U susret novogodišnjim i božićnim praznicima, Sekretarijat za lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi je pokrenuo akciju nabavke poklon-paketa u vidu osnovnih životnih namirnica, kako bi pomogao novskim porodicama koje se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji. U akciju su se, na poziv lokalne uprave, uključili i privrednici, pa su tokom prazničnih dana uručene donacije za 400 porodica.
„Pored sredstava koje je Opština Herceg Novi usmjerila u ovu akciju, obratili smo se i novskim privrednicima, kao i određenim kompanijama koje imaju poslovnice u našem gradu. Uputili smo im apel da uzmu učešće u ovoj akciji i da, u granicama svojih mogućnosti, doniraju novčana sredstva ili obezbjede donacije u osnovnim životnim namirnicama“, objašnjava sekretarka za lokalnu samoupravu, Vesna Samardžić.
Zahvaljujući dobrom odzivu privrednika, obezbijeđene su dovoljne količine hrane, suhomesnatih proizvoda i sredstava za higijenu za 400 paketa, umjesto prvobitno planiranih oko 300.
Vesna Ssmardžić
“Sa uplatama i donacijama je završeno, tako da ovim putem koristim priliku da se javno zahvalimo svim privrednicima i organizacijama na nesebičnoj pomoći i predusretljivosti sa njihove strane. Ovo je pravi primjer zajedništva i humanosti usmjerenih u pravom smjeru – kako bi pomoć dobili oni kojima je najpotrebnija. Hvala našim privrednicima sto su prepoznali značaj ove akcije i što su tu kad je najpotrebnije“, poručuje Samardžić.
Donacije za stanovnike Herceg Novog koji su u teškoj materijalnoj situaciji, ukupne vrijednosti preko 10.000€, opredijelili su: „Implemenia“ doo Herceg Novi, „Glotec“ doo Herceg Novi, „Carine“ doo Podgorica, „Azmont investment“ doo Herceg Novi, „Elektroprivreda CG“ AD Nikšić, „Blue line“ doo, „Sava osiguranje“ Podgorica, „Okov“ doo Podgorica, „Krušo“ doo, „Palikuća company“, Fakultet za menadžment Herceg Novi, „MIMA CO“ doo Herceg Novi, PZU apoteka “Mira”, „DCM“ doo Kumbor, „Hefesta“ doo Herceg Novi, „Čistoća“ doo Herceg Novi, „Pomorski saobraćaj“ doo, „Krsto“ doo Herceg Novi, „Coning“ Herceg Novi, „Grifone International“ doo Herceg Novi, „Peter boats“ doo Herceg Novi, NVU Udruženje boraca NOR-a Herceg Novi, „Vend“ laboratorija Herceg Novi, „Cungu and co“ doo Ulcinj, „Nautilus“ restoran Herceg Novi, „Zožeta“ doo Herceg Novi, „Bokić“ doo Herceg Novi, „Škorpion“ doo i marketi „Franca“.
Podgoričkoj firmi kazna zbog nelegalnog deponovanja u Tivtu
Ovlašćena službena lica Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat su, vršeći komunalni nadzor, zatekli kamion firme „Cijevna komerc“ d.o.o. iz Podgorice kako deponuje zemlju pored puta, u neposrednoj blizini kružnog toka Kotor – Radovići.
Za navedeni prekršaj pravnom licu, firmi „Cijevna komerc“, kao i odgovornom licu u pravnom licu, biće izrečeni prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura zbog odlaganja otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu, kao i prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 2.000,00 eura, jer u momentu kontrole vozač kamiona nije dostavio na uvid ugovor o radu i ovjerenu kopiju poreske potvrde poslodavca o zaposlenom, izdate od organa Uprave nadležnog za naplatu poreza, odnosno rješenje o paušalnom plaćanju poreza za lica koja obavljaju prevoz a koje je, po zakonu, obavezan da ima u svom vozilu. Shodno Odluci o komunalnom redu, istom pravnom i odgovornom licu će biti izrečeni i prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 170 eura zbog zaprljanja javne površine, odnosno opštinskog puta, bez prethodnog pranja točkova.
Iz Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor napominju da firma „Cijevna komerc“ u kotorskom naselju Prčanj izvodi radove iskopa, odnosno zemljane radove na tamošnjem gradilištu i zemlju dovozi i nelegalno deponuje na privatnim parcelama u blizini kotorskog kružnog toka, na teritoriji opštine Tivat. Iz ovog opštinskog Sekretarijata ističu da neodgovorni subjekti, i pored kažnjavanja u prošloj godini u ukupnom iznosu od 61.170,00 eura, i dalje nastavljaju sa kršenjem zakona, te da slijede rješenja o zabrani deponovanja van mjesta određenog za tu namjenu vlasnicima parcela.
Sekretarijatu za inspekcijski i komunalni nadzor Opštine Tivat prijavljeno je nelegalno odlaganje otpada u mjestu Oblatno, gdje su neodgovorni pojedinci na opštinskoj parceli, koja se graniči sa opštinskim nekategorisanim putem, izvršili odlaganje raznog građevinskog materijala.
Tivatska komunalna policija je, na osnovu Zakona o komunalnoj policiji, izdala pismenu naredbu DOO „Komunalno“ Tivat da izvrši čišćenje navedene opštinske parcele. Radnici tog opštinskog preduzeća danas su postupilli po nalogu i uklonili sav građevinski materijal.
Iz Komunalne policije i DOO „Komunalno“ Tivat ponovo apeluju na nesavjesne i neodgovorne pojedince da ne devastiraju životnu sredinu i ne odlažu otpad van mjesta predviđenog za tu namjenu.
U susret početku jedne od najpoznatijih fešta na Jadranu, koja više od pola vijeka tokom februara i marta slavi tradiciju karnevalskih svečanosti, predstavnici Opštine Herceg Novi, zajedno sa lokalnom Turističkom organizacijom i JUK “Herceg Fest”, su na promotivnom događaju u Beogradu predstavili program ovogodišnjeg, 54. izdanja Praznika mimoze.
Festival koji je zaštitni znak Herceg Novog biće održan od 17. febuara do 4. marta 2023. godine, a publici će ponuditi preko četrdeset događaja – muzičke, zabavne, gastro, kulturne, dječije i sportske, kao i jedan novitet – saradnju sa EXIT festivalom i veliki muzički događaj “Winter Flower”. Na prezentaciji je najavljeno i potpisivanje Protokola o saradnji između turističkih organizacija Herceg Novog i Beograda.
Na događaju koji je okupio mnogobrojne goste, javne ličnosti i predstavnike medija, uvodna riječ pripala je predsjedniku Opštine Herceg Novi, Stevanu Katiću, koji je iskoristio priliku da pozove sve zainteresovane iz Srbije, da dođu u Herceg Novi 17. februara i prisustvuju spektakularnom otvaranju tradicionalne manifestacije i koncertu Marije Šerifović.
Praznik mimoze – foto Mediabiro
,,Pripremljen je dobar program za sve posjetioce koji će doći u Herceg Novi u ovom periodu. Očekuju vas najveće domaće zvijezde sa ovih prostora, a i svjetske. Herceg Novi je uvijek dočekivao goste iz ovih krajeva, širom otvorenih ruku. Tih dana su praznici kod vas, pa vas pozivam da prvi vikend provedete na našoj rivijeri, kada se očekuje da između 30 i 40.000 posjetilaca osjeti čar Mediterana i atmosferu bokeške fešte“, ispričao je Katić, a ujedno i zahvalio na prisustvu ambasadoru Brazila, predsjednicima beogradskih opština, kao i mnogobrojnim prijateljima Herceg Novog.
Ispred organizacionog odbora Praznika mimoze, gostima se obratio potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, koji nije krio zadovoljstvo što su upravo na Terazijama počeli sa događajima u okviru regionalne promocije festivala zimskog cvijeta.
,,Znamo kolika je ljubav između Herceg Novog i Beograda. Četiri mjeseca smo pripremali program i mislim da smo uspjeli da ga napravimo kvalitetnim i da će za svakoga biti po nešto. Od otvaranja, preko tradicionalnih uličnih svečanosti, maskenbala, do zatvaranja gdje spremamo spektakl. Posebno moram da najavim da ćemo imati karnevalsku feštu u kojoj će učestvovati preko 800 učesnika iz Evrope i regiona“, kazao je Konjević i poželio svima dobrodošlicu.
Praznik mimoze – foto Mediabiro
Direktorica TO Herceg Novi, Milja Vitorović podsjetila je da je od samog početka inicijalna ideja manifestacije bila da Herceg Novi učini gradom koji će biti privlačan za turiste i tokom zimskih mjeseci.
,,Mislim da smo uspjeli u tome da napravimo turistički proizvod po kojem je Herceg Novi prepoznat kao poželjna turistička destinacija. Pedesetogodišnja tradicija nam nalaže da svake godine u tome budemo sve bolji. Čast mi je da najavim da će u toku naše najveće svečanosti biti potpisan dugoročni Memorandum o saradnji dvije turističke organizacije, Herceg Novog i grada Beograda, koja si ogleda u jačanju ekonomskog, društvenog i kulturnog aspekta u turizmu. U ideji da program učinimo što kvalitetnim, ove godine smo otišli korak dalje. Zahvaljući saradnji sa festivalom Egzit (Exit), imaćemo spektakularan muzički program. Na jednodnevnom muzičkom događaju ,,Winter flower“ nastupiće Ana Đurić Konstrakta, umjetnica koja je obilježila muzičku scenu 2022. godine, kao i poznati njemački di-džej Cleptone“, otkrila je Vitorović.
Da je Praznik mimoze, osim što je zabavna, ujedno i kulturna manifestacija, potvrdila je direktorica JUK „Herceg fest“, Tanja Ateljević, koja je gostovanje književnice Vedrane Rudan i pjesnika Ljubivoja Ršumovića, kao i Beogradskog dramskog pozorišta i Gradskog pozorišta iz Podgorice.
Sjajan muzički program najavio je i jedan od osnivača Egzit festivala, Dušan Kovačević, koji je poručio da je zadatak novske manifestacije da se svojim programom približi novim generacijama, a ujedno i internacionalizuje.
,,Zato smo odabrali jednog od vodećih svjetskih producenata, di-džeja Cleptona, koji će nastupiti pod maskom i na pravi način obilježiti Praznik, kao i našu dragu Konstraktu, koja je izvršila pravu malu revoluciju, slično kao Mimoza. Tu je naravno i Kejt, jedan od ,,heroja“ domaće lokalne scene, tako da nas očekuje jedan sjajan program“, najavio je Kovačević.
Da postoji posebna herecegnovsko-beogradska veza, uvjerena je i muzičarka Konstrakta, čiji je nastup zakazan za 25. februar.
,,Volim Herceg Novi. Tamo sam provela mnoga ljeta. Ja sam ,,dijete“ mimoze. Radujemo se događaju“, zaključila je ona.
Promocija Praznika mimoze biće nastavljena događajima u Novom Sadu i Banja Luci.
Podsjećamo, Praznik mimoze počinje 17. februara, kada će na platou ispred hotela Igalo nastupiti Marija Šerifović, dok će na zatvaranju, 4. marta koncert održati regionalna zvijezda Toni Cetinjski.. Kompletan program 54. izdanja Praznika mimoze možete pogledati na: www.praznikmimoze.com
Memoari princa Harryja Foto: Ritzau Scanpix/Ida Marie Odgaard / Reuters
Britanski princ Harry odgovorio je na bolne reakcije na njegove rekordno prodane memoare, rekavši da je posebno uznemiren laži da se hvalio da je ubio 25 ljudi u Afganistanu dok je služio kao pilot vojnog helikoptera.
U svojoj knjizi “Spare”, mlađi sin kralja Karla prisjetio se svojih dvaju boravaka u Afganistanu, prvo kao prednji kontrolor zraka 2007-2008. i ponovno 2012., kada je bio kopilot strijelac u jurišnim helikopterima Apache, kao i broja ljudi koje je ubio.
Britanski štampa, koji je knjiga žestoko kritizirala, kao i neke bivše visoke britanske vojne ličnosti napale su njegovu odluku da javno objavi brojke onih koje je ubio, rekavši da bi to njega i druge moglo dovesti u opasnost od odmazde.
U razgovoru s američkim voditeljem chat showa Stephenom Colbertom u emisiji “The Late Show”, Harry je rekao da je štampa izvrnuo njegove riječi kako bi njegovo očitovanje izvukao iz konteksta, te da je o tome govorio kako bi smanjio broj samoubojstava vojnih veterana.
Bez sumnje najopasnija laž koju su izrekli jest da sam se nekako hvalio brojem ljudi koje sam ubio u Afganistanu, rekao je.
– Odlučio sam to podijeliti jer sam proveo gotovo dva desetljeća radeći s veteranima diljem svijeta i mislim da je najvažnije biti iskren i moći dati prostora drugima da mogu podijeliti svoja iskustva bez imalo srama, rekao je.
U utorak je izdavač Harryjeve knjige rekao da je postala najbrže prodavana publicistička knjiga u Britaniji te da su intimna otkrića o njegovom životu i životu drugih članova kraljevske obitelji te njegove optužbe o tome da su surađivali s neprijateljskim tiskom, dominirali britanskim medijima danima.
Izdanje “Spare” na engleskom jeziku prodano je u više od 1,43 milijuna primjeraka u svim formatima i izdanjima u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Velikoj Britaniji prvog dana izlaska.
– Neću lagati, posljednjih nekoliko dana bilo je bolno i izazovno, rekao je Harry.
U prepravljenom dijelu vozila albanskih nacionalnih oznaka, na graničnom prijelazu Karasovići (CG-HR), policija je u utorak, uz pomoć psa za detekciju droga, pronašla 20 paketa s 11 kilograma heroina, izvijestila je u srijedu Policijska uprava dubrovačko- neretvanska.
Nakon osnovne granične kontrole, granični policijski službenici su profiliranjem putnika u vozilu posumnjali na krijumčarenje droge pa su vozilo i osobe izdvojeni u drugu liniju kontrole.
“Službeni pas za detekciju droga Hunt pozitivno je reagirao na prisutnost droge u središnjem dijelu vozila. Po naloga suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku vozilo je pretraženo te je u prepravljenom prostoru ispod mjenjača brzina i naslona za ruku pronađeno 20 paketa s ukupno 11, 035 kilograma heroina”, navodi se u priopćenju policije.
U vozilu su bili – za upravljačem 30-godišnjak, a kao suputnik 44-godišnjak – oba albanski državljani, koji su uhićeni, a kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su heroin namjeravali prevesti iz Albanije na zapadnoeuropsko tržište. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, uz kaznenu su prijavu predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
“To je druga velika zapljena droge policijskih službenika Postaje granične policije Gruda na MCGP Karasovići u posljednjih mjesec dana”, izvijestili su iz policije.
Podsjetili su da su, uz suradnju carinskih službenika, 14. prosinca prošle godine u autobusu albanskih nacionalnih oznaka pronašli 5,4 kilograma heroina i 5,6 kilograma kokaina čije je odredište također bilo zapadnoeuropsko tržište.
Ovom posljednjom zapljenom količina heroina koju je Policijska uprava dubrovačko- neretvanska zaplijenila u posljednje dvije godine popela se na 240 kilograma, naveli su iz policije.
Luka Koper lani je, prema nepotpunim i nerevidiranim podacima, ostvarila 309,4 milijuna eura čistih prihoda od prodaje, što je 38 posto više nego godinu prije. Ukupno su pretovarili 23,2 milijuna tona tereta, odn 12 posto više nego godinu ranije, objavila je danas tvrtka.
Prošle godine tvrtka je zabilježila rast u svim grupama proizvoda, kod kontejnera i automobila premašena su i dva povijesna prekretnika – milijun kontejnerskih jedinica i 800.000 automobila, objavila je Luka Koper na stranicama Ljubljanske burze.
Kao glavni razlog rekordnih brojki u pretovaru vozila tvrtka je navela dodatno poslovanje krajem prošle godine, odnosno preusmjeravanje određenih količina iz sjeverne Europe u luku Kopar.
Rekordne rezultate Luke prate, između ostalog, i brojna ulaganja u dodatne skladišne kapacitete koje tvrtka osigurava posljednjih godina. Kako su pojasnili, investicijski ciklus se nastavlja, posebice u zaleđu trećeg bazena.
Luka je nakon objave devetomjesečnog izvješća izjavila da su poslovni rezultati izuzetno uspješni. Na razini grupe Luka je ostvarila čistu dobit od 59,3 milijuna eura, što je 164 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
2022. godinu, kako je tada napisala tvrtka, obilježio je prvenstveno rat u Ukrajini, koji je početkom drugog kvartala promijenio geopolitičku situaciju i utjecao na gospodarska kretanja. Prema njihovim objašnjenjima, izravna izloženost Grupe Luka Koper Rusiji i Ukrajini relativno je mala, jer je količina pretovara namijenjena tržištu Ukrajine i Rusije zanemariva.
Gužve koje su na najjužnijem hrvatskom međunarodnom cestovnom prijelazu nastale tokom prošlog vikenda zbog tzv. povratničkog vala radnika na privremenom radu u zemljama Evropske Unije iz Crne Gore i Albanije prema zapadu bile su povod da se obratiamo i konavoskim taksistima te doznamo što očekuju od predstojeće turističke sezone tekuće 2023. godine.
Predsjednik Autotaksi udruženje Konavle Antonio Račević ne krije zabrinutost:
-Nakon dvije COVID-sezone, probleme s granicom osjetili smo već lani. Strahujemo kako će tokom sezone 2023. biti nemoguće voziti goste u Crnu Goru. Najbolje bi bilo kad bi mi taksisti i autobuseri isposlovali da npr. GP Vitaljina bude samo za povremeni prijevoz. Inače, bit će nemoguća misija i nemojte me pogrešno shvatiti, ali bit će nam financijski neisplativo! Pitate kako to? Jednostavno: tokom čekanja na granici moći ćemo otići u 220 km udaljeni Split i vratiti se, ali za to vrijeme nećemo stići od Čilipa preko Debelog brijega do 35 km udaljenog Herceg Novog! Gostima je već ovog ljeta bila nepojmljiva tolika gužva, vladala je nervoza, a svi smo bili u ”šah mat-poziciji”- kaže Račević i pojašnjava:
GP Vitaljina – foto Boka News
Pored čekanja, kad automobil radi u “leru” dok smo u koloni, klima ne može dovoljno dobro funkcionirati. Bit će to problem svih prijevoznika, ali i dubrovačkog turizma uopće! Transfer Čilipi-Crna Gora bit će nemoguća misija! Znamo zakone i pravila, ali ne i kako riješiti taj problem. Svi živimo od turizma, ali će navedeni aranžmani biti teško ostvarivi. Gužve s Macelja jednostavno su preselile na Karasoviće. Čuo sam za priče dijela autobusera o mogućem duljem, ali bržem transferu preko Ivanice, Đivara i GP Zubci do Herceg Novog i Crne Gore. No, kako putniku objasniti da je kratka relacija neostvariva nego je ona koja je tri puta duža zapravo – brža?!
Već ovog ljeta na štandu Zračne luke smo sve goste koji su željeli u Crnu Goru upozoravali na ono što ih čeka na granici. Na kraju se kao jedno od mogućih rješenja nametnuo telefonski poziv i angažman taksista u Crnoj Gori koji bi s druge strane granice dočekivali putnike koje smo prethodno mi dovezli do Karasovića! Mi bi ih dovezli što bliže granici i pomogli da prtljag pješice ili nekako prebace do GP Debeli brijeg, gdje ih je čekao crnogorski taksi. Istina, to nije bila baš profesionalna usluga zbog tog prelaska pješice 400 metara preko ”ničije zemlje”. Ali, zamislite da ste vi taj putnik? Još je veći problem za putnike iz Crne Gore koji bi na +40°C, mokri od znoja i ‘tako nikakvi, vukli prtljag ili nosili kofere i(li) torbe uzbrdo do Karasovića? Doista ne znam kako će to funkcionirati ovog ljeta. Jednako tako, ne znam znači li to da moramo imati ”taksi-partnera” u Crnoj Gori, ali znam da se mora iznaći neko rješenje transfera u razdoblju od početka juna do kraja septembra.
Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega foto Boka News
Prema Statutu Bokeljske mornarice Kotor Izborna skupština se održava svake četiri godine. Prethodna Izborna skupština na kojoj je bio izabran admiral Antun Sbutega i novo rukovodstvo Mornarice je održana 20. juna 2016. godine. Zbog pandemije nije bilo moguće održati Skupštinu 2020. i 2021. godine pa je ona bila planirana za 2022 godinu.
Admiral Sbutega je uputio pismo članovima Admiralata i Upravnog odbora 21. januara 2022. kojim ih obavještava da smatra da je Bokeljska mornarica u toku njegovog mandata postigla značajne uspjehe, od kojih je najveći upis na Listu UNESCO-a i realizovala ambicioni plan aktivnsoti donesen 2016. godine, te da ne želi da bude kandidatovan za jos jedan mandat.
Pri tome je izrazio spremnost da obavalja dužnost amirala do Izborne skupštine. U toku prirpema za Skupštinu otkriveni su brojni ozbiljni problemi vezani za pravni status i Statut Mornarice a posebno za odnose NVO Bokljska mornarica Kotor sa NVO Bokeljska mornarica Tivat i NVO Bokeljska mornarica Herceg Novi.
Admiral Sbutega je, u saradnji sa predsjednikom Upravnog odbora Mornarice Aleksandrom Denderom, viceadmiralom Ilijom Radovićem i nekim drugim članovima Admiralata i Upravnog odbora te sa pravnim ekspertima, radio aktivno na riješavanju tih problema i održano je više sastanaka sa predstavnicima Komande kotorskog odreda te prestavnicima Tivta i Herceg Novog. No, uprkos svim naporima do sada nijesu riješeni navedeni problemi a više zajedničkih sjednica Admiralata i Upravnog odbora nije moglo biti održano zbog nedostaka kvoruma, što pokazuje da jedan dio rukovodstva nije spreman da pruži kostruktivni doprinos prevazilaženju problema i daljem razvoju Mornarice.
Sve to odlaže neprestano sazivanje Izborne skupštine pa je admiral Sbutega odlučio da podnese neopozivu ostavku.
JPMD namjerava da potroši čak 120.000 eura za međunarodni konkurs za idejno rješenje objekta koji još godinama neće trebati Aerodromu Tivat
Javno preduzeće za upravljanje Morskim Dobrom iz Budve (JPMD) će ove godine potrošiti čak 120.000 eura za sprovođenje međunariodnog konkursa za izradu idejnog rješenja za vodni terminala Aerodroma Tivat. Istovremeno, za sve konkretne građevinske radove na unapređenmju obalne infrastrukture u Tivtu, ta državna firma namjerava da 2023. potroši tek neznatno više- ukupno159.000 eura.
U „Planu korišečnja sredstava JPMD za 2023.“ koji je na svojoj posljednjoj sjednici pred Novu godinu usvojla Vlada prmejiera Dritana Abazovića (URA), u segmetu nazvanomm „Izrada projekata i projektne dokumnetacije“ za zonu morskog dobra na području opštine Tivat navodi se da će 120.000 eura biti potrošeno na „Međunarodni konkurs za Idejno rješenje- Vodni terminal, VIP prijemna zgrada i ostali prateći objekti, Sektor 54, Opština Tivat.“
Međutim, i izrađivačima ovog Plana iz JPMD na čijem je čelu izvršni difrektor Mladen Mikijelj (DF), i Upravnom odboru te državne firme kojim predsjedava Blažo Rađenović (URA), kao i resornom Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma što ga vodi ministarka Ana Novaković-Đurović (URA) kao i cijeloj Vladi što je usvojila taj dokument, promaklo je da ne postoji planska dokumnetacija za „Sektor, 54, Opština Tivat“ na koju se poziva JPMD planirajući sredstva za međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja objekta vodnog terminala Aerodroma Tivat. Naime, prostor na kojem se planira gradnja ovog objekta pokriven je Državmom studijom lokacije za Sektor 24- Aerodrom Tivat, dok je Sektor 54 koji JPMD stvalja u svoj Plan utroška sfredstva za narednu godinu i to neopaženo prolazi kroz tri filtera prije usvajanja takv og Plana na Vladi, zapravo planski dokumnet koji se odnosi na područje opštine Bar – Državna studija lokacije Sektor 54 – Ratac – Zeleni pojas“.
Ovakvom pripremom i usvjanjem Plana upotrebe sredstava JPMD za 2023. državna firma koju vodi tandem Rađenović-Mikijelj nastavlja sa neozbiljnjim i improvizatorskim pristupom pitanju vodnog terminala Aerodroma Tivat, nakon što je prošle godine JPMD već utrošio preko 30.000 eura za pravljenje „privremenog objekta“ vodnog terminala za tivatski aerprom na lokaciji Blato. Ovdje je na osnovu zaključka Vlade iz maja prošle godine, ljetos napravljen „privremeni objekat“ vodnog terminala, radi navodnog smanjenja problema koji putnici sa aerodroma Tivat imaju prilikom drumskog transfera iz te vazdušne luke do krajnjih destinacia do kojih oni putuju, a zbog ljeti katastrofalno zakrčene Jadranske magistrale kroz Tivat. Objekat je napravljen mimo onoga što za tu lokaciuju propisuje Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2019-20223.godina, kao i bez dobijenih urbanističko-tehničkih uslova od Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, odnosno od resornog Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, s obzirom da se ta lokacija nalazi u zahvatu važeće Državne studije lokacije „Aerodrom Tivat“. Uz to, ovaj je objekat napravljen bez uporišta u tada važećem Planu korišćenja sredstva JPMD za 2022. JPMD jeuporkos svemu rome, ipak na kraju na lokaciji Blato izvršilo betoniranje platoa koji vodi do tamo od ranije napravljenog betonskog mula, izgradilo manji sanitarni čvor, kao i uredilo i asfaltiralo veliki plato za parkiranje vozila, te postavilo elektroenergetsku infrarstrukturu, rasvjetu i hortikulturno uredilo čitav prostor sadnjom raznog bilja i drveća.
Vodni terminal
Sve to učinjeno je i bez dobijene formalne saglasnosti Agencije za civilno vazduhopolovstvo Cvrne Gore iako se privremeni objekat „vodnog teriumanla“ nalazi u za sigurnost letjenja na aerodromu Tivatk vrlo osjetljivioj zoni prilaznih ravni za slijetanje aviona na pistu 14, odnosno odlaznih ravni za polijetanje sa piste 32, te nekim svojim djelovima „probija“ maksimalne visine objekata koji se tu čak i privrmeneo smiju nalaziti. Da bi besmisao i ironija onoga što je JPMD prošle godine uradilo na lokaciji Blato bili potpuni, objekat „privremenog vodnog terminala“ napravljen je u tzv. jet blast odnosno zoni opasnoj za zadržavanje ljudi i vozila zbog udara izduva mlaznih motora aviona koji polijeću sa piste 14, a na što jasno ukazuje i znak upozorenja koji je i danas tu prisutan.
„Vodeni terminal je bio obećanje predsjednika Vlade a ovo što sada dobijamo u Kukoljini nije klasični vodeni terminal kakav aerodrom Tivat i Crna Gora zaslužuju, već privremeno rješenje koje smo postigli u rekordnom roku. Turisti koji budu slijetali na aerorom i nakon toga koristili ovaj terminal za dalji transfer, mislim da će imati sasvim drugačiji i mnogo ljepši i intenzivniji prvi doživljaj Boke i Crne Gore i neće čekati u dugim kolonama na cestama.“- kazao je premijer Dritan Abazović koji je sporni objekat posjetio i inaugurisao 6.jula prošle godine u društvu čelnika JPMD i partijskih kolega iz URA, ministarke ekologije, pristornog planiranja i urbanizma Ane Novakovič –Đurović i ministra ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đuriovića, te predsjednika UO Aerodroma Crne Gore Eldina Dobardžića.
Uprkos Abazovićevom optimiznu da je „vodni terminal“ učiniti čudo za smanjenje drumskih gužvi od aerodroma Tivat prema bokeljskim i biudvanskim hotelijma, objekat koji je prošle godine na Blatu napravilo JPMD, prema nezvaninim saznanjima tokom cijelog ljeta opslužio ukupno tek manje od 10 putnika.
To međutim, nije obeshrabrilo JPMD da u svoj investicioni plan za ovu godinu uvrsti trošenje čak 120.000 eura za sprovođnje međunarodnog konmkursa za izradu idejnog rješenja za budući objekta stalnog vodnog terminala aerodroma Tivat. Prema vađečoj DSL, on se nalazi sjeverno od lokacije Blato, na ušću rijeke Gradiošnice gdje je predviđena gradnja tzv. Tivat Sky Pier-a – terminala sa jednim vezom za plovila dužine 11 metara, dva veza dužine po 25 metara i jednim vezom dužine 30 metara.. Kompleks vodnog terminala po važećoj DSL čine objekat sa šalterima za prodaju karata, čekaonicom, ugostiteljskim i trgovinskim sadržajima, VIP terminalom – sve zajedno maksimalne bruto građevinske površine oko 230 m2, pristupna saobraćajnica na kojoj je predviđena stajališna niša za pet autobusa i parkiralište za putnička vozila kapaciteta 19 parking mjesta.
U naposrednoj blizini ovog objekta, u kasnijoj fazi planirana je i izgradnja još jednog objekta – Mariune Air Terminala (Terminala za prihvat i otpremu putnika koji za dolazak na aerodrom koriste prevoz morskim putem). Ta zgrada imala bi maksimalno 540 kvadrata bruto građevinske površine sa kapacitetima dovoljnim da izvrši kontrolu i otpremu do 20 putnika u vršnom satu, za letove na redovnim i čarter linijama kao i za letove sa generalnom avijacijom.
JPMD će uz saglasnost Vlade, sada potrošiti čak 120.000 ura za izradu samo idejnog rješenja novog objekta, a onda i još ko zna koliko novca za njegovom detaljno projetovanje i izgradnju jer je, imajući u vidu da Aerpodrom Tivat ima niz prostorno-tehnoloških ograničenja i objektivno, još uviujek vrlo malu tržišnu tražnju za funkcionisanjem ovakvog objekta, krajnje diskutabilno da li će JPMD naći koncesionara koji bi iz sopstvenih sredstava gradio ovaj objekat sa vrlo neizvjesnim brzim povratom tako velike investicije.
