Tivat – koncert Željka Bebeka za dušu…

0

Nakon fenomenalne novogodišnje noći, građani i posjetioci Tivta prvog dana januara bili su u prilici da uživaju u dnevnom koncertu Verice Čuljković uz pratnju DJ Danila Radusinovića. Večernje slavlje počelo je oko 21 sat, kada je nastupio ženski tamburaški sastav “La banda”.

Nešto kasnije ljubitelji evergrina, popa i starih hitova Bijelog dugmeta, uživali su u koncertu Željka Bebeka, koji je publici priredio trosatnu zabavu.

Iz Turističke organizacije Tivta poručuju da su veoma zadovoljni posjećenošću tokom prva dva dana Nove godine, kao i organizacijom muzičkih događaja tokom praznika.

Von der Leyen: Hrvatski ulazak u eurozonu i šengen svjedočanstvo njezine marljivosti

0
Von der Leyen: Hrvatski ulazak u eurozonu i šengen svjedočanstvo njezine marljivosti
Foto Hina

Ulazak Hrvatske u šengen i eurozonu svjedočanstvo je njezina marljivog rada i odlučnosti, rekla je u nedjelju na hrvatsko-slovenskoj granici predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uz premijera Andreja Plenkovića koji je naglasio da je s ta dva postignuća Hrvatska ostvarila najdublju moguću integraciju.

Predsjednica Komisije na Novu godinu stigla je na šengenom ‘ukinut’ granični prijelaz Bregana, u društvu premijera Andreja Plenkovića, nove slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar, šefove diplomacija dviju država i povjerenice EK-a Dubravke Šuice.

„Ovo je dan za slavlje, ovo je sezona novih početaka”, rekla je Njemica na konferenciji za medije.

„Nema mjesta u Europi gdje je to više istina nego tu, na hrvatsko-slovenskoj granici”, naglasila je predsjednica EK-a i nazvalai hrvatski ulazak u prostor slobodnog kretanja i eurozonu ogromnim postignućima za najmlađu članicu Europske unije.

„To je svjedočanstvo vašeg nevjerojatnog putovanja, vašeg teškog rada i odlučnosti”, naglasila je Von der Leyen.

Europa će raditi na zaštiti šengenskog prostora koji je „uvijek pred izazovima”, ali ga se „ne smije uzeti zdravo za gotovo”, rekla je. Dio članica prostora slobodnog kretanja proteklih su godina vraćale granične kontrole zbog migrantske krize i pandemije koronavirusa.

„Šengen je stvar predanosti i međusobnog povjerenja. U šengenu se oslanjamo jedni na druge. A mi znamo da vama možemo vjerovati i osloniti se na vas”, poručila je Von der Leyen Hrvatskoj.

Govoreći o euru, predsjednica EK-a istaknula je kako je riječ o drugoj najvažnijoj valuti na svijetu koja europske države čini snažnijima na svjetskoj razini i jedno je od najvećih europskih postignuća. Euro kovan u Hrvatskoj, sa simbolom kune, uspješni je spoj hrvatskog „nacionalnog identiteta i europske sudbine”, dodala je.

Premijer Plenković na konferenciji je rekao da je 1. januara 2023. „povijesni dan” kad je Hrvatska ostvarila svoje „strateške, državničke i političke ciljeve”.

„Došli smo do trenutka kada smo u najdubljoj integraciji u kojoj Hrvatska može biti, kao zemlja koja prije 31 godinu nije bila međunarodno priznata” te je privremeno bila pod okupacijom, naglasio je premijer pa zahvalio hrvatskim braniteljima bez čije „žrtve i doprinosa” ne bi bilo današnje hrvatske slobode i demokracije.

Hrvatska je pridruživanjem eurozoni i šengenskom prostoru, kao jedina zemlja koja je to postigla na isti dan, postala jedna od samo 15 europskih zemalja koje su istovremeno dio tih dviju integracija te NATO saveza, rekao je premijer i dodao da mu je drago što je u 2022. Hrvatska dovršila i Pelješki most, u čemu su svoj udio imali i slovenski arhitekti, ali i europska sredstva.

Hrvatska je te ciljeve ostvarila „zasluženo”, a nakon 1. januara za nju „ništa više nije isto”, rekao je Plenković.

Premijer je na granici zahvalio ministrima koji su radili na tim postignućima te policiji na čuvanju granice.

Svoje „kapacitete (policija) je sada spremna preorijentirati na vanjske”, više od 1350 kilometara duge granice EU-a i šengenskog područja, rekao je.

Hrvatska na njima neće graditi žicu ni barijere, naglasio je Plenković.

„To su političke postavke kojih se držimo čvrsto i držat ćemo ih se do kraja”, zaključio je.

Nova slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar na konferenciji je kazala kako je „iskreno” veseli hrvatski ulazak u dva prostora, naglasivši kako je integracija „jedini put” za Europu te za države zapadnog Balkana.

„Europa je naš dom. Mi smo obavezni čuvati taj dom i učiniti ga ugodnim”, rekla je.

Kao poveznicu Slovenije i Hrvatske, ali i Njemačke, domovine predsjednice Europske komisije, Pirc Musar izdvojila je Primoža Trubara, slovenskog protestantskog reformatora i „oca slovenske pismenosti” koji je pomagao u izdavanju knjiga na hrvatskom jeziku, tiskanih u Njemačkoj.

„Trubar je bio onaj koji je prelazio granice ideologije i države. Njega je vodila ideja reformacije, a nas ideja Europe”, rekla je Slovenka.

Naglasila je da povijest može povezivati, ali i razdvajati države, a na ovim područjima „bilo je dosta” da ona razdvaja.

„Pozdravljam što između Slovenije i Hrvatske ponovno nema granice. Zaista se iskreno tome radujem”, zaključila je nova slovenska predsjednica.

Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja, ušavši time u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama.

Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. marta ukinut će se i one u zračnim lukama.

S novom godinom Hrvatska je postala i članica eurozone, pridruživši se više od 342 milijuna ljudi koji se koriste eurom.

U Kotoru rođena prva beba u Boki u 2023.

0
Čestitka – Jokić

Prva beba u Novoj 2023. godini rođena je u kotorskom porodilištu jutros u 1:09. Na svijet je došao Matej, dječak težak 3 450 grama, dug 51 cm.

Kako je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić objavio na Fejsbuk stranici i mama, Vanja Vučetić i Matej se osjećaju dobro.
On im je u ime Opštine Kotor poželio puno zdravlja i sreće.

Koncert mješovitog hora SPD Jedinstvo u Kotoru

0
Koncert mješovitog hora SPD Jedinstvo u Kotoru
Jedinstvo Bozicni koncert 2023.

Koncert mješovitog hora Srpskog pjevačkog društva (SPD) „Jedinstvo“ (1839) Kotor biće održan u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu u srijedu 4. januara sa početkom u 18 časova.

Koncert se održava u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“ pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i u organizaciji Turističke organizacije Kotor i NVU Karampana.

Novogodišnja noć protekla mirno, više od 31.000 građana ušlo u CG

0
Novogodišnja noć protekla mirno, više od 31.000 građana ušlo u CG
Doček NG u Tivtu / foto Mediabiro

Novogodišnja noć u Crnoj Gori protekla je mirno i nije bilo većeg narušavanja javnog reda i mira, ni ugrožavanja bezbjednosti građana, kazao je na konferenciji za novinare načelnik Operativno komunikacionog centra Uprave policije Mladen Marković. Navodi i da u novogodišnjoj noći praktično nije bilo upotrebe vatrenog oružja.

U odnosu na prethodne godine, kako ističe Marković, za novogodišnju noć nije bilo krivičnih djela nasilja u porodici, a je bilo pet prekršaja iz te oblasti, a jedna osoba je zadržana.

Evidentirano je, kako ističe, i šest prekršaja iz oblasti javnog reda i mira.

Dodaje da je nešto povećan broj saobraćajnih nezgoda, kojih je bilo 23 dok je 13 osoba zadobilo lakše tjelesne povrede.

Pred Novu godinu u Crnu Goru ušlo 77.000 osoba

Tokom jučerašnjeg dana, kako kaže Marković u Crnu Goru je ušla 31.000 građana, dok je iz države izašlo njih 22.000.

Navodi da je ukupan broj ulazaka u državu od 29. do 31. decembar bio oko 77.000 dok je iz države izašlo 66.000 građana. To je, kako kaže, više neko godinu ranije.

Marković kaže i da je uoči novogodišnjih praznika smanjena nelegalna prodaja pirotehnike.

Granica

– Od 29. do 31. decembra mi smo nešto više od 14.000 petardi oduzeli od neleganih prodavaca i podnijeli prijave protiv više osoba – naveo je Marković i podsjetio da akcija “Petarda” traje do 20. januara.

Ističe da je u toku 2022. godine bilo 160 incidenata vezanih za vatreno oružje, što uključuje upotrebu, municije ili eksplozivnih sredstava.

Kako kaže, iako je ova statistika nepoželjna, “u ovoj novogodišnjoj noći praktično nijesmo imali upotrebu vatrenog oružja”.

– Mi ćemo ponovo aktivirati kampanju “Poštuj život vrati oružje” – zaključio je Marković.

H.Novi – Potvrđeni dodatni letovi iz Beograda u toku Praznika mimoze

0
H.Novi – Potvrđeni dodatni letovi iz Beograda u toku Praznika mimoze
Mimoza HN

Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi dogovorio je sa crnogorskom nacionalnom avio kompanijom organizaciju većeg broj letova iz Beograda za Tivat u toku 54. Praznika mimoze.

Dejan Pižurica, direktor prodaje kompanije Air Montenegro, saopštio je da će termini u kojima će se dodatni letovi odvijati biti objavljeni sredinom ovog mjeseca.

Dodatni letovi u toku Praznika mimoze, kako je istakao sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović, omogućiće bolju popunjenost smještajnih kapaciteta i povećati broj turista tokom februara i marta.

“Očekujemo znatno veći broj gostiju iz Srbije jer 54. Praznik mimoze počinje 17. februara, a u tom periodu su i praznici u Republici Srbiji. Program je inoviran u odnosu na prethodne godine i koncipiran tako da nudi zanimljive sadržaje za sve ukuse i generacije. Nadamo se uspješnom dogovoru sa agencijama iz Banja Luke. Naš cilj nije samo bolja posjeta u toku Praznika mimoze, jer nakon toga slijede Vaskršnji praznici i Prvi maj. Herceg Novi mora da bude vidljiviji i konkurentniji na turističkom tržištu regiona i Evrope uopšte. Ovo će ujedno biti i početak promotivnih aktivnosti za narednu ljetnju turističku sezonu”, istakao je Vitomirović.

Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine Herceg Novi će, na sastanku koji će uslijediti sa svim zainteresovanim turističkim agencijama iz Banja Luke, sagledati mogućnost uvođenja čarter letova iz tog dijela Bosne i Hercegovine.

Novogodišnje kupanje tačno u podne

0

U Donjoj Lastvi pored Tivta, prvog dana Nove godine zatekli smo prizor kao da je ljeto – ljudi se kupaju u moru. Oni koji ih u zimskim jaknama posmatraju su jedini pokazatelj da je i dalje zima.

Naime, danas je održano tradicionalno novogodišnje kupanje, članova Avanturističkog kluba K4 iz Tivta, na čelu sa osnivačem kluba Dejanom Miloševićem.

Osim članova kluba bilo je i drugih kupača, među kojima je bilo djece i dama, koji su se prethodno na plaži zagrijali pod “dirgentskom palicom” Miloševića.

“Kupanje 1. januara tačno u podne, postalo je tradicija u ovom malom bokeškom mjestu koje organizujemo još od 2014. godine. Kao što vidite, vrijeme je ove godine idealno tako da su nam se osim članova kluba pridružili i turisti koji borave u našem gradu.

Temperatura mora tačno u podne 1. januara 2023, bila je 13 stepeni Celzijusa, a vazduha 16 stepeni.

Kopenhagen rekorder po broju ‘ribljih vrtića‘, evo kako funkcionira ovaj sjajan izum

0
Kopenhagen rekorder po broju ‘ribljih vrtića‘, evo kako funkcionira ovaj sjajan izum
Kopenhagen, Danska

Organizacija SailGP koja priređuje natjecanja na ‘letećim‘ katamaranima donirala je 25 uzgajališta riblje mlađi gradu Kopenhagenu koji se sada može pohvaliti s čak 125 uzgajališta, što je najviše u svijetu.

Riječ je o patentu francuske tvrtke Ecocean koja je osmislila čelične kaveze u kojima se riblja mlađ može razvijati izvan dosega morskih grabežljivaca. Prve ‘biokolibe‘ ili riblje vrtiće, postavio je Svjetski fond za zaštitu prirodu WWF u Kopenhagenu u partnerstvu s By&Havnom, prije godinu dana.

Kavezi imaju i unutrašnje pregrade s ljušturama školjaka, najčešće kamenica, u kojima rastu alge i sitni morski organizmi, što pruža ribicama zaklon i hranu.

– Svako novo uzgajalište riba daje svoj doprinos jačanju ravnoteže u našim morskim ekosustavima. Stoga je vrlo drago što će sada biti još više biokoliba koje mogu promovirati divlju lučku prirodu u Kopenhagenu i povećati znanje o životu ispod površine mora – rekao je Thomas Kirk Sørensen, morski biolog i viši savjetnik u Svjetskom fondu za prirodu WWF-a.

Dubrovčani i gosti Novu godinu dočekali na prepunom Stradunu

0
Dubrovčani i gosti Novu godinu dočekali na prepunom Stradunu
Dubrovnik – foto Juzni.hr

Dubrovčani i njihovi gosti u novu 2023. ušli su na prepunom Stradunu uz koncert Petra Graše i Ante Gelo Benda te vatromet, koji će prema najavi gradonačelnika Mate Frankovića ubuduće zamijeniti dronovi.

Franković je okupljenima poželio puno sreće, zdravlja i osobnog zadovoljstva.

“A našoj Europi i našem svijetu, nek’ je zdravlja i mira, a sve drugo će doći“, poručio je  u novogodišnjoj čestitci u prvim sekundama nakon ponoći sugrađanima i gostima grada kojih je na Stradunu bilo skoro 11 hiljada.

Program dočeka u sklopu 9. Dubrovačkog zimskog festivala počeo je u subotu na Staru godinu Dječjim dočekom uz Ante Gelo Bend na Stradunu, kao i tradicionalnom kolendom Folklornog ansambla Linđo, Zbora Libertas i Gradske glazbe Dubrovnik ispred crkve sv. Vlaha.

U nedjelju 1. januara 2023. godine u podne će se na Stradunu, nakon dvije godine stanke, održati tradicionalni novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra „Orlandov bal“ pod ravnanjem Ivana Huta uz mezzosopranisticu Martu Hut i tenora Roka Radovana.

U večernjim satima će na istom mjestu nastupiti Tomislav Bralić i klapa Intrade.

Prema informaciji gradske Turističke zajednice, u Dubrovniku u hotelskom i privatnom smještaju novogodišnje blagdane provodi oko pet hiljada gostiju, većinom iz regije, a otvoreno je 14 hotela.

Svijet dočekao novu 2023. i ostavio burnu godinu iza sebe

0
Svijet dočekao novu 2023. i ostavio burnu godinu iza sebe
Svijet dočekao novu 2023.
Foto: Andrew Kelly / Reuters

Svijet je dočekao novu godinu uz prepunu zabavu na Times Squareu i vatromete iznad evropskih prijestolnica, nadajući se kraju rata u Ukrajini i povratku u post-COVID normalnost u Aziji.

Bila je to godina obilježena sukobom u Ukrajini, gospodarskim stresovima i učincima globalnog zatopljenja. Ali bila je to i godina u kojoj smo vidjeli dramatično Svjetsko prvenstvo u nogometu, brze tehnološke promjene i napore da se odgovori na klimatske izazove.

Nakon što je 2023. stigla u Aziju, Afriku i Europu, New York je dočekao novu godinu u tipičnom stilu dok su se tisuće okupile na kišom okupanom Times Squareu, satima čekajući da padne lopta koja označava dolazak nove godine. Lopta promjera 3,7 metara napravljena od kristalnih trokuta skliznula je niz stup na vrhu zgrade od 25 katova kako bi označila promjenu kalendara.

U međuvremenu, milijuni su na televiziji gledali prateće glazbene točke i odbrojavanje iz suhih i toplih dnevnih soba diljem svijeta.

Prije toga, s druge strane Atlantika, milenijski kotač Londonsko oko obojano je u plavo i žuto u znak solidarnosti s Ukrajinom, dok je u ponoć krenuo veliki vatromet u britanskoj prijestolnici.

Proslava, koju je londonski gradonačelnik proglasio najvećom u Europi, također je dala počast kraljici Elizabetu II. koja je umrla u rujnu, engleskoj nogometnoj reprezentaciji i duginim bojama LGBTQ Pridea, koji je obilježio 50. obljetnicu.

Za Ukrajinu se činilo da se ne nazire kraj borbama koje su počele kada je Rusija izvršila invaziju u veljači.

Brojne eksplozije čule su se u Kijevu i drugim mjestima diljem Ukrajine, a sirene za zračnu uzbunu zavijale su širom zemlje u ranim satima novogodišnjeg dana. Međutim, u Kijevu su se ljudi okupili kraj središnjeg gradskog božićnog drvca dok se približavala ponoć.

– Ne odustajemo. Nisu nam mogli pokvariti slavlje, rekla je 36-godišnja stanovnica Kijeva, koja je slavila sa svojim suprugom.

Slavlje u Moskvi bilo je tiho, bez uobičajenog vatrometa na Crvenom trgu.

Drugdje u Europi, vatrometi su održani iznad Partenona u Ateni, Brandenburških vrata u Berlinu i Slavoluka pobjede u Parizu, gdje su se ljudi okupili na aveniji Champs-Elysees kako bi gledali prvi novogodišnji vatromet u glavnom gradu Francuske od 2019.

No, kao i mnoga druga mjesta, glavni grad Češke Prag bio je u ekonomskoj krizi pa nije priredio vatromet.

– Održavanje slavlja nije se činilo prikladnim, rekao je glasnogovornik gradske vijećnice Vit Hofman.

Ranije je Australija započela slavlje svojim prvim dočekom Nove godine bez ograničenja nakon dvije godine pandemije virusa COVID-19.

Sydney je dočekao Novu godinu uz tipično blistav vatromet s mosta Harbour Bridge.

U Kini su stroga COVID ograničenja ukinuta tek u prosincu jer je vlada naglo preokrenula svoju politiku “nultog COVID-a”, što je dovelo do skokovitog porasta infekcija.

Dok službeni broj smrtnih slučajeva u Kini jedva raste, britanska tvrtka za zdravstvene podatke Airfinity procijenila je prošli tjedan da oko 9000 ljudi u zemlji vjerojatno umire svaki dan od COVID-a.

Ali u gradu Wuhanu, gdje je pandemija počela prije tri godine, okupile su se tisuće ljudi unatoč velikim mjerama sigurnosti.

Podignute su barikade, uz stotine policajaca na straži. Sa zvučnika je odjekivala poruka koja savjetuje ljudima da se ne okupljaju. Ali gomila veseljaka nije se obazirala na to.

U Šangaju su se mnogi okupili uz rijeku na povijesnoj šetnici Bund s koje se pruža prelijep pogled na futurističke nebodere financijskog središta Kine Pudonga.