Crnogorski filmski festival o ljudskim pravima UBRZAJ 2022 u Kotoru počinje u nedjelju 11. decembra u 18 sati kada će se u kinu “Boka” održati projekcija filma KORSET (Corsage), austrijske rediteljke Marie Kreutzer.
Ovo je priča o austrijskoj carici Elizabeti koju su voljeli zbog ljepote i koja shvata da nakon 40. rođendana uveliko stara. Zato se bori da zadrži svoj imidž u javnosti tako što sve čvršće steže svoj korset.
Drugog dana, 12. decembra na repertoaru su dva filma i to u 18 sati “Do daske”, autora Aleksandra Reljića, a u 20 sati “Za*ebi ovaj posao (F@ck this job)”.
Aleksandar Reljić je novinar i autor brojnih televizijskih dokumentarnih filmova, koji su se uglavnom bavili temama kulture sjećanja, ratnih zločina, zaštite ljudskih prava, ksenofobije i sl. U filmu DO DASKE govori o vremenu kada su se u medijima najavljivala hapšenja pedofila, političara i drugih javnih ličnosti. Umjesto njih, policija je 28. januara 2020. godine, uhapsila modnog fotografa, stilistu i DJ-a iz Novog Sada, Srđana Švelja. Ovom nevinom čovjeku je uništen život i ugled, a najavljena hapšenja političara pedofila se do danas nisu dogodila.
Poslijednji film festivala UBRZAJ u Kotoru “F@ck this job” govori o tridesetpetogodišnjoj Nataši, bogatašici koja traži slavu, ugled i ostvarenje svojih snova. Ona odlučuje da pokrene nezavisnu TV stanicu u Putinovoj Rusiji i angažuje opozicione novinare.
Ulaz za sve projekcije je slobodan.
Ovogodišnji moto XIII Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima je „Jače od tišine“, a podržalo je Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Opština Kotor, Opština Berane, Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Kulturni centar Berane. Partneri su BELDOCS, Sarajevo Film Festival, Human Rights Film Network i Crnogorska kinoteka.
Priča počinje i završava se u Baošiću, na stalnoj adresi Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore. Kruna izuzetno uspješne godine članova Saveza i klubova je nedavno iz štampe izašle Monografije „50 godina Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore“ (1971 – 2021), u kojoj su sabrani vrijedni sadržaji i istorijat klubova sportskih ribolovaca kroz ilustracije i dokumenta. Promocija Monografije planirana je u utorak, 13. decembra, u foajeu Dvorane Park, sa početkom u 19 sati.
Zahvaljujući aktivnostima Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore, Herceg Novi je bio domaćin i 14. Svjetskog klupskog prvenstva u ribolovu iz broda, gdje je nastavljen kontinuitet vrhunskih rezultata koje klub Igalo postiže posljednjih decenija.
Savez broji 26 klubova od Igala do Ulcinja. Predstavnici klubova u okviru Saveza sportskih ribolovaca na moru, organizuju brojna klupska i druga takmičenja, kupove, događaje kao što je Big game fishing, udičarenje, podvodni ribolov, u kojima ribari iz Herceg Novog i Boke ostvaruju značajne rezultate. Tradicionalan je i Kup Mimoze koji će biti posebno organizovan za Praznik mimoze. Uskoro će se useliti u renovirane prostorije Saveza u Baošiću u čemu im je Opština Herceg Novi dala podršku.
Savez-za-sportski-ribolov-na-morua
Gostujući u emisiji Novsko jutro predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore Mladen Rostović i potpredsjednik Saveza Željko Kosić, osvrnuli su se i na potrebu očuvanja Bolnice Meljine, u kojoj su hitnim intervencijama spašeni životi ljudi, koji su se našli u nesretnim okolnostima na moru.
Crna Gora je, prema podacima sa sajta windeurope.org, u petak bila na vrhu liste evropskih zemalja prema procentu dobijene energije iz vjetroelektrana.
Dva crnogorska vjetroparka Možura i Krnovo u petak su zadovoljila 35 odsto ukupnih crnogorskih potreba za električnom energijom, prenosi portal RTCG.
WindEurope je udruženje za energiju vjetra u Evropi, čije članice su nacionalna udruženja za energiju vjetra svih evropskih zemalja. Na sajtu windeurope.org svakodnevno se objavljuju podaci o učešću energije iz vjetra u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinačnim državama.
Crna Gora trenutno u elektroenergetskom sistemu ima vjetropark Krnovo, instalisane snage 72 MW, i Možura snage 46MW.
Informaciju sa sajta WindEurope prenijela je i Vlada Crne Gore na zvaničnom Tviter nalogu.
U Tivtu obilježena 78.godišnjica najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu
Komemorativnim skupom na groblju u Donjoj Lastvi gdje je u kolektivnoj grobnici sahranjena većina žrtava, te polaganjem vijenca u more na mjestu potonuća parobroda „Cetinje“ u Tivatskom zalivu, danas je u Tivtu obilježena 78-godišnjica najveće pomorske tragedije na južnom Jadranu – potonuća parobroda „Cetinje“, 10.decembra 1944.
Uz zvuke „Tišine“ u izvođenju trubača Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat, ispred kolektivne kosturnice žrtava potonulog paribroda „Cetinje“ u Donjoj Lastvi okupilo se kompletno rukovodstvo Opštine Tivat sa gradonačenikom Željkom Komnenovićem i predsjednikom Skupštine Miljanom Markovićem na čelu, ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veseljko Grubišić, hrvatski konzul -savjetnik u Kotoru Zlatko Kožuhar, konzul Republike Srbije u Hereg Novog Mićo Rogovič, komandant Mornarice VCG kapetan fregate Milan Jevtović, čelnici UBNOR-a Tivta Darko Vuković i OBNOR-a Tivta Mato Brguljan, predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender, kao i brojni građani i rodbina dijela stradalih. Katolički i pravoslavni vjerski obred pomena žrtvama, služili su lastovski župnik don Nikola Majić ispred Kotorske biskupije i sveštenik Mitropolije crnogorsko-primorske, otac Pavle Pajić.
Na detalje tragedije parobroda „Cetinje“ 10.decembra 1944. kada je taj mali željezni brod od 100 bruto-tona bio jedino raspoloživo sredstvo transporta između gradova i naslja u ratom razrušenoj i tek oslobođenoj Boki Kotorskoj, podsjetio je predsjednik OBNOR-a Tivta Mato Brguljan.
Komemoracija – foto CG News
Dok je tek drugi put za redom, plovio na liniji od Kotora, preko Tivta do Herceg Novog, nakrcan sa preko 200 ljudi – mahom civila, ali i pripadnika jugoslovenskih partizanskih jeidnicica, italijanske partizanske divizije „Garibaldi“, te zarobljenih njemačkih vojnika, „Cetinje“ pod zapovjendištvom kapetana Boža Paparele iz Dubrovnika, je oko 9 časova u sred Tivatskog zaliva, naišao na magnetnu protivbrodsku minu. Jedna od preko 80 takvih mina koje su u najvećoj tajnosti na dnu zaliva Boke pred svoje povlačenje iz Boke, položili Njemci, a koja je imala eksplozivno punjenje od čak 350 kilograma, bukvalno je razorila maleni parobrod dug tek tridesetak metara. Od siline eksploziuje, „Cetinje“ se prepolovilo i potonulo za manje od tri minuta, odnoseći sa sobom na dno mora preko 200 žrtava, Tačan brogj poginulih nikada nije utvrđen jer se u još uvijek vanrendim prilikama u tek oslobođenoj Boki tada nije vodio precizan spisak putnik što su se ukrcavali i iskrcavali na jedini cvibbilni parobrod što je tada plovio na ruti Kotor-Prčanj-Stoliv-Perast-Risan-Kamenari-Tivat-Đenovići-Herceg Novi. Zvaničan bilans nesreće koji su saopštile partizanske vlasti bio je 87 poginulih, iako je zapravo, stradalo više od 200 ljudi. Bilo je samo 11 preživjelih među kojima je bio i teško ranjeni zapovjednik »Cetinja«, kapetan Božo Paparela.
Parobrod Cetinje u Kotoru
»Umjesto da se ljudi raduju oslobođenju Boke od okupatora u Drugom svjetskom ratu, početkom decembra 1944. zadesila ih je ogromna tragedija – potapanje parobroda »Cetinje« koju nikada ne treba da zaboravimo. Koristim ovaj trenutka da predložim da se napravi novi, spoemnik žrtvama ove nesreće i da se postavi na adekvatno mjesto u Velikom gradskom parku Tivta, da se jedna ulica u gradu nazove Ulicvom žrtava parobroda »Cetinja« i da se preko Ministarstva prosvjete Crne Gore pokrtene inicijativa da se ovaj događaj uvrsti u udžbenike istorije iz kojih naša djeca uče u školama i da se đacima osnovnih i srednjih škola, makar u Boki, održe predavanja o tragediji parobroda »Cetinje«- istakao je Brguljan.
Sa komemoracije
Na 15 italijanskih partizana – pripadnika čuvene divizije »Garibaldi« koji su izgubili živote u potonuću parobroda »Cetinje«, podsjetio je predsjednnk zajednice Italijana Crne Gore, Alekdandar Dender, ističući da su oni bili samo dio od preko 200 žrtava ove tragedije.
»U ovoj spomen kostrrnici počivaju žrtve ove strašne nesreće, među njima i 15 italijanskih vojnika – pripadnika divizije »Garibaldi« koji su naon kapitulacije Italije 8.septembra 1943, prišli jugoslovenskim partizanima i zajedno sa njima se borili protiv Njemaca, sve do oslobođenja ovih krajeva u novembru 1944. Na žalost, sudbina nije dala da se odmah nakon završetka borbi, oni vrate u Italiju. Ostali su zauvijek ovdje, sjedinjeni u smrti sa ostalim žrtvama različlitih vjera, nacionalnosti i ideologija. Smrt je ovdje izjednačila sve njihove razlike za života.« – istakao je Dender podsjećajući na duboke i preko deset vjekova duge istorijske veze Boke sa Italijom, još od vremena starog Rima i Venecijanske Republike, a što je učinilo da je italijanska kultura itekao prisutna na ovim prostorima i predstavlja neodvojivi dio ukupnog bokeškog identiteta i nasljeđa.
»Morska plava grobnica sa ostacima pariobroda »Cetinje« i ova grobnica u kojoj počivaju i italijanski vojnici, ostali su pomalo zabroravljeni u italijanskim analima Drugog svjetskog rata. Zato se u ime Zajednice Italijana Crne Gore zahvaljujem UBNOR-u i OBNOR-u Tivta i Opštini Tivat što svake godine obilježavaju ovaj tužni datum i čuvaju od zaborava uspomenu na žrtve targedije parobroda »Cetinje«- zaključio je Dender.
Izvršni direktor preduzeća Luka Kotor AD Milko Krvavac (SNP) angažovao je kao zvanično, volontera u toj firmi, svoju kćerku Jelisavetu kako bi mu prevodila sa i na engleski jezik u komiunikaciji koju Krvacac ima sa kapetanima stranih kruzera i predstavnicim kompanija koje koriste usluge te luke.
Krvavac je, pokazuje to i dokumentacija dio koje su došle „Vijesti“, kao zaposlene u Luci Kotor, zvanično predstavio i neka lica koja nemaju nikakve veze sa tim preduzećem u većinskom vlasništvu Opštine Kotor, kako bi im izdejstvovao dobijanje dozvole za slobodno kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog graničnog prelaza u kotorskoj luci. Pod njegovim rukovodstvom, ove su godine i enormno porasli računi koje Luka Kotor AD plaća pružaocu ronilačkih usluga, a koji su za devet mjeseci iznosili čak 40.381 euro sa PDV-om i bili skoro dvostruko veći nego što je za usluge ronioca plaćeno u cijeloj, do sada po obimu prometa i broju uplovljavanja brodova i jahti, rekordnoj 2019.godini.
Iz menadžmenta Luke Kotor koju kao izvršni diorektor vodi Krvavac, a Odborom direktora predsjedava Ljiljana Popović-Moškov (URA), „Vijesti“ ni nakon nedjelju dana čekanja, nisu dobile odgovore na pitanja koja smo im ovim povodom poslali.
„Vijesti“ posjeduju kopiju dopisa kojeg je 13.maja ove godine u ime Luke Kotor AD, izvršni direktor Milko Krvavac uputio Upravi policije – Sektoru granične policije Tivat, odnosno Jedinici granične policije Kotor i njenom komandiru Aleksi Praščeviću, u kome traži da se Jelisaveti Krvavac izda dozvole za kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog graničnog prelaza luka Kotor, kako bi onda Krvavčevoj kćerci istoimena državna firma koju on vodi, mogla izdati identifikacionu karticu kojom joj omogučava da ulazi i zadrržava se u zoni graničnog prelaza.
Po članu 22 Zakona o graničnoj kontroli, na području graničnog prelaza “mogu se kretati i zadržavati: službena lica, lica koja namjeravaju da pređu državnu granicu ili su je već prešla i lica zaposlena u privrednom društvu, drugom pravnom licu, odnosno kod preduzetnika koji obavljaju djelatnost na području graničnog prelaza.” Krvavčeva kćerka u vrijeme kada je on od policije tražio da daju saglasnost da se Jelisaveta kreće i zadržava u zoni međunarodnog graničnog prelaza u Kotoru, nije bila zaposlena u državnoj firmi Luka Kotor AD, već je, kako se navodi u obrazlošenju zahtjeva, ona sa Lukom Kotor AD imala “ugovor o volonterskom radu”.
Iz menadžmenta ove državne firme nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” koje konkretno volonterske poslove u Luci Kotor AD je obavljala Jelisaveta Krvavac po ugovoru o volonterskom radu, da bi ta firma za nju 13.maja tražila dozvolu i izdavanje ID oznaka za kretanje i zadržavanje na području međunarodnog graničnog prelaza u kotoskoj luci. Nije odgovoreno ni na pitanje da li je potreba za kretanjem i zadržavanjem Jelisavete Krvavac u zoni graničnog prelaza ima veze sa njenim radnim angažmanom u jednoj od firmi koja pruža usluge turističkih/izletničkih glisera i koja posluje u koncesionom području Luke Kotor AD. Krvavac je ljetos prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“ radila za jednog od operatera glisera što iz koncesionog podrulja Luke Kotor AD voze putnike sa kruzera na izlete po Boki Kotorskoj. Upravo na njenog poslodavca su se tada žalili ostali pružaoci tih usluga, tvrdeći da je njemu menadžment Luke Kotor navodno dozvolio da zadrži povlašćenbu poziciju u marinskom dijelu luke ispred pozorišta u Kotoruk, dok su ostali „gliseraši“ svi preseljeni na udaljeniju i za putnike sa kruzera teže uočljivu poziciju na pontonu postavljenom ispod tzv. Italijanskog parka.
Iz dobro obaviještenih krugova bliskih rukovidstvu Luke Kotor AD, je rečeno da je Krvavac navodno, ugovorom o volonterskom radu između državne firme kojoj je na čelu i svoje kćerke, „pokriuo“ Jelisavetino angažovanje u funkciji ličnog prevodioca i asistenta jer on ne govori englelski koji je službeni jezik u svjetskoj pomorskog industriji, pa se bez pomoći prevodioca, ne može sporazumijevati sa zapovjedncima i oficirima kruzera koji svakodnevnio uplovljavaju u Koto,r niti sa predstavicima kompanija kojima ti brodovi pripadaju a koje su gkavni poslovni partneri Luke Kotor AD.
„Vijesti“ posjeduju i primjerak Rješenja o izdavanju identifikacionih oznaka za kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog granilnog prelaza luka Kotor, a koje je Krvavac donio 16.juna ove godine za četiri lica, od kojih neki uopšte nisu zaposleni u kompaniji kojoj je on na čelu.
Luka Kotor – foto Boka News
„Odobrava se pravnom licu Luka Kotor AD Kotor, za potrebe obavljanja djelatnosti na području međunarodnog graničnog prelaza luka Kotor, kretanje i zadržavanje zaposlenih na području međunarodnog graničnog prelaza luka Kotor. Izdaju se identifikacione kartice zaposlenima u pravnm licu, i to po sljedećem spisku….“- piše u Rješenju broj 0302-1817 koje je Krvavac donio 15.juna, i kojim je odredio da četvorica ljudi, u skladu sa za njih već prethodno dobijenom saglasnosti Uprave policije, dobiju ID kartice za slobodno kretanje i zadržavanje u zoni graničnog prelaza a koje važe za period od 16.juna do 31. decembra ove godine. Prvi na tom spisku je izvjesni Jakša Šćekić koji uopšte nije zaposlen u Luci Kotor AD, već radi kao menadžer ugostiteljskog objekta – restorana „Konoba Akustik“ koji posluje u dijelu zgarde Lučke kapetanije Kotor na Luži, na samom ulazu u tamošnji granični prleaz, ali van zone koja je pod posebnim režimom nadzora i kontrole. Osim Šćekića koji nema nikakve dodirne tačke sa kompanijom Luka Kotor AD, na spisku su i dvojica stručnjaka iz pomorstva koji takođe nisu zaposleni u Luci Kotor AD, ali koji su ljetos bili angažovani po ugovoru o djelu kao konsultanti te državne firme.
Iz menadžmenta te kompanije nisu odgovorili ni na pitanje „Vijesti“ koje konkretno poslove za Luku Kotor AD obavlja Šćekić koju u toj firmi nije zaposlen, niti angažovan ugovorom o djelu, da bi Luka Kotor AD za njega trašila saglasnost Uprave policije i izdala mu ID karticu za kretanje i zadržavanje u zoni graničnog prelaza.
Krvavac, ali ni predsjednica Odbora direktora Luke Kotor AD Ljiljana Popović-Moškov nisu odgovorili ni na naša pitanja u vezi sa enormnim troškovima koje ta kompanija ove godine ima za plaćanje usluga ronioca.
„Na osnovu čega preduzeće Luka Kotor AD i sa konkretno kojim fizičkim licem/ preduzetnikom/ pravnim licem sklapa ugovore o djelu za obavljenje ronilačkih poslova za potrebe Luke Kotor AD, s obzirom da kompanija u sopstvenoj sisitematizaciji ima sistematizovano radno mjesto ronioca ? Zašto to radno mjesto nije popunjueno, već se ovi poslovi preko ugovora o djelu, ustupaju trećem licu ? Na osnovu konkretno koje tenderske procedure za izbor pružalaca ove vrste usluga je taj posao sklopljen sa aktuelnim pružaocem rionilačkih usluga i kada je taj tender sproveden?“- pitanja su na koje su iz menžmenta ove kompanije nisu željeli da odgovore.
Prema podacima do kojih smo došli, kotorska kompanija je trećem licu koje joj pruža ronilačke jusluge, od 1.januara do 1.oktobra platila ukupno čak 40.381 euro. To je značajno više nego što je Luka Kotor AD na ronioca trošila u svim prethodnim godinama, a čak je već sada skorom dvostruko više nego što je za usluge roniocva plaćeno i u, po broju uplovljavanja kruzera iu jahti, do sada rekordnoj 2019. goodini kada je taj izdatak za 12 mjeseci iznosio 22.295 eura. Ovoliki ovogodišnji trošak ne djeluje nimalo logično, posebno kada se ima u vidu da je 2019. ronilac bio vanredno angažovan oko poslova vezanih za pripremu investicionog plana Luke Kotor AD za dobijanje prioriotetne koncesije, a koji su se ticali radova u akvatorijumu na pripremi za postavljenje pilona, novih priveznih pontona u marinskom dijelu, eventualnog produbljivanja dijel akvatorijuma i sličnog. Ničega od toga nije bilo ove godine, osim što je ronilac imao jedino vanredneno angažovanje oko preseljenja dva privezna pontona iz marinskog dijela luke u akvatorijum ispod parka, ali je jednostavka i kratkottrajna operacija privezivanje pontona na sidra na novoj lokaciji, nešto što ni izbliza ne može opravdati ovakio visoke isplaćene iznose za tu vrstu usluga. Tim prije što su pontoni preseljeni početkom godine, kada je po oficijelnim podacima, Luka Kotor roniocu platila tek 1.019 eura u januaru, odnosno 1.987 euta u februaru, da bi trošak po ovom osnovu već u martu „stratosferski“ skočio na čak 7.390 eura.
Od tada do kraja septembra Luka Kotor trećem licu za usluge ronioca mjesečno u prosjeku plaća skoro 5.000 eura, iako u svojoj sistematizaciji ima nepopunjeno radno mjesto ronioca a čija bi redovna plata iznosila nešto preko 800 eura mjesečno.
Vrhovni rabin Crne Gore, Ari Edelkof boravio je u petak u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, tokom koje se sastao sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem, potpredsjednikom Mirkom Musturom i sekretarkom za kulturu i obrazovanje, Anom Zambelić Pištalo.
Edelkof je inicirao da se Herceg Novi ove godine pridruži obilježavanju Hanuke, što su predstavnici lokalne uprave podržali pa će u našem gradu po prvi put biti upriličena svečanost paljenja menore, u čast velikog jevrejskog praznika. Dogovoreno je da će svečanost biti upriličena tokom Hanuke koja počinje 18. decembra, a o detaljima će javnost biti blagovremeno obaviještena.
Predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da će Herceg Novi rado podržati ovu inicijativu, kao multikulturalna sredina bogatog kulturnog naslijeđa, grad koji njeguje toleranciju, prepoznat po mirnom suživotu i saradnji sa prijateljima i partnerima iz cijelog svijeta.
Edelkof je izrazio zahvalnost lokalnoj upravi i istakao da će ovaj događaj biti od velikog značaja za pripradnike jevrejske zajednice u gradu i cijeloj Crnoj Gori, ali i za sve ostale, jer je osvetljavanje menore simbol pobjede svjetlosti nad tamom.
Foto Opština HN
Inicijativa da svečanost bude prvi put upriličena u Herceg Novom proizašla je iz činjenice da je ovo grad koji baštini jake istorijske veze sa jevrejskom zajednicom, kazao je Edelkof, te dodao da će ovo dešavanje doprinijeti upoznavanju sa jevrejskim običajima i kulturom, kao i međusobnom povezivanju.
Informisao je da je paljenje menore običaj u gradovima širom svijeta, a u Crnoj Gori je, pored Herceg Novog, planirano i u Podgorici, Budvi, Kotoru i Tivtu.
Tema sastanka bila je i mogućnost povezivanja Herceg Novog sa nekim izraelskim gradom, što su učesnici sastanka prepoznali kao jedan od osnova za nastavak saradnje u narednom periodu.
Ove srijede u Hrvatskom pomorskom muzeju Split (Glagoljaša 18) u 10 sati održana je svečanost otvorenja dvorane za virtualnu i proširenu stvarnost (VR/AR showroom).
Događanje se organizira u okviru završnog dođaja INTERREG IPA CBC HR-BA-ME475 projekta “Zaštita podvodne baštine kroz digitalizaciju i valorizaciju kao novi oblik turističke ponude” – WRECKS4ALL, piše Otvoreno More.
Dvorana s VR naočalama posvećena je prezentaciji podvodnog kulturnog naslijeđa istočnog Jadrana kroz moderne tehnologije. Obrađeno je 18 lokacija pod morem, a na radionici su sudjelovali ronioci iz cijele Dalmacije.
Pod vodstvom Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore, na projektu su uz Hrvatski pomorski muzej Split radili projektni partneri: Turistička organizacija Općine Bar, Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije te Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu.
Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije.
Evropski parlament Foto: Ilustracija / Shutterstock
Jedna od potpredsjednica Europskog parlamenta, grčka zastupnica Eva Kaili, uhapšena je u vezi s istragom o korupciji u Belgiji, javila je u petak navečer njemačka agencija dpa.
Vijest o uhićenju stigla je nakon što je njezina stranka u Grčkoj, Panhelenski socijalistički pokret, u petak navečer objavila da je Kaili izbačena zbog istrage belgijskog javnog tužitelja koja se odnosi na nekoliko ljudi u Europskom parlamentu, za koje se sumnja da su počinili koruptivna kaznena djela.
Šesnaest premetačina obavljeno je u petak u Bruxellesu, a petero ljudi uhićeno u sklopu slučaja, prema uredu briselskog javnog tužitelja. Istraga uključuje navodnu kriminalnu organizaciju, pokušaj trgovanja utjecajem jedne zaljevske države i navode o korupciji i pranju novca.
Prema medijskim izvješćima, slučaj se tiče Katara.
Skupina socijalista u EP-u, koja pripada lijevom centru, odmah je suspendirala Kailino članstvo s neposrednim učinkom.
Grčka zastupnica jedna je od 14 potpredsjednika Europskog parlamenta.
U Parku prirode Hutovo blato nakon 27 mjeseci uspješno je završen jedan od projekata EU pod nazivom EXChAngE u sklopu kojeg je kreirana Vodena staza koja će bez sumnje na jugu naše zemlje imati veliki turistički značaj.
Iz Parka prirode Hutovo blato ističu da je kreirana Vodena staza Hutova blata uključena u Plavu propusnicu koja omogućuje posjete novim tematskim rutama: Dubrovnik i Akvarij (Hrvatska), Kotor i Akvarijum Boka (Crna Gora), Vodena staza Hutovo Blato i Vodena staza Mostar (Bosna i Hercegovina).
Za potpuni procvat turizma na tom području, kako navode, drugi projekt pod nazivom “Endemic Pathway – ePATH” još uvijek traje i trenutačno se uređuje poučna staza, pristanište, promatračnice za ptice, vidikovac te interijer zgrade u kojem će u dogledno vrijeme biti smješten Interpretacijski centar.
Tim povodom Park prirode Hutovo blato je posjetio gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić koji je vidno zadovoljan urađenim poslom kazao da je to dragulj, ne samo Čapljine, nego cijele regije.
– Jasno da sve ovo za grad Čapljinu znači puno, puno bogatija ponuda će biti u Parku, nešto što dosad nismo imali i raduje me da ćemo oživjeti Hutovo blato kako smo i planirali. Nadam se da će i motel doživjeti temeljitu rekonstrukciju, a sve s ciljem da privučemo posjetitelje, i to ne samo u Park prirode Hutovo blato, nego i u Počitelj, Mogorjelo, Trebižat – kazao je Vidić.
Ističe da se realizacijom ovakvih projekata dolazi otvaranje radnih mjesta, mogućnosti plasmana poljoprivrednih proizvoda te ostalih benefita koji su od velikog značaja za taj dio zemlje.
Direktor Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko kaže su imali podršku Vlade HNK i Fonda za zaštitu okoliša FBiH, ali da se bez podrške Grada Čapljine ne bi ovo mogli završiti.
– Usporedno u Parku implementiramo i drugi EU projekt ePATH koji će rezultirati nizom novih sadržaja u Parku i definitivno će u budućnosti Hutovo blato biti jedna ozbiljna destinacija za sve posjetitelje – ustvrdio je Zovko.
Oba projekta se provode kroz trilateralni program Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatske – Bosne i Hercegovine – Crne Gore 2014.-2020.
Kotoranka Rada Krivokapić Radonjić modna kreatorka i stilistkinja je izdala knjigu “Odijevanje”. Da spoji dvije profesije modu i književnost u jednu djelatnost, a to su pisanje i objava knjige, inspirala je želja da svoje znanje i iskustvo prenese drugima, jer je odjeća svakodnevna obaveza. Namijenjena je muškarcima i ženama.
Knjiga je povezana sa pitanjima u svijetu mode i odjeće što je od uticaja na modele, dizajnere i stiliste. Tiraž je ograničen. Čitaoci otkrivaju odjevne predmete koji su uvijek aktuelni i koje trebaju da imaju u svom plakaru osvježavajući ih modnim detaljima koji su u trendu.
Zentivns, zajednička narodna nošnja, dostignuće je kolekcije „Svijet bez sukoba”. Priznata i registrovana je u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma 30. juna 2022. Zentivns je zaštićen na osnovu Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna i nije dozvoljena njegova izrada bez izdavanja licence. Na isti način priznat i registrovan je Kovilm prije dvije godine. Ona će prvi put biti prikazana na modnoj reviji.
Svijet bez sukoba / modna kolekcija
Zbog unaprijeđenja brendova, Krivokapić Radonjić je završila praksu i priprema se za završni ispit na Akademiji Oxford. Radi na proširenju izdanja knjige „Odijevanje” za edukativne svrhe. Za novi brend priprema za izdavaštvo drugu knjigu pod nazivom „Krojenje i šivenje”. Za njega je dizajnirala print. Dio novog brenda biće parfem za muškarce, donji veš za muškarce i žene, modna revija pod nazivom „Bezvremenske teget-bijele pruge”, kupaći kostimi, marame za plažu i obuća za muškarce i žene.
Piše treću knjigu koja će biti dio brenda Rada Radonjić.
Rada Krivokapić Radonjić završila školu za modnu kreatorku i stilistkinju École de la Chambre Syndicale de la Couture Parisienne devient l’Institut Français de la Mode u saradnji sa Akademijom likovnih umetnosti u Beogradu za jednu generaciju učenika 1994/95. sa nastavnim planom i programom u trajanju od četiri godine u kontinuitetu, koju je završila sa ocjenom A, kreirajući kadar sposoban za brzo uključivanje u praksu kod najpoznatijih svjetskih kreatora u trajanju od godinu dana. Momčilo Kovačević, direktor škole. Profesionalnu praksu završila u Milanu. za generaciju 1996/97. kod jednog od najpoznatijih svjetskih kreatora Giorgio Armani koji je upoznao i sa nekoliko najboljih svjetskih kreatora (Giovanni Versace, Valentino Garavani, Karl Lagerfeld, Roberto Cavalli), a gdje je Rada imala priliku dopuniti svoje dotadašnje znanje. Praksu je obavljala i kod konstruktorke odjeće Ljiljane Kovač. Doktorat modnog dizajna završila u Beogradu 1998. Položila majstorske ispite po uzoru njemačkog majstorskog ispita koje je finansirala njemačka Vlada godine 2018. u Crnoj Gori: pravo, stručna i radna pedagogija, trgovina i privreda. Primila majstorsko pismo u Beogradu, septembar 2018.
Rada Krivokapic Radonjic
Radila je na državnoj televiziji na kulturi odijevanja voditelja i muzičara. Emitovana je njena kultna modna autorska emisija “Styling”. Modni studio “Rada” je u saradnji sa vlasnicama modnih agencija Sonjom Štilet i Emom Čivović radio sa manekenima za potrebe snimanja filmova, reklamnih spotova za inostrane televizijske kuće i Radinim modnim revijama pod nazivima „Ostvarene riječi” i „Moja zvijezda”. Uzela učešća na muzičkom festivalu u vidu osmišljavanja i realizacije stajlinga izvođaca. Držala je predavanja o modi. Kreirala jeans kolekcije za modne brendove. Idejni tvorac brenda “Baccara” jeans. Sarađivala je sa svjetski poznatim i najljepšim crnogorskim manekenom Filipom Kapisodom koji je njenom revijom pod nazivom „Kotor”, predstavljenoj uživo u televizijskoj emisiji kod Sabrije Vulića, završio manekensku karijeru. Frizure za modnu reviju „Kotor” stilizovala je Iva Skladani. Rada Krivokapić Radonjić je učestvovala na prvom crnogorskom Fashion week-u. Održavala je samostalne modne revije uz direktan tv prenos. Imala učešća na Internacionalnim manifestacijama. Prvu prodaju svojih odjevnih predmeta imala je u gradu u kojem živi Kotoru i u glavnom gradu Podgorici. Bila je članica udruženja kreatorki visoke mode Crne Gore. Radila je maske za najbolje karnevalske grupe. Napisala knjige “Odijevanje” i “Krojenje i šivenje”. Radila u uspostavljanju tehničke infrastrukture i optimizaciji prema manekenkama koje su nosile modele poznatih brendova. Dizajnirala novi modni detalj Kovilm koji predstavlja preoblikovanu kravatu i leptir-mašnu. Ono pretpostavlja dugoročnu, tačnije vječnu upamćenost svojih prethodnika. Rješenje registracije dizajna kovilm je izdato 16.07.2020. u Ministarstvu ekonomije i kovilm je zvanično priznat modni detalj u svijetu. Kovilm je zaštićen na osnovu Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna i nije dozvoljena njegova izrada bez izdavanja licence. Osnivač je i jedini vlasnik brendova Rada Radonjić, Kovilm, Rada Krivokapić Radonjić i najavljuje još jedan novi brend. Rješenje registracije dizajna zentivns je izdato 30.6.2022. u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma i zentivns je zvanično priznata nošnja u svijetu. Zentivns je zaštićen na osnovu Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna i nije dozvoljena njegova izrada bez izdavanja licence.
