Proslavljen Sveti Leopold Mandić, bokeljski svetac poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana

0

Blagdan Svetog Leopolda Bogdana Mandića (Herceg-Novi, 12. maj 1866. – Padova, 30. jul 1942) svečano je proslavljen danas u Herceg Novom.

Svečanu svetu misu u crkvi Svetog Jeronima predvodio je don Robert Tonsati, župnik crkve Pomoćnice Kršćana Muo, u zajedništvu sa svećenicima Kotorske biskupije i župnim horom Sv. Jeronima.

Misnom slavlju prisustvao je veliki broj vjernika iz cijele Boke Kotorske i regiona.

Proslavljen Sveti Leopold Mandić, bokeljski svetac poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana
Sveti Leopold Mandić

Sveti Leopold je rođen 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.

Sveti Leopold Mandić, pripadao je redu Kapucina i bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.

Leopold Bogdan Mandić proglašen je svetim 1983. godine a Ivan Pavle II ga je opisao kao svećenika koji je imao tako snažan ekumenski duh da se kao žrtva prikazao Bogu, za uspostavu jedinstva među ljudima i vjernicima različitih konfesija.

Svete moći se od 1942. godine  nalaze u njegovo ime posvećenom  hramu u  Padovi – Italija.

Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. maja 1976., a svetim papa Ivan Pavao II. 16. juna 1983. godine.

v

Podsjetimo, tjelo Sv. Leopolda Mandića preneseno je iz Padove u njegov rodni Herceg Novi, gdje je bilo dočekano 15. septembra 2017. godine, uz prigodne sakralne ceremonije i izloženo u staklenom kovčegu u Parku Boka.

Ceremoniju tokom dva dana boravka relikvije sveca u Herceg Novom ispratio je veliki broj vjernika, mještana i gostiju. Park koji se nalazi između zgrade Pošte i crkve Sv. Antuna koji je katolička crkva poklonila Herceg Novom od 2017. nosi ime Sv Leopolda.

Zračna luka Dubrovnik: Čak 97,6% više putnika u prvom kvartalu

0
Zračna luka Dubrovnik: Čak 97,6% više putnika u prvom kvartalu
Aerodrom Dubrovnik

Hrvatske zračne luke u martu su uslužile 374 tisuće putnika ili 44,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, pri čemu je od njih devet samo Rijeka imala manje putnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), po kojima je i na razini prva tri mjeseca u zračnim lukama bilo 48,3 posto više putnika.

Za takav porast broja putnika u prva tri mjeseca 2023., po podacima DZS-a, zaslužno je 899 tisuća putnika koji su prošli kroz sve hrvatske zračne luke.

U ožujku je pak sa navedenih brojem putnika na svim zračnim lukama za 8,1 posto premašen i martu pretpandemijske 2019., dodaju iz DZS-a, pri čemu ne navode usporedbe za prva tri mjeseca nego samo za ožujak.

Zagrebačka zračna luka u martu 2023. je imala najviše putnika među svih osam zračnih luka u Hrvatskoj (ili devet sa zračnim pristaništem na Malom Lošinju) – 263 hiljade ili 35 posto više nego u ožujku 2022. i gotovo 14 posto više nego u istom mjesecu 2019.

Zračna luka Dubrovnik u ožujku je na drugom mjestu sa 50 tisuća putnika ili 97,6 posto više njih nego u ožujku 2022., no još za 13,4 posto zaostaje za brojem putnika u ožujku 2019.

Splitska zračna luka je treća s usluženih 49 tisuća putnika ili 56,7 posto više nego u ožujku prošle godine, i s gotovo 2 posto više njih nego u 2019.

I ostale zračne luke su u ožujku 2023. imale poraste prometa putnika, osim Rijeke, koja je, po podacima DZS-a, sa 157 putnika imala pad od 80 posto u odnosu na ožujak 2022., no po podacima te zračne luke s njezine web stranice, imali su u ožujku 288 putnika i manji pad, od 69,7 posto.

Po broju putnika, prve tri u ožujku slijedi na četvrtom mjestu zračna luka Zadar, koja ima i najznačajniji porast od 101,2 u odnosu na ožujak 2022. sa nešto malo više od 8 300 putnika.

Slijede zračne luke Pula sa 52 posto više putnika nego u ožujku 2022., zatim Osijek sa njih 91 posto više te Mali Lošinj i Brač sa 220 odnosno 80 posto više putnika, ali je to na maloj bazi, pa ti porasti na te dvije jedine otočne zračne luke u Hrvatskoj u ožujku znači 32 putnika na Lošinju i 9 na Braču.

Sklonište za napuštene životinje- azil za pse Dizdarica – UDOMI NE KUPUJ!

0
Sklonište za napuštene životinje- azil za pse Dizdarica – UDOMI NE KUPUJ!
Azil za pse

Na lokaciji Dizdarica, koja je udaljena 14 km od Herceg Novog, nalazi se azil za napuštene pse kojim upravlja D.O.O. „Čistoća“ Herceg Novi. Prvenstveno izgrađen kao vojni kompleks, objekat je renoviran i prilagođen namjeni skloništa za napuštene i izgubljene pse. Ovom prenamjenom objekta stvoreni su uslovi za smještaj između 80 i 90 jedinki.

Već nekoliko godina unazad broj napuštenih ili izgubljenih pasa koji su smješteni u skloništu uveliko prevazilazi kapacitete, a nažalost trend rasta se nastavlja tako da se broj jedinki konstantno kreće između 130 i 140 što predstavlja brojku od 40 jedinki više u odnosu na kapacitete smještaja u skloništu. Iako su u pripremi dodatni kapaciteti od 36 boksova sa kućicama, problem neće biti riješen jer se ne rješava u samom nastajanju, a to su neodgovorni vlasnici koji zanemaruju obavezu sterilizacije, odnosno kastracije kako bi se problem nekontrolisanog razmnožavanja jedino mogao riješiti.

U prilog tome govori i činjenica da je od početka godine do sada u sklonište preuzeto skoro 40 pasa, a udomljeno 17.

Azil za pse

Zahvaljujući zaposlenima u skloništu kao i volonterima koji nesebično pomažu, stvoreni su koliko toliko povoljni uslovi za boravak pasa, a preko 50% ih je vakcinisano protiv bjesnila, sterilisano odnosno kastrirano, tako da je izbjegnuta mogućnost razmnožavanja.

Da bismo podsjetili naše sugrađane na postojanje azila pozivamo ih da, prije nego što se odluče da kupe kućnog ljubimca, posjete skolnište i možda baš tamo neko od njih 134 ukrade njihovu pažnju i ljubav. Ukoliko dođe do udomljavanja D.O.O.“Čistoća“ snosit će sve troškove vakcinacije protiv bjesnila, sterilizacije ili kastracije.

Sve informacije mogu dobiti na broj telefona 067/241-834

Apstraktnim izrazom dočarala ljepotu duše

0

Multimedijalna umjetnica Ana Bulatović prvi put izlaže u Kotoru


Izložbom „Albeta duše“ u čijoj su postavci 12 slika rađenih u maniru apstraktne umjetnosti, akademska umjetnica Ana Bulatović, članica Udruženja likovnih umjetnika Tivta, predstavlja svoj stvaralački opus likovnoj publici u Kotoru, u Gradskoj galeriji. Podsjećajući na riječi Aninog profesora – akademskog slikara Branka Mrdaka, koji je izjavio da se „Ana s lakoćom poigrava površinom, linijom, mrljom, svim likovnim elementima koji čine jedno djelo“, da „kolorit odiše primorskom toplinom i ljepotom, duhom same umjetnice“, te da Anini „radovi pozivaju na radost i buđenje nečeg novog i ljepšeg, na albetu duše“, istaknuta novinarka i slikarka Vitka Vujnović je, otvarajući izložbu, nadahnuto dodala da ovi radovi „pozivaju i na albetu svih Aninih i naših ljubavi“. Poželjela je autorki „široke drumove, srećna putovanja i sigurno bokeško pristanište“.

– Boka je dom, koji god grad je otvorio vrata za mene, osjećam se kao kod kuće, u ovom slučaju to je Kotor, čijim domaćinima sam neizmjerno zahvalna. Od samog početka imam fantastičnu komunikaciju sa kolektivom Gradske galerije, sa tolikom smo lakoćom sve dogovorili, organizovali, osmislili postavku… Izložba „Albeta (svitanje) duše“ je prikazana 25. aprila u galeriji KIC „Budo Tomović“ u Podgorici,  a sad sam „sišla kući“ i predstavljam se domaćoj publici, kaže autorka za Bokanews.

Pri radu kombinovanom tehnikom, objašnjava nam, koristi razne boje – od akrila, tempere, preko emajla za drvo i metal, do „zlatnih niti“ specijalnih boja, kojima su protkani skoro svi njeni radovi, a na nekima majstorski aplicira komade zgužvane tkanine, papira… Koja god nijansa joj se dopadne, Ana je primjenjuje u svojim kreacijama, „dokle god one mogu da funkcionišu zajedno“. Kombinacija vrsta boja i sam spektar kolorita na Aninim slikama zahvalni su materijal za izazovnu temu kakva je „Svitanje duše“. Nešto što je spiritualno, neuhvatljivo, nevidljivo, izuzetno suptilno i nedefinisano, ona je „materijalizovala“ svojim apstraktnim likovnim izrazom. Jeste neuhvatljivo, slaže se Ana, ali je vrlo moguće da se osjeti, dodaje.

Tanane niti i biljezi Aninog Svitanja duše

-Izazov je oslikavati dušu u nekim segmentima, ali u suštini, taj proces prirodno teče iz mene. Svitanje, rađanje samo po sebi, obiluje bojama, u kom god smislu da gledamo to „rađanje“. Bogatstvo boja mi mnogo znači, s obzirom da je i moja duša „šarena“, koliko sam do sada uspjela sebe da upoznam. Nadam se da sam uspjela da taj doživljaj duše slikom prenesem na one koji posmatraju. Sviđa mi se to što vidim to na platnu, znači da mi se dopada i ono što  vidim unutar sebe, kaže Bulatović i dodaje da je pojam duše univerzalan, te da svako na njenim slikama može da prepozna dio svoga sopstva. „To i jeste bit – da neko prepozna sebe u nekoj od slika“, potvrđuje umjetnica.

Apstrakcija je definitivno stil koji je izabrala, način otvaranja svoje duše i bića, način na koji pokazuje sebi i drugima kako vizuelno izgleda njena nutrina. Za svoje slikarstvo kaže da je djetinje instiktivno: „To osluškivanje mog unutrašnjeg djeteta, prenošenje njegovih misli, osjećanja i emocija na platno je moj cilj. Kroz apstraktno slikarstvo istražujem sebe, a ujedno i  generalnu ljudsku podsvijest, koja nagonski izlazi na površinu iz beskrajnog ambisa koji čini simbiozu ljudske duše i tijela“, zapisala je Ana u  katalogu.

Publika iz cijele Boke

Planira da se nakon male izlagačke pauze  predstavi i publici u gradu svog djetinjstva- Herceg Novom.

Ana Bulatović je rođena u Dubrovniku, maturirala je na SLŠ „Petar Lubarda“ Cetinje, upisala grafički dizajn na „Megatrendu“ u Beogradu, a diplomirala slikarstvo i instalaciju na akademiji u Stavangeru u Norveškoj.

 Naslijeđe i nadogradnja

Svoj likovni senzibilitet oblikovala je uz roditelje- oca pok. Zorana Bulatovića, akademskog grafičara i majku Dubravku Bulatović, etnološkinju, koja je i ovoga puta bila njena dragocjena podrška.

-Odrasla sam i obrazovala sam se u kulturnim ustanovama – Galeriji  „Josip Bepo Benković“, koju je moja majka vodila 16 godina, kao i Zavičajni muzej u Herceg Novom. Prateći brojne postavke još kao dijete sam naišla na jednu apstrakciju koja mi je „progovorila“, ona je ta koja mi je odredila medijum, način umjetničkog izražavanja. Takođe, tata je ostvario veliki uticaj na moj put, ljudi ga i dalje rado pominju, njegovi radovi žive. Mogla bih zapravo u budućnosti da se posvetim nekom otvaranju izložbe njegovih radova- bila bi to treća „post mortem“ izložba. Ostavio je veliki opus za sobom, tako da treba to posložiti, odabrati…najavila je Ana Bulatović.

/M.D.Popović/

Proslava Svetog Leopolda Bogdana Mandića

0
Proslava Svetog Leopolda Bogdana Mandića
Leopold Bogdan Mandić

Katolički vjernici danas proslavljaju Svetog Leopolda, dok prvoslavni vjernici slave Svetog Vasilija Ostroškog.

U Herceg Novom, rodnoj župi Sv. Leopolda Bogdana Mandića svečanu svetu misu u 18 sat predvodiće Don Robert Tonsati. Uz svečanu misu biće obavljeno tradicionalno iznošenje relikvije sveca, u prisustvu brojnih vjernika.

Sveti Leopold je rođen 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.

Kanonizovan je i proglašen svecem 1983. godine. Tijelo Sv. Leopolda Mandića preneseno je iz Padove u njegov rodni Herceg Novi, gdje je bilo dočekano 15. septembra 2017. godine, uz prigodne sakralne ceremonije i izloženo u staklenom kovčegu u Parku Boka.

Ceremoniju tokom dva dana boravka relikvije sveca u Herceg Novom ispratio je veliki broj vjernika, mještana i gostiju. Park koji se nalazi između zgrade Pošte i crkve Sv. Antuna koji je katolička crkva poklonila Herceg Novom od 2017. nosi ime Sv Leopolda.

Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 2. maja 1976., a svetim papa Ivan Pavao II. 16. juna 1983. godine.

Rotari klub Kotor i Crnogorski olimpijski komitet – počela akcija “Zajedno do Pariza 2024“

0
Rotari klub Kotor i Crnogorski olimpijski komitet – počela akcija “Zajedno do Pariza 2024“
Rotari klub Kotor

Rotari klub Kotor i Crnogorski olimpijski komitet pokrenuli su akciju “Zajedno do Pariza 2024”, koja ima za cilj nabavku savremene medicinske opreme za rehabilitaciju sportskih povreda, a koja će biti na raspolaganju svim sportistima iz Crne Gore koji učestvuju na međunarodnim i domaćim takmičenjima. Tim povodom COK i Rotari klub Kotor započeli su sa nizom donatorskih akcija sa ciljem prikupljanja 80.000 eura za obezbjeđivanje opreme, koju će crnogorski predstavnici koristiti i na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine.

Prvo donatorsko veče održano je u petak, 5. maja, u vinariji Šipčanik, kada su Rotari klub Kotor i COK priredili aukciju 28 vina koja su za ovu priliku poklonili:  Konoba “Ćatovića Mlini” Morinj, “Dandur” doo Bar, “Montefino” doo Bar, “4CUG” doo Podgorica, “13.jul Plantaže” doo Podgorica, “Road Rail Company” doo Podgorica, “Compania De Vinos” doo Morinj, “Max Corp” doo Podgorica, Vinarija “Korta Katarina”, Pelješac, Hotel “Maestral” Pržno, Nikša Miljanić iz Tivta, Vojin Vuković, Duško Milinović, Neđeljko Radulović i Mirko Vičević iz Kotora, Miško Rađenović iz Budve, kao i kompanija “SWI Montenegro” doo Tivat koja je za ovu aukciju poklonila flašu škotskog viskija”Mo’oR”.

Rotari klub Kotor

 Prikupljeno je 7.960 eura, a u aukciji su učestvovale uvažene zvanice, između ostalih i brojni bivši i aktivni crnogorski sportisti, sportski radnici i predstavnici saveza i organizacija: Danka Kovinić, Igor Vušurović, Radovan Milinić, Stevan Milošević, Nina Blažić, Miloš Djikanović, Brano Djurović, Aleksandar Ivović, Katarina Bulatović, VPSCG,KSCG, FSCG, “Montimprex” doo Podogorica, “VG eFiskal” doo Bar, “RACC”doo Bar, Rotari klub Budva, Rotari klub Bar, Rotari klub Podgorica, Hotel “Ziya” Podgorica, “Aesthetic & Dental Barović”. “Siks” doo Podogorica, “4CUG” doo Podgorica, “SWI Montenegro” doo Tivat i “Atena Bohor” doo Budva.

Donatorsko veče u Šipčaniku samo je jedna je od aktivnosti u sklopu projekta „Zajedno do Pariza 2024“ u toku čijeg trajanja će biti otvoren žiro račun u NLB banci. Na broj računa 530-25989-34 već pristužu uplate, i svi zainteresovani mogu učestovati u raznim aktivnostima prikupljanja sredstava.

Rotari klub Kotor

Takođe, Rotari klub Kotor i Crnogorski olimpijski komitet iniciraće aukciju sportske opreme, koja je planirana za septembar, po završetku izuzetno izazovnog sportskog ljeta. Naši sportisti doniraće svoje dresove, kapice, rekvizite i ostale djelove opreme, koja će na licitaciji biti na raspolaganju svim ljubiteljima sporta.

Jedna od osnovnih ideja Crnogorskog olimpijskog komiteta je kreiranje što boljih uslova za očuvanje zdravlja i oporavak naših sportista, a Rotari klub Kotor je, prepoznajući važnost obezbjeđivanja kvalitetnih preduslova za naše sportiste kroz nabavku savremene medicinske opreme, pokrenuo projekat „Zajedno do Pariza 2024“, koji predstavlja idealnu  priliku da svi zajedno doprinesemo boljitku sportske zajednice u Crnoj Gori.

U realizaciju projekta “Zajedno do Pariza 2024“ već se uključila Rotari zajednica u Crnoj Gori, brojna preduzeća i pojedinci, te vjerujemo da ćemo postići naš zajednički cilj do juna 2024. godine.

Odbornici zahtjevaju od Vlade i Morskog dobra trajektno preduzeće sa sjedištem i u većinskom vlasništvu Herceg-Novog

0
Odbornici zahtjevaju od Vlade i Morskog dobra trajektno preduzeće sa sjedištem i u većinskom vlasništvu Herceg-Novog
SO HN

Na XIII sjednici SO Herceg Novi odbornici su juče bili jednoglasni po pitanju usvajanja zaključaka u okviru druge tačke dnevnog reda “Informacija o radu opštinske Komisije za rješavanje problema i statusa trajektne linije Kamenari – Lepetane”, a koje će proslijediti Vladi i JP Morsko dobro.

Usvojeni zaključci su:

-SOHN insistira da Vlada Crne Gore osnuje posebno preduzeće koje će se baviti trajektnim prevozom, a čije će sjedište biti u Herceg-Novom.

-SOHN apeluje na Vladu da Opština Herceg-Novi bude većinski zastupljena u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi budućeg privrednog društva, čija će osnovna djelatnost biti pružanje usluga trajektnog prevoza.

-SOHN poziva Vladu Crne Gore da pokrene odgovarajuće preduslove za premošćavanje Bokokotorskog zaliva, izgradnjom mosta ili tunela, kako bi se trajno riješio problem saobraćajne povezanosti Herceg-Novog.

-SOHN traži od JP Morsko dobro da mještani MZ Kamenari imaju veće povoljnosti od ostalih građana Herceg-Novog, što bi podrazumjevalo oslobađanje plaćanja karte prevoza za sve mještane Kamenara sa stalnim boravkom i nekretninom na području ove mjesne zajednice, a sve to zbog buke i gužve, naročito u ljetnim mjesecima, što ugrožava njihovo svakodnevno funkcionisanje i bavljenje turizmom.

Švedska želi da EU kvalificira Wagner kao terorističku skupinu

0
Švedska želi da EU kvalificira Wagner kao terorističku skupinu
Wagner grupa negira da je regrutirala Srbe za borbu protiv Ukrajine
Foto: Igor Russak / Reuters

Britanski ministar obrane Ben Wallace potvrdio je da je Velika Britanija Ukrajini poslala rakete dugog dometa Storm Shadow. Riječ je o krstarećim projektilima za koje je Rusija prije poručila da bi isporuka takvog oružja Kijevu značila prelazak “crvene linije”. Istodobno, šef ruske plaćeničke vojske Wagner, Jevgenij Prigožin, tvrdi da je ukrajinska protuofenziva počela, i to napadom na okupirane dijelove Bahmuta.

Švedska želi da EU kvalificira Wagner kao terorističku skupinu

Švedska koja u ovom polugodištu predsjeda Europskom unijom, rekla je u četvrtak da je spremna staviti rusku paravojnu skupinu Wagner, optuženu za zločine u Ukrajini i u Africi, na njezin popis terorističkih organizacija.

– Švedska je spremna raditi na tome da se unutar EU-a postigne konsenzus o upisu Wagnera na popis terorističkih organizacija čim se steknu pravni uvjeti za to, rekao je Tobias Billstroem za švedski list Dagens Nyheter (DN).

U utorak je francuska Narodna skupština jednoglasno donijela rezoluciju u kojoj poziva francusku vladu da se “diplomatski mobilizira” kako bi se paravojnu skupinu stavilo na taj popis i tako uspješnije moglo sankcionirati članove Wagnera i njihove pomagače, ponajprije financijski.

– Skupina Wagner je počinila zločine u Sudanu, Maliju, Siriji i Ukrajini, rekao je švedski ministar vanjskih poslova za DN.

– Da bi se skupini nametnule sankcije EU-a za terorističke organizacije, pravosudne vlasti ili nadležne nacionalne vlasti, kao što su sud ili državni tužitelj, moraju otvoriti istragu protiv skupine ili ju optužiti za terorizam”, rekao je.

– Donošenje takve odluke je na pravosudnoj vlasti, rekao je Billstroem.

U ožujku je litavski parlament prihvatio rezoluciju u kojoj je Wagner kvalificirao kao “terorističku organizaciju”, što je naišlo na pozitivnu reakciju Kijeva.

Ministri vanjskih poslova dvadeset sedmorice sastaju se u petak u Stockholmu.

Prirodni dar nadogradio ljubavlju, redom i radom

0

Triatlonac Antonio Grgurović iz Kotora, magistrand Pomorskog fakulteta, kroz muziku, glumu, folklor i sport pronašao prave životne vrijednosti


Poslije osvojenog trećeg mjesta na Triatlon trci u polu-distanci (1.9km plivanja, 90km vožnje bicikla i 21.1 km trčanja) na Državnom takmičenju 30. aprila u Podgorici, 23-godišnji Kotoranin Antonio Grgurović priprema se da u nedjelju  14. maja istrči istu distancu i to na domaćem terenu – u okviru triatlon manifestacije “OceanLava”, za koju je prijavljeno preko 600 takmicara iz 45 zemalja svijeta. Nakon toga planira i učešće u “Aquathlonu” u Luštici (1km plivanja 5km trcanja), “Sprint Triatlonu” na Prokletijama (750m plivanja 20km biciklizma 5km trcanja), te “Crown of Montenegro” na Durmitoru.

Toni je u Podgorici stajao na postolju rame uz rame sa klupskim drugovima, prekaljenim licenciranim triatloncima Draganom Jovanovićem, koji je zauzeo prvo mjesto i drugoplasiranim Mladenom Ilićem. Ovo je prvi njegov ispjeh u tom rangu, čime je izuzetno zadovoljan.

– U triatlonu, za nas amatere, postoji samo jedan cilj, a to je pobijediti samoga sebe i zdrav proći kroz ciljnu kapiju. Sama činjenica da je to moja prva trka te dužine i da je to ujedno i državno takmičenje meni je davala još jači i veći motiv da je uspješno završim. Od prvog kruga plivanja u Skadarskom jezeru, pa do posljednjeg kruga trčanja kroz centar glavnoga grada, sve je išlo planiranim tokom. Bila mi je čast i zadovoljstco stajati na postolju pored dva itekako velika “Ironman” triatlonca našeg podneblja, Jovanović Draganom i Ilić Mladenom. Za mene je ova trka veliki lični uspjeh, vjetar u leđa i podstrek da nastavim da radim ono sto volim, kaže Antonio za Boka news.

Sjeća se da ga je trčanje privlačilo još u srednjoj školi, volio je da ode na po neko takmičenje i da rekreativno isproba i spozna svoje granice. Njegove potencijale prepoznao je Dragan Jovanović iz TK Kotor i od samog početka ga ukljiučio u trenažni proces, da bi u februaru 2022. godine i zvanično počeo da se bavi triatlonom.

-Na početku su to bili neki kraći i jednostavniji treninzi par puta sedmično, da bih došao do sadašnjeg nivoa kada treniram blizu 20 sati sedmično. Ovo je individualan sport, pa je grupne treninge malo teže organizovati, zbog različite spremnosti članova kluba, sto nas ne sprečava da s vremena na vrijeme ne organizujemo neke laganije vožnjice kako bismo uživali u ljepotama našeg zaliva i sportski se družili. Veliki broj korisnih savjeta sam dobio od Dragana Jovanovića koji je me je i uključio u svijet triatlona, kaže Grgurović, koji će u septembru braniti master rad na Pomorskom fakultetu, smjer Pomorske nauke, a u međuvremenu radi kao nastavnik matematike u OŠ  “Nikola Đurković” u Radanovićima.

Uza sve to, Antonio je i član Odreda Bokeljske mornarice, igra Kolo i već se oprobao kao kolovođa, što je I za očekivati od vrsnog folkloriste, kakav je on. Naime, Grgurović je član FA “Nikola Đurković” od maja 2016. godine. Odrastao u šestočlanoj porodici, uz dva brata i sestru, završio je Nižu muzičku školu “Vida Matjan”, odsjek gitara, samostalno je naučio svirati bubnjeve i smatra da “red, rad i disciplina imaju itekako veliku prednost u odnosu na talenat”. Uživa u sportu i folkloru, u kojima je pronašao sebe.

-Vrlo je teško uskladiti posao, porodicu, ljubav, društvo i trening. Uvijek postoji makar jedna karika koja nije zadovoljena. Što se podrške tiče, imam je maksimalno prvenstveno sa strane porodice, najviše majke i djevojke kao i društva, i na tome im veliko hvala. Uz naporan rad i trud brzo sam uznapredovao do izvođačkog ansambla, što nije mala stvar. Folklor sam po sebi nosi jednu veliku težinu, jer je upravo on čuvar naše tradicije, kulture i istorije. Ono što u meni budi dodatnu želju i volju za bavljenjem folklorom jeste sama ekipa koja zrači nevjerovatnom količinom pozitivne energije, kaže Toni, koji voli sve koreografije i igre, ali su mu igre iz Boke pri srcu.

Grgurović je kao srednjoškolac pohađao Školu glume kod Petra Pejakovića, što mu je kao tinejdžeru puno značilo, jer je kroz razne radionice i “igre” dosta naučio o životnim vrijednostima.  Bio je takođe i dio ekipe koja je izvodila građansku predstavu “Ko(To)R (o) Kotoru”, gdje je kao najmlađi učesnik naučio da prepozna društvene vrijednosti.

-Živim prilično zdravim životom, u kojem svakodnevno uživam. Mlade savjetujem da se što ranije osvijeste, izađu u parkove, druže se, igraju, šale, bave sportom, folklorom, nečim čime vole. Neka ispunjavaju vrijeme životom, a ne život vremenom, zaključuje Grgurović.

Ko igra, na pravom je putu

-Pozivam sve one u kojima postoji mali plamen čežnje i žudnje za folklorom da dođu utorkom i nedjeljom od 20.30 sati u salu Doma kulture u Škaljarima i vide šta i kako mi to radimo, sigurno se neće pokajati. Svako ko dođe sa strane, želi da vidi kako izgleda tradicija nekog naroda i malo dublje upozna običaje i igre, te tokom sezone imamo veliki broj ugovorenih nastupa. Gosti su u 100% situacija prezadovoljni i uvijek bi htjeli više, što nama i našem rukovodiocu, prof. Predragu Peđi Šušiću, govori da smo na pravom putu i da ono što radimo, radimo kako treba, poručuje Grgurović.

 Od Vukovića do Tolkina

-Broj jedan među knjigama koje volim da čitam zauzima Džon Ronald Ruel Tolkin sa svojim “Gospodarom Prstenova”, a zatim roman Danijela Defoa “Robinzon Kruso” i “Svemoćno oko” Čeda Vukovića. To su djela kojima se uvijek rado vratim i mogao bih čitati iznova i iznova. Obzirom da volim i dramsku umjetnost i da sam se više puta oprobao na daskama koje život znače, istakao bih tragediju “Romeo i Julija” Vilijama Šekspira.

/M.D.Popović/

Turkish Airlines povećava broj letova iz Istanbula za Podgoricu i Tivat

0
Turkish Airlines povećava broj letova iz Istanbula za Podgoricu i Tivat
Turkish Airlines

Turkish Airlines će povećati broj letova iz Istanbula i za Podgoricu i Tivat nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa Air Montenegro na Međunarodnom sajmu turizma i putovanja istočnog Mediterana (EMITT) u Istanbulu.

Kako prenosi Ex Yu Aviation, cilj sporazuma je da se omogući Turkish Airlines-u i Air Montenegro da ostvare zajedničke ciljeve u pružanju usluga vazdušnog saobraćaja između dvije zemlje, kroz jačanje međusobne komercijalne saradnje.

– Kao rezultat toga, Turkish Airlines će povećati frekvencije između Istanbula i Tivta sa tri na pet nedjeljnih letova počevši od 2. juna, dok će od 5. juna biti dodata dodatna rotacija na usluge za Podgoricu za ukupno dvanaest nedjeljnih letova – piše portal.

Novi ugovor će takođe omogućiti Air Montenegro da poveća svoje frekvencije prema Turskoj.