozvoli za postavljanje od strane Morskog dobra.
Rješenjem o uklanjanju data je mogućnost žalbe ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, ali ta žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Sekretarijat za privredu Opštine Tivat i Biznis info centar Tivat, u saradnji sa Studentskim parlamentom i Kancelarijom za razvoj karijere i cjeloživotno učenje Univerziteta Crne Gore, organizuju Sajam sezonskog zapošljavanja u Tivtu.
Na Sajmu će biti predstavljene ponude za zaposlenje mnogobrojnih poslodavaca vrhunskog renomea među kojima su: Chedi hotel, Mamula Island, Ananti Resort, Residencies Budva, Adriatic Marinas d.o.o., Hotel Regent, Luštica Development AD, Una d.o.o. Tivat, Navar d.o.o., Voli Trade d.o.o., Montefish d.o.o., Hotel La Fleur, Movida d.o.o., Hotel Franca, kao i lokalni ugostitelji.
Sajam će biti organizovan 30. marta 2023. godine, u sali DTV “Partizan” u Tivtu, a vrata sajma za sve zainteresovane posjetioce biće otvorena u periodu od 10 do 15 časova.
Za sve zainteresovane studente biće obezbijeđen besplatan prevoz iz Podgorice i Nikšića, a sve što je potrebno jeste da se prijavite do ponedjeljka, 27.03.2023. godine do 12h, slanjem e-maila na adresu spucg@ucg.ac.me ili pozivom na broj telefona +382 69 151 224.
Sajam sezonskog zapošljavanja u Tivtu predstavlja odličnu priliku za sticanje novog radnog i životnog iskustva, kroz zaposlenje po najpovoljnijim uslovima u turizmu i ugostiteljstvu u Crnoj Gori.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa Organizacijom žena Tivta organizovalo je u njihovim prostorijama u Tivtu predavanje „Zdravlje žene” dr Angele Ćorić, ginekološkinje – akušerke i subspecijalistkinje endokrinologije iz KCCG u Podgorici.
Glavna tema na predavanju je bila karcinom grlića materice, za čiji uzročnik sada znamo da je humani papiloma virus (HPV). Zaista se tako danas može govoriti o epidemiji, tj o polno prenosivoj bolesti koja ako se na vrijeme ne prepozna i ne tretira može dovesti do nastanka karcinoma.
HPV čini grupa od preko 200 sličnih virusa, a mnogi od njih se mogu prenijeti sa jedne osobe na drugu putem polnog kontakta pa se tako najčešće prenosi bliskim kontaktom između partnera tokom polnog odnosa. Može biti prenesena bilo kojim načinom polnog kontakta ili bliskog kontakta – koža na kožu, bez obzira na pol, polni identitet ili polnu
orijentaciju. Svi ostali načini prenošenja HPV infekcije su mogući, ali nijesu uobičajeni.
HPV virus je veoma rasprostranjen među mladom, polno aktivnom populacijom, tako da to jeste infekcija mladih žena i muškaraca, u prvim godinama nakon početka polne aktivnosti.
Period potreban da premaligna lezija na grliću materice postane maligna je 3 – 18. godina i taj period zavisi od tipa virusa. Jedini vid primarne prevencije, koji je sada i nama na raspolaganju, a koji u svijetu postoji već oko 20. godina je vakcina protiv nekih tipova HPV-a. Vakcina se savjetuje djevojčicama, a po preporukama i dječacima, od 9 do 14. godine života.
Vakcina jedina može da spriječi nastanak premaligne lezije. Skrining na visokorizične tipove HPV, Papa test i kolposkopski pregled spadaju u sekundarne mjere prevencije raka,
kojima se premaligne lezije ne mogu spriječiti ali se mogu otkriti na vrijeme i adekvatno liječiti.
U ovom trenutku 100% zaštita od HPV infekcije ne postoji. Vakcina protiv nekih tipova HPV koji najčešće izazivaju karcinom i genitalne bradavice je jedini vid primarne prevencije. Vakcina je od početka godine dostupna i kod nas, bezbijedna je i efikasna.
Ono što je istaknuto na predavanju je da je Crna Gora trenutno na prvom mjestu u Evropi po stopi obolijevanja od karcinoma grliće materice (26/100000). Istovremeno treba znati da rak grlića materice odnosi godišnje procentualno na broj stanovnica u Crnoj Gori mnogo više života nego u razvijenim evropskim zemljama. Tako je 2017. godine, kako pokazuju zvanični podaci u našoj zemlji, umrlo 19 žena, 2018. godine 24, a 2019. godine, poslednje godine za koju su dostupni zvanični podaci 26 žena.
Takođe je saopšteno da prema preliminarnim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore o uzrocima smrti koji se odnose na 2019. godinu, jedan od najčešćih uzroka umiranja u Crnoj Gori su tumori sa ukupnim učešćem od oko 24%, tačnije su na drugom mjestu nakon bolesti srca i krvnih sudova.
Nada da će se ovakvo stanje promijeniti u narednim decenijama je u vakcinaciji i sprovođenju Nacionalnog skrining programa.
Državni sekretar u ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović, kazao je da su u toku preliminarni pregovori za izgradnju druge dionice auto-puta Bar-Boljare od Mateševa do Andrijevice.
“Obezbijedili smo grant od šest miliona eura za studiju održivosti za cijeli auto put i pripremu projektne i tenderske dokumentacije za nastavak. Studija bi trebalo da pokaže koja će dionica biti rađena sledeća. Za sada pregovaramo o 22 km autoputa koji će koštati oko 500 miliona eura. Ušli smo u pregovore sa Evropskom komisijom i kao rezultat imamo odobren grant od 40 odsto, 200 miliona besplatnih sredstava. Ostao bi bilo kreditno zaduženje i to sa kamatnom stopom od jedan odsto”, kazao je Šahmanović a prenio Media biro.
Šahmanović je govorio na panelu konferencije “Pojas i put” – saradnja Kine i zemalja Centralne i istočne Evrope, modernizacija u kineskom stilu i nova prilika svijeta, koja se održava u Podgorici.
Dodao je da je saglasan da treba raditi na obnovljivim izvorima energije.
”Moramo imati alternativu za TE Pljevlja koja će biti stavljena van funkcije. Smatram da su, osim solarnih panela, obnovljivi izvori energije dobar put ka rješenju”, zaključio je Šahmanović.
Prodekanka za međunarodnu saradnju docent dr Tamara Backović je kazala da je Ekonomski fakultet posvećen izgradnji buducih lidera. Dodala je da studentska razmjena može biti dobro ulaganje u buduću saradnju dvije zemlje.
Saradnja s Kinom
Predsjednica Privredne komore Crne Gore, Nina Drakić je kazala da je u 2022. godini saradnja Kine i Crne Gore mnogo veća nego prethodnih godina.
“Kod nas postoje predrasude da je kinesko tržište daleko i da bi to naše proizvode učinilo manje konkuretnim zbog dodatnih troškova. Ali, vjerujem da postoji potencijal u izvozu. Unutrašnji dogovori i organizacija bi sigurno poboljšali izvoz naših proizvoda u Kinu. A to je samo jedan od segmenata saradnje” kazala je Drakić.
Smatra da je zamajac u saradnji sa Kinom izgradnja autoputa Bar – Boljare, i da je ulaganjenu željeznicu i luku dobra perspektiva za našu privredu. Dodala je i da ne treba zanemariti turizam jer je kinezima Crna Gora interesantna tokom cijele godine. Ukazala je da je zaštita životne sredine važna oblast kojom se bavi Crna Gora, i da je Kina svojim projektima idealan partner u njenom očuvanju.
Gospa od Škrpjela – Boka kamen i more- foto Anton Gula Marković
Ostrvo Gospa od Škrjela kod Perasta u Boki Kotorskoj uvršteno je na listu 25 najljepših mjesta u Evropi, po izboru uticajnog časopisa Travel & Leisure.
Popularno odredište u Crnoj Gori zauzelo je visoko 4. mjesto na ovoj listi.
Autori navode da vožnja putem koji obavija Bokokotorski zaliv pruža mnoge scenske užitke – “no niko više ne zaslužuje zaustavljanje i gledanje od Gospe od Škrpjela, vještačkog ostrva na obali Perasta koje je napravljeno od stijena i kojim dominira rimokatolička crkva iz 17. vijeka”.
Časopis u kojem je objavljena lista ima mrežu od stotine pisaca i fotografa širom svijeta, redovno svojim čitaocima pruža lokalni uvid u najbolja mjesta za boravak, jelo, razgledavanje i istraživanje. Pokrivaju mala mjesta i velike gradove, otkrivaju skrivene dragulje i provjerena odredišta, plaže i jezera, planine i doline, nacionalne parkove, krstarenja, vrhunska gastronomska iskustva…
Velika Gospa 15. VIII 2019. foto Boka News
Od destinacija u regionu, mjesto na listi su osvojila samo dva mjesta u Hrvatskoj: Nacionalni park Plitvička jezera (10. mjesto) i Dubrovačke zidine (19. mjesto).
Evo kompletne liste 25, po njihovom izboru, najljepših mjesta u Evropi:
Na priobalnom putu Muo-Prčanj-Stoliv, u naselju Prčanj na potezu od OŠ Ivo Visin do Stare Riviere u dužini od cca 700 metara, u četvrtak 30. marta u terminu od 11 do 13 sati, doći će do totalne obustave saobraćaja, saopštili iz iz opštinskog Sekretarijata za investicije.
Razlog obustave saobraćaja je održavanje krosa učenika prčanjske škole.
Ukrajinski borci u Bahmutu Foto: S. Nuzhnenko/M. Djurica/A. Babenko / Reuters
Istok zemlje opet je meta najjačih ruskih napada, grad Bahmut, novi simbol otpora, napada se sa svih strana jer ga je ruska vojska gotovo potpuno okružila. Uz to, sve su brojniji ukrajinski napadi u neprijateljskoj pozadini, kojima je cilj što više oštetiti infrastrukturu pobunjenika.
Diplomatija je u petoj brzini. Tako će španjolski premijer sljedeće sedmice službeno posjetiti Kinu na poziv njezina predsjednika kako bi se poradilo na pronalaženju mirovnog rješenja kojim bi se zaustavio rat u Ukrajini.
Medvedev: Zapad će pokušati razbiti Rusiju na manje države
Zapadu se ne sviđa neovisnost Rusije i Kine i dolazeća desetljeća neće biti mirna jer će pokušati razbiti Rusiju na manje i slabije države, rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u intervjuu za državnu novinsku agenciju TASS. Dodao je kako je Ukrajina dio “Velike Rusije” te da ne vidi mogućnosti za oživljavanje ruskih veza sa Zapadom u bliskoj budućnosti.
Medvedev, koji je sada zamjenik predsjedatelja ruskoga vijeća sigurnosti, rekao je da će se pokušaj bilo koje zemlje da uhiti predsjednika Vladimira Putina na temelju uhidbenog naloga Međunarodnoga kaznenog suda (ICC) shvatiti kao objava rata.
Ogromne nakupine morskih algi zatrpala je obale Floride i drugim obalama diljem Meksičkog zaljeva, prijeteći turističkoj sezoni, prenose strani mediji.
Sargassum, specifična sorta morske alge, već duže vrijeme stvara velika cvjetanja u Atlantskom oceanu, a znanstvenici prate njezina golema nakupljanja još od 2011. godine. No, ovogodišnje cvjetanje moglo bi biti najveće ikada, smatraju, zajedno obuhvaćajući više od 5000 milja (8047 kilometara) od obale Afrike do Meksičkog zaliva.
Cvjetanje mora – foto AFP
Ovogodišnje cvjetanje sargassuma počelo je ranije nego prethodnih godina i udvostručilo se veličinom, između prosinca i siječnja, rekao je dr. Brian Lapointe, istraživač na Oceanografskom institutu Harbor Branch Sveučilišta Florida Atlantic.
Otkako se prati cvjetanje ove alge, došlo se do pretpostavke da su povećane temperature oceana i opterećenje nutrijentima iz obalnog otjecanja ključni faktori za njeno bujanje.
Cvjetanje mora – foto AFP
Ova vrsta algi obitava u oceanima diljem svijeta te može narasti i do nekoliko metara dužine, a zbog iznimnih količina po njoj je ime dobilo i Sargaško more u Atlanskom oceanu. Smeđe je ili tamnozelene boje, a sastavljena je od oblika sličnih stabljici, korijenu i listovima.
Sargassum alge su u oceanima neophodno stanište za pojedine vrste morskog života, no kada dospiju na obale počinju truliti te otpuštaju bezbojan plin sumporovodik poznat po vrlo neugodnom mirisu pokvarenih jaja. Kod nas ova alga najviše cvjeta na zapadnoj obali Istre gdje se potom pojavljuje veliko onečišćenje mora.
