Ukrajina – Selo Torske u Doneckoj regiji Foto: Yevhen Titov / REUTERS
U napadu na Makijivku u okupiranoj Doneckoj oblasti u ukrajinskom silovitom raketnom napadu ubijene su stotine ruskih vojnika koji su bili u spavaonici pokraj skladišta streljiva.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su u napadu smrtno stradala 63 vojnika. Moskva je pak treću noć uzastopce gađala civilne ciljeve u Ukrajini, a Kijev tvrdi da su u posljednjem nizu napada oborene sve ruske bespilotne letjelice. Samo iznad ukrajinske prijestolnice srušena su 22 drona.
Zelenski: Rusija planira dugu kampanju napada dronovima
– Rusija planira dugotrajnu kampanju napada iranskim dronovima kako bi iscrpila Ukrajinu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski.
– Imamo informacije da Rusija planira dugotrajne napade pomoću bespilotnih letjelica šahid. Vjerojatno se računa na iscrpljivanje naših ljudi, naše protuzračne obrane, naše energije, rekao je Zelenski u noćnom videoobraćanju.
– Ukrajina je morala djelovati i učiniti sve da teroristi ne uspiju u svom cilju, rekao je Zelenski.
Prekid neprijateljstava u 2023.?
Hans-Lothar Domröse, bivši general NATO-a predvidio je da bi tokom 2023. godine moglo doći do prekida vatre između ukrajinskih i ruskih snaga na teritoriju Ukrajine.
Izjavio je to u intervjuu za medijsku grupaciju Funke.
Predviđa da će se pokrenuti nove ofenzive, no da će obje strane shvatiti da daljnja neprijateljstva ne dovode do zauzimanja novih teritorija.
Također, kaže da bi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mogao odustati od planova da odmah preuzme kontrolu nad Krimom i drugim dijelovima pod ruskom okupacijom.
Navodi da bi mogao biti postignut dogovor o prijelaznom razdoblju od 50 godina prije povratka pod ukrajinsku kontrolu.
Kao primjer je naveo povratak Hong Konga pod kinesku vlast.
Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj s označenim prihvatnim mjestima na javnoj površini za evakuaciju građana u slučaju potresa, a u prvoj fazi bit će postavljeno deset znakova s poveznicama na karte s evakuacijskim koridorima, izvijestila je u petak dubrovačka gradska uprava.
Karti s označenim prihvatnim površinama, koje je odredila Civilna zaštita Grada Dubrovnika, može se na službenoj stranici Grada Dubrovnika pristupiti skeniranjem integriranog QR koda na znakovima.
„Karta će građane i posjetitelje usmjeriti na najbržu prihvatnu sigurnosnu gradsku zonu u slučaju potresa. Na starijim uređajima koji ne podržavaju skeniranje QR koda bit će potrebno instalirati aplikaciju koja je specijalizirana za čitanje QR kodova“, ističu iz Grada Dubrovnika.
Dizajn i idejno rješenje znakova osmišljeni su u sklopu projekta „Korak u sigurnost“ Udruge za kreativno-održivi razvoj i konkurentnost KORAK Dubrovnik, financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, a koji je podržao Grad Dubrovnik. Cilj projekta je osvijestiti važnost edukacije i pripreme za spreman i učinkovit odgovor na krizne situacije.
Partneri u projektu su udruge Erasmus Student Network (ESN) Dubrovnik i Centar za karijere mladih (CKM) Dubrovnik te Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik, Ekološko ronilački klub Ragusa i Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika.
Ulazak u Novu godinu znači i nove najave specijalnih gostiju XVII Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji će se na više lokacija u Herceg Novom i Boki Kotorskoj održati od 1. do 6. septembra.
Italijanski likovni genije, maestralni Marko Mastraco (Marco Mastrazzo), treći je specijalni gost koji je potvrdio dolazak na HSF. Nakon što ga je, kao i ostale italijanske umjetnike, globalna pandemija spriječila da bude gost četrnaestog izdanja, Marko dolazi ove godine sa još spektakularnijom listom ostvarenja na kojima je radio i sa još većom globalnom popularnošću.
Podsjetimo, Mastraco je samouki umjetnik koji se nakon diplome geodezije okreće svojoj pravoj ljubavi, crtanju. Nakon debija na specijalnom godišnjem izdanju stripa Dilan Dog, svojim izražajem oduševljava i publiku i kritiku i otpočinje njegova stelarna karijera. Nastavlja sa radom na naslovnicama specijalnih brojeva kao i svih izdanja ovog strip junaka plasiranih na američko tržište. Uporedo za izdavača Editoriale Cosmo crta naslovnice stripa Caput Mundi, te za izdavača Edizioni Inchiostro naslovnice serijala „Braća po krvi“.
Mastraco nedugo zatim postaje prava globalna zvijezda jer dobija šansu da se okuša na američkom tržištu, najprije za izdavača Zenoscope, a zatim i za sve gigante kao što su Marvel, DC, Dynamite, BOOM… Praktično ne postoji strip serijal za koji Mastraco nije crtao naslovnicu u posljednjih tri godine, a svaki novi komercijalno uspješan strip projekat angažuje ga kao crtača posebnih izdanja ili varijant naslovnih strana.
HSF
Ono što je dodatno interesantno za Mastraca, i svakako primamljivo i široj publici, je njegov dugogodišnji angažman za tim Ferarija u Formuli 1, za koji crta i oslikava specijalne postere različitih trka F1 karavana.
Uz već najavljene Kineskinju Ji Jang i Francuskinju Danu Dimat, Mastraco predvodi stelarnu listu specijalnih gostiju sa kojima ćemo se družiti u Septembru uz dobro poznate regionalne i evropske zvijezde stripa i fantastičan likovni i muzički program.
Izgradnja žičare Kotor – Lovćen (Foto: Flickr/Vlada Crne Gore)
Od Kotora, koji je jedna od najposjećenijih kruzing destinacija na istočnoj obali Jadrana, odnosno, od polazne tačke na Dubu do Kuka na Lovćenu, u 40 gondola moći će na svakih sat da se preveze 1.200 putnika
Ko se bar jednom s Lovćena zagledao u ljepote Boke Kotorske može da nasluti koliko lijep doživljaj će biti desetak minuta spuštati se ili uspinjati linijom tog čarobnog vidika, savremenom žičarom koja će biti izgrađena za manje od pola godine, uoči ljetnje turističke sezone.
Žičara Kotor – Lovćen, čiji je kamen temeljac nakon višegodišnjih obećanja postavljen 12. jula prošle godine, biće važna novina u izletničkoj ponudi naše zemlje. Zahvaljujući ovom projektu, turistički procvat trebalo bi da doživi i Prijestonica Cetinje i Nacionalni park ,,Lovćen“. Od Kotora, koji je jedna od najposjećenijih kruzing destinacija na istočnoj obali Jadrana, odnosno, od polazne tačke na Dubu do Kuka na Lovćenu, u 40 gondola moći će na svakih sat da se preveze 1.200 putnika.
LJEPOTA
Oni koji nam dođu iz bijeloga svijeta, ali i svi mi rođeni na kršu crnogorskome, koji se makar jednom od drevnog Kotora laganom vožnjom ne uzdignemo do gorostasnog Lovćena ostaćemo uskraćeni za čaroban doživljaj postepenog otvaranja pogleda ka ,,nevjesti Jadrana“, ljepoti kakva se malo gdje viđa. Završetkom izgradnje ovog projekta, uoči ljetnje turističke sezone biće započeta još jedna atrakcija koja će biti utaknuta u mozaik prirodnih ljepota Crne Gore, bez koje turista ne bi imao potpun doživljaj zemlje koju zbog ovakvog spoja smatraju jednom od najatraktivnijih destinacija. Lijep ugođaj trebalo bi da ostane u najljepšem sjećanju svakom strancu i bude dodatni impuls da nam dođe opet kako bi se, spuštajući se s lovćenskih visina, još jednom zagledali u odsjaj zalazećeg sunca u ogledalu mora najjužnijeg fjorda Evrope.
Ekipa Pobjede prethodne sedmice posjetila je gradilišta na polaznim stanicama na Dubu (Kotor) i Kuku (na Lovćenu). Dolazeći od Cetinja, na Kuku nas dočekaše kiša i magla, pa se serpentinama spustismo do Kotora. Na donjoj stanici, na Dubu, majstori su koristili periode dok ne pada kiša da urade koliko mogu jer, kako ističe odgovorni inženjer Miloš Radenović, grabe svaki trenutak kako bi izgradnju žičare završili prije predviđenog roka, odnosno, uoči ljetnje turističke sezone. Kao i obično, uoči svih novogodišnjih praznika u Kotoru i toga dana bijaše živo, uprkos tome što je padala kiša.
Žičara- mapa
S rive, gdje napravismo kratku pauzu za kafu, pogledujemo nebo iznad Lovćena, a na internetu kažu da će se razvedriti za sat-dva. Ostavljamo kišni Kotor za nama i nazad starim putem prema Njegušima, kojim je vožnja takođe svojevrstan izazov i doživljaj, do silazne stanice žičare na lovćenskom Kuku. Sa 1.348 metara nadmorske visine pogledujemo oblake iznad i gustu maglu pod nama od koje se ne nazire Boka Kotorska. Čekajući dok sunce ,,otvori“ pogled ka „navjesti Jadrana“, obilazimo gradilište na Lovćenu.
Radnici bagerom i valjkom ravnaju makadamski put, koji se koristi za prolaz mašina i transport građevinskog materijala do gradilišta duž ove skoro četiri kilometra vazdušne linije dugačke rute od Kotora do Lovćena. U međuvremenu otvori se nebo, probiše se prve zrake sunca i lagano, poput svile, podiže se sve tanji i prozirniji bijeli veo od magle i oblaka i otvori pogled na Boku.
ATRAKCIJA
Odgovorni inženjer na projektu izgradnje žičare Kotor – Lovćen Miloš Radenović iz firme ,,Novi Volvox“ izjavio je za Pobjedu da radovi protiču predviđenom dinamikom.
– Montirano je pet, od 19, čeličnih stubova, svi temelji su iskopani i izgrađeni. Većina opreme je isporučena, predstoji montiranje ostalih stubova. Posao će biti nastavljen odmah nakon novogodišnjih praznika – kazao je Radenović.
Izgradnja žičare Kotor – Lovćen (Foto: Flickr/Vlada Crne Gore)
Podsjetivši da je izgradnja žičare počela u julu prošle godine, kaže da je planirano da svi radovi budu završeni krajem maja, početkom juna ove godine, odnosno, uoči ljetnje turističke sezone.
– U prethodnom periodu bio je veliki broj kišnih dana, ali to nije poremetilo dinamiku posla. Nastojimo da se posao završi prije ljetnje sezone, kada je jača kiša tad smo kopali i radili bagerima, tako je bilo i prethodnih dana. Urađen je put do svih mjesta gdje treba postaviti čelične stubove. Već je postavljeno pet stubova, izbetonirana su postolja, nakon čega slijedi ugradnja ostalih 14 stubova – kazao je predstavnik investitora firme ,,Žičare Kotor – Lovćen“, koju čine crnogorska kompanija ,,Novi Volvox“ i austrijski ,,Leitner“.
Žičara Kotor Lovćen
Podsjećamo, ugovor o koncesiji na 30 godina između Vlade Crne Gore i konzorcijuma ,,Leitner – Novi Volvox“ je potpisan u decembru 2021. godine. Radovi su počeli u julu prošle godine i planirano je da se završe za godinu. Investitor, konzorcijum ,,Leitner – Novi Volvox“, ulaže više od 20 miliona eura u izgradnju žičare koja će imati 40 gondola, u kojima će moći da stane do osam putnika, a imaće kapacitet za prevoz 1.200 putnika na sat. Vožnja od početne tačke Dub, 32 metra nadmorske visine (Kotor), do krajnje stanice Kuk na Lovćenu, 1.348 metara nadmorske visine (Cetinje), trajaće 11 minuta.
Za to vrijeme, brzinom od šest metara u sekundi, prelaziće se rastojanje od 3.917 metara, prosječnim nagibom od 36 stepeni, odnosno, visinska razlika od 1.316 metara. Na ruti kuda se između ove dvije tačke proteže buduća žičara je austrougarska tvrđava ,,Goražde“ u selu Mirac, dok je ostali predio uglavnom nenaseljen.
U pitanju je vrlo značajan projekat koji će predstavljati dodatnu turističku ponudu, uticati na produženje sezone i na atraktivan način povezati Kotor, grad pod zaštitom Uneska i Prijestonicu Cetinje.
U prilog ozbiljnosti i kvalitetu ovog projekta govori i podatak da opremu za žičaru proizvodi kompanija ,,Leitner“, koja je osnovana 1888. godine, a prvu žičaru izgradila 1908. godine. Izgradnja ove dionice je prva od tri planirane faze, od kojih će druga biti od Kuka do Ivanovih Korita, a treća do Cetinja.
Izgradnja žičare Kotor – Lovćen (Foto: Flickr/Vlada Crne Gore)
Izgradiće parkinge i pristupne puteve
Podsjetivši na nekadašnju žičaru od Kotora, preko Njeguša do Cetinja, koja je 1916. godine izgrađena za austrougarske vojne potrebe, odgovorni inženjer na projektu izgradnje žičare Kotor – Lovćen Miloš Radenović objašnjava zašto je polazna stanica izmještena iz gradskog jezgra na Dub, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom (unutar Grbaljskog polja, na 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat).
Polazna stanica, pojašnjava on, izmještena iz grada kako bi se obezbijedio dovoljno velik parking prostor, jer će novom žičarom na svakih sat moći da se preveze do 1.200 putnika. Do završetka njene izgradnje, dodaje on, biće izgrađeni pristupni putevi i parkinzi kod polazne stanice na Dubu (nedaleko od tunela za Kotor) i na Kuku, na Lovćenu.
– Taj dio posla je obaveza države. Već su raspisani tenderi za te radove. Pored polazne stanice na Dubu će biti ogroman parking, već je raskrčen taj prostor iznad magistralnog puta koji vodi prema tunelu za Kotor. I na Kuku će biti izgrađen parking i pristupni put od magistrale do polazne stanice u dužini od oko 580 metara. Plan je da i ti radovi budu završeni prije izgradnje žičare, kako bismo spremno dočekali ljetnju sezonu – kazao je Radenović.
Podsjećamo, izgradnja pristupnog puta i parkinga sa kotorske strane je toku, a za tu namjenu Uprava javnih radova u budžetu za 2023. godinu predvidjela je 3,1 milion eura. Sa cetinjske strane, Uprava javnih radova treba da izgradi parking i pristupni put, pa je za tu namjenu budžetom za ovu godinu opredijelila dva miliona eura.
Žičara Kotor – Lovćen
I Njeguši se nadaju turističkom procvatu
Benefite od žičare Kotor – Lovćen i te kako će osjetiti Opština Cetinje. I mještani Njeguša nadaju se da dio turista koji žičarom izađe do Kuka (koji je na nekoliko kilometara od njih) neće zaobići selo u kojem je Njegoševa rodna kuća, nego da će zahvaljujući ovom projektu i ovaj kraj živnuti.
Sedamdeset petogodišnji Gojko Popović, čija porodica je prije pet vjekova korijene zametnula na Njegušima, pokazujući na Njegoševu rodnu kuću, naglašava da je ovo selo nadaleko poznato po čuvanom pršutu i njeguškom siru.
– Odvajkada je poznat njeguški pršut, i kad nije bilo turizma. Gotovo svi su čuli za njega i njeguški sir, pa u restoranima traže da ih probaju. Većina nas ovdje se bavi proizvodnjom tih delikatesa. Vidite dim sa ognjišta, biće dovoljno pršute. Trudimo se da spremno dočekamo sezonu. Ako bude više turista, onda će biti i nama bolje – kazao je Popović.
Na Njegušima ima nekoliko etno-sela, restorana, veliki broj kuća i smještajnih kapaciteta koji mogu zadovoljiti potrebe solidnog broja turista.
– Imamo ljudima što da ponudimo, čist vazduh, mir i zdravu hranu. Naš pršut je toliko dobar zahvaljujući klimi, jer se ovdje sudaraju planinska i primorska klima. Ovo selo je na oko 900 metara nadmorske visine, temperatura je skoro kao u Kolašinu. Ne bi turistima, koji za desetak minuta iz Kotora izađu na Kuk, bilo loše da se spuste i do nas, makar nakratko, a oni koji odluče da prespavaju ljeti će se ovdje jorganima pokrivati. Za to bi trebalo da bude organizovan i prevoz od Kuka do Njeguša, kako nas turisti ne bi zaobilazili. Sve što se gradi dobro je, pa i ova žičara, možda i nama sa Njeguša nekad na um padne da se provozamo do Kotora – poručuje Popović, uz napomenu da im u goste svrati veliki broj planinara i ljubitelja prirodnih ljepota Lovćena koji, između ostaloga, uživaju i u obilasku sušara i upoznavanju procesa sušenja i dimljenja nadaleko poznatog pršuta i sira.
Prethodnih dana je na Gradskoj rivi Pine bilo veselo. U dobrom raspoloženju uz zvijezde domaće muzičke estrade, ušli smo u Novu 2023.godinu. Veliki broj ljudi opredijelio se da praznike provede u Tivtu, gdje je upriličen četvorodnevni program organizovan od strane Turističke organizacije i Opštine Tivat.
“Zadovoljni smo posjetom za vrijeme novogodišnjih praznika, čemu svjedoče i statistički podaci. U Tivtu je tokom praznika registrovano preko 2.800 turista, dva puta više u odnosu na godine prije pandemije korona virusa. Pored dobre posjete sa regionalnog tržišta u Tivtu je boravio veliki broj gostiju sa tržišta Rusije, Velike Britanije, Turske, Njemačke, SAD. Popunjenost hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta bila je na zavidnom nivou. Kako saznajemo od ugostitelja lijepo vrijeme i dobar muzički program doprinio je da je grad tokom svih dana praznika bio veoma posjećen. Ovo je odličan početak godine od koje očekujemo da bude uspješna, a najave za predsezonu i ljetnju turističku sezonu 2023 to i potvrđuju” – istakla je PR TO Tivat Tamara Krstović.
Program na gradskoj rivi Pine bio je prilagođen svim generacijama i muzičkim ukusima. Prvi dan 30.12. bio je rezervisan za najmlađe, a za dobru atmosferu za dan dočeka u Novoj 2023.godine pobrinuli su se Perpetum Mobile, Indira ex Colonia. Dnevna idila na Pinama obilježena je zvucima violine u izvođenju Verice Čuljković i DJ Danila Radusinovića, a 01.01. nastupili su ženski tamburaški sastav La Banda i Željko Bebek čiji koncert je bio i najposjećeniji. Program Turističke organizacije Tivat i Opštine Tivat nastavio se i 02.01.uz Danijela Alibabića i DJ Bubu.
Krajem decembra u hotelu Cattaro održana prezentacija Strategija razvoja turizma Kotora do 2030. godine.
Strategija razvoja turizma Kotora do 2030. godine počiva na principima održivog razvoja i koordinisanog destinacijskog menadžmenta koji omogućavaju adekvatan i stabilan napredak turističke destinacije, a pretpostavka za ostvarenje toga su optimalni prostorni planovi i razvoj skladne turističke politike, kao i razvoj novih turističkih proizvoda koji će omogućiti unaprijeđenje kvaliteta destinacije i dužu turističku sezonu.
Na izradi strategije radio je tim sačinjen od lokalnih stručnjaka iz različitih oblasti a koordinator izrade ovog strateškog dokumenta bio je prof. dr Ivo Županović. Radnu grupu su još činili: prof.dr Ilija Moric, mr Marija Lazarević, mr Milica Nikolić i Jelena Franović.
“Strategije rađena po principima koje Kotor mora da ima, a to je održivi razvoj turističke destinacije, koordininisani destinacijski menadžment, jer smatramo da turističke organizacije bez obzira na dosta limitirani zakonski okvir, mogu i moraju da budu više involvirani u upravljanje destinacijom, dok je i sa druge strane to bio jedan zadatak koji je definisala i Strategija razvoja Kotora od 2020. do 2024. Ono što su za nas bili bitni ciljevi je da definišemo jedan okvir za kontinuirani i održivi razvoj, da definišemo šta je maksimalna nosivost jedne destinacije, da u mjeri mogućeg uvažimo lojalnost ali sa druge strane da predložimo mjere i preporuke na koji način unaprijediti destinaciju po raznim parametrima. Metodologija koju smo koristili prevashodno kvalitativni i kvantitativni, zvanični i draft dostupni podaci, analiza stručnih i naučnih izvora, preporuka Svjetske turističke organizacije, preporuka Svjetskog savjeta za turizma, potom analize relevantnih dokumenata za razvoj Kotora, sastanci sa predstavnicima Opštine, TO, predstavnicima UNESCO-a… Sa druge strane, radili smo razne strukturirane upitnike kad su u pitanju lokalni stejtholderi- hotelijeri, restorani, udruženja turoperatora, turističkih agencija i na kraju domicilnog stanovništva od kojih smo dobili najveći broj značajnih odgovora“- kazao je prof. dr Ivo Županović.
On je kazao da je sadržaj Strategije po ključnim poglavljima vezan je za samu infrastrukturu, koja je na raspolaganju.
Foto – Tamara Vuković
Izrada Strategije razvoja turizma je vrlo bitan korak za Kotor jer turizam nudi veliki potencijal za sveukupni ekonomski razvoj ali je potrebno njegovo pažljivo planiranje kako bi se iskoristile prednosti ovog moćnog sektora koji se kontinuirano širi.
Destinacija mora, prije svega, sprovesti svrsishodno, strateško, sveobuhvatno i inkluzivno planiranje, uzimajući u obzir, ne samo kako će spoljni svijet percipirati destinaciju, već i etičke veze između lokalnog stanovništva, privrednika i lokalne i državne uprave, kako bi se podržao održivi rast i dugoročni uspjeh u razvoju turizma.
Planiranje turizma se ne odvija jednokratno već je to jedan kontinuiran i fleksibilan proces jer je i sam turizam vrlo dinamičan, pa je potrebno prilagođavanje novim trendovima.
Prezentaciji Strategije razvoja turizma Kotora prisustvovali su predstavnici Univerziteta, predstavnici NVO sektora, predstavnici turističke privrede, lokalne uprave kao i zainteresovani građani.
Kako je najavljeno iz Luke Kotor tokom 2023. godine očekuju uplovljavanje 461 kruzera, koji bi trebali dovesti oko 590 hiljada putnika.
U ovoj kompaniji tokom ove godine planiraju proširiti kapacitete marine sa novim vezovima za jahte.
Buduća marina će imati 162 veza, od kojih 90 za jahte, 44 komunalna – za građane i 28 vezova ispod parka.
Projekat je vrijedan nešto preko milion eur-a. Marina će imati tri gata, valobran, kompletnu infrastrukturu. Izgradnja se finansira iz kreditnog aranžmana sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF). Iznos kredita je milion eur-a sa fiksnom kamatom od tri odsto i rokom od dvije godine grejs perioda i pet godina vraćanja.
Polovinom januara se očekuje potpisivanje ugovora, prvi blokovi za marinu krajem tog mjeseca. Planirano je da se do sredine marta završe građevinski radovi, izvođač je strana kompanija Maritek, specijalizovana za izgradnju marina.
Zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede, Opštine Kotor i Direkciji za izgradnju Kotora, ranije započet projekt “Put kroz maslinjake do milinova u Pelinovu”, sada je skoro završen. Osim još 150 m preostalog, teško prohodnog puta, do zasada starih maslina, sada se može dovesti laka mehanizacija.
Mještani Pelinova, koji posjeduju oko 1500 stabala masline na ovom prostoru, zahvaljuju svim akterima, poručuju iz Maslinarskog društva Boka.
Još 2017. godine, uz podršku Ministarstva poljoprivrede i tadašnjeg ministra Simovića, kao i lokalnih građevinskih preduzetnika (Tujković, Magud…) i mještana Pelinova, sprovedena je prva faza projekta “Put kroz maslinjake do mlinova u Pelinovu”.
Sredstvima koje je, tada, obezbijedilo Ministarstvo poljoprivrede, u iznosu od 10.000 €, radnim angažovanjem i donacijom u materijalu pomenutih lokalnih preduzetnika i jednog broja mještana, betonirana je dionica u dužini od oko 350 m najneprohodnijeg dijela, već postojećeg puta kroz zasade maslina, čiji su vlasnici mještani ovog dijela Gornjeg Grblja.
Foto MD Boka
Nastavak ove aktivnosti uslijedio je nedavno, kada je Direkcija za izgradnju Kotora, po specifikaciji koju su uradili njeni stručnjaci, odobrila izvođenje radova, asfaltiranje dionice puta od kuće Radanovića, do lokacije “Pod vrbom”, u dužini od oko 375 m.
Sredstva za sanaciju-asfaltiranje ove dionice puta kroz maslinjake u Pelinovu, obezbijedili su Ministarstvo poljoprivrede i Opština Kotor, na osnovu projekta Opštine Kotor u saradnji sa Maslinarskim društvom Boka.
Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) Domagoj Žarković i članovi društva tokom blagih dana od 25. decembra, kada Božić slave vjernici po Gregorijanskom do 7. januara kada ga slave oni koji poštuju stari Julijanski kalendar, posjetili su tradicionalno Dom za stare u Petrovcu, koji vode časne sestre Franjevke na čelu sa upraviteljicom samostana Sveti sestrom Anđelinom.
Tom prilikom sestri Anđelini predati su radovi studentica Fakulteta likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku: Milice Ćukteraš, Sneške Bojić, Dušice Trcete, Iline Simunović, Jovane Mijanović, Irene Kandić, Anđele Durutović, Jelene Jolić, Sofije Roksandić, Jovane Vujić i Milanke Mirković.
Tako sada novi radovi sa prethodnim donacijama radova – crteža i grafika krase prostorije Doma i čine prostor ljepšim i ugodnijim za boravak pacijentica i časnih sestara koje ih njeguju. Isto tako se nadamo da redovnim i tradicionalnim posjetama u blagim prazničnim danima iskazujemo starim, nemoćnim i bolesnim koji su tu smješteni da nijesu napušteni
i zaboravljeni, a sve zahvaljujući časnim sestrama koje ih nesebično i brižljivo drže u dobro opremljenom i urednom ambijentu Doma u prelijepom Petrovcu. Iskoristili smo priliku i da poželimo stavljanje u funkciju u nastupajućoj godini novog, većeg i savremenijeg Doma gdje su radovi pri samom kraju, jer takvih objekata u Crnoj Gori svakako nedostaje.
Upraviteljica Samostana Sveti Vid i Doma za stare m. Anđelina, znajući za to, u ime svih časnih sestara i pacijentica Doma, toplo je zahvalila na posjeti kao i donijetim darovima. CDPR na ovaj način uvijek iskoristi prigodne prilike da u okviru svojih skromnih mogućnosti pomogne Dom za stare u Petrovcu kao i slične ustanove koje se bave zdravstvenim i socijalnim radom.
Nadamo se da ćemo nastaviti i uspjevati da i u budućnosti uspješno radimo kao do sada tokom proteklih dvadeset jednu godinu rada Društva. Trudićemo se na ovaj i slične načine koliko nam to budu dozvoljavala ograničena sredstva i mogućnosti, da pomognemo svima kojima pomoć nešto znači, ne gledajući njen obim i vrijednost, jer se u radu rukovodimo načelom da je svaka pružena pomoć dobrodošla.
Praznik mimoze – festival koji je više od pola vijeka brend Herceg Novog, biće održan od 17. februara do 4. marta 2023. godine. Očekuju nas dani vrhunske zabave, muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa, koncerti regionalnih zvijezda, kao i jedan novitet – saradnja sa Exit festivalom i gostovanje svjetski poznatog DJ Claptone-a i Konstrakte.
Zvanično otvaranje 54. Praznika mimoze zakazano je za 17. februar, kada će u Igalu nastupiti Marija Šerifović. Prije njenog koncerta, Novljane i goste će defileom i nastupom pozdraviti i zabaviti Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i Kulturno-sportski centar „Diano“.
U subotu 18. februara biće održana Fešta od mimoze, ribe i vina – događaj koji već decenijama plijeni pažnju na hiljade gostiju i predstavlja jedan od najposjećenijih Mimozinih programa. Nakon tradicionalnog defilea rivijerom, u Baošićima će nastupiti Ivana Negativ i Đorđe David, a potom se program nastavlja u Đenovićima koncertom grupe Galija.
Istog dana, u večernjim časovima, u Institutu „Dr Simo Milošević“ biće održan prvi Veliki maskenbal, na kojem će nastupiti Egzodusi, Adi Šoše i Nikola Rokvić. Drugi veliki maskebal biće održan 03. marta u Institutu „Dr Simo Milošević“, a goste će zabavljati legendarna Neda Ukraden. Za kreativne maske ulaz na oba maskenbala je besplatan, a spremne su i nagrade.
Praznik mimoze 2023.
Drugog Mimozinog vikenda na programu je „Winter Flower“ – rezultat saradnje Praznika mimoze i Exit festivala, njihova zajednička posveta zimskom cvijetu, mimozi. Na Trgu Nikole Đurkovića će 25. februara, pod maskama, nastupiti intrigantni i misteriozni DJ Claptone i fantastična Konstrakta sa grupom „Zemlja gruva“, a prethodiće im nastupi Katarine Bogićević Kejt i predstavnika crnogorske elektronske scene, P.S. i Bodzie.
Program 54. Praznika mimoze biće protkan mnogobrojnim kulturnim dešavanjima – književnim večerima sa izuzetnim imenima poput Ljubivoja Ršumovića i Vedrane Rudan, u okviru Dana Novog Sada biće održan i koncert Zvonka Bogdana, za obožavatelje tvrđeg muzičkog zvuka tu je „Veče južnjačkog roka“ posvećeno bendu Lynyrd Skynyrd, na programu su i pozorišne predstave za djecu i odrasle, za najmlađe su tu i Dječiji maskenbal i Cvijetna povorka, a posebnu pažnju i simpatije uvijek mame autentično novski događaji – Trka karića, Picigin, Skalinada, turnir u briškuli i trešeti.
Završna karnevalska povorka biće održana u subotu, 04. marta, u Igalu, nakon čega će uslijediti tradicionalno Spaljivanje Krnevola, glavnog krivca za sve nedaće u Herceg Novom tokom protekle godine. Te večeri će 54. izdanje Praznika mimoze koncertom zaključiti regionalna muzička zvijezda, Toni Cetinski.
