„MSC Nuria“ kojim komanduje kapetan iz Crne Gore spasila pet brodolomaca na Atlantiku

„MSC Nuria“ kojim komanduje kapetan iz Crne Gore spasila pet brodolomaca na Atlantiku
brod MSC NURIA koji je spasio brodolomce na Atlantiku

Kontejnerski brod „MSC Nuria“ kojim komanduje zapovjednik iz Crne Gore a gotovo svi oficiri su mu naši državljani, spasio je u noći 19. na 20.decembar u Atlanstkom okeanu, zapado od obala Maroka, šest osoba koji su danima plutali okaenom u onsposiobljenom gumenjaku.

Panamaks kontejneraš italijansko-švajcarske kompanije Mediteran Shipping Company plovio je na redovnoj liniji iz španske luke Las Plamas na Kanarskim ostrvima prema Gibraltaru, odnosno ka luci Livorno u Italiji, kada je dobio obavještenje od jedne male jedrilice koja je bila na putu prema Kanarskim  ostrvima, da je ta jahta na oko 40 milja zapadno od marokanske obale, uočila gumenjak sa više osoba u njemu kojima treba pomoć.

Pokrenuta je akcija traganja i spašpavanja na moru koji su koordniirali MRCC centri Madrid, Rabat i Las Palmas i brodovi koji su se zatekli u blizni pozicije koju je javila jahta, krenuli su u potragu za gumenjakom i ugroženim ljudima na njemu. Sve je otežavala činjenica da je u međuvremenu pala noć, a da osobe u gumenjaku kod sebe nisu imale nikakvo svjetlo kojim bi mogle signalizovati svije prisustvo o brodovima koji su tragali u blizini.

Ipak, srećnim spletom okolnosti i velikim trudom posade koja je u mrkloj noći osmatrala horizont i čak osluškivala sa palube hoće li čuti pozive u pomoć ljudi na gumenjaku, na ugroženo maleno plovilo naišao je 275 metara dugi panamaks kontejneraš „MSC Nuria“. Brod od 63.400 tona deplasmana se onda zaustavio ju neposrednoj blizini gumenjaka, a posada „MSC Nurie“ kioju su činili pomorci iz Crne Gore, Italije i iz pacifičke ostrvske države Samoa, pokazala je izuzetnu vještinu i hrabrost kako bi spasila ugrožene ljude. Budući da je pet muškaraca i jedna mlađa žena koji su se zatekli u gumenjak bili potpuno iznemoglo ili previše povrijeđeno da bi se sami mogli popeti uz buškainu (skale koje se uz bok broda spuštaju do obale u luci radu ukrcaja i iskrcaja posade) a koju je posada „MSC Nurie“ spustila skoro do nivoa mora, Kotoranin – prvi oficir palube sa kontejneraša se spustio sa broda i ušao u gumenjak kako bi pomogao iscrpljenim osobama da se domognu spasa. Uz asisteciju mornara, Kotoranin je iz gumenjaka izvukao pet osoba dok je mu je za prebacivanje šestog i najslabijeg među brodolomcima, dodatnu pomoć morao dati morao pružiti i treći oficir „MSC Nurie“. U svemu tome, osim mrklog mraka, teškoće je pravila činjenica da je bilo dosta tzv. mrtvog mora sa valovima vieine preko 4 metra a koji su u jednom momentu gumanjek zanijeli i podvukli ga pod samu krmu „MSC Nurie“. Iako su u tom trenutku bili ugroženi životi i preostalih brodolonmaca i dvojice naših pomoraca koji su se sa broda spustili u malo plovilo, na sreču se sve dobro završilo i svi su se oni na kraju domogli sigurnosti na palubi velikog kontejnerskog broda.

Iznurenim i izranjavljenim ljudima- Arapima koji su na gumenjaku što je izgubio motor,  plutali morem već 20 dana, posada MSC „Nuriue“ ukazala je svu moguću pomoč i njegu, ali je uprkos tome, jedan od spašenih brodolomaca ipak nešto kansije, na žalost, preminuo od iznemoglosti i zadobijenih povreda. Naime, oni su prethodno zadnja četiri dana koja su bespomoćno proveli na Atlantiku u malom gumenjaku nošeni okeanskim strujama i vjetrovima, bili  ostali potpno bez hrane i vode, što je na kraju, za jednog od brodolomaca bilo kobno.

Četvoricu preživjelih muškatraca i jednu ženu „MSC Nuria“ je juče iskrcala na sidrištu pred lukom Safi i predala marokanskikm vlastima, nakon čega je kontejneraš nastavio put prema Livornu.

Bolnica Meljine biće istureno odjeljenje JZU opšte bolnice Kotor

0
Bolnica Meljine biće istureno odjeljenje JZU opšte bolnice Kotor
Bolnica Meljine

Uprava za katastar i imovinu preuzeće 26. decembra nepokretnosti Bolnice Meljine, pa će ova zdravstvena ustanova od 1. januara funkcionisati kao istureno odjeljene JZU opšta bolnica Kotor, kazao je za RTCG direktor Fonda za zdravstveno osiguranje i član Komisije za rješavanje problema ove ustanove, dr Vuk Kadić.

Na taj način, kako je objasnio, biće riješen status oko 150 zaposlenih, a građanima Herceg Novog biće osigurana adekvatna zdravstvena zaštita na sekundarnom nivou.

– Trenutna situacija u Opštoj bolnici Meljine nije sjajna, svi to dobro znamo. Tamo je trenutno zaposleno 11 ljekara za stalno, četiri ljekara koji su penzioneri, ali rade puno radno vrijeme, oko 60 zaposlenih medicinskog kadra i 68 do 70 nemedicinskog kadra. Govorimo negdje oko 150 ljudi, odnosno porodica koje su direktno vezane za opstanak ove zdravstvene ustanove – navodi on.

Preuzimanje nepokretnosti od Uprave za katastar i imovinu je početak procesa uvođenja Bolnice u sistem javnog zdravstva, objašnjava dr Kadić, za šta do sada nije postojalo načina, jer je bila privatna zdravstvena ustanova u stečaju.

– Do sada smo imali situaciju da na entuzijazam zaposlenih u Bolnici održavamo nivo zdravstvene zaštite. Hvala im na tome što su izdržali svo ovo vrijeme, hvala i građanima Herceg Novog, što su imali razumijevanja, jer smo ovo i obećali. Komisija je u sepetembru krenula sa radom, a pričamo o problemu koji traje 10 godina. Ovo je nešto što smo vrlo brzo rješili na zadovoljstvo svih nas, zaposlenih u Bolnici  i građana tog dijela Crne Gore – kazao je on.

Odluka Vlade Crne Gore da Uprava za katastar i imovinu preuzme nepokretnosti Bolnice, do sada je bila pod aktom interno.

Proslava praznika Svjetlosti – Hanuke u Kotoru

0
Proslava praznika Svjetlosti – Hanuke u Kotoru
Foto Opština Kotor

Vrhovni Rabin Crne Gore Ari Edelkopf danas je na Trgu od oružja po prvi put u Kotoru, osvjetlio Menoru povodom praznika Svjetlosti – Hanuke.

Edelkopf je tom prilikom čestitao Hanuku svima.

“Hanuka Sameah, srećna Hanuka. Poštovani stanovnici turističkog grada Kotora, dobrodošli na prvi događaj – Hanuka u novoj istoriji Kotora i Crne Gore. Kada svaki dan gledamo na Minoru to nam daje snagu i nadu. Svjetlost Menore nam ukazuje na našu snagu i jedinstvo. Nismo svi isti, ali svako od nas ima posebnu funkciju i misiju u životu. Svako od nas treba da svijetli i sija.  Ovaj poseban grad Kotor takođe je dobio Minoru i ona će da sija pred milionima gostiju iz cijelog svijeta. Njena istorija spaja sve vjere i narodnosti, a ona daje primjer da Kotor ima jedinstvenu vezu sa jevrejskom istorijom. Često dobijam pozive i mejlove od Jevreja iz cijelog svijeta koji me pitaju za Kotor. Svi vole Kotor”- kazao je Edelkopf.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić čestitao je Hanuku i izrazio zadovoljstvo što ove godine imamo priliku da i u Kotoru po prvi put osvjetlimo Menoru i na taj način obilježimo ovaj značajni jevrejski praznik.
Foto Opština Kotor
“Kotor je jedan od rijetkih ili čak i jedini grad u Crnoj Gori koji ima jevrejsko nasljeđe i restaurirano jevrejsko groblje, ono što je na ponos grada. Jevreji su umnogome ostavili pečat na istoriju grada Kotora. Zbog toga je još veće zadovoljstvo što imamo priliku da po prvi put na ovaj način obilježimo Hanuku”, kazao je predsjednik Jokić.
Praznik Hanuke proslavlja dva čuda.

#1: Kad su Makabejci oslobodili Hram od Helenista, našli su samo malu količinu maslinovog ulja dovoljnog za punjenje menore. Problem je bio u tome što je to bilo dovoljno za osvjetljavanje menore samo za jedan dan (a bilo je potrebno osam dana da se proizvede novo čisto ulje). Svejedno su ga upalili, i za čudo, ulje je gorjelo osam dana.

#2: Hanuka proslavlja drevnu pobjedu Makabejaca, male grupe jevrejskih boraca, protiv helenističkih ugnjetača, u njihovoj borbi za vjerske slobode u Zemlji Izraela.

U znak sjećanja na čudo koje se desilo sa uljem, jevreji jedu hranu prženu na ulju, kao što su i latkes (pržene palačinke od krompira) i krofne. Za vrijeme ovog praznika uobičajeno je jesti i mlečna jela. Deca dobijaju “Gelt”, novac na poklon i igraju se sa ”Dreidel ” Savivonom (zvrk).

Hanuka se takođe naziva i „Praznik Svjetlosti“. Svijetlost nas uči nekim mnogo važnim Lekcijama:

Priroda svjetlosti je takva da jedna svijeća može upaliti mnogo svijeća, i bez obzira na to koliko svijeća upali, njen sopstveni sjaj nikada nije umanjen. Možemo da osvijetlimo živote onih oko nas, ali to nikada neće umanjiti našu sopstvenu svjetlost. Naprotiv, učiniće da naši životi sijaju još jače i još značajnije.

Priroda svijetlosti je da uvijek pobjeđuje tamu. Mala količina svjetlosti raspršuje mnogo tame. Ovo nam daje veliku nadu i veliko pouzdanje, nudi nam sigurnost da će dobrota i ljubaznost na kraju pobijediti tamu i laž.

Hanuka sadrži univerzalnu poruku za ljude svih konfesija – poruku slobode, pobjede dobra nad zlom, svjetlosti nad tamom.  Osim navedenog simbolizma, Menora je i indikator pluralizma i tolerancije, koji su tako bitni našem društvu.

Aerodromi CG prihodovali 33 miliona eura, opsluženo milion i 900 hiljada putnika

0
Press – Aerodromi CG

Prihodi od oko 33 miliona eura, promet putnika od oko milion i devetsto hiljada i povećanje broja cjelogodišnjih ruta su podaci koji odražavaju pozitivno poslovanje Aerodroma Crne Gore tokom 2022. godine. To je saopšteno na godišnjoj konferenciji za novinare koja je održana na Aerodromu Podgorica.

“Aerodromi Crne Gore su od januara do sredine decembra 2022. godine opslužili oko milion i devetsto hiljada putnika što je 72 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Zasebno, Aerodrom Podgorica je ostvario promet putnika od čak 98 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, dok je Aerodrom Tivat, u istom uporednom periodu, zbog dobro poznatih geopolitičkih razloga, zabilježio promet od oko 50 odsto putnika u odnosu na tri godine ranije”, precizirao je predsjednik Odbora direktora, Eldin Dobardžić.

Strateški uspjeh na koje su ACG ponosni je povećanje broja cjelogodišnjih ruta u odnosu na prethodnu godinu.

“Tokom ljetnje IATA sezone, Podgorica je bila povezana sa do 32 destinacije, a Tivat sa do njih 28. Tokom zimske sezone, taj broj je očekivano manji. Ipak, na Aerodromu Podgorica tokom zimske sezone imamo 18 aktivnih ruta, i to: Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London Stansted, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim, Zagreb.

Aerodrom Tivat je povezan sa Beogradom i Istanbulom”, naveo je Dobardžić i dodao da su tri četvrtine od ukupnog opsluženih putnika, klijenti kompanija Air Serbia, Air Montenegro, Wizz Air, Ryanair, Turkish Airlines i Austrian Airlines.

Prema preliminarnim projekcijama i isključivo pod uslovom da se one u cjelosti realizuju, ova zimska sezona, koja je počela 30. oktobra 2022. godine i traje do kraja marta 2023. godine, biće uspješnija i od rekordne, 2019. godine.

“Uz ogradu da sada govorimo samo o projekcijama, promet putnika tokom zimske sezone trebalo bi da bude veći za 12 odsto u odnosu na isti period 2019. godine”, kazao je predsjednik Odbora direktora.

Da su Aerodromi Crne Gore stabilna kompanija, pokazuju i finansijski rezultati.

“Ukupni prihodi, na kraju decembra, biće oko 33 miliona eura. Nakon svođenja računa krajem godine, izvjesno je da ćemo kalendarsku 2022. godinu završiti uz operativnu dobit iznad tri miliona eura. To je za oko 30 odsto više u odnosu na 2021. godinu”, rekao je Dobardžić.

Kada je riječ o prioritetima u 2023. godini, izvršni direktor, Vladan Drašković skrenuo je pažnju na to da njih definišu domaće i međunarodne okolnosti u smislu konačne odluke Vlade o budućnosti razvoja Aerodroma Crne Gore i opšta neizvjesnosti na geopolitičkom planu.

Aerodromi CG prihodovali 33 miliona eura, opsluženo milion i 900 hiljada putnika
Aerodrom Tivat

Nema sumnje da Aerodromima treba razvoj i pitanje je ko će biti nosilac razvoja.

“Koncesija je legitiman upravljački model koji je, međutim, posebno rizičan u slučaju Crne Gore. Između ostalog, djeluje da se često povlači pogrešna paralela u pravcu da predaja koncesionaru znači povećanje avio-dostupnosti. Treba dobro izvagati tu odluku i napraviti temeljnu analizu”, smatra Drašković.

U takvim okolnostima, čekajući odluku, ACG moraju da vode troškovno odgovornu politiku, da budu skoncentrisani na investiciono održavanje i ulaganje u opremu koja je, prije svega, u funkciji rasta operativnih kapaciteta, rekao je Drašković koji je definisao ključne obaveze u 2023. godini.

“U tom kontekstu izdvajamo sanacije krovova terminalnih zgrada oba aerodroma, zatim sanaciju platformi 3 i 5 u Tivtu koja je završena tokom prethodne noći i sada ostaje iscrtavanje horizontalnih oznaka nakon čega će one biti u upotrebi. Kada je riječ o nabavci opreme za zemaljsko opsluživanje putnika, prioritet je nabavka stepenica, zatim pratimo situaciju na tržištu u vezi sa nabavkom ambu-lift vozila, opreme za odleđivanje aviona i vatrogasnog vozila. Pratimo i razvoj standarda vezanih za bezbjednosnu opremu”, pojasnio je Drašković.

On je, odgovarajući na pitanja novinara najavio da se međunarodna sertifikacija Aerodroma Podgorica očekuje u narednih nekoliko mjeseci dok je vrijeme koje je potrebno za sertifikaciju Aerodroma Tivat duže i u direktnoj je srazmjeri sa investicionim potrebama.

Na konferenciji je najavljen i početak razvoja pilot projekta na Aerodromu Podgorica koji se, u perspektivi, može realizovati u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore, a koji bi podrazumijevao diverzifikaciju modela snadbijevanja električnom energijom iz obnovljivih izvora.

Predsjednik Opštine Tivat nagradio najbolje policajce

0
Predsjednik Opštine Tivat nagradio najbolje policajce
Sa prijema kod gradonačelnika – foto Opština Tivat

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović upriličio je danas prijem za policijske službenike Odjeljenja bezbjednosti i Stanice granične policije Tivat, Dragana Rakočevića i Milana Rakočevića, a koji su tokom 2022. godine postigli istaknute rezultate u radu i doprinijeli povećanju bezbjednosti građana i posjetilaca Tivta.

“Pohvaljenim službenicima uručene su simbolične novčane nagrade. Prijemu su prisustvovali i načelnik OB Tivat Ivan Rakočević, komandir stanice policije Danilo Ivanović, rukovodilac stanice kriminalističke policije Miodrag Knežević, kao i šef stanice granične policije Bojan Lalatović. Načelnik OB Tivat Rakočević istakao je izuzetnu saradnju i komunikaciju koju svakodnevno ostvaruju sa opštinskim organima i službama, a Lalatović je zahvalio Opštini što po prvi put zvanično ukazuje priznanje za rad tivatske granične policije, kao sastavnog dijela bezbjednosnih službi.”- saopšteno je tim povodom iz Opštine.

Gradonačelnik Komnenović je, kako se ističe, izrazio zahvalnost policijskim službenicima na odličnoj i kvalitetnoj saradnji sa gradskom upravom u godini na izmaku.

“Svima nama cilj je isti – da Tivat koji je poznat kao miran mediteranski grad, to i ostane. Zato ćemo nastaviti da podržavamo sve inicijative za unaprjeđenje uslova za vaš rad, prije svega rješavanje pitanja prostorija, što je našem gradu prijeko potrebno. Vašem kolektivu želim bezbrižniju, bezbjedniju i radosniju 2023. Godinu.”- poručio je policajcima Komnenović.

Opština Tivat inače, prije nekoliko mjeseci pokrenula je kod Vlade inicijativu da lokalna uprava i država zajedno sagrade novi objekat u kojem će se smjestiti Odjeljenje bezbjednosti, ali i Služba zaštite i spašavanja Tivta, na placu koji pripada lokalnoj upravi prkeo pia škmolskog centra, a na kojjem se sada nalazi dotrajala montažna baraka u kojoj je već više od 40 godina, smještena tivatska policija. Iako uslovi rada u toj baraci odavno nisu ni izbliza zadovoljavajući i potpuno su neprimjereni gradu koji važi za “crnogorski Monte Karlo”, jer s eu GTivtu razvijaju investocije u tueristilke rizorte vrijedne preko milijardu ipo eura, Ministartvo unutrašnjih poslova sa Filipom Adžićem (URA) na čelu, već mjesecima ne odgovara na ponudu Opštine Tivat da se potpiše memorandum o saradnji i zajedno izgradi novi moderan objekat za potrebe policije i gradskih interventnih službi.

Kotor – Vasilije Jakšić najbolji sportista, JK Lahor najbolji sportski klub

0
Kotor – Vasilije Jakšić najbolji sportista, JK Lahor najbolji sportski klub
Vasilije Jakšić

Opštinska Komisija za sport koju čine potpredsjednik Opštine Kotor, Nebojša Ševaljević – predsjednik Komisije, i članovi/ice Marina Bjelja, Nada Vučković, Nenad Bukilica i Goran Vuković, donijela je odluku o dodjeli godišnjih priznanja iz oblasti sporta na osnovu uspjeha i postignuća sportista/kinja, sportskih radnika/ca i klubova u protekloj godini, kao i pristiglih predloga na Javni poziv za izbor najboljih u sportu.

Priznanja se, shodno Odluci o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za finasiranje sporta, dodjeljuju po kategorijama, a ovogodišnji/e dobitnici/e su:

– Najbolji sportista: Vasilije Jakšić

– Najbolji sportski klub: Jedriličarski klub “Lahor”

– Najbolja trenerica: Mirjana Martinović

– Perspektivni sportista: Filip Milošević

– Zaslužni sportski radnici: Slavko Piper i Predrag Lazović.

Specijalno priznanje će ovom prilikom biti uručeno i Mirku Vičeviću, najtrofejnijem crnogorskom sportisti i članu Kuće slavnih vodenih sportova.

Lahor – Regata foto Elena Shu

Takođe, posebna priznanja za sportske rezultate ostvarene u 2022. godini biće dodijeljena:

Aleksi Roganoviću – istaknutom članu Jedriličarskog kluba “Lahor”, nosiocu titule šampiona sa četiri prva mjesta u osam regata;

Vidaku Miljenoviću – aktuelnom kadetskom prvaku Crne Gore u džudo-u sa zapaženim rezultatima na domaćim i međunarodnim takmičenjima;

Andrei Milaš – osmogodišnjoj članici judo i ju – jutsu kluba “Champion”, prvakinji države i vicešampionki Balkana u ju-jitsu;

Andriji Radunoviću, Dušku Petroviću i Nikoli Petroviću – uspješnim članovima džudo kluba “Kotor”;

Neđu Baštrici, Balši Vučkoviću, Pavlu Krivokapiću, Milošu Vukšiću, Drašku Samardžiću i Milanu Nikaljeviću – članovima juniorske vaterpolo reprezentacije, osvajačima srebra na ovogodišnjim Mediteranskim igrama.

Osim navedenih nagrada, Komisija je donijela odluku o dodjeli posthumnih priznanja za Milivoja Radulovića, Nenada Gajića i Đura Perovića.

Dodjela godišnjih priznanja biće upriličena u petak, 23. decembra, sa početkom u 17h u hotelu “Cattaro”.

Plenković: Ulazak u eurozonu i šengen obilježit će se simbolično

0
Euro

Ulazak Hrvatske u europodručje i šengensku zonu s prvim danom 2023. godine obilježit će se simbolično, podizanjem eura s bankomata, plaćanjem kave u eurima i prelaskom granice bez kontrola, najavio je premijer Andrej Plenković u srijedu u emisiji “A sada Vlada”.

“Nećemo raditi neke velike fešte. Mislim da trebamo tu biti skromni i ponizni, puno smo na tome radili, ali ćemo obilježiti to na neke simbolične načine”, rekao je Plenković.

Prvi put će se s bankomata podići euro umjesto kune, a u posjet će doći predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavio je.

“Otići ćemo s njom na granicu sa Slovenijom. Tu ćemo proći granicu bez kontrola. Popit ćemo kavu, platit ćemo u eurima”, rekao je Plenković.

Pritom je naglasio da on “velikom feštom” smatra doček Vatrenih održan u nedjelju u Zagrebu.

“Ući u euro i šengen isti dan još nije uspjelo nikome”, ponovio je Plenković što je i dan ranije istaknuo u obraćanju diplomatima akreditiranima u Hrvatskoj.

Premijer je rekao kako mu je drago što se to odvija na sredini drugog mandata njegove vlade, kao i da se ništa od toga ne bi dogodilo bez političke stabilnosti i “čvrstih 77 ruku parlamentarne većine”.

Plenković: Ulazak u eurozonu i šengen obilježit će se simbolično
Andrej Plenković

“Hrvatskoj je BiH najvažnija susjedna zemlja”

Plenković se u emisiji osvrnuo i na dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u EU osni i Hercegovini kazavši da mu je bilo zadovoljstvo biti na Europskom vijeću na kojemu je to potvrđeno za Hrvatskoj “najvažniju susjednu zemlju”.

“Srbija i Crna Gora pregovaraju već duže vrijeme o članstvu, konačno smo uspjeli da ove godine krenu Albanija i Sjeverna Makedonija. Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo. To je dobro za sve građane, ali i za stabilnost”, dodao je.

Hrvatskoj je Bosna i Hercegovina “najvažnija susjedna zemlja. Zemlja u kojoj su Hrvati konstitutivan narod, a Hrvatska se trudi da njihova konstitutivnost bude i stvarna”, naglasio je.

„U traganju za zlatnom žicom“ – Promocija bio–bibliografije Živka Nikolića

0

„U traganju za zlatnom žicom“ – Promocija bio–bibliografije Živka NikolićaPromocija biobibliografije Živka Nikolića „U traganju za zlatnom žicom“, autorke Vere Đukanović, biće upriličena u četvrtak, 22.decembra u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat, sa početkom u 20h.

Bio-bibliografija Živka Nikolića rađena je povodom osamdesetogodišnjice rođenja i dvadesetogodišnjice smrti velikog sineaste. Ona predstavlja popis radova o njegovom životu i djelu, prikaza njegovih filmova,učešća na festivalima, nagrada itd.

Knjigu čine dva poglavlja: Stvaralaštvo Živka Nikolića i Literatura o Živku Nikoliću.

Prvo poglavlje sadrži odjeljke: Kratkometražni filmovi, Dugometražni igrani filmovi, DVD izdanja, TV serije i filmovi, Književni rad (scenarija i poezija) i Intervjui, dok se drugo poglavlje odnosi na: Monografske publikacije i posebni otisci; Poglavlja i članci u knjigama i zbornicima, Članci u časopisima i novinama i Elektronski izvori.

Promocija ima atipičan koncept: odlomke Živkovih izlaganja o filmu i o sebi, koje je odabrao urednik izdanja Andro Martinović, govoriće glumci Vanja Jovićević, Lara Dragović, Slavko Kalezić i Vukan Pejović. Tekstovi datiraju od intervjua povodom Nikolićevog dobijanja nagrade 1971. godine, kad je filmom „Trag“ debitovao na 18. Festivalu jugoslovenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu, preko intervjua koji su objavljeni u časopisima i novinama poslije uspjeha filma „Marko Perov“ 1975. godine ili intervjua nakon uspjeha filma „Prozor“ u Oberhauzenu, intervjua u Puli – nakon projekcije filma „Beštije“,intervjua tokom snimanja ostalih filmova, sve do intervjua za TVCG iz 1998. godine i u „Pobjedi” novembra 1999. godine.

Publika će imati priliku i da pogleda dva kratka Nikolićeva  filma „Ždrijelo“ i „Prozor“.

Izdavač je Crnogorska kinoteka. Grafičko oblikovanje uradio je Nikola Latković. Bio-bibliografija Živka Nikolića je dragocjen vodič svim istraživačima koji se bave istorijom filma, crnogorskom ili, pak, jugoslovenskom, kao i podsticaj za osvjetljavanje lika i djela reditelja koji po liričnosti i metaforičnosti nema stilskog i vrednosnog pandana u jugoslovenskoj kinematografiji.

Ulaz – slobodan.

Otkrivena pećina skoro u centru Trebinja

0
Otkrivena pećina skoro u centru Trebinja
Trebinje – foto Boka News

Pripadnici Speleološkog društva Zelena brda iz Trebinja istražili su novootkrivenu pećinu, koja se nalazi gotovo u samom centru grada i puna je pećinskog nakita, prenosi www.padrino.ba

Nikola Lakić, član Zelenih brda, kaže da se pećina slučajno otvorila prilikom izvođenja radova na stadionu Fudbalskog kluba Leotar iz Trebinja, a otkrili su je izvođači radova na postavljanju novih reflektora na stadionu.

– Pozvali su nas izvođači radova koji su na ovom mjestu bušili i iskopavali tlo radi postavljanja reflektorske stope i tom prilikom im se otvorila pećina koja se nalazi na sjevernoj strani stadiona Police i ide prema objektu Bolnice Trebinje. Odnosno, otvor je na stadionu, a ona ide ispod bolnice – pojašnjava Lakić.

Pripadnici Speleološkog društva Zelena brda iz Trebinja istražili su novootkrivenu pećinu, koja se nalazi gotovo u samom centru grada i puna je pećinskog nakita.

Uprava za katastar i državnu imovinu preuzima nepokretnosti Bolnice Meljine

0
Uprava za katastar i državnu imovinu preuzima nepokretnosti Bolnice Meljine
Bolnica Meljine – foto RTHN

Od 1. januara građani Herceg Novog, odnosno Boke i dijela primorja, dobiće adekvatnu zdravstvenu zaštitu kakvu i zaslužuju na nivou sekundarne bolnice Meljine.

Do sada je pod aktom interno bila odluka Vlade, a direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, je saopštio u Mreži RTCG da će od ponedjeljka, 26. decembra Uprava za katastar i imovinu preuzeti nepokretnosti bolnice Meljine.

– To znači početak gdje ćemo u narednih nekoliko dana u saradnji sa Ministarstvom zdravlja dovesti do toga da u ovom trenuku nađemo rješenje da Opšta bolnica Meljine uđe u sistem javnog zdravstva. Tako će građani Herceg Novog, Boke i dijela primorja imati zdravstvenu zaštitu kakvu su imali prije desetak godina kada je Bolnica Meljine bila u sastavu javnog zdravstva – objasnio je on.

Trenutna situacija u Bolnici Meljine nije sjajna, dodao je Kadić i to ilustrovao podacima:

– Tamo je trenutno 11 ljekara za stalno, četiri ljekara koji su penzioneri, 60 medicinskog kadra i 68 do 70 nemedicinskog kadra. Govorimo o 150 ljudi, odnosno 150 porodica koje su vezani za opstanak bolnice Meljine – kazao je on.

Ipak, od 1. januara, kada se završi papirologija oni će djelovati u okviru Opšte bolnice Kotor, sa isturenim odjeljenjem u okviru Bolnice Meljine. Tako će se riješiti njihov status, uvjerava Kadić.

– Najbitnije, riješićemo status Herceg Novog da bi dobili adekvatnu zdravstvenu zašitu, jer do sada nijesmo imali načina da im pomognemo s obzirom na to da je Bolnica smatrana privatnom zdravstvenom ustanovom, koja je još u stečaju – poručio je on.