Ovogodišnja kruzing sezona počeće 21. marta, kada će u luku Kotor uploviti prvi veći kruzer, „Viking Sky“, uz kojeg će na vezu biti i manji “Athena“.
U Luci Kotor tokom 2023. godine očekuje se ukupno 460 dolazaka kruzera, koji će dovesti oko 600.000 turista.
“Prema najavama očekujemo ukupan promet na nivou iz 2019. godine“ kazao nam je Ljubo Radović, pomoćnika direktora za razvoj i marketing u Luke Kotor.
“Prema planu 11. aprila u našoj luci boraviti će čak pet kruzera. Kotor je, nakon Venecije i Dubrovnika, treća luka u Jadranu, nezaobilazna i jedinstvena destinacija“, poručio je Radović.
Mladi NVO “Naša akcija” i Omladinski tim Tivat u nedelju, 19. marta obilježili su Međunarodni dan šuma i Međunarodni dan voda edukativnom turom Kotor – Krstac – Pestingrad.
Nova generacija mladih volontera nije imala prilike da obiđe ovu stazu, niti da vidi Boku iz ovog ugla tako da je za njih ovo bilo novo i veoma edukativno iskustvo.
NVO “Naša akcija”
Izvršni direktor Dejan Bešovć je vodio turu objasnjavajuci o prirodnom i kulturnom nasleđu tokom šetnje.
NVO “Naša akcija”
Ova tura je dio programa NVO Naša akcija pod nazivom “Priroda za psihičko i fizičko zdravlje mladih”.
Lutkarska predstava za djecu “Zlatokosa” u produkciji Lutkarskog pozorišta Mostar igraće u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u srijedu, 22. marta u 18 sati.
Adaptaciju bajke braće Grimm i dramatizaciju radila je Jelena Đorđević. Igraju Nina Popović, Ali Kamer Aksoy, Diana Ondelj Maksumić i Serđo Radoš.
Scenografiju i kreaciju lutaka radila je Hristina Nedeva Mladenović, autor scenske muzike je prof. Srđan Marković, a lutke su rađene u najpoznatijim bugarskim radionicama lutaka.
Ta svima poznata bajka govori o borbi dobra i zla, o pobjedi ljubavi nad mržnjom i potrebi za slobodom koja nema cijenu. Predstava je namjenjena djeci starijoj od 3 godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin očekuje da će kineski predsjednik Xi Jinping pokazati solidarnost protiv zapadne hegemonije kad stigne u Moskvu u ponedjeljak, dok će Xi predstaviti Kinu kao svjetskog mirotvorca s namjerom posredovanja u okončanju ukrajinskog rata.
Xi će biti prvi svjetski čelnik koji će se rukovati s Putinom nakon što je Međunarodni kazneni sud (ICC) objavio uhidbeni nalog za ruskog čelnika u petak zbog deportacije ukrajinske djece u Rusiju od početka rata. Moskva te optužbe odbacuje.
Rusija će predstaviti Xijev posjet – prvi nakon što je ovaj mjesec osigurao treći predsjednički mandat bez presedana – kao dokaz da ima moćnog prijatelja spremnog stati uz njega protiv neprijateljskog zapada koji, kako tvrdi, nastoji izolirati zemlju i poraziti je.
Za Xija posjet će biti diplomatski hod po žici, s tim da će Kina iznijeti prijedlog u 12 točaka za rješavanje ukrajinske krize, u isto vrijeme jačajući veze sa svojim saveznicima.
U članku objavljenom u Ruskoj Gazeti na početku njegova posjeta Moskvi, Xi je rekao da kineski prijedlog, objavljen prošli mjesec, odražava globalna stajališta i nastoji neutralizirati posljedice, no priznaje da rješenja nisu laka.
Prekid vatre, kupovanje vremena Putinu?
Ukrajina i njezini zapadni saveznici vjerojatno će odbaciti svaki pokušaj osiguranja prekida vatre kao plan da se kupi vrijeme Putinu za pojačanje i odgodu u očekivanju ukrajinske protuofenzive.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će razmatrati mirovno rješenje samo kada ruske snage napuste ukrajinski teritorij.
Kineski prijedlog sadrži samo opće izjave i nema konkretan prijedlog o tome kako okončati godinu dana dug rat u kojemu su ubijeni deseci tisuća ljudi, razoreni gradovi i milijuni prisiljeni da napuste svoje domove.
U tekstu za kineski list, objavljenom na internetskoj stranici Kremlja, Putin je napisao da polaže velike nade u posjet svojega “dobroga starog prijatelja” Xija, s kim je prošle godine potpisao “neograničeno” strateško partnerstvo. On također pozdravlja i kinesku spremnost da posreduje.
Zapad skeptičan, Kina odbila osuditi Rusiju
– Zahvalni smo za uravnotežen stav … u vezi s događajima u Ukrajini, za razumijevanje njihove pozadine i pravih uzroka. Pozdravljamo kinesku spremnost da ima konstruktivnu ulogu u rješavanju krize, napisao je Putin.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici duboko su skeptični u pogledu kineskih motiva navodeći da je Kina odbila osuditi Rusiju i pružila joj je ekonomski spas dok joj druge zemlje nameću sankcije.
Sjedinjene Države i NATO nedavno su optužili Kinu da razmatra isporuku oružja Rusiji i upozorile ju da to ne čini, a Kina je te optužbe odbacila.
Air France povećava broj letova u ljetnom redu letenja 2023.
Za ljetnu sezonu 2023. (april – oktobar), Air France će letjeti do 835 puta dnevno, na 191 odredište u 89 zemalja. U Hrvatskoj najavljuju povećanje letova prema Splitu i Dubrovniku.
Ljetna sezona 2023. označit će prekretnicu u redu letenja Air Francea na dugim relacijama. Tijekom proljeća postupno povećava broje letova za Peking, Šangaj i Hong Kong kako bi do 1. srpnja dostigao jedan let dnevno po odredištu ili 21 let sedmično.
U Aziji povećava broje letova prema Tokiju do 14, a u Sjevernoj Americi Air France će u ljetnoj sezoni obavljati do 180 letova tjedno od/prema 14 američkih odredišta, kao i 50 letova u 5 kanadskih gradova.
Zrakoplovna tvrtka nastavit će letove između Pariz-Charles-de-Gaulle-a i Quebec Cityja od svibnja 2023., te će uvesti novi let Pariz-Charles-de-Gaulle-Ottawa 27. maja. S pet izravnih letova svaki tjedan, na Airbusu A330-200 Air France će ovog će ljeta postati vodeći europski zračni prijevoznik po kapacitetu koji povezuje Europu i Kanadu.
U Africi će Air France nastaviti održavati kapacitete sjedala iznad razine iz 2019.g. Od 12. juna 2023. zračni prijevoznik će početi letjeti za Dar Es Salaam (Tanzanija), dok će na Karibima otvoriti novi let 5. maja 2023. koji će povezivati Cayenne (Francuska Gvajana) i Belém (Brazil), jednom tjedno na Airbusu A320. Prema ovom rasporedu letenja povećat će se broj Air Franceovih dugolinijskih odredišta na 85.
Ovog će ljeta Air France letjeti do 650 puta dnevno do 106 francuskih i europskih odredišta kako bi svojim putnicima dodatno olakšao putovanja na kratkim i srednjim relacijama.
Osim redovnog rasporeda, zračni prijevoznik će letjeti na 66 sezonskih linija u Francuskoj i Europi, polijećući iz Pariza i regionalnih francuskih zračnih luka.
Air France leti svakodnevno iz Zagreba za Pariz. Od 30 travnja 2023. prema Splitu letjet će jednom sedmično, od jula 2023.g. do 5PETputa sedmično.
Zračna luka Dubrovnik je do kraja travnja povezana s Parizom jednom sedmično, a u avgustu svaki dan.
Air France nastavlja s uvođenjem svojih najnovijih kabina na duge relacije, koje se postupno ugrađuju na 12 Boeinga 777 300 te su dostupne u modelima Business, Premium Economy i Economy. Poslovna kabina ima nova klizna vrata koja omogućuju potpuno privatan prostor, a sjedalo se pretvara u pravi krevet duljine gotovo 2 metra. Za putnike koji putuju zajedno, sjedala smještena u sredini kabine sada su opremljena središnjom pločom koja se lako spušta, kako bi zajedničko letenje bilo još ugodnije.
U Crnoj Gori je u prošloj godini ostvareno 435 kružnih putovanja stranih brodova, pokazuju podaci Monstata.
Statističari su rekli da je na brodovima bilo 433,57 hiljada putnika.
Najviše kružnih putovanja u prošloj godini ostvarili su brodovi pod zastavama Malte 25,7 odsto, Bahama 24,6 odsto, Paname 13,6 odsto, Italije 8,5 odsto, Hrvatske 5,5 odsto, Francuske 5,1 odsto, Norveške 4,8 odsto, Maršalskih ostrva tri odsto, Belgije i Bermuda po 2,8 odsto.
Statističari su objasnili da istraživanje o kružnim putovanjima stranih brodova u Crnoj Gori ima za cilj dobijanje podataka o broju ostvarenih kružnih putovanja stranih brodova koji pristaju u lukama teritorijalnog mora Crne Gore, kao i broju putnika na tim kružnim putovanjima.
“Prikupljanje podataka se sprovodi izvještajnom metodom. Izvještajne jedinice su lučke kapetanije, pri čemu se izvještaj popunjava za prvi ulazak broda u teritorijalno more Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Posjet školjkašu imena Nova nada bio je šlag na kraju dvodnevnog znanstvenog skupa Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu održanog u Omišu.
Zaron do jedne od svega dvadesetak preživjelih jadranskih jedinki nekoć brojne periske Pinnanobilis dao je nadu svima uključenima u veliki međunarodni projekt da će se po zakonima evolucije ta vrsta oduprijeti smrtonosnom parazitu Haplosporidium pinnae i ponovno ukrasiti morska dna širom Mediterana.
Iskustva četrdesetak europskih znanstvenika redovito se dijele, a jednom godišnje se svi okupe i raspravljaju o aktivnostima koje će ih dovesti do zajedničkog cilja.
Domaćin ovogodišnjega skupa, Jelena Kurtović Mrčelić iz županijske agencije More i krš, otkrila nam je najvažnije zaključke zanimljivog kongresa.
– Situacija je slična u većini zemalja. Španjolska ima 5-6 primjeraka, Italija nešto više, a kod nas je dvadesetak živih. Zasad nemamo čvrste dokaze da su pronađene jedinke otporne na Haplosporidium.
Francuski tim radi na genetskom dokazivanju što je skup i dugotrajan proces.
Talijanski protokol za provjeru prisutnosti parazita nam nije potpuno prihvatljiv pa ćemo pričekati s planiranim nasađivanjem jedinki koje uzgajamo u Akvariju Pula gdje je sada u kontroliranim uvjetima 11 jedinki.
Cilj nam je dovesti ih do veličine od 10 cm kada su otpornije na predatore. Hrvatski veterinarski institut će provesti istraživanje na planktonu kojeg se smatra nositeljem za Haplosporidium i to istovremeno rade i Španjolci.
Kad budemo potpuno sigurni da je neko područje bez tragova parazita počet ćemo ih vraćati iz akvarija na mjesta gdje su sada u prirodi žive jedinke poput Omiša i Nina kako bismo povećali šanse za oplodnju, navela je Kurtović Mrčelić.
Kandidati Demokratske partije socijalista Milo Đukanović i Pokreta Evropa sad Jakov Milatović ušli su u drugi krug predsjedničkih izbora, pokazuju preliminarni rezultati Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Prema podacima CDT-a na 100 odsto obrađenih glasova, Đukanović je osvojio 35,3 odsto glasova, a Milatović 28,9.
CDT
Kandidata Demokratskog fronta Andriju Mandića podržalo je 19 odsto birača, Demokrata Aleksu Bečića 11,3 odsto, a kandidatkinju Socijaldemokratske partije Draginju Vuksanović Stanković 3,2 odsto.
Kandidat Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović osvojio je 1,5 odsto glasova, a influenser Jovan Radulović 0,8 odsto.
Milo Đukanović kandidat Demokratske partije socijalista i Jakov Milatović čelnik Pokreta Europa sad, prema rezultatima nakon dvije trećine prebrojanih glasova, ušli su u drugi krug izbora za predsjednika Crne Gore, objavila je NVU Centar za monitoring (CEMI) čiju su promatrači na svim izbornim mjestima.
Kako je saopšteno iz CEMI-ja Đukanović je osvojio 35,3 posto glasova, dok je Milatović dobio podršku 29,2 posto birača. Drugi krug održat će se za dvije sedmice, 2. aprila.
Najbliži plasmanu u drugi krug izbora, prema podacima CEMI-ja, bio je Andrija Mandić iz prosrpskog Demokratskog fronta, a na četvrtom mjestu po broju glasova je Aleksa Bečić čelnik Demokratske Crne Gore.
Jakov Milatović je bio ministar u vladi Zdravka Krivokapića, a njegova partija PES je rastuća politička stranka u Crnoj Gori, koja svoju popularnost temelji na odluci da minimalnu platu podigne s 220 eura na 450 eura.
Projekcije uoči izbora pokazivale su da bi se u drugom krugu trebali naći Đukanović i Mandić, a rezultat je iznenadio većinu analitičara u Crnoj Gori. Ukupno sedam kandidata sudjelovalo je na predsjedničkim izborima.
Promatrači, kako je saopšteno, nisu zabilježili značajnije povrede izbornog procesa koje bi mogle utjecati na ishod glasanja. Pravo glasa imalo je oko 550 tisuća stanovnika Crne Gore, a ukupna izlaznost bila je 63,1 posto.
Crna Gora je od uvođenja višestranačja 1990. imala osam predsjedničkih izbora i trojicu predsjednika.
