Službenici Uprave policije su od 20. decembra do 15. januara oduzeli 40.333 komada petardi i 144 komada vatrometa, različitih vrsta – navedeno je u saopštenju.
Akcija “Petarda”, kako je navedeno u saopštenju, realizovana je sa ciljem sprečavanja nedozvoljene trgovine i zloupotrebe pirotehničkih sredstava.
Podsjećaju da je u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – Direktoratom za zaštitu i spašavanje inicirano donošenje naredbe o zabrani prodaje i upotrebe pirotehničkih sredstava razreda II – petardi za period od 2022. do 2023 godine.
– Sprovođenje planske aktivnosti prvenstveno je imalo za cilj djelovanje radi suzbijanja nelegalne prodaje kao i upotrebe pirotehničkih sredstava razreda II – petardi, naročito od strane maloljetnika. Tokom sprovođenja ove operativne akcije, službenici Uprave policije su samostalo i u saradnji sa drugim nadležnim službama, vršili obilazak lokacija (u blizini škola, pijaca, tržnica i dr. mjesta), gdje se u prethodnom periodu vršila nelegalna prodaja pirotehničkih sredstava – navedeno je u soapštenju.
U narednom periodu službenici Uprave policije će, kako su najavili, nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti iz svoje nadležnosti, kako bi se u potpunosti suzbila nelegalna i nedozvoljena prodaja pirotehničkih sredstava razreda II – petardi.
Berlin (dpa) – Njemačke oružane snage kreću sa izmeštanjem tri protivvazdušna raketna sistema u Poljsku. Prvi vojnici Bundesvera u Poljsku su krenuli u ponedeljak sa sjevera Nemačke, saznala je dpa iz bezbednosnih izvora.
Sofisticirane rakete američke proizvodnje treba da osiguraju odbranu važne infrastrukture poput puteva, železnica i sistema za snabdevanje električnom energijom u Poljskoj, i to pre svega u blizini granice sa Ukrajinom.
Patrioti treba da stignu u Poljsku u narednih nekoliko dana.
Transport PVO sistema iz Njemačke u Poljsku, a obe zemlje su članice NATO, dogovorili su u novembru ministri odbrana Kristine Lambreht (Christine Lambrecht) i Marijuš Blaščak (Mariusz Blaszczak).
Izmeštanje Patriota je reakcija na pad rakete na poljsku teritoriju koji se isto dogodio u novembru.
Lambrehtova je u ponedeljak podnela ostavku zbog ozbiljnih grešaka u resoru koji je predvodila.
Sistem Patriot su rakete zemlja-vazduh koje proizvodi američka kompanija Rajton end Lokhid (Raytheon and Lockheed). Sistem pretežno koriste SAD i još neke savezničke zemlje.
Prema američkom Stejt departmentu, Patriot može da “obori krstareće rakete, balističke rakete kratkog dometa i letelice na znatno većoj visini nego raniji protivvazdušni sistemi odbrane.”
Minuo je doček Nove godine, bez dočeka u Herceg Novom. Rečeno je da je taj novac daleko svrsishodnije usmjeriti ka sugrađanima u potrebi i sa tim se možemo složiti, u smislu prioriteta. Na kraju, svjedoci smo dosadašnjih dočeka u Herceg Novom koji su u poređenju sa organizacijom susjednih gradova, potpuni fijasko, saopšteno je danas iz Kluba odbornika Evropski tim za Herceg Novi
Ipak, od prvog dana upiremo prstom u licemjernu pozadinu ove odluke, a licemjerje je postalo očigledno relativno brzo. Pod paravanom pokušaja izigravanja dobročinstva kroz pomoć socijalno ugroženima u iznosu od (možda) 20.000 eura, suptilno je provučena odluka da se za Praznik mimoze organizuje čuveni Exit.
I zvučalo bi obećavajuće. Nećemo praviti doček, pomoći ćemo svojim sugrađanima, a mjesec-dva kasnije u sklopu jedinstvenog Praznika mimoze pravimo ozbiljnu proslavu uvodeći Herceg Novi na mapu destinacija sa dobrom muzičkom scenom. U teoriji, zvuči sjajno. U praksi potvrđuje licemjerje prethodnog gesta.
Naime, 25. februara u sklopu Mimoze, na Trgu Nikole Đurkovića će se održati koncert za koji je opredijeljeno 120.000 eura. Ne, nije riječ o trodnevnom festivalu, već o večernjem koncertu.
DPS – Evropski tim za Herceg Novi
Za novac odvojen za to jedno jedino veče Praznika mimoze, mogao je biti organizovan i doček i koncert za Mimozu i neuporedivo značajnija pomoć socijalno ugroženim licima. Postavlja se pitanje, u čijem je ličnom interesu ovaj paradoks? Beskrupulozno i providno, koncert od nekoliko sati plaćen je preko šest puta više nego što je izdvojeno za pomoć od novogodišnjeg programa.
I šta ćemo sad?
„Uštedilo se“ 20.000 eura od koncerta za doček, da bi se pomoglo socijalno ugroženim, a nepuna dva mjeseca kasnije daje se 120.000 eura na neki drugi koncert.
I pored ovog očiglednog licemjerja i paradoksa, postavlja se niz dodatnih pitanja: Da li je iko analizirao opravdanost ovakvog ulaganja? Ko je ciljna grupa? Da li je mjerljiv i predviđen profit od nastupa ili se novac kao i obično dijeli kako bi isključivo pojedinci kratkoročno profitirali i to na uštrb istih građana, kojima je tako velikodušno udijeljena skromna pomoć oko Nove godine, kaže se u saopštenju Kluba odbornika Evropski tim za Herceg Novi.
Nakon posjete premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i ministra finansija Aleksandra Damjanovića državnoj kompaniji Aerodromi Crne Gore, saopšteno je da su Aerodromi infrastrukturni objekti od strateškog značaja za državu i naš prozor u svijet.
Abazović je tom prilikom kazao Aerodromi imaju punu podršku Vlade, i ocijenio da aerodrom u Tivtu u perspektivi može biti jedan od najljepših aerodroma u ovom dijelu Evrope.
“Da bi se to realizovalo mora se smisliti investicioni plan. Prioritet je Tivat zato što je taj aerodorom u složenijoj situaciji nego što je to podgorički. Tamo treba da je fokus kada je u pitanju razvoj”, poručio je on.
Kada je riječ o koncesiji, Abazović je kazao da se oko toga ne bi izjašnjavao.
Posjeta ACG – Foto Vlada CG
“Novac koji je tada ponuđen nije isto kao danas. Sve i da nećemo koncesiju ljudi očekuju odgovor. Sve i da se ide ili ne ide u koncesiju, mora se zbog nekog partnerskog odnosa dati odgovor. Kad će odgovor biti ne znam”, rekao je on.
Izvršni direktor Aerodroma, Vladan Drašković rekao je da su koncesije legitiman model upravljanja ali da u slučaju CG nosi određena rizike.
“Nisam siguran da bi se kroz davanjem aerodroma u koncesije, poboljašo rad Aerodroma kad je u pitanju međunarodni saobraćaj. A o dugovanjima Aerodroma, nemam tačnmu informaciju”, kazao je on.
Prijave učesnika na trku karića Karotrc 2023, koja će biti održana 25. februara u Herceg Novom su počele i trajaće do 20. februara.
Svi koji su zainteresovani da učestvuju u najluđoj trci u regionu se mogu prijaviti putem link-a: www.praznikmimoze.com/karotrc .
Učesnike ove godine očekuje, do sada, najbogatiji fond novčanih i robnih nagrada! Takođe, unosimo novitete, a samo ćemo najaviti da učesnike prvenstveno kao i posjetioce događaja, očekuje bogat i inovativan program tokom trajanja trke.
Karotrc 2019.
Prema tradiciji, u saradnji sa prijateljima trke, takmičare očekuje i veliki fond robnih nagrada. Nagrađujemo i najsporijeg i najmaškaranije takmičare.
I naravno da ne zaboravimo, na kraju staze Jokina Kužina će vas dočekati sa magičnom paštašutom a na početku sa sočnim priganicama.
Takmičarima poručujemo da spremaju bolide za 25.02!
Trka karića Karotrc se održava u okviru 54. Praznika Mimoze u Herceg Novom, organizator trke je Nevladino udruženje Maškare.
Karotrc
Novčani nagradni fond po kategorijama jednosjed, dvosjed i trosjed su:
U utorak 17.01.2023. godine sa početkom u 20 sati u velikoj Sali Centra za kulturu u Tivtu biće izvedena predstava “HOTEL PROMAJA” Teatra 303 iz Kotora.
“Hotel Promaja” je nova komedija Teatra 303, koja na jedan komičan način preslikava pogrešne investicije u našoj zemlji. Komedija prikazuje i bahati odnos “modernih” investitora prema radnicima i prema društvu u cjelini. Kontroverznim investitorima je promaja u džepu i u glavi, ali od svojih neostvarenih želja ne vide stvarnost, a kamoli uništenu budućnost svojih zaposlenika.
Kroz predstavu provejava žal za starim dobrim vremenima, kad je pošteni rad i radnik bio cijenjen. Predstava obiluje humorom i satirom, koja opomijne one koji mogu našu stvarnost popravit. Osnovni cilj ove komedije je da na prvo mjesto nasmije gledaoce, jer smijeh nam je ono što svima treba u ovim vremenima, jer nije bez razloga rečeno: Smijeh je kao lijek.
U predstavi glume: Neđeljko Kustudić, Katarina Igić, Dragan Buzdovan, Iva Kernec, Vasilije Čolan, Silvana Saveljić, Kosta Damjanović, Andrea Marić, Zoran Dragović, Andrea Drašković, i Ranko Ristovski.
Scenario i režiju za predstavu je uradio Dragan Buzdovan.
Potrebnu scenografiju je uradila je NVO “Meštar i furešta”.
Vlada nije uplatila 1,2 mil eur-a Institutu Igalo, pa će račun državne firme i dalje biti u blokadi, ali firma neće po automatizmu otići pod stečaj, iako je takav scenario ranije najavio vršilac dužnosti direktora Savo Marić.
Iz Vlade je potvrđeno da ne postoji zakonski mehanizam da država uplati novac Institutu, odnosno da Agencija za zaštitu konkurencije nije dala pozitivno mišljenje na izdvajanja novca iz budžeta za Institut.
Jedina “pomoć” koju država može dati jeste da pomogne u procesu privatizacije Instituta, odnosno da proda većinski paket akcija. Novac iz budžeta za pokrivanje, odnosno plaćanje dugova Instituta ne može dati.
Iz Ministarstva zdravlja, na čijem čelu je Dragoslav Šćekić, kazali su da Agencija za zaštitu konkurencije nije dala pozitivno mišljenje da li država može isplatiti novac, odnosno dati pomoć Institutu.
– Ministarstvo zdravlja podržava Fond za zdravstveno osiguranje da se povećaju cijene usluga, kako bi ublažili nastale finansijske probleme. Ali ni menadžment Instituta ništa nije uradio u pravcu prevazi laženja situacije, osim što pravi dodatne dugove istakli su iz Ministarstva zdravlja.
Iz Ministarstva finansija je nezvanično rečeno da država Institutu podršku može dati samo u skladu sa zakonom, da se traži rješenje i da će država pomoći na zakonit način. Istakli su da ne mogu tek tako dati novac jer bi to onda bila državna pomoć.
Duguju preko 30 miliona
Akumulirani dug Instituta iznosi oko 30 mil EUR, od čega je devet miliona eura sa kamatama dug prema Jugobanci Beograd u stečaju. Radnici po pravosnažnim presudama za neadekvatno obračunate koeficijente potražuju oko šest miliona eura. Ukoliko rješenje ne bude iznađeno kroz restrukturiranje ili sada ponovo aktuelnu privatizaciju, Institut će neminovno skliznuti u stečaj.
Upravni sud Crne Gore osporio je rješenje ranijeg Savjeta kojim je odbijen prigovor tužilaca, konzorcijuma Philibert a. s. i Vile Oliva d. o., vlasnika Žarka Rakčevića, koji je ujedno i vlasnik 28% akcija Instituta. Taj konzorcijum, koji je 2018. godine na tenderu ponudio 10 mil EUR za 56,48% akcijskog kapitala i 20 mil EUR za investicije, žalio se na odluku tenderske komisije koja je prodaju Instituta proglasila neuspjelom. Savjet za privatizaciju sada može ući direktno u razgovore sa Rakčevićem, te zaključiti ugovor o privatizaciji. Treba istaći da budući vlasnik kupuje akcije, ne i imovinu, jer je sva zemlja Instituta sa pravom korišćenja, a ne sa pravom svojine. Tek država treba da je prevede u pravo svojine za kompaniju čije akcije kupuje budući vlasnik.
Nastavlja se potraga za preživjelima nakon ruskog napada na stambenu zgradu u Dnjipru. Poginulo je najmanje 35 osoba, a ranjene su 83. Rusija je preuzela odgovornost za raketne napade diljem Ukrajine, ali ne i za napad u Dnjipru. Rusko ministarstvo obrane ističe da je cilj postignut te da su projektili ispaljeni na vojne i s njima povezane energetske objekte.
Broj žrtava ruskog napada na Dnjipro popeo se na 35
Broj žrtava nakon ruskog napada u kojem je razorena stambena zgrada u Dnjipru, na istoku Ukrajine, narastao je na najmanje 35. Među poginulima je dvoje djece. Deseci ljudi su ranjeni, objavio je u ponedjeljak guverner te regije Valentin Rezničenko.
– Trideset devet ljudi je spašeno, 75 ih je ranjeno, dodao je na društvenim mrežama guverner pokrajine Dnjipropetrovsk.
– Sudbina 35 stanovnika zgrade nepoznata je, dodao je Rezničenko.
Nastavljaju se operacije raščišćavanja ruševina zgrade pogođene u ruskim napadima u subotu, no sve je manje nade da pod njima još ima preživjelih.
Napad na Dnjipar bio je najžešći od nekoliko njih u subotu.
Vodstvo u Kijevu snažno je osudilo napade na civilno stanovništvo i iznova govorilo o ruskom teroru.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da spasioci nastavljaju potragu i bore se za svaku osobu.
– Potraga će se nastaviti sve dok postoji i najmanja šansa za spašavanje života.
Zelenski je također zahvalio onima u inozemstvu koji su poslali poruke sućuti i potpore.
Traže se preživjeli pod ruševinama zgrade u Dnjipru
Pod teškim blokovima betona traže se preživjeli. Ispod ruševina stambene zgrade u Dnjipru moglo bi biti zarobljeno oko 30 osoba.
– Eksplozija je trajala doista dugo. Dijete i ja toliko smo vrištali da me grlo zaboljelo. Pet minuta nakon eksplozije i dalje smo nepomično ležali, rekla je Irina Fedorčenko.
Ukrajina tvrdi da je za napad na stambenu zgradu u Dnjipru kriva Moskva. Rusi, pak, navode da je zgradu pogodio zalutali projektil ukrajinske protuzračne obrane.
– I dalje je nepoznata sudbina više od 30 ljudi, koji su se vjerojatno nalazili u zgradi u trenutku kada su je teroristi gađali projektilima. Ispod ruševina spašeni su deseci ljudi, među kojima i šestero djece. Borimo se za svakog čovjeka! Akcija spašavanja trajat će sve dok postoji i najmanja mogućnost da se spasi nečiji život, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
U selu Veterinarne u Harkivskoj oblasti, tik uz rusku granicu, odjekuje topnička paljba. Iako je selo oslobođeno u rujnu, posljedice rata vide se na svakoj kući. Od nekadašnjih 500 stanovnika ostalo ih je 30.
– Sva naselja uz državnu granicu, nažalost, i dalje su izložena granatiranju s teritorija Ruske Federacije. Riječ je o sustavnim, ali izoliranim napadima. Uglavnom minobacačkim i topničkim, rekao je Vjačeslav Zadorenko, načelnik vojne uprave Derhači u Harkivskoj oblasti.
Pad Soledara na istoku Ukrajine prva je veća ruska pobjeda od lipnja. Za Vladimira Putina to je pozitivan zamah specijalnoj ratnoj operaciji. Nakon Soledara, fokus rata ponovno se vraća na Bahmut. Kijev će sada morati veći dio snaga rasporediti u Bahmutu, dok se priprema za protuofenzivu u drugim dijelovima zemlje.
– Situacija je napeta. Ruske orke pokušavaju ući u Bahmut, ali mi im ne dopuštamo. Pogađamo mete snažno i precizno. Mislim da ćemo uz Božju pomoć pobijediti, rekao je Zohan, ukrajinski vojnik u Bahmutu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu za njemačke medije najavio je još teškog oružja za Ukrajinu.
Bulk carrier MKK 1, koji je bio na putu iz Ukrajine za Tursku, nasukao se jutros na azijskoj strani Bospora. Promet u Bosporu je obustavljen, a u pomoć je poslano nekoliko tegljača. Za sad nije utvrđena šteta.
Brod za prijevoz rasutih tereta MKK 1 pod zastavom Palaua nasukao se u ponedjeljak prilikom tranzita kroz Bospor na putu iz Ukrajine za Tursku. Promet u tom tjesnacu je obustavljen, priopćili su agenti brodarske agencije Tribeca.
Istanbulske vlasti potvrdile su da se bulk carrier nasukao oko 7:30 ujutro (04:30 GMT) u blizini obale u okrugu Beykoz. Razlog nasukavanja najvjerojatnije je kvar na kormilu, javlja AlJazeera.
Istanbulske lučke vlasti objavile su da je nekoliko tegljača poslano u pomoć ovom bulk carrieru dugom 142 metara. Zajednički koordinacijski centar u Istanbulu koji prati provedbu sporazuma sklopljenog pod okriljem UN-a o izvozu žitarica iz Ukrajine, navodi da je brod isplovio iz ukrajinske crnomorske luke Pivdenji za tursku mediteransku luku Mersin s teretom od 13.000 tona graška, javlja Reuters.
Zasad nema izvještaja o oštećenju ni izlivu goriva.
Najviše mladih na Zapadnom Balkanu koristi kanabis, navodi se u izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, koji je objavljen krajem 2022. godine.
Ističe se i kako je Zapadni Balkan postao ključan akter na regionalnom i europskom tržištu drogom.
Razlog za to je, dijelom, u geografskom položaju na raskrižju glavnih ruta krijumčarenja droga, ponajviše balkanske rute heroina, kanabisa, ali sve više i ruta kokaina i sintetičkih droga.
Iako dostupni podaci pokazuju da je ukupna upotreba droga u zemljama Zapadnog Balkana niska u usporedbi s međunarodnim standardima, mogu se uočiti značajne razlike u obrascima korištenja, različitim dobnim skupinama i vrsti opojnih droga.
Glavne rute krijumčarenja droge na Zapadnom Balkanu.
Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.
Kriminalne mreže na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvještaju, usvojile su šifriranu komunikaciju i koriste online tržišta i kriptovalute kako bi pokušali zametnuti novčani trag.
To sugerira da tržište droge u regiji postaje sve više digitalno omogućeno, a ta tehnologija i druge povezane operativne inovacije donose prednosti kriminalnim mrežama uključenim u proizvodnju droge, trgovine i pranja novca.
Još jedan problem regije jeste i korupcija, koja, navodi se, djeluje kao posrednik za učvršćivanje i širenje zapadnobalkanske kriminalne mreže.
Percipirana dostupnost opojnih droga
Stručnjaci su izvijestili da se većina nedopuštenih droga doživljava kao lako dostupna u regiji, posebno u velikim gradovima.
Dostupni su neki kvantitativni podaci u vezi s percepcijom o dostupnosti tvari iz 2019. godine među učenicima od 15 do 16 godina u četiri zapadnobalkanske zemlje.
U usporedbi s prosjekom prijavljenim u svim zemljama koje sudjeluju u istraživanju, veći udio učenika u Crnoj Gori i Srbiji izvijestio je da su kokain i sintetski stimulansi prilično ili vrlo lako dostupni.
Slično nalazima iz EU, čini se da je utjecaj pandemije COVID-a 19 na korištenje droga povezan s drogama koje se obično kupuju i koriste u kontekstu “noćnog života”, koje nisu bile dostupne tokom razdoblja fizičkog distanciranja i karantina.
Stručno mišljenje je sugeriralo i relativnu stabilnost dijelova tržišta lijekova tokom pandemije, što se može objasniti postojanjem kratkih puteva za kanabis i potencijalno velike zalihe kokaina i heroina.
Internetska tržišta, također, su postala važniji izvor opskrbe tokom pandemije COVID-a 19.
Uloga i utjecaj kriminalnih mreža Zapadnog Balkana na tržište droge u EU
Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana su aktivne u EU, koja predstavlja unosno tržište u neposrednoj geografskoj blizini. Aktivnosti u EU, navodi se u izvještaju, potpomognute su prisutnošću dijaspora iz regije.
Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale su aktivne u EU 1990-ih, zbog rata i nestabilnosti u regiji.
Izvještaj navodi da kriminalci iz Zapadnog Balkana gravitiraju mjestima gdje postoji značajna dijaspora.
Primjerice, sjevernomakedonska mreža poznata je kao “Frankfurt mafija” i umiješana je u trgovinu heroina iz Zapadnog Balkana u Frankfurt, ali i Beč.
Dostupnost droga, ispitivanje iz 2019. godine
Kanabis – droga koja se najviše konzumira
Kanabis je najčešće korištena nedopuštena droga u regiji Zapadnog Balkana.
Među mladima u dobi od 15 do 34 godine, procjene godišnjeg broja svih slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu, kreću se između 1,9 posto za Bosnu i Hercegovinu (2018.), do 12,5 posto u Sjevernoj Makedoniji (2017.). To je niže od procijenjenog EU prosjeka – 15,5 posto mladih u 2020. godini.
Kao što je ranije najavljeno, ovi podaci bi mogli biti drukčiji zbog nedovoljne spremnosti da se govori o upotrebi kanabisa na Balkanu.
Biljni kanabis je najčešći oblik kanabisa koji se koristi u regiji.
Na to ukazuju rezultati iz europskog istraživanja o drogama iz 2021. u pet zemalja regije.
Izvještaj je pokazao da je prosjek od 87 posto onih koji su koristili kanabis u posljednjih 12 mjeseci koristilo biljni kanabis, a 24 posto je izjavilo da je koristilo smolu kanabisa.
Među tim ispitanicima, pronađene su najviše razine prijavljene upotrebe smole kanabisa u Albaniji (54 posto) i na Kosovu (34 posto), dok su najniže bile u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Ulje ili ekstrakt bili su najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto).
Razdoblje 2017. – 2020. karakterizira opadajući trend u količinama biljnog kanabisa zaplijenjenog u regiji.
Dok je više od 84 tone bilo zaplijenjeno na regionalnoj razini 2017., uglavnom u Albaniji, količina se značajno smanjila na oko 19,5 tona u 2019. i 14 tona u 2020. godini.
Pregled podataka o zabilježenim zapljenama kokaina u regiji između 2017. i 2020. pokazuje dramatičan porast na gotovo 700 kilograma u 2018.
Usporedbe radi, to predstavlja manje od jedan posto kokaina zaplijenjenog u EU u istoj godini, ali ovaj obim zapljena i dalje je izniman za regiju, navodi se u izvještaju.
Heroin i drugi opioidi i dalje su glavni uzrok štete povezane s drogama u regiji, dok problemi upotreba opioida su glavni razlog zbog kojeg ljudi ulaze u programe odvikavanja.
Predoziranja povezana s heroinom ili drugim opioidima prijavljeni su iz četiri zemlje za koje su dostupni podaci o smrtnosti.
Ovi podaci sugeriraju da je heroin glavni nedopušteni opioid koji se koristi u cijeloj regiji, osim Kosova, gdje većina ljudi koji ulaze u tretman prijavljuje korištenje metadona, te Sjeverna Makedonija gdje se metadon smatra drogom koja se najčešće ubrizgava i također je povezan s većinom prijavljenih smrtonosnih predoziranja drogama, često u kombinaciji s benzodiazepinima.
Heroin se obično ubrizgava, ponekad zajedno s drugim tvarima uključujući kokain.
Zapljene sintetičkih droga
Amfetamin je bio najviše zaplijenjena sintetička droga u Hrvatskoj između 2017. i 2020., nakon čega slijedi MDMA ili ecstasy.
Zapljene amfetamina u ovom razdoblju bile su, uglavnom, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Podaci o upotrebi novih psihoaktivnih tvari na Zapadnom Balkanu su, navodi se, ipak iznimno ograničeni.
Neki pokazatelj prisutnosti na regionalnom tržištu lijekova može biti izvještaj Europskog internet istraživanja o drogama (EWSD) iz 2021., prema kojem je između devet posto ispitanika u Crnoj Gori i 23 posto u Sjevernoj Makedoniji prijavilo korištenje neke od ovih tvari tokom 2020. godine.
