Velika novogodišnja proslava za djecu u Herceg Novom, Dječija Nova godina biće održana u petak, 30. decembra 2022. godine, od 11 do 14 časova, na trgu ispred zgrade Opštine.
Druženje sa Djeda Mrazom i Babom Mraz, vilenjacima, animatorima na štulama, likovima iz crtanih filmova i stripova, samo su neki od programa koji će oduševiti najmlađe.
U planu su i izrada ukrasa za jelku, oslikavanje lica, karaoke, bazar dječijih rukotvorina, kao i neizostavan muzički program koji će pozvati djecu da uz pjesmu i ples isprate ovu i dočekaju 2023. godinu.
Program će početi u 10.30 časova defileom malih mažoretki i Gradske muzike Herceg Novi od Trga Nikole Đurkovića do zgrade Opštine. Oni će svojim nastupom otvoriti niz programa u kojima će učestvovati učenici sve četiri osnovne škole sa teritorije opštine Herceg Novi, djeca iz vrtića „Naša radost“, učenici novske Muzičke škole i dječiji hor „Cvrkutići“.
„Herceg Novi je grad usmjeren na djecu, i ovim programom smo željeli da to još jednom potvrdimo. Uključili smo sve novske vaspitno-obrazovne ustanove, kako bi što veći broj novskih mališana učestvovao u programu“, kaže sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Ona ističe da je pripremljen sadržajan program koji će oduševiti najmlađe sugrađane i goste. Pored zabavnih i muzičkih programa, biće organizovan bazar na kojem će djeca prodavati svoje rukotvorine, a sva na taj način prikupljena sredstva biće usmjerena za nabavku didaktičkih pomagala za škole ili u humanitarne svrhe, u skladu sa procjenom uprava škola.
„Dječija Nova godina će biti velika novogodišnja proslava za svu djecu u našem gradu, pozivam mališane i njihove roditelje da nam se pridruže 30. decembra, da zajedno slavimo i družimo se“, poručuje Zambelić Pištalo.
Pokrovitelj Dječije Nove godine je Opština Herceg Novi, a organizator Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
Eksplozija covida u Kini zabrinula je stručnjake Svjetske zdravstvene organizacije, pogotovo jer se ne mogu pouzdati u službene kineske podatke o novom valu epidemije. Stvarni razmjeri zaraze su krajnji misterij nakon što je zemlja od gotovo milijardu i pol ljudi ovoga mjeseca odustala od nulte tolerancije na covid te počela ukidati svoj strogi režim karantene i testiranja.
Nagla promjena zatekla je kineski krhki zdravstveni sustav novom eksplozijom zaraze te se bolnice bore za krevete i krv, a ljekarne za lijekove. Stručnjaci kažu da bi se Kina sljedeće godine mogla suočiti s više od milijun smrti zbog covida.
U Kini je zasad relativno nizak broj slučajeva na odjelima intenzivne njege iako se ti odjeli pune, tvrdi Mike Ryan, direktor WHO-a za hitne slučajeve. ‘Ne bih želio reći da nam Kina ne govori punu istinu o onome što se događa, ali mislim da zaostaju za ostalima‘, prenosi riječi ovoga zdravstvenog dužnosnika britanski Guardian.
WHO je spreman na hitnu suradnju s Kinom kako bi se popravili podaci o hospitalizacijama i smrtnosti. Deseci pogrebnih kola bili su poredani ispred krematorija u Pekingu ovih dana, iako Kina nije prijavila nijedan novi službeni smrtni slučaj prouzročen covidom. Reuters javlja o velikoj koncentraciji policije oko bolnica, te navodi da je uočeno oko 40 mrtvačkih kola i puno parkiralište pred krematorijem u pekinškoj četvrti Tongzhou. Tamo obitelj i prijatelji preminulih, mnogi sa simbolima žalosti, čekaju na kremiranje umrlih.
U kineskoj prijestolnici se navodno danima čeka na kremiranje pokojnika. Zaposlenici dva pogrebna poduzeća u Pekingu rekli su Reutersu da sve više ljudi želi kremirati preminule rođake i tijekom vikenda, što dovodi do zastoja i kašnjenja. Zbog potražnje uvedena je i brza sprovodna usluga u kineskom glavnom gradu, koja košta čak oko 26 tisuća kuna.
Jedna šangajska bolnica objavila je na službenom siteu da je u ovom gradu u srijedu bilo oko 5,43 milijuna pozitivnih i da će ih se još barem 12,5 milijuna zaraziti do kraja godine. Uz takve brojke novooboljelih, visoka smrtnost je nužan nusprodukt.
Do porasta covid slučajeva u Kini nije došlo isključivo zbog ukidanja restriktivnih politika, upozoravaju dužnosnici Svjetske zdravstvene organizacije, već i zbog neodgovarajućeg cijepljenja. Kina naročito zaostaje u cijepljenju booster dozama starijih od 60 godina i drugih najrizičnijih kategorija stanovništva. Devet odobrenih kineskih cjepiva ima učinkovitost od samo 50 posto i nisu prilagođena omikronu kao trenutno najdominantnijem soju koronavirusa.
U podnožju zidina Starog Bara, istorijskog jezgra južne Crne Gore, donatorskim večem u okviru humanitarne akcije “Srcem za Crnu Goru”, sinoć je zvanično obilježen kraj decembarske plemenite misije Fondacije Hemiias, Budi human i humanitarnog fonda Hilal, koji su zajedničkim snagama, uz podršku brojnih solidarnih prijatelja širom svijeta, uspjeli da prema posljednjim informacijama na sajtu humanost.com prikupe sredstva u iznosu od 793.125 EUR.
Osim što je podsjetio da će prikupljeni novac biti usmjeren ka djeci i odraslima koji čekaju na liječenje, kao i za porodice koje nemaju osnovne uslove za život, humanista i prijatelj akcije, Hajriz Brčvak, istakao je da se nada da će ovakva vrsta okupljanja postaviti temelje onoga što je zadatak i želja naših srca.
– Ova noć je posebna. I treba da bude posebna, jer se do sada nije desilo ovako nešto. Svi, zajedno, treba da pokažemo jedinstvo, snagu i humanost Crne Gore. Evo dokaza da možemo da mijenjamo nas i živote ljudi. Neka ovo bude poziv svakom čovjeku za činjenje dobrog djela. Mi smo prolaznici i korisnici ovog materijalnog svijeta i dunjaluka, a dobra djela ostaju da žive i poslije nas – izjavio je Brčvak.
Sumu od 100.000 EUR doniralo je Udruženje Pomozi.ba, a njegov osnivač, Elvir Karalić, tim povodom je kazao da događaj predstavlja idealnu priliku da se oduže Brčvaku za sve ono što je uradio u Bosni i Hercegovini.
– Naša donacija je prvenstveno namijenjena oboljelim građanima Crne Gore. Ušli smo u jednu utakmicu. Trebaće nam vremena da stignemo Hačka, ali evo, krenuli smo, pa ćemo vidjeti hoćemo li dostići sve ono što je on uradio za naše ljude. Zahvaljujem mu se za sav doprinos – poručio je Karalić.
(Foto: Media Biro)
Sa njim je bio saglasan i osnivač Fondacije Budi human, Goran Jovanović, koji nije krio zadovoljstvo zbog činjenice što je njegova organizacija učestvovala u humanitarnoj akciji.
– Druga organizacija humanost.com nastala je kao proizvod vizija i ideje koje ima gospodin Brčvak. Prije sedam mjeseci, razgovarali smo o tome da pokrenemo novu platformu gdje se neće pomogati samo djeci, već i odraslim ljudima kojima je neophodna transplatacija. Iskreno se nadam da nas očekuje još dosta sličnih projekata – kazao je Jovanović.
Predstavnik humanitarnog Fonda Hilal, Nusret Erović, pozvao je građane da budu dio, kako je kazao, lijepe priče, i pomognu velikom broju porodica da dobiju krov nad glavom, kao i onima kojima su neophodni ljekovi.
Podsjećamo, humanitarna akcija “Srcem za Crnu Goru” počela je 15. decembra, a osim mnogobrojnih građana, podržao je i košarkaš Portlanda i reprezentativac Bosne i Hercegovine, Jusuf Nurkić, koji je donirao 50.000 EUR.
Nakon rasprave koja je trajala skoro pet sati, Skupštinja Oštine Tivat danas je većinom glasova odbornika vladajućeg saveza koji čine koalicija „Da zapečatimo“, DF, Krtoljska Lista Tivatska Acija i Bokeški Forum, usvojila odluku o rebalansu budžeta Opštine za ovu kao i budžet grada za narednu godinu.
Za usvjanje odluka kojima se zbog viška ostvarenih prihoda budžet za ovu godinu sa prvobitno planiranih 18.63 miliona eura, uvećava na iznos od 20,13 miliona eura, odnosno budžet za 2023. utrđuje na iznos od sada za Tivat rekordnih preko 24 miliona eura, glasalo je 17 odbornika vladajuće koalicije, odbornici opozicionog saveza DPS-SD-SDP-LP nisu se izjašnjavali, dok su predstavnici HGI u oba slučaja bili uzdržani, iako su prethodno u raspravi pohvalili predložene materijale.
„Pozdravljamo veća izdvajanja za sport, kulturu, socijalna davanja i vraćanje automonije lokalnim javnim ustanovama kojima se dogodine vraćaju njihovi žiro računi. Budžet je ambiciozan i to je činjeniuca- želimo da se on realizuje jer je to u interesu svih nas.“- kazao je Adrijan Vuksanović (HGI) koji je na pitanje potpredsjednika Opštine Vladimira Arsića (NP) zašto HGI onda neće da glasa za usvajanje budžeta i time da doprinos povećanju političke stabilnosti u Tivtu „koja nam je svima na korist“, odgovorio da je na vladajućem savezu da obezbjedi tu političku stabilnost i da on to nije uradio u protekle dvije godine kada je HGI kao opozicija, glasao za usvajanje budžeta za 2021.
Odbornici DPS, SDP, SD i LP tražili su detaljna objašnjenja za brojne stavke u rebalansu, odnosno budžetu za 2023. I oni su međutim, pohvalili činjenicu da Tivat sada ima dovoljno novca da poveća izdvajanja za sport, NVO sektor, socijalna ulaganja i podršku raznim institucijama poput lokalnih škola, kao i odluku da se nakon nekoliko godina, prekine praksa bivše DPS vlasti Tivta i lokalnim JU vrate samostalni žiro računi. Izrazilio su sumnju da će se realizovati kapitalni dio budžeta koji za 2023. iznosi čak 14 miliona eura, prozivajući lokalnu vlast da i ove godine ima loše ostvarenje kapitalnih investicija.
„Dobro je što se ide na povećanje nezavinsosti JU i odgovornosti njihovih direktora i savjeta ustanova za rezultate rada i nadam se da će to dovesti i do smanjenja neprimjerenog političkog uticaja na rad JU. Nadam se da ubuduće ove JU neće biti predmet podjela partijskog plijena i da će predsjednik Opštine uticati na to što će se npr. prikazivati kao program u Centru za kulturu.“- istakao je Vatrolsav Belan (LP) dok je Dubravka Nikčević (DPS) ukazala da završni račun budžeta Opštine za 2021. nije nikada usvojen a da su kapitalne investicije do sada veoma slabo realizovane.
„Nema relanog opravdanja za to. Bilo je dovoljno vrermena da se te investicije realizuju, ali je pitanje da li je bilo doboljno stručnosti i ustrajnosti.“- kazala je Nikčević na što joj je predsjednik Opštine Željko Komnenović (NP) odgovorio da je budžet za 2022. zbog političke blokade rada lokalnog parlamenta, jedva usvojio Odbor povjerenikatzek 31.marta a da je onda uslijedila višemjesečna predizborna kampnajn i sa njome zakonska ograničenja u obimu potrošnje sredstava iz gradske kase, potpuni nerad tivatskog katastra, te problemi sa nesavjesnim izvođačima radova sa kojima je Opština ove godine, prvi put u svojoj istoriji, zbog toga raskidala ugovore i naplaćivala im penale.
„Samo vi nemojte pominjati neusvajanje završnog računa budžeta Opštine Tivat za 2021. od strane bivšeg Odbora povjerenika u kojem su bili poredstavnici vaših partija koje je imenovala Vlada, a ne onih za koje su prethodno glasali građani Tivta. Najbolji završni račun budžeta jedne opštine u Crnoj Gori ikada, na koji je nezavisna eksterna revizija dala pozitivno mišljene za razliku o uslovnog koje su vaše lokalne vlasti godinama prethodno jedva dobijale, nije prošao pred Odborom povjerenika jer se predstavnici Podgorice u njemu nisu željeli o tome izjašnjavati. Nisu glasali protiv, već uopšte nisu htjeli da glasaju iz političkih trazloga. Kakvo takvo ponašanje veze sa mozgom ima – pitanje završnog računa budžeta ne treba da bude politika, već pitanje interesa grada. To je užas bio kako su se oni iz Podgorice u Odboru povjerenika odnosili prema potrebama građana Tivta i ne želim da se tako nešto našem gradu ikada više ponovi.“- kazao je Komnenović.
Aleksandar Đurović (SDP) optužio je Komnenovića, sekretara za finansije Jovana Brinića i Arsića da su kao novoizabrani odboornici, trenutno u konfliktu interesa i da se ne ponašaju moralno na što mu je Komnenović odgovorio da ima zakonski rok od mjesec dana da se izjasni koju će funkciju zadržati.
„O moralu priča predstavnik stranke koja je srušila prethodnu lokalnu vlast Tivta a i dan danas učestvuje u njoj jer su predstavnici SDP i dalje u svim odborima direktora lokalnih preduzeća i ustanova od kojih u nekima SDP i dalje sam kima većinu“- poručio je Komnenović.
Odbornik SDP je prozvao lokalnun upravu za neprimjeren politilki uticaj na lokalna preduzeča, ustanove, ali i fudbalski klub Arsenal i poručio im da se „ne hvale kao svojim velikim uspjehom ostvarenim prihodima budžeta koji su 20- 30 posto veći od plana jer je to produkt prvenstveno činjenice da su građani Tivta odgovorni platiše poreza i to nije nikakva velika zalsuga opštinskih službi“.
„Tačno je da su Tivčani vrlo odgovorni prema izvršavanju svojih obaveza, ali je to bio slučaj i svih prethodnih godina kada ste vi i DPS vršili lokalnu vlast, pa je vazda Opštini falilo novca i budžeti nisu bili i izbliza ovoliku.“- odgovorio je Đuroviću sekretar za finansije Jovan Brinić koji je opoziciju liše HGI, prozvao i zbog toga što nisu učestvovali u javnim raspravama prilikom izrade nacrta budžeta za 2023. niti su u propisanoj proceduri, podnijeli ijedan amandman na materijal koji su potom na sjednici SO, neki od njih kritikovali.
Portonovi Praznični bazar i nesvakidašnje dekoracije oduševili su posjetioce već prve sedmice praznične čarolije u naselju koje je i ove godine donijelo duh svjetskih metropola u Crnu Goru. Pored najveće i najelegantnije jelke koja krasi Portonovi marina trg, posebnu pažnju posjetilaca privukao je nesvakidašnji Light, Laser & Music Show u kome su posjetioci uživali pet dana.
‘”Dramatična instalacija pet dana je osvjetljavala noćno nebo iznad rizorta i zaista bila jedan od svjetlosnih spektakala koji su dali posebnu čar kako dekoraciji tako i najvećoj jelki. Ovo je jedna od četiri takve jelke u ovom dijelu Evrope, visoka 12 metara i ukrašena posebnim svjetiljkama i ukrasima. Specifičnost ove jelke je i što je modelirana po pravom boru pa se prirodno uklapa u ambijent što nam je bilo jako važno pri odabiru iste.”, istakla je Adrijana Husić, direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom.
Portonovi
Upravo zahvaljujući pažljivo biranoj dekoraciji, i programu, Portonovi bilježi milionske preglede na društvenim mrežama već na samom početku prazničnih aktivnosti, a ujedno i sve veće interesovanje za boravak kako u Portonovom tako i Herceg Novom tokom decembra mjeseca.
“Posebno nas raduje veliki broj ljudi koji nas je posjetio prethodnog vikenda, i da se tražilo parking mjesto više za concert grupe Perper koja je simbolično otvorila Praznični bazar. Ovo je potvrda da i primorska mjesta mogu biti destinacija koju ljudi biraju ne samo tokom ljetnjih mjeseci, već i nakon toga. A mi smo se zaista potrudili da damo razlog više da upravo ove praznične sezone svi gosti imaju potpun ugođaj i sve što je potrebno za lijepo praznovanje”, istakla je Husić i dodala da sus vi programi potpuno besplatni.
Portonovi
Od početka decembra pa sve do 8. januara 2023. goste očekuje raznovrstan program za sve generacije i za svačiji ukus.
Brojni događaji, praznični bazar sa najboljom ponudom delikatesa i kreativne radionice za najmlađe, prave idiličnu atmosferu, savršenu za druženje sa najmilijim osobama. U narednom period, očekuju nas i koncerti regionalih zvijezda (klapa Šufit 23. decembra, Amira Medunjanin 5. januara i Petar Grašo 7. januara) domaćih bendova i DJ-eva, a nakon programa, zabava će se nastaviti u našim lokalima, uz uživanje u specijalitetima različitih internacionalnih kuhinja, aromama iz najrazličitijih krajeva svijeta, egzotičnim koktelima, šampanjcu i dobroj muzici.
Portonovi
Bilo kao gost u nekoj od rezidencija ili kao posjetilac, Portonovi svečanosti biće savršene za završetak ove godine i početak nove na najbolji mogući način.
Za više informacija o događajima kontaktirajte events@portonovi.com, a za specijalne ponude i rezervacije smještaja kontaktirajte stay@portonovi.com ili +382 67 177 444.
Izgradnja pamp treka (pump track) u okviru projekta Ćiro dva je u završnoj fazi. Danas će biti završeno asfaltiranje, a potom će uslijediti uređenje zelenih površina uz stazu.
Uz pamp trek, u okviru ovog projekta, Herceg Novi je dobio biciklističku i staza za brdski biciklizam u Sutorini, kazala je Vladana Kundačina iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, za RTHN.
– Pamp trek je prva adrenalinska staza, ne samo u Herceg Novom već na ovim prostorima. Jako su popularne u evropskim destinacijama. Sada Herceg Novi dobija jednu novu adrenalinsku ponudu, kazala je Kundačina.
Cilj projekta Ćiro dva je ojačavanje i promovisanje nove turističke ponude.
pump-track-riding
-Herceg Novi nije samo poznat po plažama, već i po aktivnom turizmu. Projekat završava 31. decembra.
Ukupna vrijednost projekta Ćiro dva, koji se finansira iz evropskih fondova, je milion i 700.000 eura, od kojih je 500.000 opredijeljeno za Opštinu Herceg Novi. Glavni partneri u ovom projektu su Agencija za izgradnju i razvoj i opštine Ravno i Konavle.
Program 54. Praznika mimoze, koji će biti održan od 17. februara do 05. marta 2023. godine predstavljen je hotelijerima koji posluju na području opštine Herceg Novi. Sastanak održan juče u sali Skupštine opštine bio je prilika da se hotelijeri upoznaju sa bogatim programom, kao i da se nosiocima turističke ponude prezentuju mogućnosti za uključivanje u program i prilika da kreiraju atraktivne paket aranžmane u tom periodu.
Hotelijere su pozdravili predsjednik Opštine Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Konjević, koji su objasnili da se na kreiranju programa Praznika mimoze radi duže od tri mjeseca, te da je on u ovom trenutku zaokružen i vrlo brzo će biti saopšten javnosti.
„Saradnja i dobra komunikacija turističke privrede sa lokalnom upravom, kao i sa svim ustanovama koje su nosioci realizacije Praznika mimoze od najvećeg je značaja za uspjeh našeg festivala. Ove godine imamo sjajan program i očekujemo odličnu posjećenost. Tome će doprinijeti i marketinška kampanja koja je prilika za zajedničku promociju na međusobnu korist grada i turističke privrede“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić. On je pozvao hotelijere da pripreme paket aranžmane, kao i da daju svoje predloge i sugestije u vezi sa programom, kako bi doprinijeli da Praznik mimoze još jednom bude nešto o čemu će govoriti cijeli region.
„Drago mi je da ste se odazvali na ovaj poziv i nadam se dobroj saradnji. Mi kao lokalna uprava smo u vašoj i u službi ovog grada, a svi mi zajedno treba da budemo u službi turista koji dođu u Herceg Novi“, poručio je potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević.
Program 54. Praznika mimoze predstavio je Damir Kokeza, koji je u okviru Direkcije festivala zadužen za koordinaciju marketinških aktivnosti. Objasnio je da je program koncipiran tako da centralna dešavanja budu organizovana vikendima, što je pogodno za kreiranje paket aranžmana, te pozvao hotelijere da kreiraju sopstvenu ponudu koja bi bila promovisana kroz kampanju Praznika mimoze.
U okviru 54. Praznika mimoze će tokom 16 dana biti organizovano više od 40 događaja, istakao je Kokeza. Poručio je da će manifestacija ostati vjerna tradiciji i zadržati sve događaje po kojima je prepoznatljiva, ali će i nekim novim programima nastojati da privuče mlađu publiku.
Na sastanak su pozvani svi hoteli na području Herceg Novog koji su otvoreni u zimskom dijelu godine. Pozivu su se odazvali: Institut Igalo, rizort Portonovi, hotel „One & Only“, hoteli „Lighthouse“, „Play“, „Azzuro“, „Ellena“, „Fiammanti“, garni hotel „Krušo“, agencija „Trend Travel“ i kompanija „Carine“ u okviru koje posluju hoteli „Kumbor“, „Park“ i „Delfin“.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Direkcije 54. Praznika mimoze iz Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Javne ustanove kulture „Herceg fest“ i NVO „Maškare“.
Kako je dogovoreno, u narednom periodu će biti nastavljena komunikacija sa hotelijerima, a u planu je organizacija još jednog sastanka sa ciljem njihovog uključivanja u program Praznika mimoze, zajedničkog djelovanja i uspješnog predstavljanja ponude Herceg Novog na najznačajnijim emitivnim tržištima.
Na Badnji dan se u mnogim našim krajevima njeguju stari običaji i priprema se sušeni Norveški bakalar. No sušenje ribe nije samo vezano uz Norvešku.
Dok nije bilo zamrzivača, i na našoj obali i otocima sušili morski pas, mačka, golub, oslić, orada, raža i druge ribe. A ljudi k’o ljudi. Uvijek je slađe ono što je tuđe, pa je tako sušeni bakalar postao i ostao najtraženija delicija za Badnjak.
Zdrava namirnica uvijek na dohvat ruke
Osim sušenoga, na tržištu se može kupiti svježi i zamrznuti bakalar. Bijela je to riba bogata visokokvalitetnim bjelančevinama. S manje vezivnog tkiva, a više vode, mekši je od mesa. Ima i manje masti u odnosu na meso. Zahvaljujući tome, lakše je probavljiv, pa su i njegove hranjive tvari lakše iskoristive.
Iako manje nego u plavoj, i u bakalaru ima cijenjenih omega-3 masnih kiselina; EPA i DHA. Pokazuju višestruki pozitivan učinak na zdravlje. Smanjuju koncentraciju kolesterola i masnoća u krvi, sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka, pomažu koncentraciji i zdravlju mozga, kao i pokretljivosti zglobova.
Osim toga, bakalar je izvor vitamina i mineralnih tvari. Izdvajaju se vitamini A, D, te vitamini B skupine. Zato, zašto čekati Badnjak da bismo uživali u bakalaru? Iskoristimo njegovu vrijednost tijekom cijele godine.
Bakalar s limunom i kaparima
Sastojci (za 4 osobe):
500 g svježih ili zamrznutih fileta bakalara
4 jušne žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
2 jušne žlice kapara
1 limun
¼ čajne žličice soli
¼ svježe mljevenog papra
3 češnja češnjaka
brašno
peršun za posipanje
Priprema: Filete bakalara posolite i popaprite te pospite brašnom. Stavite ih u tavu sa zagrijanim uljem i pecite sa svake strane oko tri minute dok ne porumene. Pečene filete izvadite na tanjir za serviranje i poklopite.
Ulje na kojem se pržila riba procijedite kako biste uklonili ostatke brašna. Dodajte limunov sok, kapare i usitnjeni češnjak. Sve zajedno prigajte, miješajući na laganoj vatri oko jednu minutu. Prelijte po bakalaru, pospite usitnjenim peršinom i poslužite uz kuhani krompir i salatu od rikule.
U Hrvatskoj se za božićne i novogodišnje blagdane odnosno u razdoblju od 23. decembra ove do 8. januara 2023. godine očekuje oko 200 tisuća turista i više od 565 hiljada noćenja, što bi bilo oko 18 posto više turista i 14 posto više noćenja nego u isto vrijeme prethodne godine, doznaje se iz HTZ-a.
Riječ je o procjenama turističkog prometa za predstojeće blagdane na temelju ankete Hrvatske turističke zajednice (HTZ) provedene na razini županijskih turističkih zajednica.
Rezultati ankete pokazali su i da se najviše turističkih dolazaka i noćenja za predstojeće blagdane očekuje u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri.
Iz HTZ-a iznose i podatke o turističkom prometu u dosadašnjem dijelu ove godine u kojemu je 18,7 miliona turista ostvarilo 104,4 milijuna noćenja, što je 37 posto više dolazaka turista i 25 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2021. godine.
U usporedbi s 2019. godinom dolasci su na 91 posto, a noćenja na 96 posto, pri čemu ih je najviše u dosadašnjem tijeku godine ostvareno u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji te na Kvarneru.
Po destinacijama, najviše noćenja do sada je bilo u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu i Medulinu, a među turistima najviše su noćenja ostvarili Nijemci, zatim domaći turisti te Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Česi.
U povodu dosadašnjih rezultata i očekivanja do kraja godine, direktor HTZ-a Kristjan Staničić je naglasio kako se Hrvatska nalazi među destinacijama s najbržim oporavkom turizma, posebice s ostvarenih 96 posto noćenja iz rekordne 2019. godine.
– I u dosadašnjem dijelu prosinca sa 175 tisuća turista i 433 tisuće noćenja imamo rast od 38 odnosno 27 posto u odnosu na isto vrijeme 2021., a u odnosu na prosinac 2019. dostigli smo 90 posto dolazaka turista i čak 99 posto noćenja. Najviše noćenja u prosincu ostvareno je u Zagrebu, na Kvarneru i u Istri, a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Splitu, Opatiji, Dubrovniku i Rovinju – iznosi Staničić.
Zaključno poručuje kako su uvjereni u nastavak pozitivnih trendova i tijekom zimskih mjeseci, jer hrvatske destinacije nude bogate i atraktivne programe koji uspješno privlače brojne domaće i strane turiste
