Rađenović: Pregovori sa Pomorskim saobraćajem kako bi precizirali način i dinamiku preuzimanja trajektne linije

0
Rađenović: Pregovori sa Pomorskim saobraćajem kako bi precizirali način i dinamiku preuzimanja trajektne linije
Pomorski saobraćaj

U prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom danas će biti održan sastanak sa predstavnicima preduzeća Pomorski saobraćaj, kako bi bili precizirani način i dinamika preuzimanja trajektne linije. Nakon tog, biće organizovan i sastanak sa predstavnicima lokalnih uprava Herceg Novi i Tivat.

Kako je za TV Vijesti kazao predsjednik odbora direktora Morskog dobra, Blažo Rađenović, Pomorskom saobraćaju upućen je dopis za preuzimanje linije i iznajmljivanje plovila, a u planu je preuzimanje i zaposlenih u kompaniji koja je poslednjih 14 godina gazdovala trajektima.

Od ishoda tog razgovora zavisi koja će plovila u tranzicionom periodu prevoziti vozila, a Rađenović uvjerava da restrikcije i zastoja u prevozu neće biti.

– U koliko ne dobijemo pozitivan odgovor od Pomorskog saobraćaja, odnosno ukoliko ne pristanu da preuzmemo svih šest trajekata, frekvencija vozila će sigurno neće biti na nivou u prethodnom periodu, jer ćemo imati manje trajekata na raspolaganju – navodi on.

Taj problem biće riješen, jer Braska plovidba može da obezbjedi neophodna plovila Jadrolinije iz Hrvatske, a saradnju je ponudila i jedna pomorska kompanija iz Grčke. Problem može biti Zakon o sigurnosti plovidbe, koji ne dozvoljava komercijalnu plovidbu stranih brodova u teritorijalnim vodama Crne Gore. Rađenović, međutim, objašnjava da je ovakva situacija viši interes.

– Trajekte ćemo dovesti u skladu sa zakonom, ukoliko bude potrebe. Kada je u pitanju viši interes, naravno da dvije Vlade imaju izgrađene međusobne odnose, na kojima mogu, u zakonski utemeljenim osnovama da riješe ovaj problem – priča Rađenović.

Kako navodi, Morsko dobro na računu trenutno ima oko 9 miliona eura i likvidno je, pa može kupiti neophodna plovila.

– Imamo iz 2018. godine dosta pomoći, jer tada je započet proces koncesija, a samim tim imamo i specifikacije vezano za veličinu, obim, motore i sve što je potrebno za nabavku tih trajekata. Dakle, u najkraćemo mogućemo roku raspisaćemo tender, ukoliko, naravno, ne budem imali neku situaciju vezanu za najavljeni sastanak, pa dogovorimo neku dinamiku i način preuzimanja plovila Pomorskog saobraćaja – kazao je Rađenović.

Cijene karata biće znatno niže, ali Rađenović nije mogao da precizira koliko, a građani Herceg Novog i Tivta imaće posebne povlastice.

U Dubrovniku Međunarodni samit o obnovljivim izvorima energije

0
U Dubrovniku Međunarodni samit o obnovljivim izvorima energije
U Dubrovniku Međunarodni sumit o obnovljivim izvorima energije

Međunarodni summit o obnovljivim izvorima energije (OIE) otvoren je u nedjelju u Dubrovniku u organizaciji zagrebačkog Agronomskog fakulteta i pod pokroviteljstvom indijske savezne države Assam, a na skupu sudjeluje i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Znanstvenici iz dvadeset zemalja raspravljaju o energetici, održivosti te samodostatnosti i sigurnosti hrane.

Teme su i korištenje nove tehnologije i OIE u poljoprivredi, distribucija žita i hrane te rat u Ukrajini.

Ministrica poljoprivrede Vučković istaknula je važnost povezivanja industrije proizvodnje hrane s novim inicijativama iz EU Strategije razvoja biogospodarstva. Podsjetila je da su dosad kroz Program ruralnog razvoja ugovorena 324 projekta za OIE u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

„Nastojat ćemo motivirati na prijavu inicijativa za razvoj biogospodarstva, što neće biti moguće bez dodatne podrške države. Uz to, dobili smo podršku EK za 10 milijuna eura vrijedan strateški projekt zbrinjavanja i prerade ribljih nusproizvoda i otpada”, rekla je Vučković.

EK ocijenila da Hrvatska ima najveći potencijal za razvoj biogospodarstva

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir podsjetila je kako je EK ocijenila da Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva jer u odnosu na druge koristi manje pesticida, herbicida i antimikrobnih sredstava, slobodna je od GMO-a, uz rast površina pod ekološkom proizvodnjom.

„Moramo otkloniti prepreke u korištenju obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. Cilj je da poljoprivrednici u svom dvorištu proizvode zelenu energiju. Uzeli smo si u zadatak povećati proizvodnju OIE i težimo energetskoj neovisnosti”,  istaknula je Petir.

“Svaka država koja brine o svom suverenitetu vodi računa i o proizvodnji hrane. To je jedini način da povećamo proizvodnju i korištenje OIE u poljoprivredi, povećamo broj ‘zelenih’ radnih mjesta u ruralnom prostoru, čime ćemo smanjiti siromaštvo, i da dostignemo klimatske ciljeve”, dodala je.

Razvoj mora imati osjećaja za klimatske izazove 

Veleposlanik Indije u Hrvatskoj Raj Kumar Srivastava istaknuo je kako se Indija, koja broji 1,4 milijardi stanovnika s prosječnom starošću 29 godina, nastoji razviti uz oprezna razmišljanja za idućih 25 godina.

„Taj razvoj mora imati osjećaja za klimatske izazove i ugljični otisak i ne smije biti tako razoran kao u brojnim slučajevima zemalja u razvoju. Učimo iz iskustava drugih zemalja, kako se ne bismo našli na istom putu koji je stvorio problem za planetu. Ako mi ne naučimo, priroda će nas podučiti na teži način”, poručio je Raj Kumar Srivastava.

Dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivica Kisić izjavio je da je želja sudionika skupa ukazati kako ublažiti klimatske promjene i pronaći alternativne i jeftinije izvore energije, a istodobno kvalitetno hraniti stanovništvo planeta Zemlje.

„Indija je s 1,4 milijarde stanovnika nedavno postala najmnogoljudnija zemlja svijeta i to nam je zanimljiva suradnja jer su nam problemi isti, od pritiska stanovništva na okoliš do klimatskih promjena”, rekao je Kisić. Naglasio je da najbolji odnos za spoj poljoprivrede i održivih izvora energije treba pronaći ‘pristupom odozdo prema gore’.

„Država ne bi trebala nametati regulativu, već ih kroz znanstvene ustanove najprije provjeriti u lokalnoj zajednici, koja će reći što je najbolje, pa da se potom to u zakonu usklađuje”; istaknuo je Kisić.

Nakon Summita, u Dubrovniku će se održati i 58. Kongres hrvatskih agronoma.

Američka vojska saopštila da je pronašla senzore iz kineskoga špijunskog balona

0
Američka vojska saopštila da je pronašla senzore iz kineskoga špijunskog balona
Američka vojska pronašla senzore iz kineskoga špijunskog balona
Foto: U.S. Fleet Forces/U.S. Navy photo / via Reuters

Američka vojska priopćila je u ponedjeljak da je pronašla ključnu elektroniku iz kineskog balona koji je 4. februara srušio američki borbeni zrakoplov u blizini obale Južne Karoline, uključujući ključne senzore koji su se vjerojatno koristili za prikupljanje obavještajnih podataka.

– Posade su uspjele izvući važne krhotine s mjesta, uključujući sve identificirane dijelove prioritetnih senzora i elektronike, kao i velike dijelove strukture, navodi se u priopćenju Sjevernog zapovjedništva američke vojske.

Kineski balon, za koji Peking negira da je bio špijunski uređaj, tjedan dana letio je iznad Sjedinjenih Država i Kanade prije nego što je predsjednik Joe Biden naredio da se sruši.

Zbog te epizode odnosi Washingtona i Pekinga postali su zategnutiji, pa je glavni američki diplomat odgodio put u Kinu.

Istodobno, američka vojska kontrolira nebo ne bi li pronašla druge objekte koji nisu bili uhvaćeni radarom. U tri dana, od petka do nedjelje, srušena su tri objekta.

Američka vojska i Bidenova administracija priznale su da mnogo toga o najnovijim objektima bez ljudske posade ostaje nepoznato, uključujući i to kako se zadržavaju u zraku, tko ih je proizveo i jesu li možda prikupljali obavještajne podatke.

Američki ministar obrane Lloyd Austin pokušao je u ponedjeljak umiriti Amerikance u vezi s neidentificiranim objektima i mogućim rizicima.

– Želim uvjeriti Amerikance da ti objekti nisu vojna prijetnja nikomu na terenu, rekao je Austin obraćajući se novinarima dok je slijetao u Bruxelles na okupljanje NATO-a.

– Oni su, međutim, rizik za civilno zrakoplovstvo i potencijalna obavještajna prijetnja, dodao je.

Američka vojska izjavila je da je ciljanje najnovijih objekata bilo teže nego rušenje kineskog špijunskog balona, s obzirom na to da su bili manji te je nedostajao tradicionalni radarski potpis na objektima.

Kao primjer poteškoća, najnovije obaranje neidentificiranog objekta koji je u nedjelju srušio borbeni zrakoplov F-16 uključilo je dvije rakete – nakon što jedna od njih nije uspjela srušiti metu, rekao je američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

Austin je rekao da američka vojska još nije pronašla ostatke triju posljednjih srušenih objekata, od kojih je jedan pao blizu obale Aljaske. Još jedan objekt srušen je iznad Yukona u Kanadi.

Američki dužnosnici odbili su povezati incidente.

Ali kanadski premijer Justin Trudeau rekao je u ponedjeljak da su četiri zračna objekta srušena proteklih dana ipak povezana, ne navodeći detalje.

– Očito postoji neka vrsta uzorka, činjenica da smo to viđali proteklog tjedna svakako je razlog za zanimanje i veliku pozornost, izjavio je Trudeau na konferenciji za novinare u Whitehorseu, glavnom gradu Yukona.

Valentinovo – Katedrala u Kotoru čuva relikviju Svetog Valentina

0
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News

Danas obilježavamo Svetog Valentina ili popularnije rečeno Dan zaljubljenih.

Sveti Valentin bio je ljekar, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod hrišćana. Ipak je mučeničkom smrću preminuo 269. godine na Flaminijskoj cesti. Od 15. stoljeća Valentina su počeli poštovati kao zaštitnika zaljubljenih parova.

Relikvija Svetog Valnetina je od nekuda došla u Kotor i napravljen je relikvijar, koji prema stilskoj analizi pripada kotorskom zlatarstvu 16. stoljeća.

Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News

Izrađen je od pozlaćenog srebra. Križ u kojem je relikvij Svetog Valentina nekada se nosio, postavljao se na vrh sprave u kojoj se polažu srebrni relikvijari antropomorfni u obliku ruku i nogu koje nosi Bokeljska mornarica u procesiji za dan Svetog Tripuna.

Križ Svetog Valentina – foto arhiv Boka News

Međutim, nije poznato kako je u 16. stoljeću relikvij Svetog Valentina došao u Kotor, kao i mnogi drugi u to vrijeme.

Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti

0
Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti
Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti CDPR

Cilj i svrha obilježavanja 15. februara, Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti je da se podstakne podizanje društvene svijesti o problematici raka kod djece i kako prepoznati bolest na vrijeme, kako se boriti i kako i na koji način svako od nas može učestvovati u stvaranju široke mreže solidarnosti u cilju pomoći i podrške oboljelim mališanima i njihovim porodicama, saopštili su iz Crnogorskog društva za borbu protv raka (CDPR).

Prema procjeni Međunarodne konfederacije organizacija roditelja djece oboljele od kancera (ICCCPO), osnovane  1994. u Španiji, i Međunarodnog udruženja za borbu protiv kancera (UICC), oko 300.000 djece u svijetu godišnje oboli od karcinoma, od kojih se oko 100.000 ne uspije izboriti, dok svega 20 odsto ima pristup modernom liječenju.

-Karcinom je drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u dobi od jedne do 14 godina. Djeca koja žive u nerazvijenim zemljama čine oko 80 odsto ukupnog broja djece na svijetu.

Kada se govori o preventivi, posebno se ističe da trudnice treba da izbjegavaju infekcije, isto tako zračenje nikako nije dozvoljeno, pušenje i alkohol, a pored toga buduće majke treba da vode računa o načinu ishrane i života.

Istovremeno treba znati da je poslije porođaja obavezno dojenje djeteta, jer je to svakako najuspješnija preventiva za mnoge bolesti-podsjećaju iz CDPR.

-Na sreću, procenat izliječenja je veći nego kod odraslih i njih preko dvije trećine se izliječi, dok je preživljavanje na više od pet godina podignuto na 90 odsto zahvaljujući kombinaciji hemioterapije, hirurgije i postoperativnog praćenja djece.

Najčešće maligno oboljenje kod djece je akutna leukemija, gdje je procenat izliječenja najveći, preko 70 odsto, a terapija traje 105 nedjelja.

Simptomi tog oboljenja su brzo zamaranje, blijedilo, odbijanje hrane ili sisanja, pojavljivanje modrica, tačkica na koži i upalnih infekcija koje traju duže što je uobičajeno-dodaju iz CDPR.

Prema raspoloživim podacima u Crnoj Gori od malignih bolesti godišnje obolijeva između dvadesetoro i tridesetoro djece, od čega su dvije trećine dječaci.

-Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0 – 18) u Crnoj Gori su leukemije, zatim maligni tumori mozga, kostiju i limfomi.

Godišnje se u starosnoj dobi od 0 – 18. godine u našoj državi registruje uglavnom do deset smrtnih slučajeva od malignih bolesti-saopštili su iz CDPR.

Promocija knjige „Pun kofer priča“ Milana Ružića

0
Promocija knjige „Pun kofer priča“ Milana Ružića
Pun kofer priča

Knjiga “Pun kofer priča” Milana Ružića biće predstavljena u srijedu, 15. februara sa početkom u 19 časova u holu Akademije znanja u Budvi. O knjizi će pored autora Milana Ružića govoriti književni kritičar Želidrag Nikčević, a promociju će voditi Stanka Stanojević.

„Pun kofer priča“ (Laguna, 2022) je zbirka tematski raznorodnih kratkih priča izvanredno osmišljenih i zaokruženih. One prate sazrijevanje, ljubavne nedoumice i trzavice, ali i vrlo ozbiljna promišljanja o nacionalnim temama.

Autor kaže da je knjiga nastala kao rezultat beskrajnih šetnji prilikom dvogodišnjeg posrnuća čovječanstva uslovljenog kovidom.
Milan Ružić rođen je u Čačku. Osnovne i master studije završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Katedri za opštu lingvistiku.

Autor je knjiga kratke proze „Nekad, neko, negde“, „Naše su samo reči“, „Narod za izdavanje“. Ovo je njegova četvrta knjiga. Pored književnog rada, Ružić se ističe i redovnim pisanjem kolumni (portal “Iskra” i nedjeljnik “Pečat”), koje preuzima preko četrdeset štampanih i elektronskih medija u Srbiji i inostranstvu.
Osvrte na Ružićeve priče pored ostalih dali su: Dušan Kovačević, Emir Kusturica, Matija Bećković.

Uhvaćen sa 300 kilograma zaštićenih morskih krastavaca, turskom državljaninu određeno zadržavanje

Uhvaćen sa 300 kilograma zaštićenih morskih krastavaca, turskom državljaninu određeno zadržavanje
Foto Stop Krivolovu

Turskom državljaninu E.M. određeno je zadržavanje nakon što je rano jutros u blizini Baošića kod njega pronađeno 300 kilograma zaštićenih morskih krastavaca čiji je vađenje zabranjeno u našoj državi, objavljeno je na Fejsbuk stranici “Stop krivolovu”.

“Dana 13.02.2023. godine, po prijavi da se u reonu Baošića sprovodi nelegalna aktivnost izlova uz pomoć aparata za disanje, nešto iza ponoći, na teren su izašle nadležne službe Inspektora za ribarstvo i Granične Policije JPBiČ Herceg Novi. Oko 06.00 sati uhvaćeno je lice E.M. državljanin Turske, sa komplet opremom za ronjenje, uz regulatore vazduha i pet ronilačkih boca, podvodnu lampu, nož i tri velika saka za izlov. Lice je uspjelo da dio ulova (oko dvije vreće) odbaci pri izlasku iz mora, koje tom prilikom nisu mogle biti izvađene, ali je u automobilu lica pronađeno oko 300 kilograma morskih krastavaca (količina od oko 5000 jedinki), kao i 19 praznih kanti spremnih za skladištenje ulova koji je odbacio”, navodi se na Fejsbuk stranici “Stop krivolovu”.

Oprema je, kako dodaju, oduzeta, a E.M. predat na dalje postupanje nadležnim službama dok je kompletan ulov vraćen u more.

Naglasili su da je zanimljiv podatak da je “automobil prekršioca marke Renault Senik registarskih tablica BD-BN015 registrovan na preduzeće  Bilal Sea Food DOO iz Budve”.

Foto Stop Krivolovu

“Navedeno preduzeće je dozvolu za preradu Morskih krastavaca dobilo od nadležne uprave u našoj zemlji, iako je kod nas izlov morskih krastavaca zabranjen”, ističu oni.

Dakle, pojasnili su, inspektori su na lice mjesta pozvali i nadležnu ekološku Inspekciju uprave za Inspekcijske poslove kao i stručna lica iz Instituta za biologiju mora Kotor, i nedvosmisleno je utvrđeno da su “obije vrste Morskih krastavaca zatečene kod prekršioca na listi zaštićenih vrsta, što automatski povlači krivičnu odgovornost”.

“Licu je određeno zadržavanje, svi potrebni dokazi su tu, i zaista se nadamo da će mukotrpni rad koji je doveo do procesuiranja ovog lica, biti verifikovan i adekvatnom presudom, koja će, nadamo se, biti i prekretnica, i pravi iskorak ka željenim vrednostima, zaštiti državnih resursa, a da će stranim državljanima biti uskraćena mogućnost novih poduhvata ove vrste, ali i da će se preispitati neophodnost izdavanja dozvole za preradu zaštićenih vrsta u našoj zemlji, koliko god strani državljani pružali garancije da će prerađivati samo uvezene morske organizme, jer evidentno se ovdje radilo o izlovu i preradi Morskih krastavaca iz našeg mora”, navodi se na Fejsbuk stranici “Stop krivolovu”.

Perast – adaptira kako ko hoće, inspekcije ne reaguju

0
Perast – foto Dan

Perast preživio vjekove, a da li će preživjeti nas?


Na kraju Obale kapetana Marka Martinovića u Perastu već mjesecima se renovira, odnosno, kako kažu mještani, devastira kuća koju Peraštani zovu “Kazerna” jer je nekad bila austrijska kasarna. Mještani ističu da investitor već mjesecima izvodi radove na objektu, mijenjajući njegov izgled i samim tim skrnavi istorijski značaj, dok inspekcije, za koje tvrde da su im se obraćali u više navrata, ne reaguju.

– Skrnave se stare vidionice, a otvaraju nove nakaradne i neprimjerene četvrtaste, povećavaju se otvori prozora, te se narušava mediteranski izgled ponistri, škura. Sve to naočigled svih inspektora – komunalnih, građevinskih i za zaštitu kulturnih dobara – piše u dopisu koji su nam proslijedili mještani, koji pretpostavljaju da će se u “Kazerni” vjerovatno otvoriti ugostiteljski objekat mimo urbanističkog plana, i to uz uzurpiranje šupa stanara, a bez njihovog odobrenja.

Iz Uprave za inspekcijske poslove “Danu” su kazali da je inspekcija 19. januara ove godine primila inicijativu za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora u Perastu, na kat.parceli 8/2, zbog navodnog izvođenja građevinskih radova na objektu “Kazerna”. Shodno dostavljenoj inicijativi, inspektorka za zaštitu kulturnih dobara je 20. januara izvršila inspekcijski nadzor na pomenutoj lokaciji.

– Kako u toku vršenja inspekcijskog nadzora nijesu izvođeni građevinski radovi na spoljašnjem dijelu objekta, kojim bi se dovodila u pitanje autentičnost objekta, a kako objekat nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, inspektorka nije imala nadležnost niti ovlašćenje da ulazi i kontroliše unutrašnjost prostorija. S obzirom na to da nije bilo osnova za preduzimanje mjera i radnji iz nadležnosti Inspekcije za zaštitu kulturnih dobara, inspektorka se obratila Upravi za zaštitu kulturnih dobara. Takođe, dana, 8. februara 2023.godine upućen je dopis elektronskom poštom direktorici Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u kojem su proslijeđena sva obraćanja u vezi sa predmetnom inicijativom, fotografije i dopis postupajuće inspektorke, kako bi, shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara, taj organ preduzeo sve neophodne mjere i radnje u okviru svojih nadležnosti – kažu iz inspekcije.

Perast kao kulturno-istorijska cjelina ima status kulturnog dobra, a ujedno je integralni dio prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora upisanog na Listu svjetske baštine UNESKO-a.

Mješovito savjetodavno tijelo za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora imenuje Vlada Crne Gore. Predsjednik Savjeta je predsjednik kotorske opštine, a članovi su imenovani na predlog Ministarstva održivog razvoja, Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Skupštine opštine Kotor i nevladinog sektora.

/Milan Sekulović/

“(Po)stigni sve što želiš”: Dobrom organizacijom do ostvarenja ciljeva

0
“(Po)stigni sve što želiš”: Dobrom organizacijom do ostvarenja ciljeva
Radionica – foto Opština HN

Više od 50 učenika hercegnovskih osnovnih i srednje škole učestvovalo je u radionici “(Po)stigni sve što želiš“, koju je u Velikoj sali Skupštine opštine Herceg-Novi danas držala Milica Vučinić, jedna od osnivačica portala za zapošljavanje “Jobzilla”.

Ova radionica je bila prilika da mladi nauče kako da naprave balans između privatnog i đačkog života i bolje organizuju svoje vrijeme, kao i da ovladaju metodama kojima, uz dobru organizaciju, mogu postići zacrtane ciljeve u dvogodišnjem periodu.

Radionica “(Po)stigni sve što želiš” organizovana je u okviru saradnje Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi i NVO Centar za omladinsku edukaciju na projektu Evropske omladinske kartice (EYCA).

Radionica – foto Opština HN

Projekat Evropska omladinska kartica – EYCA realizuje se u partnerstvu NVO Centar za omladinsku edukaciju i Ministarstva sporta i mladih, a uz podršku i aktivno učešće Opštine Herceg-Novi, koja je obezbijedila nabavku besplatnih EYCA kartica i realizaciju programa neformalne edukacije na teritoriji grada.

Opština Tivat realizuje projekat Food Zone u okviru Erasmus+ programa

0
Opština Tivat realizuje projekat Food Zone u okviru Erasmus+ programa
Food Zone

Predstavnice Opštine Tivat, učestvovali su 8. i 9. februara na prvom sastanku partnerskih organizacija projekta Food Zone, koji je odobren je za finansiranje u okviru Erasmus+ programa.

Cilj ovog projekta je podržati i usavršiti proizvođače hrane, mala i srednja preduzeća, te turistički ekosistem, razvijanjem regenerativnih doživljaja gastroturizma.

Organizator sastanka je bila Camara oficial de comercio e industria de Caceres iz Španije, a u ime Opštine Tivat sastanku su prisustvovalr samostalna savjetnica za preduzetništvo Anja Radmilo i samostalna savjetnica za projekte Ivona Petrović,

Na sastanku je bilo riječi o glavnom fokusu projekta, tačnije o načinu unaprjeđenja vještina profesionalaca u gastroturizmu, kako bi se turizam oporavio nakon krize izazvane pandemijom COVID-19.

Regenerativni turizam usmjeren je na transformaciju turizma, ne samo u svrhu smanjenja negativnog uticaja na okolinu i društvo, već i kroz obnovu turizma, kako bi turisti i posjetioci ostavili svoja odredišta u boljem stanju nego što su ih zatekli, za sadašnje i buduće generacije. Gastroturizam može doprinijeti transformacijskom oporavku pružanjem podrške malim, lokalnim proizvođačima hrane i jačanjem njihovih pozicija na tržištu, doprinoseći dodatim vrijednostima turizma uz promovisanje očuvanja i razvoja lokalne proizvodnje, kulinarske tradicije i znanja. Jačanje lokalnih prehrambenih mreža takođe doprinosi uspostavljanju više održivih prehrambenih sistema.

Glavni cilj projekta je podržati razvoj vještina u prehrambenim malim i srednjim preduzećima (vlasnici/menadžeri) i mikro preduzećima (uklj. specijalizovani proizvođači hrane, novoosnovana preduzeća), kao i turističkih stručnjaka, nastavnika i studenata. Cilj je poboljšati GREEN/BLUE/DIGITAL vještine kako bi izgradili više održivih i regenerativnih i otpornih preduzeća, koja zauzvrat doprinose regenerativnijoj i otpornijoj ruralnoj hrani i turizmu. Osim razvoja vještina, cilj projekta je povezati prehrambeni i širi turistički ekosistem te doprinijeti unaprjedjenju inovacija i održive transformacije u prehrambenom (turističkom) sektoru.

Food Zone

Glavni očekivani rezultati projekta:

  • Analiza primjera najboljih praksi regenerativnog turizma
  • Identifikacija izazova i prepreka za razvoj regenerativnog turizma
  • Izrada vodiča za stvaranje doživljaja ruralnog gastroturizma
  • Materijali za obuku i online interaktivni kurs za mala i srednja preduzeća koja se bave hranom
  • Mješovite pilot radionice s lokalnim proizvođačima i relevantnim akterima u turizmu
  • Smjernice za edukatore
  • Razne aktivnosti povezane s širenjem informacija, upotrebom, rezultata i održivošću projekta
  • Preporuke politika za edukatore, poljoprivredne i privredne komore, javna tijela, aktere u turizmu
  • Postavljanje Food Zone (Blended Incubator) za inovativna iskustva ruralnog gastro turizma (uključujući preduzetništvo i start-up podršku)
  • Kampanja Food Zone
  • Food Zone događaji (1 po zemlji partnera)

Vodeći partner projekta je Camara oficial de comercio e industria de Caceres (Španija), a ostale partnerske organizacije, pored Opštine Tivat, su EURAKOM SASU (Francuska), DOMSPAIN SLU (Španija), ETAIREIA TOURISTIKIS ANAPTIKSIS KAI PROVOLIS PERIFERIAS LEYKOSIAS LTD (Kipar), LANARA Consulting, marketing v turizmu, d.o.o. (Slovenija), UNIVERSIDADE DE AVEIRO (Portugal).  Projekat će biti realizovan do aprila 2025. godine, a ukupan budžet projekta je oko 250 000.00 eura, dok je iznos za aktivnosti za koje je zadužena Opština Tivat opredjeljeno oko 30 000.00 eura.