Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je najavio je u ovoj godini reorganizaciju lokalne uprave, koja nije značajno mijenjana decenijama unazad. Kao razlog takvog stanja on navodi političku situaciju, odnosno interese političkih partija da se neke vrste političkih feuda ne diraju.
“Mi smo donijeli odluku da se sa tom vrstom prakse prekine i da učinimo sve što je u našoj moći da Opština Kotor bude što efikasnija kako bi se uspješno realizovao što veći broj projekata.
U proteklih 10 godina realizacija kapitalnog budžeta rijetko je prelazila 50 procenata, a realizacija koja se dešavala od strane Direkcije rietko je prelazila i 40 odsto planiranih sredstava. Sve to nas je navelo da donesemo odluku da dosadašnja Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora od 1. januara više ne postoji već će biti formiran Sekretarijat za investicije. Mislim da će to ubrzati procese, skratiti procedure i što je najznačajnije smatram da će to doprinijeti bržoj i efikasnijoj realizaciji kapitalnih projekata u gradu”.
U Turističkoj organizaciji (TO) Herceg Novi zadovoljni su posjetom turista za novogodišnje praznike, a prema posljednjim podacima, u gradu je preko tri hiljade gostiju.
Predstavnica TO Herceg Novi, Natalija Terzić, je za TVCG najavila i Praznik mimoze, koji će tradicionalno okupiti brojne posjetioce.
“Zadovoljni smo posjetom s obzirom na to da nijesmo imali organizovan doček na otvorenom. Lijepo vrijeme i ponuda hotelijera i restoratera, učinili su da novogodišnji praznici budu proslavljeni i da posjeta bude odlična”, kazala je Terzić, prenosi portal RTCG.
Praznik mimoze, kako je najavila, počinje 17. februara velikim koncertom Marije Šerifović, a 4. marta će ga “zatvoriti” Toni Cetinski.
“U međuvremenu, 25. februara imamo Egzit veče, kada će nastupiti DJ Klepton i Konstrakta. Tu su i maskenbali, trka karića, picigin, fešta od mimoze, ribe i vina, kulturne večeri”, dodala je Terzić i naglasila da će u programu Praznika mimoze biti preko 40 događaja.
Koncertima Amire Medunjanin i Petra Graša, koji će se održati u četvrtak 5.januara i u subotu 7.januara, završava se praznična sezona u Portonovom, koja je obilježila praznovanje, ne samo na primorju, već u cijeloj Crnoj Gori.
Direktorica marketinga i komunikacija u tom rizortu, Adrijana Husić, kazala je da ih posebno raduje što su imali veliko interesovanje ljudi iz Crne Gore, ali i iz inostranstva, i što su iz nekoliko puta obarali rekorde kada je u pitanju broj posjetilaca.
– Pored svega onoga što smo realizovali u Portonovom, vodili smo računa da zabilježimo sve te kadrove, dešavanja i aktivnosti, kako bi i oni koji nijesu bili sa nama, mogli da uživaju u sezoni praznovanja – rekla je Husić agenciji Mina-business.
Portonovi
Ona je kazala da vjeruju da je to važno, ne samo za Portonovi i promociju Boke Kotorske, već i promociju Crne Gore kao turističke destinacije tokom cijele godine.
– Koncerti Amire Medunjanin i Petra Graša biće na neki način i završetak ovog dijela sezone, ali ujedno i uvod u Praznik mimoze koji slijedi ubrzo nakon toga – najavila je Husić.
Ona je podsjetila da je Herceg Novi poznat upravo po praznovanju tog praznika i dodala da u rizortu vjeruju da će na taj način nastaviti da okupljaju veliki broj ljudi, kako u Portonovom, tako i Herceg Novom.
Portonovi Sparkling Season
Portonovi je od 3. decembra organizovao brojne događaje u susret praznicima, od koncerata do prazničnog bazara i kreativnih radionica za najmlađe.
Portonovi praznični bazar je zabilježio veliko interesovanje posjetilaca, kako iz Crne Gore, tako i inostranstva.
Praznična sezona je otvorena koncertom grupe Perper.
Prvi put je u rizortu bila postavljena i velika jelka, jedna od četiri takve u ovom dijelu Evrope, a dekoracija koja se na njoj nalazila je prvi put rađena upravo za Portonovi.
Njemačka fregata Foto: Hauke-Christian Dittrich/dpa
Emden (dpa) –Njemačka će narednih meseci osnažiti severno krilo NATO – na severnom Atlantiku, Sjevernom moru i Baltičkom moru. Fregata “Meklenburg-Zapadna Pomeranija” sa posadom od 210 ljudi isplovila je u srijedu iz baze u Vilhelmshafenu.
Brod će, prema riječima portparolke njemačke mornarice, biti i dio snaga NATO za brzo reagovanje. Sjevernoatlantska alijansa, kako se navodi, planira nekoliko velikih manevara, na primer u Baltičkom moru.
“Fregata ć́e šest meseci da služi kao vodeći brod nove njemačke komande NATO,” rekao je njen kapetan Hendrik Visler (Wißler), prema saopštenju njemačke mornarice.
Brod “Meklenburg-Zapadna Pomeranija” je dug skoro 140 metara i ima dva helikoptera. Bio je dio NATO snaga za brzo reagovanje i prošle godine, tokom nekoliko mjeseci. Fregata će, kako se očekuje, u svoju bazu u Vilhelmshafenu na Sjevernom moru da se vrati u julu.
Pregovori crnogorskog mandatara Miodraga Lekića s čelnicima parlamentarne većine o formiranju vlade propali su u srijedu, pošto nije postignut dogovor o podjeli resora.
Lekić je nakon neuspjelog sastanka, kome su između ostalih prisustvovali čelnik prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i aktualni premijer Dritan Abazović – a koji je trajao samo dva sata – rekao da njegove vlade neće biti te da je tijekom pregovora nastojao ostvariti ozbiljan dijalog i atmosferu povjerenja.
“Vlade neće biti. Tko je bio ozbiljan, a tko nije, neka građani tumače. Crna Gora je na raskršću. Neke poražene snage iz 2020. će se obradovati. Ovo je ishod”, kazao je Lekić.
Čelnik prosrpskog DF-a Mandić za neuspjeh pregovora optužio je koaliciju “Crno na bijelo” aktualnog premijera Abazovića, čiji su zastupnici odbili potpisati zahtjev za sazivanje sjednice parlamenta na kojoj bi se birala nova vlada. Također, iz DF-a su priopćili da je Abazoviću i njegovim koalicijskim partnerima nuđeno 10 resora, ali da su oni to odbili.
Premijer Abazović nije komentirao propast pregovora, dok je Mandić predložio da se sada predsjednica skupštine Danijela Đurović i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dogovore o raspisivanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora za isti datum.
Miodragu Lekiću, nekadašnjem diplomati iz vremena Slobodana Miloševića, mandat za formiranje nove vlade dala je predsjednica parlamenta na osnovi spornog zakona o predsjedniku Crne Gore, kojeg je negativno ocijenila Venecijanska komisija, a kritizirali čelnici međunarodne zajednice, zaprijetivši čak prekidanje pristupnih pregovora s EU-om u slučaju da se formira vlada na osnovu neustavnog zakona.
Crnogorski predsjednik Đukanović prethodno je odbio povjeriti mandat Lekiću ustvrdivši da nije uvjeren da on ima podršku većine zastupnika.
Turističko-saobraćajna signalizacija u gradskim zonama Herceg Novog, od Igala do Meljina, obnovljena je kroz projekat koji je finansirala lokalna uprava.
U proteklom periodu završeni su radovi na zamjeni znakovi koji su bili oštećeni ili izblijedili, a na nekim pozicijama signalizacija je dopunjena novim tablama koje upućuju korisnike do odredišta.
Projekat je koordinisao Sekretarijat za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi, a signalizacija je raspoređena prema rješenju koje je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom.
Prije-poslije obnove signalizacije
Opština Herceg Novi je za ovu namjenu izdvojila 20 hiljada eura, a radove na sanaciji i postavljanju oko 80 tabli izvelo je preduzeće “Reklame Svijet”, koje je izabrano na javnom pozivu kao najpovoljniji ponuđač.
Opština Tivat ubuduće će pokrivati kompletan iznos troškova koji porodice korisnika tretmana rehabilitacije od upotrebe psihioaktivnih supstanci iz Tivta, treba da plaćaju JU za smještaj rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci u Podgorici (Kakaricka gora).
To je definisano novom „Odlukom o sufinansiranju tretmana korisnika psihoaktivnih supstanci“ koju je usvojio lokalni parlament Tivta na posljednjoj sjenici pred novogodišnje praznike. Za usvajanje ove odluke koju je predložila administracija gradonačelnika Željka Komnenovića (NP), glasali su odbornici vladajućeg saveza koji čine koalicija „Da zapečatimo“, DF, Krtoljska Lista, Tivatska Akcija i Bokeški Forum, kao i odbornici opozicione HGI.
Prema riječima potpredsjednika Opštine Tivat zaduženog za društvene djelatnosti Gorana Božovića, problem korisnika psihoaktivnih supstanci nije samo njihov lični i problem njihovih porodixa, već čitavog društva zbog čega lokalna uprava Tivta nastoji da pomogne Tivćanima koji se nose sa zloupotrebom droga i pokušavaju da se u JU Kakaricka gora, riječe te zavisnosti.
„Cijena tretmana koji se za rehabilitaciju korisnika psihoaktivnih supstanci sprovodi u JU Kakaricka gora je 1.000 eura mjesečno, od čega prema važećim propisima i zakonima, iznos od 230 eura mjesečno, pada na teret porodice korisnika. Po novoj odluci, Ošptina Tivat će ubuduće pokrivati kompletan taj iznos koji bi trebale da plate porodice korisnika rehabilitacije iz Tivta.“. istakao je Božović.
Novi lokalni proopis omogućava da pravo na sufinansiranje imaju ne samo crnogorski državljani koji imaju prebivalište u Tivtu, već i strani državljani sa odobrenim stalnim boravkom u ovoj opštini.
„Ovo iz razloga što u našem gradu još uvijek imamo dosta ljudi sa područja bivše Jugoslavije koji do danas, iako su ovdje već decenijama, a neki su se ovdje čak i rodili, nisu dobili crnogorsko državljanstvo. Ti ljudi takođe zavrijeđuju da im se pomogne ako se nose sa problemom droge u porodici.“- objasnio je Božović.
Prema njegovim riječima, u proteklih pet godina, tretman rehabilitacije u JU Kakaricka gora imalo je ukupno troje korisnika psihoaktivnih supstanci iz Tivta. Za potpuno pokrivanje dijela troškova boravka i rehabilitacije koji padaju na teret njihovih porodica, Opština Tivat je u budžetu za ovu godinu opredijelila iznos od 10.000 eura.
Traže izvođače za dogradnju Dnevnog centra, sanaciju klizišta oko Kanli kule i nabavku opreme za PPOV
Uprava za kapitalne projekte raspisala je tender za izbor izvođača radova na rekonstrukciji i dogradnji Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Sutorini, kojima će biti omogućeno uvođenje servisa 27+, koji je gradu godinama potreban. Vrijednost ove nabavke procijenjena je na 505.000 eura bez PDV-a.
Projekat će obuhvatiti i rekonstrukciju stare škole u Sutorini, koji se nalazi neposredno uz lokaciju na kojoj je izgrađen Dnevni centar. Objekat škole je u proteklom periodu devastiran, a na ovaj način biće rekonstruisan u zdanje u kojem će se mještani okupljati, a koji čini cjelinu sa Dnevnim centrom i višenamjenskim sportskim igralištem koji su otvoreni u 2021. godini.
Ponude se mogu dostavljati do 02. februara 2023. godine. Tenderom su predviđeni zemljani, građevinski, betonski, armirački, zidarski i drugi radovi, a rok za izvođenje je 180 dana od uvođenja izvođača u posao.
Uprava za kapitalne projekte je raspisala i tender za izbor izvođača za sanaciju klizišta u širem zahvatu tvrđave Kanli kula, procijenjene vrijednosti 945.000 eura bez PDV-a.
Ovim projektom biće saniran problem na koji stručnjaci upozoravaju godinama, klizište koje ugrožava Kanli kulu i predstavlja opasnost za dio grada koji se nalazi u zahvatu ove tvrđave, od magistralnog puta do Starog grada. Prošlogodišnja istraživanja su pokazala da klizište zahvata više od tri hektara, te da ono uzrokuje pukotine na zidinima Kanli kule, nakon čega je izrađen i revidovan glavni projekat sanacije. Kako je ranije najavljivano iz Uprave, sanacija klizišta je prva faza velikog projekta sanacije Kanli kule.
Rok za dostavljanje ponuda je najkasnije do 2. februara 2023. do 10 sati, a rok za završetak radova 180 dana od uvođenja izvođača u posao.
Uz ovaj, raspisan je i tender za vršenje stručnog nadzora nad izvođenjem radova tokom sanacije klizišta u širem zahvatu Kanli kule. Vrijednost ove nabavke je 20.000 eura, a ponude će biti otvorene 2. januara.
Dnevni centar i škola u Sutorini, iz projekta
Uprava za kapitalne projekte je raspisala i dva tendera koji su ključni za funkcionisanje postrojenja za preradu otpadnih voda u Meljinama (PPOV) – nabavka opreme za završetak radova na postrojenju i vršenje stručnog nadzora u toku završetka radova.
Završetak radova na postrojenju za preradu otpadnih voda podrazumijevaće radove na popravljanju i održavanju PPOV, čija procijenjena vrijednost iznosi 670.000 eura bez PDV-a. Vršenje stručnog nadzora u toku završetka radova na postrojenju je nabavka procijenjene vrijednosti 20.000 eura bez PDV-a.
Krajnji rok za podnošenje prijava na tender za nabavku opreme je 26. januar 2023. godine, a na poziv za vršenje stručnog nadzora 27. januar 2023. godine.
Crnogorska i Barska plovidba će prošlu godinu završiti u plusu i to većem nego 2021, kazali su Pobjedi iz tih brodarskih preduzeća.
Obje kompanije su najavile da će ove godine iz sopstvenih sredstava platiti kreditne obaveze od 8,8 miliona USD kineskoj Eksim banci.
Lani su to uradile prvi put, plativši devet miliona USD glavnice, zahvaljujući povoljnijim cijenama vozarine.
“Glavni planovi Crnogorske plovidbe za ovu godinu su da brodovi plove bez neplaniranih zadržavanja i da obje polugodišnje rate isplatimo iz sopstvenih sredstava”, kazali su iz kotorske kompanije i podsjetili da su i prošle godine, u dvije polugodišnje rate koje dospijevaju u januaru i julu, platili Eksim banci ukupno 5,2 miliona USD.
Naredna rata dospijeva 21. januara u iznosu od 2,55 miliona USD.
“Zbog obaveznog boravka remonta brodova u brodogradilištima Turske i Italije brod je mirovao 70 dana, pa je teško očekivati da ćemo do roka dospjeća akumulirati dovoljno sredstava da ratu isplatimo odjednom. U skladu sa projekcijama priliva sredstava, ratu ćemo kompletirati iz nekoliko uplata”, naveli su iz kotorskog preduzeća.
I Barska plovidba je prošle godine u januaru i julu otplatila 1,91 milion i 1,88 miliona USD.
“Akumulirali smo dovoljno sredstava da uplatimo 1,6 miliona EUR na račun državnog trezora i 1,63 miliona EUR na ime povraćaja duga državi, koja je uplatila Eksim banci rate dospjele u januaru i julu 2021. godine”, saopšteno je iz barske kompanije.
Naredna rata dospijeva 21. januara i iznosi 1,87 miliona USD, a iz Barske plovidbe navode da imaju para.
Brodovi Crnogorske plovidbe, Kotor i 21. maj, kupljeni su 2012. godine.
Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, otplaćeno 56,6 miliona USD, od čega je Crnogorska plovidba uplatila 22,2 miliona, a Vlada 34,4 miliona USD. Ostalo je još 12,4 miliona USD duga Eksim bnanci, a posljednja rata dospijeva 21. januara 2025. godine.
Brodovi Barske plovidbe, Bar i Budva, preuzeti su 18. septembra i 8. oktobra 2014. godine iz brodogradilišta Jinling u Kini, kada je i počela njihova komercijalna eksploatacija. Iznos kredita je 46,4 miliona USD sa kamatom od dva odsto, rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od pet godina. Do sada je otplaćeno 21,98 miliona USD, od čega je država platila šest miliona.
Iz brodarskih kompanija najavljuju da su u plusu završili prošlu godinu.
“U ovom momentu, teško je dati preciznije podatke očekivanih konačnih finansijskih rezultata Crnogorske plovidbe za prošlu godinu, ali ono što je relevantno jesu podaci za devet mjeseci, po kojima imamo milion EUR profita”, kazali su iz kotorskog preduzeća.
Oni su podsjetili da su 2021. godine imali profit od 40 hiljada EUR, a za prošlu godinu očekuju da će biti 15 do 20 puta veći.
Iz Barske plovidbe navode da nemaju preliminarne poslovne rezultate za prošlu godinu, ali očekuju znatno veći plus nego u 2021.
U Crnogorskoj plovidbi ističu da nije sve bilo u skladu sa očekivanjima sa početka prošle godine.
“Sa jedne strane je došlo do pada vozarina, što je uslovilo pad prihoda u odnosu na plan, a sa druge je došlo do povećanja rashoda, u odnosu na 2021. i u odnosu na plan, zbog obaveze redovnih petogodišnjih remonta, dokovanja i ugradnje sistema za tretman balastnih voda na njima. Ovo se sve odvijalo u uslovima pojačanih inflatornih kretanja, naročito rashodne strane, prije svega kod servisnih i brodogradilišnih radova, rezervnih djelova, boje”, naveli su iz Crnogorske plovidbe.
Objasnili su da su vozarine u prvoj polovini prošle godine bile na nivou druge polovine 2021, ali da je zbog njihovog kretanja u posljednjih pola godine teško prognozirati šta će biti u ovoj godini.
U Barskoj plovidbi su zadovoljni poslovnom prošlom godinom, jer su ugovorene najamnine bile mnogo veće nego ranijih godina, ali ističu kako je u drugom polugodištu došlo do pada cijena vozarina, pa ne mogu sa sigurnošću prognozirati njihovo kretanje u ovoj godini.
Iz Crnogorske plovidbe su naveli da su ugovore u prošloj godini sklopili sa brodarskim kompanijama iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i potpuno zamijenili dugogodišnje unajmitelje Sea Pioneer London iz Velike Britanije.
I Barska plovidba je promijenila unajmitelja brodova i od kraja 2021. i početka prošle godine imaju ugovor sa danskom kompanijom Norden i zadovoljni su tom saradnjom.
U turskim morskim tjesnacima Bospor i Dardanele, koji povezuju Egejsko i Crno more, ponovo je došlo do velike gužve i zastoja.
Pa iako se između stotina zaustavljenih brodova nalazi i pedesetak naftnih tankera, razlog zastoja nije – kao što je to nedavno bilo – povezan s uvedenim naftnim embargom na rusku naftu od strane EU i određivanjem gornje granične cijene ruskog barela na 60 dolara. Ovog je puta razlog ipak bila priroda, konkretno – magla, prenosi GeopolitikaNews.
Naime, gusta magla prekriva Dardanele već treći dan, a tamošnja služba za sigurnost plovidbe brodova objavila je sljedeće priopćenje:
“Zapovjednici brodova koji su trebali uploviti s juga upozoreni su putem radija, objavljeno je da je tjesnac zatvoren za dvosmjerni tranzit brodova zbog ograničene vidljivosti.”
Prema navigacijskom portalu Vesselfinder, stotine brodova nakupilo se u blizini Bospora i Dardanela. Najmanje pedesetak njih su tankeri s naftom i naftnim derivatima.
