Srednjoškolac je izbo na smrt profesoricu španjolskog jezika u školi u francuskom gradu Saint-Jean-de-Luzu.
Profesorici je pružena potrebna pomoć, ali tužitelj Jerome Bourrier je rekao za AFP, piše BBC, da je žrtva preminula od zadobivenih rana. Profesorica, u pedesetima, umrla je od srčanog zastoja kada su hitne službe stigle u školu, javljaju lokalni mediji. Učenik je uhapšen.
Ministar obrazovanja, mladih i sporta Francuske Pap Ndiaye potvrdio je na Twitteru da odlazi u Saint-Jean-de-Luz.
U cilju sigurnosti plovidbe odnosno putnika, vozila i roba na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane hitno pozivamo Upravu pomorske sigurnosti i upravljanje lukama da obave vanredno utvrđivanje sposobnosti za plovidbu plovnih objekata koji obavljaju ili će obavljati ove pomorske usluge, kaže se u saopštenju Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Oni pozivaju Direktorat za inspekcijski nadzor pri MKI da izvrši inspekcijski pregled plovila koji trenutno obavlja servis ali i onih koji će eventualno obavljati servis u narednom periodu.
“Takođe ih pozivamo da rezultate ovog vanrednog utvrđivanja sposobnosti za plovidbu ovih plovila odnosno inspekcijskog pregleda obavijeste stručnu i laičku javnost. Na kraju, pozivamo Vladu da, u svijetlu pomorske sigurnosti, još jednom razmotri odluku da li firma koja nema nikakvog iskustva u pomorskom menadžmentu može biti nosilac ove pomorske privredne aktivnosti” – kaže se u sopštenju Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Povod ovom obraćanju je isključivo odnosi na sigurno obavljanje pomorskog prijevoza na ovoj frekventnoj i značajnoj pomorskoj liniji, upravljanje pomorskom firmom i rad na brodu ili plovnom objektu zahtijeva posebna znanja i vještine.
Godinama je ovo Udruženje upozoravalo nadležne na kašnjenju sa implementacijom međ. pomorskih standarda, na bezbroj loših pomorskih zakonskih rješenja i na njihovu primjenu u praksi, itd. Takođe, upozoravali smo nadležno ministarstvo i ostale relevantne državne organe na njihov nedostatak kapaciteta i nerazumijevanja ove specifične privredne djelatnosti. Tražili smo da se krene, po ugledu na druge pomorske zemlje, u izmjenu i dopunu pomorske zakonske regulative, prije svih Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe ali nažalost bez uspjeha. Davali smo i konkretne prijedloge i sugestije koje su sve mahom odbijane, poručuju iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Crna Gora u ovom trenutku nema svoje trajekte, a imaće svoje trajekte, poručio je premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović. Za sada nemamo trajekte, ali kako je saopštio Abazović očekuje da ćemo ih do ljeta imati nekoliko.
“Prekinut je Gordijev čvor. Imaćemo svoje trajekte i zarađivaćemo od njih”, kazao je Abazović.
“Da je država upravljala Pomorskim saobraćajem umjesto tajkuna, imala bi trajekte na električni pogon”
Dali su, kaže, otkazni rok Pomorskom saobraćaju.
“Oni su htjeli da izazovu revolt građana zbog Praznika mimoze, ali u tome nije uspio… Da je država Crna Gora upravljala Pomorskim saobraćajem umjesto što su upravljali tajkuni, imala bi trajekte na električni pogon”, dodao je Abazović.
Kazao je da trajektu “Vasiliju” žele dug vijek dok se ne dovezu novi trajekti.
“Donijećemo odluku na Vladi da idemo u hitne javne nabavke, ovo je javni interes…”, kaže premijer.
Postupak Pomorskog saobraćaja je, tvrdi, onakav kakav je predvidio.
“Radi se o ljudima koji su ekstremno bogati i koji su trebali da finansiraju predsjedničku kampanju Mila Đukanović”, tvrdi Abazović.
Na trajektu, dodaje, rade ljudi koji omogućavaju ljudima da pređu na drugu stranu.
“Ako niste sigurni u prevoz Vasilija imate mogućnost da idete okolo”, poručio je Abazović odgovarajući na novinarska pitanja.
Trajekt je, prema riječima Abazovića, dogovoreni biznis prve familije i tajkuna crnogorskih.
“Zbog toga je panika”, dodao je.
O predsjedničkim izborima: “Prihvatljivi svi građanski kandidati”
Govoreći o podršci predsjedničkom kandidatu na predstojećim izborima, Abazović ponavlja da su im prihvatljivi svi građanski kandidati.
Razgovaraju, kaže, sa strankama koje su “programske slične i proevropske”. “Da je do nas imali bi jednog zajedničkog kandidata koji bi pobijdio u prvom krugu. AKo mogu da dođu do toga, ako ne biće više kandidata”, rekao je on.
O snimku: Policajci koji imaju problema ne mogu da budu dio službe
Abazović je, govoreći o snimku na kojem crnogorski policajac maltretira albanskog državljanina, rekao da je vidio sve snimke 15. januara i da su tada preduzeli aktivnosti.
“Ne mogu policajci koji imaju određenih problema da budu dio službe. I to će da se rješava”, istakao je on.
Drugi dio medalje, kaže, da je prije postojao prekršaj zbog čega prilaze policajci.
“Tamo smo imali situaciju da se nisu poštovale elementarna saobraćajna pravila niti kolone koje su postojale. Žao mi je, s obzirom da se radi o saobraćajnim osobama i turistima”, dodao je.
Prema njegovim riječima, ljudi koji prekoračuju svoja ovlašćenja “moraju da budu adekvatno kažnjeni”.
“Očekujem da se to desi, adekvatno prekršaju koji neko napravi”, kazao je on.
Radovi na izgradnji žičare Kotor-Lovćen teku predviđenom dinamikom i završena je montaža većine stubova te montirana gornja stanica, saopšteno je iz konzorcijuma Leitner – Novi Volvox.
Žičara će biti duga 3.900 metara, a planirana trasa počinje od lokaliteta Dub, u neposrednoj blizini tunela Vrmac, sve do lokacije Kuk na Lovćenu.
Uprkos zimskim uslovima i promjenljivim vremenskim prilikama, postavljanje stubova, koje spada u najkompleksniji dio posla, privodi se kraju.
“Uz strogo poštovanje procedura, a uz imperativ kvaliteta uspjeli smo da montiramo većinu stubova žičare i gornju stanicu objekta. Svu opremu koja se koristi u okviru ovog, graditeljski vrlo kompleksnog projekta, omogućila je renomirana kompanija Leitner koja ima dugu tradiciju izgradnje žičara širom svijeta. Ujedno, projekat je jedinstvena prilika da svoje znanje pokažu brojni stručnjaci kojima je rad na žičari pravi profesionalni izazov”, kazao je izvršni direktor kompanije “Žičara Kotor-Lovćen“ Predrag Poček.
Žičara već sada izaziva veliku pažnju javnosti, posebno lokalne zajednice.
“Zadovoljstvo nam je što smo pokretači dobrih promjena i što lokalno stanovništvo u projektu vidi ogromnu šansu za razvoj turizma. Svjedoci smo kako ih žičara već sad pokreće da razmišljaju kako dodatno mogu da unaprijede svoju ponudu i spremno dočekaju prve putnike. Bez sumnje, pored toga što će ovaj projekat ponuditi jedinstvenu turističku atrakciju u ovom dijelu svijeta, imaće i direktan uticaj na turističke rezultate”, smatra Poček.
Predstavnici Vlade Crne Gore i konzorcijuma Leitner – Novi Volvox potpisali su krajem 2021. koncesioni ugovor o gradnji žičare Kotor-Lovćen. Radovi su počeli u julu 2022.
Službe za hitne intervencije i za medicinsku pomoć Luštice Bay danas je ugostile novinare iz Tivta, prikazavši timsku uigranost, visoku stručnost i najsavremeniju opremu, sa porukom da su uvijek na raspolaganju stanovnicima lokalne zajednice
Tokom današnje posjete novinarima iz Tivta predstavljeni su ljudski i tehnički kapaciteti Službe za hitne intervencije i Službe za medicinsku pomoći.
Oba tima Luštice Bay za hitne situacije – vatrogasci spasioci i medicinska pomoć – djeluju koordinirano i po potrebi mogu priskočiti u pomoć gdje god i kad god se ukaže potreba na široj teritoriji poluostrva Luštica a ne samo u granicama ovog novog integrisanog grada na obali. Obje službe su organizovane pod upravom Luštice Bay i, uz stručno i visoko obučeno osoblje i najsavremeniju tehničku opremu, po potrebi su na raspolaganju nadležnim lokalnim i državnim organima u svakom trenutku za pomoć u lokalnoj zajednici. Prikazali su se najprije timovi vatrogasaca i spasilaca, a zatim i medicinske pomoći.
U okviru Luštice Bay, prvi put je na crnogorskoj rivijeri predstavljen savremni koncept neophodnih hitnih službi koje su mobilne, potpuno opremljene i, u dogovoru sa nadležnim institucijama, na raspolaganju stanovnicima i posjetiocima, kao i susjedima iz okolnih naselja i lokalnoj zajednici.
„Kao sastavni dio naše vizije i ambicije da stvorimo Lušticu Bay kao integrisanu destinaciju na obali obavezali smo se da ćemo pružiti sve usluge i obezbijediti sve službe koje su neophodne za funkcionisanje jednog grada. Pored rezidencijalnih i komercijalnih objekata, u funkciji su i službe za hitne intervencije i medicinsku pomoć. Sa stručnim osobljem ove službe su spremne da izađu na teren i pomognu kako pojedincima, tako i cjelokupnoj zaštiti našeg okruženja, dakle životne sredine i cijele zajednice. Službe jesu pod upravom Luštice Development ali se u granicama našeg projekta ne završava ni njihov mandat – čitava teritorija Luštice je pokrivena njihovim službama.
Na ovaj način iz godine u godinu, dodajući sadržaje ove vrste i infrastrukture sve bliže smo ispunjenju početnog obećanja o stvaranju intergisanog grada. Tim se reflektuje naša potreba da pokažemo da smo tu za naše okruženje i sve njene članove. U postojećim kapacitetima obje službe su u mogućnosti da odgovore na sve potrebe koje se ukažu a kapaciteti će se proširivati u skladu sa procjenama i potrebama“, izjavila je Maša Radulović, menadžer korporativnih projekata u kompaniji Luštica Development.
Pripadnici tima za prvi odgovor na opasnost, vatrogasci-spasioci, predstavili su vrhunsku stručnost, fizičku spremnost i timsku uigranost. Prezentovali su modernu opremu kojom sigurno i bezbjedno rukuju, a svaki pripadnik posjeduje najsavremeniju ličnu zaštitnu opremu.
“Od opreme imamo šest savremenih vozila, ličnu opremu, specijalno vozilo za šumske požare. jednu prikolicu za zasebno snabijevanje vodom. U službi imamo devet operativaca, dežurstvo je organizovano tokom 24 sata. Specijalnu obuku smo prošli u Hrvatskoj. Tu smo da odgovorimo na bilo koji incident koji bi se desio, dok ne dođu Službe spšavanja Tivat i Kotor i onda se stavljamo pod njihovu komandu. Spremni smo da izađemo u susret svim lokalnim i državnim službama imamo i safradnju sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, sa kojima smo imali već jednu zajedničku akciju na Pristanu-Luštica” kazao je Vidoje Đerković, vođa tima.
Tim za hitne intervencije, pored odlične obučenosti, održava zavidan nivo fizičke spremnosti kroz zajedničke vježbe i simulacije, kako bi na najbolji način reagovali u situacijama koje iziskuju brzinu, stručnost i uigranost, a svakako i posebnu hrabrost.
“Kao jedini u Crnoj Gori, pet pripadnika službe završilo je posebnu obuku za plamene udare i posjeduju sertifikate za instruktore gašenja požara u zatvorenom prostoru. U saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, jedan pripadnik je završio obuku za upravljanje posebnim skuterima za spasavanje na vodi. Uskoro nas očekuje obuka u inostranstvu iz oblasti spasavanja iz ruševina kao i nabavka te vrste opreme“, rekao je Vidoje Đerković, vođa tima.
Luštica Bay služba za hitne intervencije posjeduje jedno kompletno opremljeno komandno vatrogasno vozilo, malo navalno vozilo sa opremom za brzo djelovanje i prikolicom sa vatrogasnom pumpom i opremom za nezavisno gašenje vodom i pjenom, potom navalno vozilo sa kompletnom opremom, te prateće vatrogasno vozilo kapaciteta deset tona vode, i terensko vozilo sa visokotlačnim modulom.
„Služba medicinske pomoći djeluje unutar ambulante na Luštici Bay i u svakom momentu može ukazati neophodnu ljekarsku pomoć. Ova ekipa je na raspolaganju ne samo gostima i posjetiocima Luštice Bay, već je spremna da reaguje u svim hitnim situacijama. Tim posjeduje i sanitetsko vozilo sa neophodnom opremom za pružanje prve medicinske pomoći i transport bolesnika/pacijenta – defribilator, ekg, aspirator, kiseonik,oksimetar i drugu opremu“, rekla dr Olivera Vojvodić Vlahović, specijalista urgentne i porodične medicine. Pacijentima su za preglede na raspolaganju doktor i medicinski tehničar. Cijene usluga medicinskih pregleda su na nivou prosjeka u drugim privatnim ambulantama.
Nedavno učešće tima Luštice Bay za hitne intervencije, spasavanje i zaštitu od požara, zajedno sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama i Mornaricom Vojske Crne Gore, u akciji spasavanja dva rashodovana ratna broda, oštećena tokom olujne bure na poluostrvu Luštica, jedan je od uspješnih primjera koordinisanih akcija u hitnim situacijama. Dobra saradnja sa nadležnim opštinskim i javnim službama ostaje i nadalje jedan od prioriteta djelovanja Luštice Bay.
Privredna komora (PKCG) apelovala je da se u što kraćem roku nađe adekvatno rješenje i trajektna linija Kamenari-Lepetane uspostavi uz optimalnu funkcionalnost, sa punim kapacitetom prevoza.
“Očigledno je da trenutno rješenje nije održivo i da uzrokuje značajno teže uslove za normalno funkcionisanje saobraćaja, čime se nanosi velika šteta privredi i građanima”, navodi se u saopštenju PKCG.
Sa druge strane, teretni saobraćaj se, kako se dodaje, u ovom trenutku neminovno realizuje preko Kotora, iako je kruzing sezona već otpočela sa najavom dolaska velikih kruzera u Luku Kotor u martu, što će dodatno opteretiti protok saobraćaja kroz Kotor.
“Takođe, u kontekstu pripreme i realizacije aktivnosti na uspješnoj realizaciji predstojeće ljetnje sezone, ovakvo stanje je neprihvatljivo i uzrokovaće direktnu štetu turističkoj privredi, te stvoriti nova uska grla i satima produžiti vrijeme putovanja, u konačnom udaljavajući turiste i goste od naše ponude”, smatraju u Komori.
Iz PKCG su rekli da, bez namjere da cijene uzroke te situacije, ukazuju na potencijalne posljedice po ekonomiju Crne Gore.
Oni su podsjetili na to da je za adekvatno funkcionisanje ekonomskih procesa neophodno osposobiti infrastrukturu, a jedna od značajnih tačaka u tom smislu je da se u punom kapacitetu omogući nesmetano odvijanje saobraćaja i trajektnog prevoza putnika i vozila na relaciji Kamenare – Lepetane.
Uprava „Pomorskog saobraćaja“ najavila je da će zaposleni, bez obzira što preduzeće ne obavlja prevoz, biti na platnom spisku još pola godine. Premda je to trenutno snažna podrška zaposlenima, oni pokušavaju da pronađu adekvatno zaposlenje kako bi trajnije riješili status i obezbjedili egzistenciju sebi i svojim porodicama.
U toku je i konkurs za prijem zaposlenih u JP Morsko dobro koje sada obavlja prevoz na liniji Kamenari – Lepetane, ali su odlučili da se neće oglašavati u javnosti dok ne definišu određene pojedinosti.
Od petka veče i prekida saobraćanja trajekata „Pomorskog saobraćaja“ Kamenari – Lepetane, 100 zaposlenih je na kolektivnom godišnjem odmoru. Direktor kompanije Dejan Ban im je na jučerašnjem sastanku saopštio da će ih zadržati na platnom spisku još šest mjeseci, potvrdila je za RTHN predstavnica radnika Ivana Peraš, stručni saradnik u Pomorskom saobraćaju.
– Atmosfera među nama nije nimalo jednostavna, napeta je, neizvjesna, pratimo situaciju i tome se prilagođavamo. Direktor je juče razgovarao sa nama, saopštio nam da ćemo biti šest mjeseci na platnom spisku i to nam je unijelo dozu mira i spokoja bar za jedan određeni period, kazala je Peraš.
Morsko dobro je raspisalo konkurs za prijem zaposlenih, za šta su zainteresovani i radnici „Pomorskog saobraćaja“, ali su zatražili određene specifikacije, kazala je Peraš. Zatečeni su i što je komunikacija na nivou medija, a ne direktno sa zaposlenima.
– Zaposleni su se organizovali i razgovarali, a potom smo nadležnima u Morskom dobru uputili dopis, preko medija, da smo zainteresovani za zaposlenje, ali nam moraju dati određene specifikacije. Zatražili smo sitematizaciju radnih mjesta, broj izvršilaca koji im je potreban, ugovor da znamo koja su naša prava i obaveze, kolike su zarade, da znamo kako mi da se odredimo. Zatečeni smo što je to medijski plasirano i što se nama niko nije lično obratio. Ali bez obzira na to, tu smo i čekamo ponudu.
Pojašnjava da su se do poslednjeg trenutka nadali drugačijem rješenju od otkaznog ugovora „Pomorskom saobraćaju“ za obavljanje trajektnog prevoza. Ipak, dogovorili su se i zauzeli zajednički stav.
– Moramo biti hladne glave, strpljivi, mnogo porodica je u pitanju, tako da nema prostora za bilo kakvim nepromišljenim potezima, kazala je Peraš.
Iz Morskog dobra su RTHN kazali da do definisanja svih pojedinosti vezanih za obavljanje trajektnog saobraćaja i konačnog broja zaposlenih, neće davati izjave za javnost, a kada sve bude spremno sazvaće konferenciju za novinare i saopštiti podatke.
Ovogodišnje Zimske Kotorske karnevalske fešte, biće održane od subote 25. februara do nedjelje 05. marta 2023.g.
Podizanjem karnevalske zastave, program ovogodišnjeg Tradicionalnog Kotorskog karnevala počinje na Trgu od oružja u subotu 25. februara 2023. kada će Gradska muzika i mažoretke obići Stari grad.
Za dobar štimung biće zadužena klapa “Šufit”, koja će goste zabavljati i u Poslovnom centru “Vukšić”, gdje će se održati “Crno bijela reduta”.
Istog dana u ŠC “Kamelija” od 17.30 sati biće dječiji maskenbal, a dan kasnije od 16 sati tradicionalni dječiji maskenbal održaće se u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju.
Karnevalska tombola na programu je u ponedjeljak, 27. februara 2023. u ŠC “Kamelija”.
“Za nas Kotorane” naziv je abruma 28.februara 2023.g od 18h u kome će maškarani karnevalisti proći ulicama Starog grada do ŠC “Kamelija” , gdje će se održati takmičarska njokada.
Na velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” 02. marta 2023.g mažoretke i akrobatik grupa “Fešta” imaće svoj koncert pod nazivom „Svi smo mi Fešta“.
Tradicionalni Kotorski maskenbal planiran je za 03. mart 2023. u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Početak je u 21 sat.
Poziv za veliku karnevalsku povorku, uputiće Gradska muzika i mažoretke abrumom ulicama Starog grada u subotu 04. marta 2023. od 11 sati.
Istog dana u Domu kulture u Škaljarima održaće se “Škaljarska večera”.
Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 5. marta velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će se održati suđenje i spaljivanje karnevala.
Po završetku karnevalske povorke na glavnom gradskom trgu nastupiće Ansambl Toć, a od 19 sati Jelena Rozga.
Na dan karnevala tradicionalno iz štampe će izaći humoristično – satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista nalazi se na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Hrvatske muzeje u 2022. godini obišlo je više od 3,4 milijuna posjetitelja, što je 35,6 posto više nego u 2021. godini, no ipak još daleko od predpandemijske 2019. godine kada su zabilježili više od 5 milijuna posjetitelja, izvijestio je Muzejski dokumentacijski centar (MDC).
MDC je podatke objavio na temelju ankete na koju su se odazvala 143 muzeja, odnosno njih 85 posto od 168 upisanih u Upisnik javnih i privatnih muzeja u RH i koja je pokazala da je hrvatske muzeje obišlo ukupno 3.458.338 posjetitelja.
“Imajući na umu okolnosti u kojima su se nakon potresa našli zagrebački, a među njima i naši najveći nacionalni muzeji, ovo su zapravo izvrsni podatci”, ocjenjuje MDC dodajući da su muzeji i nakon porasta posjećenosti od 35 posto u odnosu na 2021. još uvijek u minusu od 34 posto u odnosu na posljednju predpandemijsku godine, odnosno negdje oko broja posjetitelja koje su hrvatski muzeji bilježili prije deset godina.
Najposjećeniji muzej i ove je godine Arheološki muzej Istre pod kojim su i izdvojene zbirke u pulskoj Areni. Prošle su godine imali 509.778 posjetitelja, što taj muzej vraća na posjećenost od više od pola milijuna koliko su imali i 2018. i 2019. godine. Taj je porast, ističu iz MDC-a, odraz skoka broja turističkih posjeta koji je u Istri.
Na drugom su mjestu Muzeji Hrvatskog zagorja s 301.508 posjetitelja, a na trećem mjestu je Tehnički muzej Nikola Tesla iz Zagreba s 259.493 posjeta. Kako ističe MDC, Tehnički muzej Nikola Tesla zabilježio je 136 posto više posjetitelja u odnosu na 2021., što je postigao brojnim događanjima i pedagoškim aktivnostima – 25 otvorenih izložbi i 4 769 stručnih obilazaka. Usto je otvorio širom vrata drugim zagrebačkim muzejima koji su zbog potresa ostali bez prostora.
Dubrovački muzeji imali su 235.526 posjetitelja i na četvrtom su mjestu, a na petom je Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 210.103 posjetitelja.
Najveći porast posjetitelja bilježe stalni postavi
Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen kod posjeta stalnim postavima koji su s prošlogodišnjih 1,2 milijuna narasli 2 milijuna posjetitelja, a velik skok zabilježen je i u kategoriji povremenih izložbi, koje su s prošlogodišnjih nešto više od 450 tisuća narasle na nešto više od 870 tisuća posjetitelja.
Iz Centra ističu da je znatno porastao i broj učenika koji su u odnosu na prethodnu godinu muzeje posjećivali gotovo četiri puta češće, što se može pripisati prestanku primjene epidemioloških mjera. Najaktivniji su u radu s mladima bili Muzeji Hrvatskog zagorja, Tehnički muzej Nikola Tesla i Muzej grada Zagreba.
Hrvatske muzeje i galerije posjetilo je 912.594 turista, odnosno gotovo 400 tisuća više nego prethodne godine, a gotovo dvije trećine njih otpada na samo tri muzeja – Arheološki muzej Istre, Muzej grada Splita i Muzeje Hrvatskog zagorja, dok Dubrovački muzeji smješteni u našoj najpoznatijoj turističkoj destinaciji i dalje ne vode evidenciju o stranim posjetiteljima, napominje MDC.
Najposjećeniji i dalje zagrebački muzeji
Zagrebački muzeji i dalje su najposjećeniji, unatoč činjenici da ih je gotovo pola zatvoreno zbog konstruktivne obnove, te su zabilježili 22 posto svih ulazaka u muzeje.
Velik broj posjeta može se pripisati novim i inovativnim rješenjima kojima su muzealci nastojali doći do publike usprkos zatvorenosti matičnih kuća, ističe MDC dodajući da su uspostavljena brojna partnerstva u zemlji i inozemstvu. Tako se, primjerice, Nacionalni muzej moderne umjetnosti privremeno se “premjestio” u Zadar.
Izložbe drugih muzejskih ustanova ugošćuju Etnografski i Tehnički muzej te Klovićevi dvori, koji su postali “utočište” za projekte poput izložbe “Sedamdesetprve” Hrvatskog povijesnog muzeja.
Zatvoreni Muzej za umjetnost i obrt svojim je izložbenim projektima gostovao od Trsta, Budimpešte i Barnbacha preko Rijeke i Zadra do zagrebačkih muzeja (Etnografski, Tehnički, Nacionalni muzej moderne umjetnosti).
Na drugom mjestu gradova po posjećenosti muzeja je Pula, a na trećem Dubrovnik.
Na sidrištu luke Novorossiysk jutros je došlo do nesreće u kojoj se, zbog jakog olujnog nevremena, teretni brod prepolovio i potonuo. Nažalost, prema prvim informacijama, smrtno je stradao jedan član posade u dobi od 22 godine, a još najmanje dvije osobe životno su ugrožene.
Teretni brod Seamark, izgrađen 1981. godine, prepolovio se i potonuo na sidrištu, oko 1-1,5 nautičku milju od obale kod ruske luke Novorossiysk, potvrdio je izvor iz luke za lokalne medije.
Prema prvim informacijama, brod Seamark pod zastavom Komora, na kojemu se nalazila posada od 11 ruskih državljana, stigao je na sidrište luke Novorossiysk 15. veljače iz Istanbula, piše FleetMon. Kako navode izvori, brod je prevozio oko 3.000 tona usitnjenog mramora.
Teretni brod se prepolovio i potom potonuo, a neki ruski mediji navode da je uzrok nesreće jako nevrijeme koje je jutros pogodilo ovo područje.
Prema podacima ruske Službe spašavanja na moru, na mjesto su poslana tri spasilačka broda. Na području nesreće pronađeni su čamac i splav za spašavanje, a spasilački timovi spasili su deset članova posade. Nažalost, jedan član posade rođen 2000. godine je preminuo, a njegovo beživotno tijelo pronađeno je u moru. Još najmanje dva člana posade u teškom su stanju te su životno ugroženi.
Istraga je u toku.
© BokaNews, 2021
