Novogodišje kupanje - 1. januar 2023. - foto R. Stjepčević - Boka News
1 od 4
Novogodišje kupanje - 1. januar 2023. - foto Boka News
Novogodišje kupanje - 1. januar 2023. - foto Boka News
Novogodišje kupanje - 1. januar 2023. - foto Boka News
Novogodišje kupanje - 1. januar 2023. - foto Boka News
U Donjoj Lastvi pored Tivta, prvog dana Nove godine zatekli smo prizor kao da je ljeto – ljudi se kupaju u moru. Oni koji ih u zimskim jaknama posmatraju su jedini pokazatelj da je i dalje zima.
Naime, danas je održano tradicionalno novogodišnje kupanje, članova Avanturističkog kluba K4 iz Tivta, na čelu sa osnivačem kluba Dejanom Miloševićem.
Osim članova kluba bilo je i drugih kupača, među kojima je bilo djece i dama, koji su se prethodno na plaži zagrijali pod “dirgentskom palicom” Miloševića.
“Kupanje 1. januara tačno u podne, postalo je tradicija u ovom malom bokeškom mjestu koje organizujemo još od 2014. godine. Kao što vidite, vrijeme je ove godine idealno tako da su nam se osim članova kluba pridružili i turisti koji borave u našem gradu.
Temperatura mora tačno u podne 1. januara 2023, bila je 13 stepeni Celzijusa, a vazduha 16 stepeni.
Organizacija SailGP koja priređuje natjecanja na ‘letećim‘ katamaranima donirala je 25 uzgajališta riblje mlađi gradu Kopenhagenu koji se sada može pohvaliti s čak 125 uzgajališta, što je najviše u svijetu.
Riječ je o patentu francuske tvrtke Ecocean koja je osmislila čelične kaveze u kojima se riblja mlađ može razvijati izvan dosega morskih grabežljivaca. Prve ‘biokolibe‘ ili riblje vrtiće, postavio je Svjetski fond za zaštitu prirodu WWF u Kopenhagenu u partnerstvu s By&Havnom, prije godinu dana.
Kavezi imaju i unutrašnje pregrade s ljušturama školjaka, najčešće kamenica, u kojima rastu alge i sitni morski organizmi, što pruža ribicama zaklon i hranu.
– Svako novo uzgajalište riba daje svoj doprinos jačanju ravnoteže u našim morskim ekosustavima. Stoga je vrlo drago što će sada biti još više biokoliba koje mogu promovirati divlju lučku prirodu u Kopenhagenu i povećati znanje o životu ispod površine mora – rekao je Thomas Kirk Sørensen, morski biolog i viši savjetnik u Svjetskom fondu za prirodu WWF-a.
Dubrovčani i njihovi gosti u novu 2023. ušli su na prepunom Stradunu uz koncert Petra Graše i Ante Gelo Benda te vatromet, koji će prema najavi gradonačelnika Mate Frankovića ubuduće zamijeniti dronovi.
Franković je okupljenima poželio puno sreće, zdravlja i osobnog zadovoljstva.
“A našoj Europi i našem svijetu, nek’ je zdravlja i mira, a sve drugo će doći“, poručio je u novogodišnjoj čestitci u prvim sekundama nakon ponoći sugrađanima i gostima grada kojih je na Stradunu bilo skoro 11 hiljada.
Program dočeka u sklopu 9. Dubrovačkog zimskog festivala počeo je u subotu na Staru godinu Dječjim dočekom uz Ante Gelo Bend na Stradunu, kao i tradicionalnom kolendom Folklornog ansambla Linđo, Zbora Libertas i Gradske glazbe Dubrovnik ispred crkve sv. Vlaha.
U nedjelju 1. januara 2023. godine u podne će se na Stradunu, nakon dvije godine stanke, održati tradicionalni novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra „Orlandov bal“ pod ravnanjem Ivana Huta uz mezzosopranisticu Martu Hut i tenora Roka Radovana.
U večernjim satima će na istom mjestu nastupiti Tomislav Bralić i klapa Intrade.
Prema informaciji gradske Turističke zajednice, u Dubrovniku u hotelskom i privatnom smještaju novogodišnje blagdane provodi oko pet hiljada gostiju, većinom iz regije, a otvoreno je 14 hotela.
Svijet dočekao novu 2023. Foto: Andrew Kelly / Reuters
Svijet je dočekao novu godinu uz prepunu zabavu na Times Squareu i vatromete iznad evropskih prijestolnica, nadajući se kraju rata u Ukrajini i povratku u post-COVID normalnost u Aziji.
Bila je to godina obilježena sukobom u Ukrajini, gospodarskim stresovima i učincima globalnog zatopljenja. Ali bila je to i godina u kojoj smo vidjeli dramatično Svjetsko prvenstvo u nogometu, brze tehnološke promjene i napore da se odgovori na klimatske izazove.
Nakon što je 2023. stigla u Aziju, Afriku i Europu, New York je dočekao novu godinu u tipičnom stilu dok su se tisuće okupile na kišom okupanom Times Squareu, satima čekajući da padne lopta koja označava dolazak nove godine. Lopta promjera 3,7 metara napravljena od kristalnih trokuta skliznula je niz stup na vrhu zgrade od 25 katova kako bi označila promjenu kalendara.
U međuvremenu, milijuni su na televiziji gledali prateće glazbene točke i odbrojavanje iz suhih i toplih dnevnih soba diljem svijeta.
Prije toga, s druge strane Atlantika, milenijski kotač Londonsko oko obojano je u plavo i žuto u znak solidarnosti s Ukrajinom, dok je u ponoć krenuo veliki vatromet u britanskoj prijestolnici.
Proslava, koju je londonski gradonačelnik proglasio najvećom u Europi, također je dala počast kraljici Elizabetu II. koja je umrla u rujnu, engleskoj nogometnoj reprezentaciji i duginim bojama LGBTQ Pridea, koji je obilježio 50. obljetnicu.
Za Ukrajinu se činilo da se ne nazire kraj borbama koje su počele kada je Rusija izvršila invaziju u veljači.
Brojne eksplozije čule su se u Kijevu i drugim mjestima diljem Ukrajine, a sirene za zračnu uzbunu zavijale su širom zemlje u ranim satima novogodišnjeg dana. Međutim, u Kijevu su se ljudi okupili kraj središnjeg gradskog božićnog drvca dok se približavala ponoć.
– Ne odustajemo. Nisu nam mogli pokvariti slavlje, rekla je 36-godišnja stanovnica Kijeva, koja je slavila sa svojim suprugom.
Slavlje u Moskvi bilo je tiho, bez uobičajenog vatrometa na Crvenom trgu.
Drugdje u Europi, vatrometi su održani iznad Partenona u Ateni, Brandenburških vrata u Berlinu i Slavoluka pobjede u Parizu, gdje su se ljudi okupili na aveniji Champs-Elysees kako bi gledali prvi novogodišnji vatromet u glavnom gradu Francuske od 2019.
No, kao i mnoga druga mjesta, glavni grad Češke Prag bio je u ekonomskoj krizi pa nije priredio vatromet.
– Održavanje slavlja nije se činilo prikladnim, rekao je glasnogovornik gradske vijećnice Vit Hofman.
Ranije je Australija započela slavlje svojim prvim dočekom Nove godine bez ograničenja nakon dvije godine pandemije virusa COVID-19.
Sydney je dočekao Novu godinu uz tipično blistav vatromet s mosta Harbour Bridge.
U Kini su stroga COVID ograničenja ukinuta tek u prosincu jer je vlada naglo preokrenula svoju politiku “nultog COVID-a”, što je dovelo do skokovitog porasta infekcija.
Dok službeni broj smrtnih slučajeva u Kini jedva raste, britanska tvrtka za zdravstvene podatke Airfinity procijenila je prošli tjedan da oko 9000 ljudi u zemlji vjerojatno umire svaki dan od COVID-a.
Ali u gradu Wuhanu, gdje je pandemija počela prije tri godine, okupile su se tisuće ljudi unatoč velikim mjerama sigurnosti.
Podignute su barikade, uz stotine policajaca na straži. Sa zvučnika je odjekivala poruka koja savjetuje ljudima da se ne okupljaju. Ali gomila veseljaka nije se obazirala na to.
U Šangaju su se mnogi okupili uz rijeku na povijesnoj šetnici Bund s koje se pruža prelijep pogled na futurističke nebodere financijskog središta Kine Pudonga.
Hrvatska je ponoć obilježila ulazak u šengenski prostor simboličnim skidanjem ploče na graničnom prijelazu Bregana, podizanjem rampe i zelenim svjetlom slobodnog prolaska na mjestu nekadašnje granične kontrole koja od noćas odlazi u povijest.
“Otvorili smo vrata Evropi bez granica”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na Bregani.
Večeras, dodao je, slavimo nov dan, novu godinu, novu Evropu s Hrvatskom u šengenu.
S početkom 2023. Hrvatska je postala novom članicom šengenske zone, najvećeg područja slobodnog kretanja roba i ljudi u svijetu, u kojoj se nalaze sve članice Europske unije, osim Bugarske i Rumunjske, Cipra i Republike Irske, te još četiri države koje nisu članice EU: Švicarska, Island, Lihtenštajn i Norveška.
Tim su povodom u novogodišnjoj noći upriličene prigodne svečanosti na brojnim graničnim prijelazima na granici sa Slovenijom i Mađarskom, uključujući i jedan od najvećih prijelaza na hrvatsko-slovenskoj granici Breganu-Obrežje.
Ministar Božinović ugostio je slovensku ministricu Sanju Ajanović Hovnik, dok se glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini pridružio vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja slovenske policije Boštjan Lindav.
“Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem i kao narod i kao država pripadamo”, rekao je Božinović.
Ocijenio je da je večerašnji čin više od ukidanja graničnih kontrola: On je konačna afirmacija našeg europskog identiteta za koji su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile.
Zahvalio je slovenskoj ministrici i slovenskom izaslanstvu što su “večeras ovdje s nama podijelili trenutke naše radosti i ponosa. “Sretna vam svima nova godina u šengenu!”
Slovenska ministrica ocijenila je to povijesnim događajem.
“Kako smo prije 30-ak godina simbolično postavljali granice, tako ih sada mičemo. To ne znači da će se sigurnost smanjiti budući da smo se u obje države temeljito pripremali za ovaj trenutak”, rekla je Ajanović Hovnik.
Nakon kratkog sastanka ministara, točno u ponoć istovremeno je podignuta rampa s obje strane granice, čime je omogućen slobodni prolaz između dviju susjednih država. Podizanje rampe na slovenskoj strani pratilo se putem video zida.
Pet minuta prije ponoći, policijski službenici na Bregani izvršili su posljednju graničnu kontrolu, uz prigodni dar – plišanog medvjedića obučen u odoru hrvatskog policajca.
Osim rampe, uklonjena je ploča s natpisom ”Postaja granične policije Bregana”, no netom prije toga, zabilježen je posljednji prijavak načelnika postaje u kojem je izvijestio policijske službenike da prestanu s provedbama graničnih kontrola i prijeđu na zadaće kompenzacijskih mjera.
Delegacije dviju zemalja potom su se uputile na slovensku stranu, na područje nekadašnjeg graničnog prijelaza Obrežje, gdje su načelnici policijskih postaja i policijski službenici zahvalili jedni drugima na dosadašnjoj suradnji, uz simbolično uklanjanje ploča sa policijske zgrade u Obrežju.
U prvih 15-ak minuta nakon ponoci, desetak je automobila bez kontrole ušlo iz Hrvatske u Sloveniju, pozdravivši okupljene policajce zvukom trube.
Na prepunom Trgu od Oružja u kotorskom starom gradu Nova godina dočekana je uz najveću regionalnu zvijezdu Zdravka Čolića. Za sve one koji nisu mogli ući u Stari grad organizatori su postavili video-bim ispred ulaza u Grad.
Zahvaljujući Ranku Marašu donosimo fotografije urađene dronom.
Kotor je bio poznat po rock programu za doček Nove godine, čini se da je promjena pravca i koncert Zdravka Čolića bio pravi izbor jer Trg od Oružja pun turista koji su došli iz svih krajeva Crne Gore ali i regiona kako bi u najluđu noć ušli uz legendarnog Čolu.
Video Mediabiro
Kao predgrupa nastupio je tivatski bend Toć da bi pola sata prije ponoći zvijezda večeri, Zdravko Čolić pjesmom “Jedna zima sa Kristinom “ izazvao oduševljenje publike. Uslijedili su brojni hitovi, koje je publika koju su činili obožavaci najrazličitijih godina pjevali u glas. Kotorani i mnogobrojni posjetioci su odrojavali uz Čolu i početak Nove godine obilježili uz spektakulran vatromet.
Kotor -Doček Nove godine – foto Mediabiro
Koncert Zdravka Čolića trajao je više od tri sata, a nakon njega žurka je nastavljena na trgovima i kotorskim kafićima do ranih jutarnjih časova.
Kotor -Doček Nove godine – foto Mediabiro
Prema riječima Jovana Ristića, direktora Turističke organizacije Kotor doček ispunjava ali i nadamašuje sva njihova očekivanja.
Zadivljujuća koreografija blještavih vatrometa, po prvi put izvedena u Crnoj Gori, prekrila je Budvansku rivijeru tačno u ponoć, dok je na desetine hiljada posjetilaca sa svih meridijana, uz pjevačkog virtuoza Džibonija, odbrojavala posljednje sekunde 2022. godine.
Novogodišnji ritam “kraljice“ turizma kulminirao je baš onako kako su mjesecima unazad obećavali organizatori. Da su Opština Budva i Turistička organizacija Budva (TO Budva) uspjeli u svojoj namjeri, najbolje svjedoči sinoćna muzičko-scenska avantura održana ispred zidina Starog grada. U prilog tome govori i informacija zaposlenih u lokalnoj turističkoj organizaciji, prema kojoj je Budva u posljednja dva dana, u toku trajanja novogodišnje manifestacije, postala bogatija za oko 50.000 gostiju.
“Očekivanja su nadmašena. Izuzetno smo zadovoljni. Fantastična reakcija posjetilaca na dnevni i noćni program. Tokom dana, u Budvi nije bilo slobodnog parking mjesta. Očekujemo da oborimo rekorde“, kazali su u TO Budva.
Nakon što su domaći rok sastavi “The grupa“ iz Budve i barska ,,Akademia“ napravile idealnu uvertiru, toplu decembarsku noć još više je prepoznatljivim performansom zagrijala Ana Đurić Konstrakta, čiji je ovogodišnji evrovizijski hit ,,In Corpore Sano“, publika ispratila ritmičnim tapšanjem. Pola sata prije ponoći, veličanstvenom binom dugom 20 metara, prošetao je hrvatski izvođač Zlatan Stipšić Džiboni i neprikosnovenim stihovima legendarnih pjesama “Libar“, “Činim pravu stvar“, “Nisi više moja bol“, uljepšao spektakularni doček Nove godine u Budvi. Nakon numera koje na pitak način opisuju životne trenutke, uslijedio je ritmičan šou makedonskog muzičara i kompozitora Kirila Džajkovskog, te je na taj način zaokružena euforična proslava.
Program se nastavlja i danas, 1. januara, kada će u 14 sati, pod dirigentskom palicom Vilija Ferdinandija nastupiti ,,Mediteranski revijski orkestar“, dok će veče biti rezervisano za nastupe Sare Jo, Senidah i Dina Merlina.
Turistička organizacija ( TO) Tivta i Opština Tivat pripremile su jedan od najboljih programa u Crnoj Gori tokom novogodišnje noći, a odlična posjeta potvrda je da su u tome i uspjeli. Kao uvod u glavni dio večeri nastupio je Perpetuum Mobile Band iz Srbije, dok je glavna zvijezda, sa kojom su Tivćani i gosti ispratili 2022. i dočekali 2023. bila Indira (ex Colonia).
Direktorica TO Tivta, Danica Banjević kazala je da su izuzetno zadovoljni popunjenošću kapaciteta tokom novogodišnjih praznika, kako u hotelskom tako i u privatnom smještaju.
“Prema posljednjim podacima u Tivtu je registrovano 2.800 turista , i kada to uporedimo sa godinama prije korona pandemije, odnosno novogodišnjim nastupima imamo čak dva puta veću popunjenost. Novogodišnji događaji su započeli juče sa dječjim novogodišnjim programom, druženje se nastavilo i danas sa prednovogodišnjim zagrijavanjem odnosno žurkom sa DJ Šar”, kazala je ona.
Doček NG u Tivtu / foto Mediabiro
Zvijezda novogodišnje noći, Indira ex Colonia kazala je da je svakom izvođaču falilo novogodišnjeg stejdža, te da se izuzetno raduje što je nakon par godina opet publici priredila nezaboravnu novogodišnju noć.
“Ja sam ovdje domaća, ja čim sletim u Crnu Goru svi me dočekaju prekrasno, i raduje me što je publika u Tivtu u novu godinu ušla upravo sa mojim pjesmama”, kazala je ona.
Indira je tom prilikom poručila svim prisutnim srećne novogodišnje praznike, i istakla da je pozitivan stav najvažniji u životu. Brojni, veseli posjetioci na tivatskoj rivi uživali su do kasno u noć.
Doček NG u Tivtu / foto Mediabiro
“Oduševljena sam programom na rivi Pine, dolazim iz Rusije i divno se provodim”, kazala je posjetiteljka Tivta.
Novogodišnje druženje se nastavlja i prvog januara, od 12 do 14 sati nastupiće Verica Čuljković, električna violina i DJ Danilo Radusinović iz Podgorice, a u večernjim satima od 21 do 22. 30 tamburaški sastav La Banda iz Novog Sada. Koncert zvijezde večeri Željka Bebeka, legendarnog prvog pjevača Bijelog dugmeta, počinje u 23 sata.
Mladi Kotoranin Dušan Pajović, libertarijanski marksista, je proglašen za ličnost godine od strane uglednog francuskog medija Le Courrier des Balkans.
Oni naglašavaju da je Dušan nova upečatljiva figura na crnogorskoj javnoj sceni. Magistar socijalne psihologije, ekološki aktivista, ljevičarski autor i kolumnista koji je angažovan u javnim debatama.
Njegova polja interesovanja su balkanska politika sa naglaskom na Crnu Goru, post-kapitalistička ekonomija i društvo, i zelena tranzicija. Redovno piše članke za portal Cafe del Montenegro (CdM), a njegova pisanja su se pojavljivala i u drugim medijima poput Pobjede, Portala Analitike itd. U prošlosti je sarađivao sa organizacijama poput Humanity & Inclusion, Animal Save Movement, Ujedinjenim Nacijama (UN) i UNICEF-om.
U svojim člancima kritikuje uspon klerikalizma i desnog populizma, te brani pravo na abortus, koje je ugroženo od strane Srpske pravoslavne crkve (SPC). Prilikom LGBTQ+ Pride-a nosio je transparent na kojem je pisalo “Litijajte u svoja četiri zida”, stvarajući efekat ogledala za moleban koji je SPC organizovala dan pred paradu i govor mržnje kojem se na njemu mogao čuti.
Poruka koju je transparent nosio je podrazumijevala da ljubav treba biti na ulicama, dok mržnja mora ostati u privatnosti četiri zida. Dušan je ovim uzburkao javnost i dobio više prijetnji. Dušan Pajović nije član ni jedne partije, a ukazuje i na činjenicu da u Crnoj Gori ne postoji lijeva opcija.
Pajović je coordinator kampanja i član koordinacionog kolektiva za pan-evropski pokret DiEM25, čiji su ko-osnivači Yanis Varoufakis i Srećko Horvat. DiEM25 je pokret koji je napisao Green New Deal for Europe (GNDE) koji je, prema mnogim relevantnim činiocima, najobuhvatnije riješenje za klimatske, ekonomske i socijalne probleme koji su pred nama. GNDE sugeriše da ne možemo riješiti ekološke probleme, ako ih ne sagledamo kroz socio-ekonomsku prizmu. Dušan koordiniše samom kampanjom, pri čemu je i zvanični javni govornik iste.
Iako veoma mlad, već je napisao brojne kolumne, a pojavio se i u više intervjua i podkasta sa mnogim od najpoznatijih ljevičara svijeta poput Noama Chomskog, Yanisa Varoufakisa,Ann Pettifor, Caroline Lucas, Jasona Hickela, Srećka Horvata, i drugih.
