Veličanstvena noć u Tivtu obilježila doček Nove godine

0

Turistička organizacija ( TO) Tivta i Opština Tivat pripremile su jedan od najboljih programa u Crnoj Gori tokom novogodišnje noći, a odlična posjeta potvrda je da su u tome i uspjeli. Kao uvod u glavni dio večeri nastupio je Perpetuum Mobile Band iz Srbije, dok je glavna zvijezda, sa kojom su Tivćani i gosti ispratili 2022. i dočekali 2023. bila Indira (ex Colonia).

Direktorica TO Tivta, Danica Banjević kazala je da su izuzetno zadovoljni popunjenošću kapaciteta tokom novogodišnjih praznika, kako u hotelskom tako i u privatnom smještaju.

“Prema posljednjim podacima u Tivtu je registrovano 2.800 turista , i kada to uporedimo sa godinama prije korona pandemije, odnosno novogodišnjim nastupima imamo čak dva puta veću popunjenost. Novogodišnji događaji su započeli juče sa dječjim novogodišnjim programom, druženje se nastavilo i danas sa prednovogodišnjim zagrijavanjem odnosno žurkom sa DJ Šar”, kazala je ona.

Veličanstvena noć u Tivtu obilježila doček Nove godine
Doček NG u Tivtu / foto Mediabiro

Zvijezda novogodišnje noći, Indira ex Colonia kazala je da je svakom izvođaču falilo novogodišnjeg stejdža, te da se izuzetno raduje što je nakon par godina opet publici priredila nezaboravnu novogodišnju noć.

“Ja sam ovdje domaća, ja čim sletim u Crnu Goru svi me dočekaju prekrasno, i raduje me što je publika u Tivtu u novu godinu ušla upravo sa mojim pjesmama”, kazala je ona.

Indira je tom prilikom poručila svim prisutnim srećne novogodišnje praznike, i istakla da je pozitivan stav najvažniji u životu. Brojni, veseli posjetioci na tivatskoj rivi uživali su do kasno u noć.

Doček NG u Tivtu / foto Mediabiro

“Oduševljena sam programom na rivi Pine, dolazim iz Rusije i divno se provodim”, kazala je posjetiteljka Tivta.

Novogodišnje druženje se nastavlja i prvog januara, od 12 do 14 sati nastupiće Verica Čuljković, električna violina i DJ Danilo Radusinović iz Podgorice, a u večernjim satima od 21 do 22. 30 tamburaški sastav La Banda iz Novog Sada. Koncert zvijezde večeri Željka Bebeka, legendarnog prvog pjevača Bijelog dugmeta, počinje u 23 sata.

Sretnu Novu godinu želi vam Boka News!

0
Sretnu Novu godinu želi vam Boka News!
Boka News 2023.

Sretnu Novu 2023. godinu, mnogo zdravlja, mira i sreće želi vam Boka News!!!

Donosimo izvještaje kako je bilo na dočeku Nove godine u Kotoru, Tivtu i Budvi.

Le Courrier des Balkans: Dušan Pajović ličnost godine u Crnoj Gori

0
Le Courrier des Balkans: Dušan Pajović ličnost godine u Crnoj Gori
Dušan Pajović

Mladi Kotoranin Dušan Pajović, libertarijanski marksista, je proglašen za ličnost godine od strane uglednog francuskog medija Le Courrier des Balkans.

Oni naglašavaju da je Dušan nova upečatljiva figura na crnogorskoj javnoj sceni. Magistar socijalne psihologije, ekološki aktivista, ljevičarski autor i kolumnista koji je angažovan u javnim debatama.

Njegova polja interesovanja su balkanska politika sa naglaskom na Crnu Goru, post-kapitalistička ekonomija i društvo, i zelena tranzicija. Redovno piše članke za portal Cafe del Montenegro (CdM), a njegova pisanja su se pojavljivala i u drugim medijima poput Pobjede, Portala Analitike itd. U prošlosti je sarađivao sa organizacijama poput Humanity & Inclusion, Animal Save Movement, Ujedinjenim Nacijama (UN) i UNICEF-om.

U svojim člancima kritikuje uspon klerikalizma i desnog populizma, te brani pravo na abortus, koje je ugroženo od strane Srpske pravoslavne crkve (SPC). Prilikom LGBTQ+ Pride-a nosio je transparent na kojem je pisalo “Litijajte u svoja četiri zida”, stvarajući efekat ogledala za moleban koji je SPC organizovala dan pred paradu i govor mržnje kojem se na njemu mogao čuti.

Poruka koju je transparent nosio je podrazumijevala da ljubav treba biti na ulicama, dok mržnja mora ostati u privatnosti četiri zida. Dušan je ovim uzburkao javnost i dobio više prijetnji. Dušan Pajović nije član ni jedne partije, a ukazuje i na činjenicu da u Crnoj Gori ne postoji lijeva opcija.

Pajović je coordinator kampanja i član koordinacionog kolektiva za pan-evropski pokret DiEM25, čiji su ko-osnivači Yanis Varoufakis i Srećko Horvat. DiEM25 je pokret koji je napisao Green New Deal for Europe (GNDE) koji je, prema mnogim relevantnim činiocima, najobuhvatnije riješenje za klimatske, ekonomske i socijalne probleme koji su pred nama. GNDE sugeriše da ne možemo riješiti ekološke probleme, ako ih ne sagledamo kroz socio-ekonomsku prizmu. Dušan koordiniše samom kampanjom, pri čemu je i zvanični javni govornik iste.

Iako veoma mlad, već je napisao brojne kolumne, a pojavio se i u više intervjua i podkasta sa mnogim od najpoznatijih ljevičara svijeta poput Noama Chomskog, Yanisa Varoufakisa, Ann Pettifor, Caroline Lucas, Jasona Hickela, Srećka Horvata, i drugih.

Dječija Nova godina okupila i obradovala na stotine mališana

0
Dječija Nova godina okupila i obradovala na stotine mališana
Dječija Nova godina Herceg Novi

Osmjesi, pjesma, ples, zagrljaji i lijepe želje na stotine mališana odjeknuli su danas Herceg Novim. Dječijom Novom godinom ispraćena je ova i najavljena vesela, srećna i uspješna nastupajuća 2023. godina.

Na trgu ispred zgrade Opštine nastupilo je više od 400 djece iz Herceg Novog – horovi sve četiri osnovne škole, polaznici vrtića „Naša radost“, đaci Muzičke škole, male mažoretke Gradske muzike Herceg Novi, mažoret klub „Lili“, dječiji hor „Cvrkutići“.

Oduševljenje okupljenih izazvalo je druženje sa Djeda Mrazom, koji je sletio na zgradu Opštine i potom se spustio kako bi pozdravio mališane. U vozić su se sa djecom uhvatili vilenjaci, jednorog, Meda Padington, Talking Anđela, a radoznalost su izazvali nasmijani pajaci na štulama.

Dječija Nova godina Herceg Novi

Organizovana je radionica izrade ukrasa kojima su djeca okitila jelku, kao i karaoke, oslikavanje lica, te humanitarni bazar na kojem su prodavane dječije rukotvorine, a sva na taj način prikupljena sredstva biće usmjerena za nabavku didaktičkih pomagala za škole ili u humanitarne svrhe, u skladu sa procjenom uprava škola.

 „Zadovoljni smo, jer kao što vidite djeca su razdragana, vesela, dosta roditelja, dosta Novljana je danas došlo“, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, Ana Zambelić Pištalo.

Herceg Novi je ove godine tokom prazničnih dana odlučio da posebnu pažnju posveti djeci, objasnila je Zambelić Pištalo, i istakla da su nastojali da u program Dječije Nove godine uključe što veći broj najmlađih sugrađanki i sugrađana, pa je u današnjem programu učestvovalo njih preko 400.

„Ja se nadam da ćemo naredne godine ovaj program u konceptualnom smislu još nadograditi, tako da Dječija Nova godina postane tradicionalna“, rekla je Zambelić Pištalo i uputila riječi zahvalnosti svima koji su učestvovali u realizaciji događaja.

Dječija Nova godina Herceg Novi

Kako bi broj programa namijenjenih djeci i mladima bio što veći u narednoj godini, Opština Herceg Novi je povećala budžete namijenjene za organizaciju kulturnih manifestacija i realizaciju projekata iz omladinske politike, istakla je sekretarka za kulturu i obrazovanje.

„Trudićemo se, da u sklopu strateškog opredjeljenja da Herceg Novi bude grad po mjeri djeteta, osmislimo što više kvalitetnih programa koji će nas sve ujediniti i poslati poruku, kao što je danas šaljemo – da Herceg Novi jeste grad po mjeri djeteta“, poručila je Zambelić Pištalo i poželjela da 2023. bude srećna godina u kojoj će nas pratiti što više lijepih događaja.

Posebnu novogodišnju čestitku uputio je Djed Mraz: „Želja mi je da sva djeca budu zdrava, da budu dobra i srećna, da se što više druže – što manje kompjutera i telefona, a više druženja i osmijeha. Roditeljima bih poželio da više budu sa djecom, a svima na svijetu želim srećnu Novu godinu i sve najbolje, puno sreće i zdravlja“.

Dječiju Novu godinu organizovao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, a uz pomoć NVO „Maškare“. Pozivu za učešće i saradnju odazvale su se novske osnovne škole „Dašo Pavičić“, „Milan Vuković“, „Ilija Kišić“ i „Orjenski bataljon“, vrtić „Naša radost“, „Muzička škola“, dječiji hor „Cvrkutući“, Gradska muzika i mažoretke i Mažoret klub „Lili“.

Katić: Herceg Novi u godini na izmaku potvrdio koliko je složan u odbrani svoje budućnosti

0
Stevan Katić

Herceg Novi je u godini na izmaku, po riječima Katića, još jednom potvrdio važnu stvar, “koliko je složan i veliki u odbrani svoje budućnosti” – poručio je predsjednik tog grada Stevan Katić.

“Zajedništvo i odlučnost koje smo pokazali u namjeri da spasimo Bolnicu u Meljinama treba da budu primjer i inspiracija koliko svi zajedno možemo da učinimo da ovaj grad bude bolje, sigurnije i perspektivnije mjesto za život.

Nastupajuću, 2023. godinu obilježiće višemilionske investicije na koje naš grad čeka decenijama”, naveo je Katić u čestitci.

Katić: Herceg Novi u godini na izmaku potvrdio koliko je složan u odbrani svoje budućnosti
Herceg novi – foto TO HN

Uz to, kako dalje dodaje, nastavljamo da radimo na infrastrukturnim, socijalnim, obrazovnim i kulturnim projektima, “uvjereni da je svako ulaganje u Herceg Novi i njegove ljude važno i potrebno”.

Budva – prednovogodišnje zagrijavanje

0
Budva – prednovogodišnje zagrijavanje
Budva / foto Mediabiro

Prednovogodišnje zagrijavanje pod bedemima Starog grada: Dubioza kolektiv i elektronski zvuci zabavili Budvane i goste

Magičnom muzičkom uvertirom koja je obilježila prvi dan manifestacije ,,Budi u Budvi“, Opština i Turistička organizacija Budva (TO Budva), još jednom su dokazale zbog čega “kraljica“ turizma više od dvije decenije važi za pravi novogodišnji centar zabave i fantastičnog provoda.

“Prema informacijama kojima raspolažemo, u Budvi je prije dva dana zabilježena brojka od oko 12.000 registrovanih gostiju. Svakako, u narednim danima očekujemo ih više“, poručili su iz TO Budva.

Sa grandiozne bine duge 20 metara, već u 17 sati, u saradnji sa ,,Sea Dance festivalom“ čuli su se zvuci elektronske muzike u izvođenju lokalnih di-džejeva Chbx-a i Burkakke-a.

,,Jako mi je drago što nastupam u mom gradu. Jedna velika organizacija i bina su jako bitni za di-džeja koji se probija na ovim prostorima. Smatram da će doček 2023. godine u Budvi ispuniti očekivanja, a vjerovatno i više“, izjavio je neposredno pred nastup Nikola Bečić, poznatiji kao di-džej Chbx.

Svestrana umjetnica iz Beograda, di-džejica Stellarcompanion, pretvorila je zidine Starog grada u pravu plesnu arenu.

,,Jako mi je drago što sam ovdje, pod okriljem ,,Sea Dance festivala“ i što ćemo ovu godinu da ispratimo uz more, talase i dobar zvuk“, kazala je talentovana muzičarka.

Bosanskohercegovačka grupa ,,Dubioza kolektiv“ i ove godine napravila je fantastičnu žurku i zabavila mnogobrojne goste iz regiona, a i šire.

,,Svirali smo u Budvi prije tri, četiri godine, ali nikada na dočeku Nove godine.  Nadamo se da ćemo za koju godinu da ga ,,zakucamo“, a u međuvremenu ćemo ljeti dolaziti“, obećao je u ime benda frontmen, Brano Jakubović.

Najatraktivnije i najtraženije elektronsko ime današnjice, Denis Sulta, priredio je nezaboravan performans, dok je prvo praznično veče zaokružio nastup jednog od najvećih di-džej imena sa domaće i svjetske scene, Marka Nastića.

Zbog nasilja nad bivšom suprugom Kotoraninu deset dana zatvora

0
Zbog nasilja nad bivšom suprugom Kotoraninu deset dana zatvora
Zaustavimo nasilje

Kotoraninu Z.K. (39) izrečena je kazna zatvora u tajanju od deset dana zbog nasilja nad bivšom suprugom.

Kaznu je jutros u hitnom postupku izrekla sutkinja Suda za prekršaje u Budvi – odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović.

“Z. K.  je prethodne večeri bivšoj supruzi prijetio i verbalno je vrijeđao pred maloljetnom djecom. Zbog okolnosti koje su ukazivale da okrivljeni može ponoviti prekršaj, sutkinja je odlučila da se okrivljeni odmah po izricanju odluke uputi na izdržavanje zatvorske kazne u UIKS Spuž”, navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi.

Z.K je, kako se dalje navodi, izrečena i zaštitna mjera zabrane približavanja bivšoj supruzi u trajanju od šet mjeseci, koja stupa na snagu po izdržanoj kazni zatvora.

Umro bivši papa Benedikt XVI.

0

Umirovljeni papa Benedikt XVI., prvi koji se odrekao službe u nekoliko stoljeća, umro je danas u samostanu Majke Crkve u Vatikanu u 96. godini, objavio je vatikanski glasnogovornik.

– S tugom vas obavještavam da je papa emeritus Benedikt XVI. umro danas u 9.34 u samostanu Majke Crkve u Vatikanu. Dodatne informacije objavit ćemo što prije bude moguće, naveo je glasnogovornik u pisanoj izjavi.

Tijelo pape emeritusa Benedikta XVI. bit će izloženo u bazilici svetog Petra od ponedjeljka, 2. siječnja, kada će vjernici moći doći i izraziti počast. Pogreb će biti 5. sjanuara u 9.30, a predvodit će da papa Franjo, rekla je Anđela Jeličić Krajcar u podnevnom Dnevniku.

To će biti prvi put u povijesti da jedan papa predvodi pogreb svog prethodnika.

Pogreb će, prema izričitoj želji Benedikta XVI., biti jednostavan.

Na Trgu svetog Petra, od kada je objavljena vijest, okupljaju se vjernici kako bi izrazili žaljenje za njime, a kako su rekli, najviše će pamtiti njegovu blagost i čin njegove poniznosti kada se odrekao službe.

Joseph Ratzinger: Nepokolebljiv čuvar vjere

Kad je njemački kardinal Joseph Ratzinger 19. travnja 2005. u četvrtom glasovanju izabran za 265. papu, postao je prvi poglavar Katoličke crkve iz Njemačke nakon devet i pol stoljeća.

Joseph Ratzinger, koji je kao papa uzeo ime Benedikt XVI., rođen je 16. travnja 1927. u Marktlu u Bavarskoj. Otac mu je bio policijski časnik, a većinu djetinjstva Ratzinger je proveo u mjestu Traunsteinu gdje je pohađao gimnaziju.

Navodno ga je kao petogodišnjaka zadivila crvena oprava minhenskog nadbiskupa koji je posjetio njegov gradić, a tu sklonost prema finoj garderobi donio je u Vatikan vrativši u uporabu dio papinskih odjevnih obilježja iz prošlih stoljeća.

Ratzinger je kratko vrijeme poput većine njemačke djece tijekom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda, a National Catholic Reporter objavio je 1999. da je 1943. godine bio raspoređen u protuzračnoj obrani tvornice BMW-a.

Ratzinger je, prema istom izvoru, zatim poslan na austrijsko-mađarsku granicu te zatim premješten natrag u Bavarsku gdje je dezertirao.

Budući papa kraj rata dočekao je kao američki ratni zarobljenik.

Od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na sveučilištu u Muenchenu, a nakon toga se zaredio.

Teologija oslobođenja preblizu marksizmu

Predavao je na sveučilištu u Bonnu od 1959. do 1966. i zatim preuzeo katedru dogmatske teologije u Tuebingenu. Bio je začuđen količinom simpatija svojih studenata prema marksizmu, ideologiji koju je smatrao “tiranskom, brutalnom i okrutnom”.

Poslije će postati vodeći protivnik teologije oslobođenja, pokreta za uključenje Crkve u društveni aktivizam, što je za njega bilo preblizu marksizmu.

Ratzinger, poliglot zaljubljen u klasičnu glazbu, posebice u Mozarta i Beethovena, bio je teološki savjetnik Drugog vatikanskog koncila, tada još smatran liberalom koji će nakon studentskih pokreta 1968. godine postati znatno konzervativniji.

Godine 1977. bit će imenovan nadbiskupom Muenchena i Freisinga. Kardinalom ga je proglasio Pavao VI. iste godine.

Božji rotvajler

Godine 1981. papa Ivan Pavao II. imenovao ga je nasljednikom hrvatskog kardinala Franje Šepera na položaju prefekta Kongregacije za nauk vjere, do početka 20. stoljeća poznate kao svete inkvizicije.

Zbog strasti kojom je čuvao katoličku doktrinu zaradio je nadimak Božji rotvajler.

– Njegovo imenovanje bio je čin čiste poslušnosti Papi. Wojtyla ga je htio. Ratzinger nije imao izgleda. Dvaput ga je odbio uz neko obrazloženje. Treći je put dobio zapovijed, zapisao je njegov biograf Peter Seewald.

Ratzinger će na tom položaju ostati sve do kraja života Ivana Pavla II. i izbora za njegova nasljednika.

Nitko se ne ‘laktari’ biti papa

U veljači 2013. najavio je da će se odreći papinske dužnosti jer je zbog poodmakle dobi, narušena zdravlja i prevelika tereta više ne može obnašati na odgovarajući način.

– Nitko nije sretan kad ga izaberu. Nitko se nikada nije ‘laktario’ do Svete Stolice, rekao je 28 godina prije nego što je sam bio izabran.

A njemu je posebno bilo teško naslijediti karizmatičnog prethodnika.

– Da Ivan Pavao II. nije postao papa, bio bi filmska zvijezda, da Benedikt nije papa, bio bi sveučilišni profesor, napisao je američki stručnjak za Vatikan John Allen.

Benedikt XVI. bio je prvi papa koji se odrekao dužnosti nakon 598 godina, čime je iznenadio i šokirao vjernike u svijetu, ali i svoj najbliži krug u Vatikanu.

Pontifikat mu je službeno završio 28. veljače 2013. nakon sedam godina, deset mjeseci i devet dana. Najprije se na dva mjeseca povukao u papinsku ljetnu rezidenciju u Castel Gandolfu, a poslije se skrasio u samostanu u Vatikanu.

Oni koji su ga poznavali kažu da je bio opušten, umjeren i skroman, ali nepokolebljivo moralan. Ili kako je to opisao jedan kardinal, “ljubazan, ali tvrdoglav”. Drugi je kazao da je Ratzinger imao mnogo vještina, “ali upravljanje nije bilo među njima”.

Kao Njegova Svetost Benedikt XVI., papa u miru, vratio se 2. maja u obnovljeni vatikanski samostan Mater Ecclesiae i živio daleko od očiju javnosti.

Iako su se mnogi propitivali kako će izgledati suživot dvojice papa u Vatikanu, što je nezabilježena situacija u njegovoj modernoj povijesti, sve je prošlo bez ikakvih napetosti jer se Ratzinger, kao što je i obećao, ni na koji način nije miješao u posao pape Franje.

Mnogi će imati koristi od ulaska Hrvatske u Schengen

0
Mnogi će imati koristi od ulaska Hrvatske u Schengen
Granica

Osim u eurozonu, Hrvatska ulazi i u šengenski prostor. S prvom minutom 2023. dižu se rampe na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom. Osim za građane, Schengen donosi i velike promjene za hrvatsku policiju i graničnu kontrolu.

U godini u kojoj će na svojoj europskoj rođendanskoj torti ugasiti 10 svjećica – Hrvatska je ostvarila strateški cilj. Postaje 27. država u šengenskom prostoru slobodnog kretanja.

– Dokument sa svim stranicama i poglavljima pokazuje koliko je Hrvatska morala učiniti u godinama iza nas samo za upravljanje vanjskom granicom. Ovo je naravno samo rezime postignuća, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Posljednji put šengenski se prostor proširio 2011. kada je u taj elitni krug ušao mali Lihtenštajn. I profitirao jer mu je od tada broj turista porastao za više od 50%. Očekuje li Hrvatsku sličan scenarij?

– Znamo da u stvari moderni turist procjenjuje i ocjenjuje i bira destinaciju po tome gdje će imati manje komplikacija. Dakle, ako ih nema, ako to ide jednostavno i brzo kao iz grada u grad u njegovoj državi tada sasvim sigurno ta destinacija ima veliku prednost, rekao je Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.

A i dosad je iz šengenskog prostora u Hrvatsku dolazilo 75% turista. Jedan od njih vjerni je gost vrsarskog kampa Michel iz Njemačke koji smatra da će micanje šengenskog zida koristiti hrvatskom turizmu.

– Naravno sve granice će biti otvorene, ali to je relativno mala razlika u odnosu na ovo danas jer i sad nema puno kontrola. No, mislim da je to dobro pogotovo za nas iz Njemačke, kaže Michel, turist iz Njemačke.

Ulazak Hrvatske u Schengen najviše veseli ljude koji svakodnevno rade kod prvih susjeda. Josip Žokvić iz Kamanja jedan je od njih. U slovenskoj Metliki ima građevinsku firmu, a prelazak granice za njegovu operativu znao je, kaže, biti noćna mora.

– Bilo je dosta problema oko svega, prijevoza materijala, strojeva, čekalo se dosta, s kamionima, pogotovo vikendima i ljeti su bile strašne gužve, govori Josip Žokvić, poduzetnik iz Kamanja.

Hrvatski autoprijevoznici dosad su na prelazak šengenske granice u prosjeku čekali oko 3 sata. Procjenjuje se da je zbog toga svaki kamion gubio oko 100 eura po prelasku.

– To je mjesečno bilo po 50 do 100 sati za sve kamione, dok to izračunamo, to je veliki novac koji je otišao na čekanje samo zbog granica, kaže Marija Dobranić, vlasnica autoprijevozničke tvrtke.

U HGK su sve precizno izračunali. Hrvatski prijevoznici će, poručuju, ulaskom u Schengen uštedjeti golem novac.

– Dakle, više od 5 tisuća prijevoznika s 25.000 vozila će izgubiti čekanje na granici. Dakle, konkretna korist će biti od 110 milijuna eura na godišnjoj razini, kaže Dario Soldo, direktor Sektora za promet u HGK.

A dok jedni slave – drugi su zabrinuti. Na istočnim granicama Hrvatske, koja sad postaje vanjska granica Unije puno je upitnika. Npr. u dolini Neretve mnogi imaju zemlju u BiH pa se boje da će sad puno teže do svojih posjeda.

– Nadamo se da nas ne čeka ništa gore nego dosad. Vjerujemo da će biti isto kao i sada.

Ante Pejar iz Rogotina granicu prelazi gotovo svakodnevno jer studira u Mostaru. Osobno nije zabrinut zbog Šengena, ali mnogi, kaže, jesu.

– Većina mojih vršnjaka i kolega s fakulteta koji studiraju preko granice je dosta skeptično kad je u pitanju ulazak Hrvatske u Schengen i strahuju od režima koji će vladati na granicama pri prelasku, kaže Ante Pejar, student iz Rogotina.

Odgovor na pitanje hoće li nova vanjska granica Unije za ljude koji uz nju žive i rade postati prepreka ili će donijeti pomak na bolje – nećemo dugo čekati. Nova pravila počinju se primjenjivati od nedjelje u ponoć.

Ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor pozdravila je Europska komisija, nazvavši ga povijesnim uspjehom. U njezinu opširnom priopćenju detaljno se opisuje hrvatski put prema šengenskom prostoru i eurozoni i ističe da je to prekretnica na europskom putu Hrvatske, koju je ona potpuno zaslužila.

– Želim srdačnu dobrodošlicu Hrvatskoj u eurozonu i šengenski prostor. Od ove nedjelje, građani koji ulaze i izlaze iz Hrvatske moći će putovati bez unutarnjih graničnih kontrola. Proširenje Schengena učinit će nas jačim i Hrvatska sada može u potpunosti pridonositi uspješnijem i otpornijem šengenskom prostoru. Istoga dana, Hrvatska će se pridružiti zajednici od 347 milijuna Europljana koji se svaki dan koriste eurom. To je velik uspjeh za Hrvatsku, simbol njezine čvrsto ukorijenjene privrženosti Europskoj uniji i simbolični trenutak za EU u cjelini. Ovo je trenutak ponosa za EU, Hrvatsku i njezine građane, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Sretna 2023. godina uz autentične Casa del Mare ukuse, inspirisane Bokom…

0
Sretna 2023. godina uz autentične Casa del Mare ukuse, inspirisane Bokom…
Casa del Mare – novogodišnni poklon kolač od masline – foto Boka Newes

U našu redakciju danas je stigao poklon od dugogodišnjeg poslovnog partnera, hotelske grupacije “Casa del Mare”, porodice Milene i Nikole Milić iz Boke Kotorske.

Originalno kao i uvijek, uz čestitiku za Novu 2023. godinu, stigao je i “Kolač od maslina” po autentičnoj “Casa del Mare” recepturi.

Uz autentičan aranžman, maslinovu grančicu i ruzmarin, kolač, u poruci je pisalo:

“Srećnu Novu 2023. godinu uz autentične Casa del Mare ukuse inspirisane Bokom…”

Nismo izdržali, a da ovaj lijepi gest ne podijelimo sa Vama, poštovani čitaoci.

Proslavljena uspješna godina hotelske grupacije Casa del Mare

U društvu prijatelja i partnera kompanije, hotelska grupacija Casa del Mare proslavila je uspješnu godinu poslovanja. Među najznačajnijim projektima i pokretanje Casa Hospitality Management, white label kompanije za razvoj i menadžment hotelskih projekata u svim fazama.

Casa del Mare – foto www.zoan.photography

Godina na izmaku pamtiće se kao jedna od poslovno najuspješnijih za Casa del Mare hotelsku grupaciju. Brojni novi projekti na novim lokacijama u Crnoj Gori, širenje poslovanja u domenu hotelskog upravljanja, značajna priznanja i nagrade za uspješnost, te internacionalni projekti iz domena unapređenja poslovanja i garanta rasta kompanije samo su neki od razloga zbog kojih su porodica Milić, vlasnici ove renomirane crnogorske kompanije, i njihov tim ugostili najbliže saradnike i prijatelje brenda na proslavi u ambijentu Casa del Mare Mediterraneo hotela.

Ono po čemu se ova godina izdvojila, pored pregršt novih posjetilaca koje smo imali priliku da ugostimo u našim hotelima, jeste da smo konačno ostvarili našu želju i namjeru da formiramo white label kompaniju za upravljanje hotelima, Casa Hospitality Management, koja radi sve faze hotelskih projekata i njihovo upravljanje. Ovim novim modelom poslovanja, želimo da akumulirano znanje i iskustvo nas i našeg tima u domenu turizma i ugostiteljstva, stavimo na raspolaganje investitorima koji žele da stvaraju novu vrijednost u našoj zemlji. Imajući u vidu mnogobrojne projekte koje smo već započeli, ali i one koji su još uvijek u fazi planiranja, po svemu sudeći odluka da se odvažimo na ovaj korak bila je ispravna,” rekao je Milić.

Nikola Milić – Casa del Mare – foto www.zoan.photography

Hotelska grupacija Casa del Mare posluje već 13 godina i danas broji pet boutique hotela u kotorskom i hercegnovskom dijelu zaliva – Casa del Mare Blanche, Casa del Mare Mediterraneo, Casa del Mare Amfora, Casa del Mare Vizura i Casa del Mare Pietra. Na osnovu dugogodišnjeg rada i iskustva u domenu turizma i ugostiteljstva, ova hotelska grupacija dobitnik je prestižnih domaćih i regionalnih priznanja.

Casa del Mare ugostila Michelin star chef-a

Dvostruki su dobitnici Wild Beauty Award, najprestižnije crnogorske nagrade u oblasti turizma koju dodjeljuje Nacionalna turistička organizacija, za najbolji mali hotel na crnogorskom primorju u 2010. godini i najbolji brend za hotelijerstvo Crne Gore u 2018. godini. Na njihovoj listi nagrada nalazi se i nagrada Brand Leader, za najbolju kompaniju u jugoistočnoj Evropi sa autentičnom i sofisticiranom ponudom malih hotela, kao i nagrada Tripadvisor Travellers Choice za 2014. i 2015. godinu i Tripadvisor sertifikata za izvrsnost za 2015. godinu.