Putnik koji je nestao s kruzera u Meksičkom zalivvu spašen je nakon više od 15 sati provedenih u moru, priopćila je američka obalna straža, prenosi BBC.
28-godišnji muškarac bio je u baru na brodu Carnival Valor sa svojom sestrom u srijedu naveče, ali se nije vratio nakon što je otišao na toalet.
Nekoliko spasilačkih ekipa pretražilo je područje i muškarac je konačno uočen u četvrtak navečer, nekih 20 milja (30 km) od obale Louisiane. Kažu da je stabilno.
“Ništa slično nisam vidio u svojoj karijeri”
Poručnik iz američke obalne straže rekao je da je putnik bio u vodi više od 15 sati, najduže nego što je ikad čuo, pa to smatra čudom. U razgovoru za CNN rekao je da nije vidio ništa slično u svojoj 17-godišnjoj karijeri. “Sretan ishod pokazuje da se volja za životom mora uzeti u obzir prilikom svake potrage i svakog spašavanja”, dodao je.
Još uvijek nije jasno kako je putnik s kruzera upao u vodu.
BBC podsjeća kako je 2018. godine 46-godišnja Britanka spašena 10 sati nakon pada s kruzera u Jadransko more. Tada se pisalo kako je rekla jednom spasiocu da joj je pomoglo to što je bila u formi, što se bavila jogom, a kako bi prestala osjećati hladnoću u vodi – pjevala je.
Energetska kriza kojoj svjedočimo ukazala je na to da što prije moramo krenuti u izgradnju novih velikh energetskih objekata, poručio je predsjednik Vlade Dritan Abazović. Kako je naveo, u toj oblasti vidi ogroman potencijal za Crnu Goru, naročito kada je riječ o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
– Ono što možemo da uradimo promptno, što i očekujem da se uskoro desi, jeste da potpišemo ugovor za vjetroelektranu Gvozd. Moramo brže da dajemo dozvole, da krenemo da radimo solarne elektrane u Crnoj Gori. Isto tako, treba podsticati ljude da ugrade solarne panele na svoje domove – naveo je Abazović dodajući da pozdravlja uredbu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanzma kojom su olakšane procedure u vezi sa postavljanjem solarnih panela.
Kako je kazao, što prije se mora donijeti odluka i u vezi sa vjetroelektranom na Brajićima.
– Razumijem neke građane opštine Budva koji imaju neki svoj interes i protiv su izgradnje vjetroelektrane u Budvi. Ali ne mogu da svatim da ne dozvoljavaju da se gradi objekat od kojeg će u narednih 30 do 40 godina imati koristi na desetine hiljada građana Crne Gore – naveo je.
Ukazao je na primjere Danske, Norveške i Holandije gdje imaju vjetroelektrane u samom gradu.
– To je energija koju dobijamo iz vjetra, što je ekološki potpuni prihvatljivo i ne smijemo da propuštamo takve prilike. Nama ne trebaju energetski objekti kao što su male hidroelektrane od kojih dobit ostvaruju samo vlasnici, a gdje je šteta za prirodu nemjerljiva. Ali solarni paneli, vjetroelektrane, gasne elektrane… ne vidim zašto bi to bio problem. Naša ambicija ne treba da bude da zadovoljimo svoje potrebe, nego da budemo izvoznici električne energije – poručio je.
Kada je riječ o drugim derivatima, poput nafte, a vjerovatno i gasa, tu ćemo, kazao je, vjerovatno za Crnu Goru ostati uvozna kategorije.
– Zato to treba kompenzovati sa električnom energijom, te je najvažnija stvar izgradnja novih energetskih objekata. Iz tog razloga smatram da treba da afrimišemo temu energetike, jer tu vidim veliki potencijal i šansu za Crnu Goru – kazao je Abazović.
Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Petar Odžić kazao je da u tom resoru, kroz nacionalni plan za energetiku i klimatske akcije, rade na stvaranju sistemskog pristupa koji će im pokazati na koje načine se moraju diversifikovati planovi u enregetici, u odnosu na tehnologije koje će biti korišćene.
– I to na taj način da one budu komplementarne i da se dopunjuju – kad ima sunca da proizvodimo struju iz solara, kad nema pomoću hidroenergije i slično. Inicirali smo i određene aktivnosti u dijelu stvaranja podsticajnih mjera u dijelu zakonske osnove, na način da se investitori oslobode nekih komunalija u slučaju da pribjegnu prinicpima enrgetske efikasnosti. Takođe, iniciraćemo i oslobađanje od PDV-a na uvoz solarnih panela, te da i na taj način doprinesemo – kazao je.
Prema njegovim riječima, pokrenute su i određene aktivnosti u vezi sa izgradnjom gasovoda u Crnoj Gori.
– Tu smo u kontaktu sa kolegama iz regiona. Kroz sredstva Evropske unije planiramo i da izradimo studiju opravdanosti za offshore vjetrotelektrane na na moru, gdje vidimo veliki potencijal – naveo je Odžić.
Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović kazala je da je pojednostavljivanje zakonske procedure za izgradnju objekata za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije u praksi već dalo rezultate.
– Intersovanje investitora je zaista veliko, povećava se procenat ugradnje solarnih panela, a pristigla su nam i četiri nova zahtjeva za izgradnju solarnih elektrana, kao i jedan za vjetropark u Pljevljima. Važno je što sada i u ovoj oblasti imamo zakonske procedure i mogućnost da ovu priču dovedemo do kraja. Apelujem na sve institucije koje su dio ovog procesa obrađivanja zahtjeva da nam ažurno dostavljaju mišljenja. Bilo bi dobro da već sledeće godine imamo izvjesnu gradnju nekog većeg objekta, posebno solarne elektrane – kazala je ministarka.
Osvrnula se i na izgradnju vjetroelektrane Brajići.
– Osim problema koji postoji u lokalnoj zajednici, tu je i problem oriključka, ali i ovaj multisektorski pristup na koji sam već ukazala. Potrebno je da sve institucije ažurnije i sa više argumentacije dostavljaju mišljenja i obrazloženja. Ova ideja i priča oko VE Brajići traje predugo i odluka se konačmp mora donijeti – navela je.
Kazala je i da je u toku izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
– Svakako ćemo ići u tom pravcu podsticanja izgradnje i pojednostavljivanje procedura kada je riječ o ovim objektima za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, ali moram da napomenem, jer nerijetko čujemo da energetika mora da bude prioritet – potpuno sam saglasna, ali sve vrijeme moramo da vodimo račina i o prostoru – zaključila je Novaković Đurović.
Gotovo 50 izlagača iz cijele Crne Gore danas je u Herceg Novom predstavilo domaće gastro proizvode i kreativne rukotvorine, na Jesenjoj fešti novskog nevladinog udruženja „Ruke“.
Fešta je ispunila očekivanja organizatora – okupila rekordan broj izlagača, promovisala plodove jeseni i domaće proizvođače, oživjela centar grada, podstakla učešće lokalne zajednice, a organizatori su ove godine mislili i na ekološki aspekt, pa su organizovali promociju „plastic free“ ambalaže.
Interesovanje brojnih posjetilaca mamile su delicije od plodova jeseni poput nara, kestena, dunje, rogača i mandarine, domaći sokovi, džemovi, čajevi, med i drugi proizvodi lokalnih gazdinstava, među kojima i vino od šipka, kao i rukotvorine i ručno rađene umjetnine poput nakita, pletenina, igrački i ukrasnih predmeta. Program su obogatile mažoretke Mažoret kluba „Lili“ koje su prodefilovale pješačkom zonom Njegoševe ulice.
Zadovoljstvo rekordnim brojem izlagača, ponudom i brojem posjeta na štandovima izrazila je Maja Erenji Hare-Brown iz NVU „Ruke“. Kako je istakla, na njihov poziv odazvali su se i stari i neki novi izlagači, a učesnici dolaze iz cijele Crne Gore.
Maja Erenji Hare-Brown
„Iskreno da kažem, uvijek smo prezadovoljni sa izlagačima i posjetiocima na našim izložbama i festivalima, atmosfera je uvijek lijepa. Mogli bi imati i malo više podrške jer ruka uvijek fali, ali to je nešto što dolazi i razvija se. Pozivamo sve koji su zainteresovani da se uključe, jer naše fešte su za sve one koji imaju neku ideju, koji hoće da se uključe u program ili da pomognu na bilo koji način“, poručila je Erenji Hare-Brown.
Jesenja fešta promovisala je ekološki prihvatljivu ambalažu, sa namjerom da podigne svijest o štetnom uticaju korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu, kao i da sve stađunske fešte u organizaciji NVU „Ruke“ u što skorijem roku postanu „zero waste“. Zarad tog cilja NVU „Ruke“ je udružila snage sa još jednom novskom nevladinom organizacijom, „Ne bacajte Boce“, na čijem štandu su zainteresovani mogli da se informišu o ekološkoj ambalaži, kao i proizvođačima i dobavljačima u Crnoj Gori.
„Na našem štandu su izložene ekološke ambalaže koje predstavljamo proizvođačima zato što ova fešta ima tendenciju da postane „zero waste“, odnosno da se izlagači prebace na ekološka pakovanja, što znači da se izbaci upotreba plastičnih i ubace papirne kese i pakovanje“, objasnila je Milica Boca iz NVO „Ne bacajte Boce“ i dodala da je akciju podržala i organizacija „Zero waste Montenegro“. Postoji interesovanje za ovu ideju, kazala je Boca i izrazila nadu da će fešte uskoro moći da se pohvale oznakom „zero waste“.
„Fešte su zaista uvijek prelijepe, prelijepo organizovane. Mi smo donijeli malo durmitorskih proizvoda da probate ovdje na primorju i da se malo družimo. Interesovanje je veliko. Veoma su nam važni ovakvi događaji zato što možemo ljudima da predstavimo i promovišemo naše proizvode, da im bude dostupno da ih probaju i vide kakav kvalitet nudimo“, rekla je Ana Ćirović koju smo zatekli na štandu pčelarstva „Ćirović“ iz sela Boan kod Šavnika.
Jesenja fešta
Tradicionalni učesnik Jesenje fešte je gazdinstvo Vidović iz Risna, koje su danas predstavljali otac i sin, Simo i Stevan Vidović.
Kako je rekao Simo Vidović, oni su porodično gazdinstvo koje se bavi organskom proizvodnjom, a na Jesenjoj fešti ponudili su posjetiocima sok i čaj od divljeg šipka, odnosno nara, koji je „prijeki lijek za stomak u našem narodu“.
„Veoma je zanimljivo, ima mnogo izlagača i zanimljivih stvari, a cijene su sasvim prihvatljive. Zanimljivo je biti ovdje i učestvovati u ovom poslu, meni se stvarno sviđa“, rekao je Stevan Vidović.
Jesenja fešta u Vagonu
U okviru Jesenje fešte prošlog vikenda je održano „Natkuvavanje“, a sinoć druženje u baru „Vagon“ u Zelenici uz pečeno kestenje, kuvano vino i nastup dueta Oleg Dudčenko (saksofon) i Draško Đukić (gitara i vokal), koji su oduševili brojnu publiku.
Sjutra, ukoliko vrijeme dozvoli, na programu će biti Jesenja štrafta za male i velike bicikliste, od 11 do 13 časova.
„Jesenja štrafta je vožnja biciklima od Titove vile u Igalu do „Vagona“ u Zelenici, gdje će biti posluženje za učesnike. Ova biciklistička trka je malo drugačija od drugih jer je kostimirana – ili da se učesnici kostimiraju na temu jeseni, ili da ukrase svoja bicikla, a na kraju ćemo imati i nagrade za najljepše maske i ukrase“, najavljuju iz NVU „Ruke“.
Turistička organizacija Kotor uručila je novčanu donaciju Dobrovoljnom vatrogasnom društvu “Bogoljub Brezić” iz Perasta.
Donacijom su obezbijeđena sredstva za nabavku posebnog drona za pomoć u gašenju požara na nepristupačnim terenima, kao i rezervne gume za vozilo za gašenje požara.
Vršilac dužnosti direktora TO Kotor Jovan Ristić uručio je donaciju predsjedniku DVD društva iz Perasta, Krstu Žmukiću.
“TO Kotor je uvijek tu da pomogne i podrži vatrogasno društvo, ali i sve druge kojima bude potrebna naša pomoć. Prethodnih dana smo uručili donaciju u vrijednosti od 3.206,50 € Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti.
Donirana je vrijedna računarska oprema koja je namijenjena zaposlenima u bolnici. TO Kotor različitim donacijama u kontinuitetu pruža podršku ovoj zdravstvenoj ustanovi, ali i drugim javnim, zdravstvenim ustanovama sa područja Kotora.
Opština Herceg Novi planira da u predlogu budžeta za sljedeću godinu poveća izdvajanja za lokalni Crveni krst, a jedan od zadataka u narednom periodu biće konkretna saradnja lokalne samouprave i te humanitarne organizacije po pitanju apliciranja za programe i fondove Evropske unije.
To je kako se navodi u saopštenju Službe za informisanje Opštine Herceg Novi zaključeno na jučerašnjem sastanku predsjednika Opštine Stevana Katića i saradnika sa generalnom sekretarkom Crvenog krsta Crne Gore Jelenom Dubak, predsjednicom i sekretarkom CKHN Milicom Kovačević i Milenom Šćekić.
“Na sastanku je dogovoreno da Vukić, opštinska kancelarija za međunarodu saradnju i CKHN sagledaju mogućnosti kreiranja zajedničkih projekata i apliciranja na evropske fondove, kako bi se obezbijedili potrebna oprema i sredstva za reagovanje u različitim hazardnim okolnistima”, piše u saopštenju.
Navode da je Dubak predstavila aktivnosti Crvenog krsta na državnom nivou, kao službe koja pruža pomoć građanima i institucijama sistema i koje se tiču ne samo područja Crne Gore, već i saradnje na regionalnom nivou.
“Jedan od mnogih primjera je odlazak volontera CKCG u Petrinju u Hrvatskoj 2020. godine, kada je taj gradić pogodio zemljotres magnitude 6,4, te odnio sedam ljudskih života i prouzrokovao velika materijalna oštećenja”, navode.
Katić i Mustur su tokom sastanka, kako piše u saopštenju, više puta istakli potvrđenu dobru saradnju Crvenog krsta Herceg Novi i Opštine, kao i preduzeća i ustanova čiji je osnivač, podsjećajući na period pandemije virusa korona, kada je pomoć bila najpotrebnija osobama starije dobi i slabije pokretljivosti, ali i onima najviše pogođenim ekonomskim posljedicama pandemije.
“Ta saradnja ogleda se i u mnogim drugim primjerima, poput reagovanja u slučaju poplava i požara, kada je i potrebna dobra koordinacija sa drugim lokalnim službama, Službom zaštite i spašavanja i komunalnim preduzećima”, istakla je Šćekić.
Ona je tom prilikom podsjetila i na terensku vježbu vatrogasaca Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog, organizovanoj u Sutorini 17. novembra, u okviru prekograničnog projekta “Flood&Fire”. Crveni krst Herceg Novog je kao integralni dio kolektivnog odgovora na nepogode i nesreće učestvovao u ovoj vježbi i pokazao visok nivo spremnosti, čemu su građani tog dana mogli i posvjedočiti.
Zaključuju da su sastanku prisustvovali i potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, glavni administrator Nenad Đorđević i menadžer Opštine Dušan Vukić.
Kulturno-umjetničko društvo „Boka“ večeras, subota 26. novembar u 19 sati, svečanim koncertom obilježava jubilej – 45 godina od osnivanja i aktivnog rada Društva.
Na koncertu simboličnog naziva „Pjevaćemo šta nam srce zna“ biće zastupljene igre iz šest država – Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Crne Gore, a pored izvođačkog ansambla domaćina, učestvovaće i folkloraši Kulturno-umjetničkog društva „Lola“ iz Sarajeva.
Nakon dvije pandemijske godine, deveti Dubrovački zimski festival vraća se u punom sjaju s bogatim muzičkim, zabavnim, gastronomskim i dječjim sadržajima te puno iznenađenja.
Otvaranje ovogodišnjeg DZF-a obilježit će koncert iznimno popularne grupe Dalmatino 26. novembra na Stradunu.
Koncert počinje u 20:00 sati, prethodit će mu službeno otvaranje Dubrovačkog zimskog festivala, kao i paljenje blagdanske rasvjete te prve adventske svijeće.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Foto: Presidential Press Service / REUTERS
Baš kao ruski projektili koji uništavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu i zima je u toj napadnutoj zemlji neumoljiva. Više od šest miliona domaćinstava ostalo je bez struje u Ukrajini u petak, dva dana nakon masovnih ruskih napada na tu zemlju, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U rijetkom javnom neslaganju ukrajinskih čelnika, Zelenski je kritikovao gradonačelnika Kijeva da nije obavio dobar posao organizirajući skloništa za pomoć građanima koji su ostali bez struje i vode.
Zelenski neočekivano javno kritizirao gradonačelnika Klička
U rijetkom javnom neslaganju ukrajinskih čelnika, predsjednik Volodimir Zelenski u petak je kritizirao gradonačelnika Kijeva da nije obavio dobar posao organizirajući skloništa za pomoć građanima koji su zbog ruskih napada ostali bez struje i vode.
Uslijed ruskih raketnih udara na energetsku infrastrukturu, vlasti su otvorile tisuće tzv. nepobjedivih centara u kojim se ljudi mogu zgrijati, dobiti vodu, internet i telefon. U večernjem obraćanju, Zelenski je sugerirao da gradonačelnik Vitalij Kličko i njegovi suradnici nisu učinili dovoljno.
– Nažalost, lokalne vlasti nisu obavile dobar posao u svim gradovima. Posebno je puno pritužbi bilo u Kijevu. Da budem blag, treba više raditi, rekao je predsjednik. Molim obratite pažnju, ljudima u Kijevu treba više pomoći, brojni su bez struje 20,30 sati. Očekujemo od gradonačelnika kvalitetan posao, dodao je.
Zelenski je također kritizirao one koji su, kako je rekao, lagali u službenim izvještajima, ali nije naveo na što konkretno misli. Dosad je otvoreno više od 4000 centara.
Radi se o neuobičajenom izjavama, budući da je Zelenskij od početka rata pokušavao ostaviti dojam nacinalnog jedinstva i obično je hvalio druge dužnosnike.
Kličko, 51-godišnji bivši boksač, izabran je za gradonačalenika Kijeva 2014. Njegov ured zasad nije reagirao.
Gotovo je nevjerovatno da se u Igalu, u centru zdravstvenog turizma, godinama čak i decenijama ne uklanja smetlište iznad nekadašnjeg dubrovačkog “Agruma”. Nakon prošlogodišnjeg požara problem je eskalirao, mada je prostor između urušenih neiskorišćenih poslovnih prostora svima poznata crna ekološka tačka. To je smetlište, ali i stjecište beskućnika, zavisnika ,“ljudi sa margine”.
Ko mora proći tim dijelom Igala, teško će zaobići mračne, urušene, grafitima ispisane prolaze, u kojima se gomila razni otpad. Slike, a ni smrad nijesu uklonjeni iako je nedavno počela rekonstrukcija nedovršenih poslovnih prostora, kao i bivšeg prostora marketa “Aroma”, koji je bio kolateralna šteta prošlogodišnjeg požara u susjednoj trgovini.
Mještani i turisti tako su dugogodišnji svjedoci nagomilanog šuta, komunalnog smeća, plastike, drveta. Preko svega stanari solitera ulaze u svoje stanove.
Iako je ovaj nedopustivi nered poznat hercegnovskim komunalcima i inspekciji objašnjenje je uvijek isto. Riječ je o privatnom posjedu, te su njihove ingerencije time ograničene. Najgore je što se ne znaju vlasnici, jer je na tom prostoru i dalje aktuelan višedecenijski sudski proces.
”Povremeno smo davali naloge za čišćenje, ali to je kratkoročno rješenje, jer je prostor zabačen, skrovit, napušten i pogodan da se tu baci svakakav otpad”, objašnjava glavni komunalni inspektor, Branko Prelević. Obećava da će reagovati na našu prijavu, ali naglašava, to ne rješava trajno problem odlaganja smeća i zapuštenosti ovog mračnog dijela Igala.
Igalo
Predsjednik Mjesne zajednice Igalo, Zoran Savković, vjeruje da je rješenje na pomolu. Objašnjava da su u toku radovi kojima bi konačno trebalo da se zapušteni prostor osposobi i postane funkcionalan. Kompanija “Domaća trgovina” privodi kraju sanaciju opožarenog prostora bivše “Arome”, ali i okolnih poslovnih prostora koji će imati novu namjenu. Savković za trenutnu alarmantnu situaciju traži malo strpljenja, dok se, kako kaže “ne okončaju značajni građevinski zahvati na godinama devastiranom lokalitetu.
Radi se hidroizolacija koja podrazumijeva čišćenje napuštenih i nikad iskorišćenih poslovnih prostora iznad objekta “Aroma”, što je vjerovatno rezultiralo gomilanjem šuta “koji će ubrzo biti uklonjen”, siguran je Savković.
Da li će to značiti, kao mnogo puta do sada, samo trenutno raščisćavanje, te uskoro ponovno zatrpavanje smećem skrovitih prolaza-ostaje da se vidi. Ali propisi su jasni! Zakon o komunalnim djelatnostima zabranjuje odlaganje komunalnog i drugog otpada van mjesta predviđenog za tu namjenu. Ako se zna vlasnik prostora, ako se utvrdi ko je odgovoran za deponovanje, komunalni policacac treba da mu naloži da otpad ukloni i površinu vrati u prvobitno stanje o svom trošku-objašnjavaju u odgovoru na pitanja NVO EkoKulMedia iz Komunalne inspekcije.
Kada komunalni policajac izda prekršajni nalog, dužan je da o tome obavijesti komunalnog inspektora, koji je zadužen da proprati da li se nalog sprovodi. Ako se to ne desi- uslijediće prekršajni postupak i izvršenje, odnosno čišćenje uz angažovanje društava „Čistoća“ ili „Komunalno stambeno“, o trošku odgovornog lica. Ali, ako se, kao što je to često slučaj, ne može utvrditi ko je deponovao otpad, krajnja mjera je da se, uz nalog, prostor očisti o trošku Opštine Herceg Novi.
Smetlište u centru Igala, pa i opasnost od zaraze, nijesu od juče i nadležni su “u toku” već dvadesetak godina. Da li će, kako se najavljuje, prenamjena prostora i okončanje sudskog postupka značiti osvjetljenje lokaliteta i raščišćavanje ove crne ekološke tačke?
To će aktivisti NVO EkoKulMedia pratiti kroz projekat Ecoscreen koji realizuje u sklopu “Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2-ReLOaD2. Finansira ga Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori se ReLOaD2 realzuje u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, među kojima je i Opština Herceg Novi.
Pomorska kompanija Barska plovidba na kraju septembra ove godine poslovala je sa neto gubitkom od 310,25 hiljada EUR i imala je znatno lošiji ukupan učinak od druge, potpuno državne, pomorske kompanije Crnogorska plovidba iz Kotora.
Vijesti pišu da iako je taj rezultat skoro osam puta bolji nego što ga je Barska plovidba imala za devet mjeseci lani, finansijski učinak kompanije čiji je većinski vlasnik država, nije ni izbliza uspješan u odnosu na rezultat Crnogorske plovidbe, koja je na kraju septembra bila u plusu od 973,73 hiljade EUR.
Kotorska kompanija je, kao i Barska plovidba, sama ove godine umjesto da to u njihovo ime radi država, platila dvije rate kredita kineskoj Exim banci za gradnju svoja dva broda, a uz to je imala i velike troškove zbog redovnog petogodišnjeg remonta, dokovanja i takozvane obnove klase svojih brodova.
Barska plovidba ove godine nije imala velikih izdvajanja za remont brodova jer petogodišnja obnova klase za njene brodove “Bar” i “Budva” dospijeva 2024. godine, a svojim novcem je platila obje ovogodišnje rate kredita Exim banci u ukupnom iznosu od 3,82 miliona USD.
Barska plovidba je to postigla zahvaljujući poboljšanju prilika na svjetskom tržištu brodskog prostora i značajnom rastu vozarina koji je obilježio prošlu godinu.
Ova kompanija, na čijem je čelu izvršni direktor Zoran Tajić (PzP) je na kraju prošle i početkom ove godine promijenila unajmitelja svojih brodova i umjesto sa kompanijom Sea Pioneer iz Londona kojoj je do tada godinama davala u vremenski najam /time charter/ svoje brodove, ušla u posao sa novim unajmiteljem – kompanijom Norden iz Danske.
Kod novog unajmitelja “Bar” i “Budva” su zaključeni po znatno većoj najamnini nego što je to bio slučaj ranije sa Sea Pioneerom, pa oba broda sada plove po dnevnoj vozarini nešto nižoj od 20 hiljada USD po brodu.
Ovo je rezultiralo značajnim porastom prihoda iz osnovne djelatnosti Barske plovidbe koji su za devet mjeseci bili 10,3 miliona EUR, što je 2,7 puta više u odnosu na isti period lani.
Uz to, kompanija je na kursnim razlikama zaradila još 216,33 hiljade EUR, dok su joj ostali prihodi iznosili 254,74 hiljade EUR.
Ukupno je za devet mjeseci Barska plovidba ove godine prihodovala 10,77 miliona EUR. Troškovi poslovanja su za devet mjeseci ove godine bili više od million EUR veći nego lani i iznosili su 3,82 miliona EUR. Za skoro 150 hiljada EUR u odnosu na prošlogodišnje, porasli su i troškovi za zarade, naknade zarada i ostale lične rashode zaposlenih, za što je ta kompanija za devet mjeseci ove godine izdvojila 1,64 miliona EUR.
Kada se troškovi poslovanja i zarada zaposlenih odbiju od ukupnih prihoda, BP je za devet mjeseci ostvarila pozitivan poslovni rezultat veći od pet miliona EUR. Međutim, sve to je “isparilo” kada je obračunala rashode po osnovu kamata, kursnih razlika i drugih efekata ugovorene zaštite od 5,59 miliona EUR, pa je konačni bilans poslovanja za devet mjeseci minus od 310,25 hiljada EUR.
U izvještaju menadžmenta o poslovanju Barske kompanije, koji prati računovodstvene bilanse objavljene na sajtu Komisije za tržište kapitala, nema nikakvih objašnjenja zašto su troškovi po osnovu kamata, kursnih razlika i drugih efekata ugovorene zaštite za devet mjeseci bili toliko visoki da su više nego “pojeli” kompletan, inače dobar osnovni finansijski rezultat poslovanja.
Ovi troškovi nesrazmjerno su visoki u odnosu na izdatke koje je u istom periodu po istom osnovu imala kotorska kompanija koja je na kamate, kursne razlike i druge efekte ugovorene zaštite do kraja septembra potrošila 2,39 miliona EUR.
