U nagradnoj igri “Ulov mjeseca ulov godine” za januar, prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura koji može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Dragan Vujović sa ulovljenom tunom od 70 kg.
Tuna je ulovljena iza ostrva Sv Nikola tehnikom drifting na živu skušu.
UlovMjesecaJanuar2023
Drugo mjesto i vaučer od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru pripalo je Iliji Markoviću sa lignjom od 1.2 kg, ulovljenom štapom sa obale u Donjoj Lastvi.
UlovMjesecaJanuar2023
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Mijomir Bošković sa brancinom od 4.650kg.
“Sto lica posjetnica” nazv je dokumentarne izložbe koja će u Muzeju grada Perasta biti otvorena u utorak 28. februara u 12 sati povodom godišnjice osnivanja ove muzejske ustanove.
Posjetnice koje čuvamo potiču iz druge polovine XIX vijeka. Štampani podaci na karticama pretežno su na rimskom ili bakroreznom pismu, ima ih na gotici i starom turskom, a slova su uspravna ili u kurzivu. U ovoj zbirci, koja broji oko 700 posjetnica, često nailazimo na primjerke sa ispisanim porukama, kratkim informacijama ili savijenim uglovima. Svaka pojedinačno zapis je o jednoj posjeti i ličnosti čije ime pronalazimo, a združene čuvaju uspomenu na onog čije su bile vlasništvo. Peraškog kontea Luiđija Viskovića.
Podsjetimo, Luiđi Visković poticao je iz znamenite peraške porodice Visković koja je ostavila dubok trag u kulturno-istorijskom razvoju Perasta još od doba Mletačke republike, pa do druge polovine XX vijeka. Za vrijeme njegovog života Perast je bio pod vlašću Austro-Ugarske, pa je službovao ovoj monarhiji. Njegovo zapovjedništvo na trgovačkim brodovima služilo je na čast cijelom austrougarskom pomorstvu, a nemjerljiva stručnost omogućila mu je uspon u karijeri. Ovom cijenjenom pomorskom kapetanu, koji je svoje sposobnost, ljudskost, visprenost i odanost carstvu pokazao ploveći pod austrijskom zastavom, pružena je prilika da uđe u diplomatske krugove.
Tokom svoje diplomatske karijere radio je u Sulini i Tulči u Rumuniji i Brindiziju u Italiji. Vrhunac karijere doživio je imenovanjem na poziciju generalnog konzula u tadašnjem osmanskom gradu Solunu.
Ovog vikenda biće održan i turnir u kartaškim igrama briškula i trešeta, koje su tipične za Boku i Herceg Novi. Tokom subote i nedjelje u konobi Kantula prijavljeni takmičari nadmetaće se u ovoj igri, koja je zbog svoje autentičnosti uvrštena u program Praznika mimoze.
Briškula i trešeta su igre kartama koje potiču iz Italije, igraju se u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću – Boki kotorskoj, Istri, Dalmaciji, a kod Novljana su se zadržale do danas. Za igranje se koriste posebne karte – „italijanke“ i tršćanske karte (Carte Triestine).
Program Mimoza u Vagonu počeće sjutra u lokalu „Vagon“ u Zelenici, maskenbalom na temu Peaky blinders 1920te/1930te, a za muziku će se pobrinuti novski bend Low voltage.
Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova donijeta je odluka da neki programi na otvorenom planirani za ovaj vikend budu odloženi, iz razloga bezbjednosti učesnika i posjetilaca – drugi dio programa Mimoza u vagonu pomjeren je za naredni vikend, trka karića Karotrc biće održana 12. marta, a Winter flower događaj zakazan je za 01. april, a o novom datumu koncerta sastava Cubismo u Parku mimoze javnost će biti blagovremeno obaviještena.
Na sportskom programu 54. Praznika mimoze ovog vikenda su: 38. Bućarski turnir Mimoza, 40. Međunarodni džudo Kup mimoze, 9. Memorijal Đorđe Konjević i 6. Kup mimoze u sportskoj i ritmičkoj gimnastici.
Organizatori 54. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore će drugu godinu zaredom organizovati međunarodnu interdisciplinarnu šestodnevnu ljetnju školu (LLL program) pod nazivom „Održivi razvoj jahting i kruzing industrija“ u periodu od 3. do 8. jula 2023. godine. Program ljetnje škole namjenjen je za studente i zaposlene u pomorskoj privredi. Učesnici programa ljetnje škole imaće priliku da po završetku obuke dobiju sertifikat sa 2 ECTS kredita.
Program pruža podršku stvaranju upravljačke strukture koja će moći bolje odgovoriti izazovima budućeg razvoja pomorstva. Ovaj interdisciplinarni program obuhvata šire područje pomorstva, pomorskog poslovanja i upravljanja njime, nautičkog i kruzing turizma, njihovog uticaja na životnu sredinu te upravljanja zaštitom morske sredine, obale i ostalo. Pored nastavnog osoblja sa Univerziteta Crne Gore, očekuje se učešće istaknutih predstavnika iz struke sa partnerskih visokoobrazovnih institucija.
Program obuke nastao je kao ishod Erasmus+ CBHE projekta „Jačanje internacionalizacije na univerzitetima u Crnoj Gori kroz efikasno strateško planiranje (IESP)“ i ovogodišnja ljetnja škola predstavlja jedan od održivih rezultata projekta.
Svi zainteresovani se mogu registrovati putem link-a najkasnije do 12.05.2023. godine. Za potrebe registracije potrebno je dostaviti CV i potvrdu o studiranju ili zaposlenju na e-mail pfk.summerschool@gmail.com.
Hrvatska Vlada je u četvrtak uputila u Sabor konačni prijedlog Zakona o trgovini, a prema kojemu se trgovcima zabranjuje radom nedjeljom u većem dijelu godine, odnosno trgovine će moći raditi najviše 16 nedjelja u godini. Predviđeno je, kako je kazao ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, da novi zakon stupi na snagu 1. jula.
Filipović je kazao na sjednici Vlade kako se ovim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika na tjedni odmor, a da se rješava i pitanje „ravnoteže između privatnog i poslovnog”.
Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao, regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i za blagdane, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati. Prema prijedlogu, trgovci bi samostalno određivala kojih će 16 nedjelja u godini biti radne, a u tjednima u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje.
– Kada se ovaj konačan prijedlog Zakona usporedi s prvim čitanjem, mi smo zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti, predvidjeli dio iznimki koje će raditi i nedjeljom. U odnosu na prvo čitanje, iz tih iznimaka maknute su pekarnice. – rekao je Filipović.
Zakonom se propisuju iznimke od općeg pravila koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Što se tiče trafika one mogu biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 sati do 13 sati.
Navedene iznimke su, kako se navodi u obrazloženju, propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.
Na Sajmu turizma u Beogradu vlada veliko interesovanje za turističku ponudu Crne Gore, a kako je kazao ministar ekonomskog razvoja i turizma, radiće na još snažnijoj promociji destinacije u Srbiji, s obzirom na to da je riječ o jednom od najznačajnijih tržišta za bašu zemlju. Prema njegovim riječima, Crna Gora se može pohvaliti ponudom za svačiji džep, te svaki turista i svaki građanin Srbije može pronaći nešto za sebe.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma i ostalim predstavnicima turističke rpivrede predstavlja ponudu na 44. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu.
Tokom četiri dana sajma, posjetioci štanda NTO CG imaće priliku da se upoznaju sa cjelolokupnom turističkom ponudom Crne Gore, brojnim aranžmanima sa specijalnim popustima na sajmu koje je pripremila turistička privreda, ali i da uživaju u degustaciji cnogorskih domaćih specijaliteta.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović istakao je značaj tržišta Srbije za Crnu Goru kao turističku destinaciju od posebne važnosti, te poručio da iako imamo odličnu posjećenost sa ovog tržišta, cilj Vlade jeste da se još ozbiljnije posvetimo promociji u Srbiji.
– Jako sam zadovoljan sajmom. Naša ponuda je bogata, mislim da smo se predstavili na jedan pravi način i da će građani Srbije vidjeti da mogu da nađu za sebe neki kutak mira, sreće i odmora u našoj državi. Pitaju za cijene je li poskupilo ili nije. Uvjeren da Crna Gora za svačiji džep ima ponudu. Tako da mislim da nema straha, siguran sam da se svaki turista i svaki građanin Srbije može pronaći u nekom segmentu naše ponude – poručio je ministar Đurović.
Prema njegovim riječima, sjever Crne Gore ima ogroman potencijal, te će brojne promotivne aktivnosti biti usmjerene upravo ka promociji tog regiona.
– Iz svake moje izjave možete da čujete u zadnjih godinu dana koliko ova Vlada potencira važnost sjevera Crne Gore i njegov potencijal. Uvjereni smo da sjever Crne Gore krije ako ne manji onda i veći potencijal od juga Crne Gore. Možda to sad zvuči nekome čudno ali vjerujte da je to tako. Ljepote Prokletija, ljepote Plava, Gusinja, Žabljaka. Evo Kolašin je hit ove godine u regionu što se tiče skijališta. Zbog toga mi je veliko zadovoljstvo, zbog toga forsiramo opštine sa sjevera Crne Gore da budu prisutnije, da se više promovišu, reklamiraju, jer ako nešto ne prezentujete niko ne može znati da to i postoji. Ovo je prava prilika da se ljudi uvjere šta to mi možemo da ponudimo – kazao je Đurović.
Direktor TO Kotor Jovan Ristić naveo je da turisti iz Srbije čine oko 21% u strukturi inostranih turista u Opštini Kotor i to tokom čitave godine, te da je ovaj sajam iz toga razloga od posebne važnosti.
Sajam turizma Beograd
– Proširili smo broj manifestacija, kako sportskih tako i muzičkih, tako da se trudimo da budemo interesantna destinacija gostima iz Srbije i ostatka regiona i u zimskom periodu, ali i proljećnom. Prvi put ove godine imamo kalendar manifestacija za cijelu godinu već pripremljen, tako da svi oni koji posjete naš stand biće u prilici da uzmu naš kalendar manifestacija, i tako se informišu o svim događajima u Kotoru – zaključio je Ristić.
Iz NTO CG su poručili da je Crna Gora već odlično poznata destinacija, ali da se trude da opravdamo povjerenje turista iz Srbije, te da nas očekuju brojne promotivne aktivnosti na ovom tržištu.
– Sada već tradicionalno Nacionalna turistička organizacija Crne Gore zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom učestvuje na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu. Riječ je o jednom od najznačajnijih događaja u turizmu u jugoistočnoj Evropi, tako da je nama posebna odgovornost kada nastupamo na ovom tržištu, imajući u vidu da su gosti iz Srbije gotovo decenijama najbrojniji turisti u Crnoj Gori. Na sajmu će u fokusu će biti gastro ponuda, seoska domaćinstva i aktivni odmor, tako da će svi posjetioci štanda moći da uživaju u degustaciji crnogorskih specijaliteta, ali i da vide brojne paket aranžmane koje je pripremila naša turistička privreda – kazala je predstavnica NTO CG, Milena Vujović.
Sajam turizma u Beogradu jedan je od najznačajnijih i za nacionalnog avioprevoznika Air Montenegro koji bilježi najveći broj putnika iz Srbije sa do 14 nedjeljnih letova na relaciji Podgorica Beograd i 19 letova na liniji Tivat- Beograd.
– U toku sajma, danas i naredna tri dana ćemo imati specijalnu promotivnu ponudu od 49 eura za sva putovanja do kraja ljetnje sezone. Radi se o putovanjima započetim iz Beograda ka Podgorici i Tivtu. Predstavićemo i nove destinacije kompanije Air Montenegro u redovnom saobraćaju. Radi se o Brnu u Češkoj i Bratislavi- Slovačka –
kazao je predstavnik kompanije Dragan Popović.
Tokom poslednjeg dana sajma, 26. februara biće organizovana i nagradna igra, te će posjetioci štanda moći da osvoje aranžmane u seoskim domaćinstvima.
Međunarodni sajam u Beogradu okuplja oko 400 izlagača iz više od 25 zemalja i oko 30 hiljada posjetilaca. Na štandu NTO CG svoju ponudu predstaviće turističke organizacije Tivat, Kotor, Ulcinj, Podgorica, Berane, Andrijevica, Nikšić, Mojkovac, Žabljak, Skijališta Crne Gore, strateški partner NTO CG nacionalna aviokompanija Air Montenegro i Vila Geba.
Obljetnica ruske invazije na Ukrajinu Foto: Toby Melville / Reuters
Na današnji dan prije godinu dana Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu, što je izazvalo najveći rat u Europi od Drugog svjetskog rata. Poginuli su deseci hiljada ljudi i uništeni cijeli gradovi. Milioni stradalnika napustili su Ukrajinu.
U Kijevu, u ponoć, oglasila su se zvona crkve svetog Mihaela, nakon čega je intonirana himna. Ispred crkve izloženi su uništeni ruski tenkovi i vojna oprema, simboličan iskaz ukrajinskog optora i vjere u pobjedu. 24. februara 2022. Ukrajinci nikada neće zaboraviti…
Čelnici G7 i Zelenski razgovarat će o sankcijama
Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će u petak na video konferenciji s čelnicima G7 i Zelenskim kako bi objavio sankcije svima koji pomažu Rusiji. Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je rekao da će SAD Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od dvije milijarde dolara.
Rekao je da će zemlje skupine G7 najaviti u petak novi krug sankcija koje će uključivati zemlje koje pokušavaju dopremiti proizvode koji su uskraćeni Rusiji u sklopu sankcija.
– Kako vrijeme prolazi vidjet ćete trajnu eroziju kvalitete i sposobnosti ruskoga gospodarstva, rekao je Sullivan.
Izgledi za skoro okončanje rata su gotovo nikakvi
Istovremeno, ukrajinska vojska javila je o pojačanim ruskim vojnim aktivnostima uoči godišnjice, s najmanje 25 gradova i sela u tri sjeverne oblasti koje su pod ruskom vatrom.
Reuters dodaje da ne može potvrditi izvješća s bojišta.
Rusija trenutno kontrolira oko petine ukrajinskog teritorija, a rat, kojeg Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom” za zaštitu svog suvereniteta, pretvorio se u zamornu rovovsku bitku, iscrpljujuće ratovanje sa sve većim gubicima na obje strane, posebice oko istočnog grada Bahmuta.
Zapadni dužnosnici procjenjuju ruske žrtve na 200.000 poginulih i ranjenih, no krajem godine je jedan od vodećih američkih generala procijenio broj žrtava na obje strane na više od 100.000.
Milijuni Ukrajinaca su pobjegli pred ratom, a deseci tisuća civila su ubijeni. Zapad i Ukrajina optužuju Rusiju za ratne zločine, no Moskva odbacuje te optužbe i tvrdi da ne napada civile.
Rat je naštetio svjetskom gospodarstvu, a u međunarodne odnose se uvukao duh Hladnog rata.
Izgledi za skoro okončanje rata su gotovo nikakvi, što je potvrdio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
– Ne znamo kada će rat završiti, ali znamo da kada završi moramo sve učiniti da se povijest na ponovi, rekao je Stoltenberg i dodao da se mora spriječiti ugrožavanje europske sigurnosti.
Zelenski uvjeren je u pobjedu svoje zemlje
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obilježio je u petak prvu godišnjicu ruske invazije na njegovu zemlju prkosnom porukom u kojoj je naglasio da će Ukrajinci na kraju pobijediti.
U videu objavljenom u medijima i naslovljenom “godina nepobjedivosti”, 45-godišnji predsjednik sjedio je za stolom i prisjetio se kako se obratio Ukrajincima prije godinu dana, u trenutku kad su Kijev i svijet uzdrmani zbog ruskog pokretanja invazije.
Prije godinu dana na današnji dan, s ovog istog mjesta oko sedam ujutro, obratio sam vam se kratkom izjavom, u trajanju od samo 67 sekundi, rekao je u 15-minutnom govoru, uz svečanu glazbu u pozadini.
– …mi smo jaki. Spremni smo na sve. Pobijedit ćemo svakoga. Ovako je počeo 24. veljače 2022. Najduži dan u našim životima. Najteži dan u našoj novijoj povijesti. Rano smo se probudili i od tada nisam spavao.
Zapadni vojni dužnosnici procjenjuju žrtve na obje strane najvećeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata na više od 100.000 ubijenih i ranjenih. Deseci tisuća civila također su poginuli, dok su milijuni pobjegli pred prijetnjom borbi.
– Gotovo svatko ima barem jedan kontakt u svom telefonu koji više nikada neće podići slušalicu, rekao je Zelenski.
– Onoga tko neće odgovoriti na SMS ‘Kako si?’. Ove dvije jednostavne riječi dobile su novo značenje tijekom godine rata.
Ukrajinske snage spriječile su brzu rusku pobjedu početkom 2022., a sukob, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom, pretvorio se rovovsku bitku na istoku i jugu zemlje. Budući da čelnici obiju zemalja ne pokazuju znakove povlačenja, izgledi za skori kraj borbi izgledaju sumorno.
Zelenskij, koji je odigrao ključnu ulogu u prikupljanju financijske i vojne pomoći iz cijelog svijeta za održavanje ukrajinske obrane pred mnogo većom vojskom, pohvalio je svoj narod.
Postali smo jedna velika vojska … u kojoj svi daju svoj doprinos, rekao je. Opisao je 2022. godinu kao godinu otpora, hrabrosti, boli i jedinstva.
– Glavni je zaključak da smo preživjeli. Nismo poraženi. I učinit ćemo sve da pobijedimo ove godine!
Čak sedam brodogradilišta iskazalo je interes za gradnju Jadrolinijinih brodova na električni pogon, potvrdili su nam iz ovog nacionalnog linijskog putničkog brodara.
– Rok za predaju zahtjeva za sudjelovanje u Natjecateljskom postupku uz pregovore s ciljem sklapanja Okvirnog sporazuma istjecao je 22. februara. Zaprimljeno je ukupno sedam zahtjeva, a Jadrolinija ima rok od šezdeset dana za pregled zaprimljene dokumentacije. Po utvrđivanju tko ispunjava sve formalne uvjete, objavit će se koji od zainteresiranih subjekata može sudjelovati u daljnjem tijeku postupka, službeno su obznanili iz Jadrolinije.
Za posao koji je procijenjen na 45 miliona eura odnosno po 15 miliona eura za svaki brod, neslužbeno doznaje Novi list, interes je iskazalo čak pet brodogradilišta iz inozemstva, od kojih jedno nastupa zajedno s jednim hrvatskim te još dva domaća brodogradilišta. To je kraljevičko brodogradilište Dalmont Ivana Ivića i Brodotrogir Cruise, ali domaćim snagama valja pridodati i šibensko brodogradilište Iskra koje za ovaj posao konkurira u partnerstvu s jednim turskim brodogradilištem, potvrdio nam je direktor šibenskog škvera Roko Vuletić.
Od inozemnih konkurenata u kuloarima se spominje da su svoje zahtjeve za sudjelovanjem dostavila brodogradilišta iz Italije, Nizozemske, Španjolske i Estonije.
U ovoj, prvoj fazi natječaja, koja će potrajati još dva mjeseca, valorizira se sposobnost natjecatelja prema traženim dokazima. U drugom krugu, sve one koji budu ispunjavali tražene uvjete Jadrolinija će pozvati na dostavu inicijalne ponude i daljnje pregovore.
– Naručitelj u ovoj fazi postupka može definirati samo minimalne tehničke zahtjeve. S obzirom na navedeno, naručitelj smatra pregovore potrebnima kako bi roba koju kupuje bila u čim većoj mjeri usklađena s njegovim potrebama odnosno namjerava kroz pregovore postići poboljšanje tehničkih rješenja kako bi postigao optimalnu ponudu, odnosno na optimalan način utrošio javna sredstva kojima raspolaže, stoji u natječajnoj dokumentaciji koja je objavljena prije mjesec dana.
O novim »zelenim« brodovima Jadrolinije zna se da bi trebali biti okvirne dužine između 45 i 50 metara, s kapacitetom prijevoza 389 putnika, od čega u zatvorenim prostorima minimalno njih 150. Trebali bi zamijeniti najstarije iz flote, šezdesetak godina stare brodove »Tijat«, »Postiru« i »Premudu«, a planirani su u prvom redu za plovidbu na dubrovačkom području, na liniji prema Elafitima, na šibenskom, gdje će održavati vezu s Prvićem, Zlarinom i drugim otocima te u lošinjskom arhipelagu.
Njihova izgradnja većim dijelom, do 65 posto, sufinancirala bi se europskim sredstvima, a Okvirni sporazum koji će Jadrolinija sklopiti s odabranim ponuditeljem predviđen je na maksimalni rok od četiri godine.
“7K Novus Ordo Mundi” /”7K New World Order” naziv je konceptualne izložbe dr Marije Sarap koja će biti otvorena u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra, danas 24. februara 2023.g u 18 sati.
Izložbu će otvoriti prof dr Sonja Tomović Šundić koja kaže:
“Konceptualna umjetnost Marije Sarap “7K Novus Ordo Mundi” je cjeloviti audio-vizuelni kritički osvrt na postmodernu civilizaciju. Višestruko talentovana umjetnica se izražava originalnim formama, iluminatima u prostoru i vremenu, pravi radikalan raskid sa klasičnim jezikom likovnosti. Njen subverzivni zasjek u savremeno doba, konzumerističku kulturu u kojoj je čovjek postao broj, bezimeni pojedinac izgubivši svojstva ličnosti, moralnosti i duhovnosti, najbolje odražava misa Lacrimosa,svjedočanstvo o kraju čovjeka. Ideja o sunovratu čovjeka postaje autentičan filozofski svjetonazor, izazov da se kroz vizuelnu kulturu ne objašnjava, nego prije razumije i prikaze krah ljudskog bića,kako bi auditorijum navodila na unutrašnju transformaciju. Sinergija tijela, artefakta i umjetničke individualnosti sugeriše kompletan estetski koncept, namjeru da se umjetničkim simbolima kazuje o bitnim egzistencijalnim problemima. Autorkina umjetnost predstavlja cjelovitu likovnu anyropologiju, modus u kome se vizuelizuje shvatanje čovjeka, prije svega gubitak individalnosti, razaranje ličnog identiteta,svođenjem na bezimenost, apstrakciju, statistiku. Osmišljene instalacije, muzika, jarke boje, pukotine u kojima zjapi praznina su informacija u semiotičkom procesu dekodiranja poruke, znak bez značenja, podsjetnik da je čovjek postao podatak u numeričkim izvještajima i istraživanjima.To ukazuje da je svijet u kome živimo bolestan, ne samo u nekim svojim aspektima, već je novom poretku ugrožena ljudska vrsta, izložena različitim oblicima poništavanja i ugrožavanja. Čovjek postaje dezorijentisana marioneta, izgubljen u virtuelnom prostoru u kome ne važe moralne i estetske vrijednosti. On postaje stvar među drugim stvarima, otuđen od svoje ljudske prirode i moralnog dostojanstva. Umjetnica nam demonstrira razlicite tačke našeg posrnuća, nastoji da nas trgne iz letargije, da bi se oslobođeni iluzija suočili sa samima sobom. Istodobno odrekli lažnih idola i lažne slike svijeta. Umjetnost je apel, poziv koji ima snažan humanisticki potencijal. Provokacija, sračunata da na relaciji djelo-posmatrač izvrši promjenu, kako bi se napuštanjem zone zabrinjavajuće indiferentnosti aktivirali i participirali. Napustili domen pasivnog posmatranja. Umjetnički koncept Marije Sarap svojom izrazitom snagom djeluje na našu percepciju i misaone procese,uvlači u svoju gravitaciju. Njen rad je negacija ubrzanog modela življenja, pretpostavljanje onog materijalnog i fizickog duhovnim vrijednostima. Od ničeanske ideje natčovjeka došlo se do razbijenog subjekta, iščezavanja središta, kraja čovjeka. Marijina likovna poetika prezentuje atmosferu zaumnosti,lavirinte birokratske mašinerije, stvara umjetnicko djelo kao vrstu spoznaje, tumačenja, antropološkog istraživanja, ali i revolta. Ona nas podsjeća da je čovjek postao hermetična monada, zatvorena i bezlična. Zato umjetnica upućuje na duhovno otrežnjenje, sagledavanje situacije vremena kako bi pronašli rešenje za krizu u koju pro-življavamo. Naposletku,umjetnost je poslednja linija odbrane bez koje bi naš svijet bio manje human nego što jeste.
Kreativna umjetnost Marije Sarap služi tome idealu, dajući mu dostojan i originalan prilog”.
Država će kupiti trajekte i učiniti da linija Kamenari-Lepetane bude mnogo više u službi građana nego što je bila do sada, kazao je premijer Dritan Abazović.
Abazović je u emisiji “Argumenti” na Televiziji Crne Gore rekao da su preduzeli nešto što je davno trebalo da se desi, kao i da “Pomorski saobraćaj” odavno nije trebao da radi.
Prema njegovim riječima, prihodi države nijesu bili proporcionalni zaradi od trajekta.
“Nemamo svoje trajekte, ali državu dižemo iz pepela. Kupićemo trajekte i učinićemo da linija bude mnogo više u službi građana nego što je bila do sada”, rekao je Abazović, prenosi portal RTCG.
On je dodao da treba uvesti još jednu liniju, ne samo Kamenari-Lepetane.
“Dobit će se vraćati kroz investicije građanima Boke. Od miliona EUR građani nijesu imali ništa, i sada (suvlasnik Pomorskog saobraćaja Dejan) Ban kaže da smo za sedam dana oštetili budžet”, istakao je Abazović.
Abazović je rekao da je Pomorski saobraćaj uzeo monopol na 15 godina, kao i da je ugovor istekao, a da ga nije produžila Vlada Duška Markovića.
“Vi ste nametali ugovor Morskom dobru i sedam-osam mjeseci radili protiv zakona. Nervoza je samo što ste ogroman novac, umjesto u državnu kasu, slili u svoje džepove”, kazao je Abazović.
On je saopštio da Pomorski saobraćaj taj posao više ne može da radi, već da, ako žele, mogu građane da previze besplatno.
“Taj “Vasilije” svakog dana preveze blizu 1,3 hiljade vozila, ima kapacitet od samo 20 mjesta i ne može da vozi kamione. Znači da ostvaruje profit od 7,5 hiljada EUR dnevno, to je 75 hiljada za deset dana i 200 hiljada EUR mjesečno. Zamislite samo koliko šest trajekata zaradi i oni plaćaju koncesiju od 200 hiljada EUR. Radujem se vašim tužbama”, rekao je Abazović.
Ban je istakao da je trenutna besplatna vožnja samo marketinški trik, kao i da je trajekt “Vasilije” upisan u registar kao brod za snabdijevanje.
“Bavite se prepričavanjima, to se zove širenje dezinformacija. Ljudi raspolažu sa javnim fondovima bez elaborata, bez ekonomske isplativosti”, dodao je Ban.
On je u “Argumentima” pokazao dokument kojim je dat otkazni rok od 45 dana “Pomorskom saobraćaju”.
Ban je poručio da Abazović “nije institucija”, već da je došao da razgovara o potezima Vlade 2023. godine.
“Vi ste rekli 45 dana, ne ja. Trebao bi da kažete što je problem zbog kojeg ste raskinuli ugovor sa nama. Da li je taj koji je dobio na tenderu angažovao nekoga “ispod ruke”? Taj sigurni trajekt je upisan u registar kao brod za snabdijevanje”, kazao je Ban.
On je dodao da je trenutna besplatna vožnja samo marketinški trik.
“Na karti od pet EUR vi imate obaveze operatora, ali i prava korisnika usluga. Ljude bez karata gurate da kao po Indiji, ako se i nešto desi, ne zna ni koliko ih je bilo unutra. I nakon pisma Udruženja pomoraca, koji su tražili vanredno ispitivanje, nema jedne prodavnice da je nijeste obišli da kupite sijalice, pojaseve. U pitanju je samo manipulacija”, poručio je Ban.
