Postupajući po planskim aktivnostima, u periodu od 1. do 18. jula, službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug”, zbog počinjenih prekršaja iz oblasti prosjačenja, shodno Zakonu o javnom redu i miru, sankcionisali su 16 lica, podnijeli 17 prekršajnih prijava i izdali dva prekršajna naloga za plačanje novčane kazne.
“Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su u prosjačenju zatekli lice D.C. (78) sa Kosova. Pregledom lica pronađen je i uz potvrdu oduzet novac – 18.980 eura, 112.710 RSD, 7 USD, 5 SAR, kao i priznanice i komadi papira sa ispisanim brojevima, koji su se nalazili u ušivenim džepovima jakne”, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, on je uhapšen i protiv njega je podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 30 Zakona o javnom redu i miru.
Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ u kontinuitetu sprovode aktivnosti u cilju sprečavanja i suzbijanja prosjačenja.
Aktivisti nevladine organizacije Stop Croisieres na svojoj jedrilici izvjesili su transparent s natpisom Stop krstarenjima dok kruzer MSC World Europa napušta luku Marseille, u južnoj Francuskoj. Na taj način protestvuju protiv zagađenja mora s brodova za krstarenje.
Marseille slovi za najzagađeniju luku u Francuskoj. Lani je primio više od 70 kruzera, a upravo njih udruge okrivljuju za zagađenje mora.
Stop kruzerima – foto AFP
Prema najnovijoj studiji nevladine organizacije Transport and Environment, luka Marseille najzagađenija je u Francuskoj, 12. na evropskoj razini. Idući francuski grad na toj prestižnoj listi je Le Havre, 18. u Evropi.
– U trenutku kada branimo automobilima da dolaze u centar grada, imamo te divove koji zaguđuju više nego što možemo zamisliti – poručuju aktivisti, smatrajući da brodovi za krstarenja samo na papiru pokušavaju postati zeleni.
Od stotinu Hrvata njih 42 prošle godine nisu imala dovoljno novca da bi otputovala na godišnji odmor, a po ovom kriteriju od Hrvatske su u EU bili gori samo Rumunjska, Bugarska i Grčka, piše u utorak Večernji list.
Najnoviji podaci statističkog ureda Europske unije Eurostata pokazuju da tjedan dana putovanja na godišnji odmor nije moglo priuštiti 7,6 posto Luksemburžana i 10,2 posto Šveđana. Uz Luksemburg i Švedsku, najbolje stoje Finska, Nizozemska i Danska, u kojima si tjedan dana za godišnji ne može priuštiti 12 posto građana.
Na dnu ove ljestvice nalaze se Rumunji kojih čak 62,5 posto o odlasku sedam dana na godišnji odmor može samo sanjati. Uz Rumunjsku, najgore je u Bugarskoj i Grčkoj gdje putovanja ne može priuštiti 48,8, odnosno 43,8 posto građana.
Tjedan dana putovanja na godišnji ne može priuštiti 41 posto Mađara, 34,2 posto Talijana, 33,8 posto Slovaka, 27,6 posto Poljaka, 18 posto Čeha, 16,7 posto Slovenaca i 13,8 posto Austrijanaca.
Prosjek EU je 28,5 posto.
Eurostat je ove podatke objavio na zahtjev ljevičarske frakcije u njemačkom Bundestagu. Prema vlastitim izjavama, 21,9 posto ljudi u Njemačkoj nije imalo dovoljno novca za jednotjedno putovanje na odmor u 2022. godini. Prema tim podacima, najčešće su pogođeni samohrani roditelji. U kategoriji “samac s uzdržavanom djecom” njih 42 posto u Njemačkoj ne može otići na godišnji odmor tjedan dana. Sve u svemu, češće su pogođena kućanstva s djecom (23,4 posto) nego kućanstva bez djece (20,7 posto). Pogođeni su i umirovljenici. Za njemački skup podataka intervjuirano je 40.000 ljudi.
Vođa ljevičara u Bundestagu Dietmar Bartsch nazvao je podatke za Njemačku “tužnim nalazom”. “Svatko bi trebao imati priliku otići na godišnji odmor barem jedan tjedan godišnje. Za to su potrebne veće plaće, primjerene mirovine, dosljedna politika protiv inflacije i osnovni dječji sigurnosni sustav otporan na siromaštvo u Njemačkoj”, rekao je, a prenio novinar Večernjeg lista Antonio Mandir.
Elektroprivreda Crne Gore obavještava javnost da je u prvoj polovini tekuće godine, zaključno sa 30. junom 2023, ostvarila dobit u iznosu od 106.114.262 €.
To je, ujedno, i najveći iznos dobiti koji je kompanija ostvarila od osnivanja. Rekord je utoliko impresivniji, ukoliko se zna da je EPCG, u godini ostvarenja takvog rezultata, bila jedina u Evropi koja za svoje građane nije povećavala cijene električne energije, niti je bilo intervencija iz budžeta Crne Gore.
Profit EPCG ove godine je više od dva puta veći od profita za prvih pola godine u 2018. godini kada je ostvareno oko 43 miliona. EPCG je prateći uporedne periode poslovala u 2011. godini sa minusom od 10 miliona, 2012 sa minusom od 4 miliona, 2017. sa minusom od oko 7 miliona eura. Tako je 2020. godine poslovni rezultat za ovaj period bio oko 2 miliona, 2019, 2016 i 2014 oko 13 miliona, dok je 2015 bio oko 12 miliona eura. Kvalitetne poslovne odluke menadžmenta i Odbora direktora, zdrava poslovna vizija, povoljne hidrološke prilike i dobro upravljanje u periodu energetske krize uslovile su kontinuiran napredak i istorijske poslovne rezultate kompanije.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 11. do 13. jula ove godine, pokazali su da je na 84,4% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 11,0% lokacija dobrog, dok je na 4,6% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, voda je bila odličnog kvaliteta na svih 9 ispitivanih lokacija. Analize su pokazale da je u Kotru na 7 lokacija voda bila odličnog, na 5 lokacije dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 19 ona bila odličnog, a na 2 dobrog kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 16, dok je na 2 lokacije ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 12 lokacija u opštini Bar, na 1 lokaciji dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 29 voda bila odličnog kvaliteta, na 2 dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
U saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila u 20.45 sati na magistralnom putu u Zelenici stradala je A.L . (74).
Kako je Radio Televiziji Herceg Novi saopšteno iz tamošnjeg Odeljenja bezbjednosti, A. L. je prelazila magistralu kada je na nju naletilo vozilo kojim je upravljao T. B. (31) iz Herceg Novog.
Žena je sa povredama glave i noge prevezena u Opštu bolnicu Meljine a zatim upućena u risansku bolnicu ali je na putu preminula. T.B. je uhapšen i priveden osnovnom državnom tužiocu u Herceg Novom na dalje postupanje.
Kamp “Lola” u Stolivu ove sezone će posjetiti preko 600 ljubitelja kamperskog odmora i oko 100 izviđača iz Niša i okoline
Oko stotinu djece i mladih, uglavnom srednjoškolaca, studenata, kao i nešto starijih gostiju iz Niša i okoline, ovih dana boravi u Kampu Odreda izviđača “Lola” u Stolivu. Nastavljajući tradiciju stare “garde” izviđača koji su ustanovili ovaj kamp prije 50, a Odred, koji nosi ime po narodnom heroju Ivi Loli Ribaru, osnovali prije 64 godine, mladi domaćini kampa organizovali su život unutar ove male zajednice po uzoru na izviđački. Zna se kad je doručak, kad ručak i večera, kad je vrijeme za kupanje i odmor, kad su zabave, igranke, sportske aktivnosti, izleti…Prilika je za mnoge, koji godinama unazad dolaze ovdje na odmor da obnove stara prijateljstva, da vrijeme provode i sa novim društvom, ali i da upoznaju lokalnu sredinu.
-U Kampu “Lola” će od početka jula boraviti ukupno šest komercijalnih smjena, sve do 22. avgusta, kada dolaze klinci- izviđači, planinke, od najmlađeg uzrasta od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole. Uobičajeni su nam izleti brodićem do peraških ostrva i panoramsko razgledanje Risanskog zaliva, tu su izleti do Ostroga i do Dubrovnika. U svakoj smjeni animator za sport organizuje posjetu G. Stolivu, a kada su tu izviđači, pošto je to zahtjevnije, jer zahtijeva rano ustajanje, pošto se već zorom kreće u brda, idemo na turu Orahovac- Vranovo brdo, na tvrđavu San Đovani ili na neku od staza Vrmca, kaže za Boka News načelnik Odreda Saša Žikić.
Kampovanje u podnožju Vrmca
Nekad su u kampu ljetovali u šatorima, umjesto u sadašnjim bungalovima, koji su postepeno građeni od petog ka prvom platou. Maksimalni kapacitet bungalova je 49 ležajeva, od dvokrevetnih do četvorokrevetnih, sve po potrebi, tu je restoran za objedovanje, a okolo je šuma brda Vrmac.
-Veliko je interesovanje, otvoreno je za sve, a najviše je primamljivo ljudima koji dolaze ovdje godinama, starijima koji dolaze na odmor i u više smjena, nešto na što su navikli jer su tu stalno. I ako odu negdje drugo na odmor, ovdje dođu makar jednom u sezoni. Ovo mjesto privlači i mlade ljude, dolaze velike grupe po petoro do desetoro, pa se sprijateljuju ovdje, što isto utiče na posjećenost kampa.
Cijene su izuzetno povoljne, uz minimalna poskupljenja na tržištu- uračunati su troškovi prevoza, hrane i boravišne takse- za boravak od deset dana po osobi 180 eura, a za smjenu od sedam dana oko 140 eura, objašnjava nam Žikić, koji ima svoje asistente za organizovanje društvenog života u kampu.
-Ovo znači puno za one koji nemaju mogućnost ili ne vole komfor luksuznih hotela, zanimljivo je za one koji vole da konstantno budu okruženi ljudima, tokom cijelog dana, uvijek imaš društvo oko sebe. Pored toga, u prirodi smo. Naši gosti imaju tri obroka u fiksno vrijeme, raspored za kupanj- topla voda se uključuje od 18 sati, pošto se grije na solarne panele, a tokom cijelog dana ima hladne vode.
Kampovanje u podnožju Vrmca
Poslije doručka od 10 sati ako ima djece koja ne umiju da plivaju, postoje animatori koji su tu da pomogniu I da ih nauče da plivaju, postoje animatori za KZP(kulturno-zabavni program), a poslije ručka od 15-16 sati je radionica za djecu i uveče oko 21 h kreće kulturno-zabavni program. Organizujemo “igre bez granica”, maskembal, uglavnom za djecu, ali ponekad imamo aktivnosti za tinejdžere. Nekad se pušta tradicionalna muzika, kola, što stariji vole, tako da i njima bude zanimljivo, pojasnili su nam Mila, Saša, Nađa i Aleksandar, iz “štaba” odreda “Lola”.
Sezona u Kampu zatvara se krajem avgusta kada će ovdje ljetovati oko stotinu mladih izviđača/planinki.
Jubilarna dvadeseta regata “Fašinada cup” održaće se od 20. do 22. jula u Perastu, u organizaciji Jedriličarskog kluba “Lahor” iz Kotora.
Regata se organizuje za brodove klase Krstaš, Catamaran, J70 i ojedrene barke.
Početak jedrenja je planiran u 12 sati, za oba dana i jedriće se na relaciji Perast – Tivat – Perast.
Očekuje se učešće preko 50 brodova i 200 takmičara iz zemlje i inostranstva.
Fašinada cup – foto Davor Ševljević
Pozivamo sve zainteresovane građane i goste da dođu na Verige 21.jula u 12 sati i na mjestu gdje se vodi najuzbudljivija borba za pozicije posmatraju ovaj svojevrsni praznik jedrenja.
Regata “Fašinada Cup” se organizuje u čast lokalnog običaja “Fašinada” koji se u Perastu održava od 1452. godine.
Organizacija je podržana od strane Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor, kao i kompanija “Bellatrix yachting”, “Brokva”, “Fleka”, “Miro&sons” “Pixap”, “Golden Group” i “Kotorska suvenirnica”.
Jedna od najpoznatijih i najboljih dalmatinskih klapa Cambi nastupiti će u srijedu, 19. jula, na Ljetnjoj pozornici u Kotoru, sa početkom u 21 sat i 30 minuta.
Ulaznice za koncert su dostupne preko Gigs Tix mreže, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press kioska.
Klapu čine tenori Eduard Šegota, Jozo Delaš i Duško Britvić, bariton Mislav Biočina, bas-bariton Hrvoje Lozančić i bas Dino Šimera.
Na veliko zadovoljstvo ljubitelja klapskog pjevanja, međunarodni festival KotorArt u saradnji sa predstavnicima nove turističke atrakcije Crne Gore, žičarom Kotor-Lovćen, organizuje Kotor Cable Car serijal, u okviru kojeg nastupa i klapa Cambi.
Ogromno interesovanje publike vlada za koncert klape Cambi, te pozivamo sve ljubitelje klapskog pjevanja da požure po ulaznicu i obezbjede sebi mjesto na koncertu, poslije kojeg, sigurni smo, niko neće ostati ravnodušan. Dobitnica deset Porina, mnogih važnih nagrada u zemlji i inostranstvu, klapa Cambi se ne mora posebno najavljivati. U originalnim i vrlo zahtjevnim vokalnim aranžmanima, očekujemo noć punu lijepih stihova dalmatinskih pjesama u izvođenju sjajnih članova klape Cambi. – istakli su iz PR službe festivala.
Cambi, jedna od najpoznatijih i najboljih dalmatinskih klapa, osnovana je 1986. godine kao dio KUD-a Cambi iz Kaštel Kambelovca. Apsolutni je pobjednik međunarodnog festivala u Veroni 1998. godine, dobnik Gran prija na Trećem svjetskom prvenstvu horova u Sankt Peterburgu, 2009. godine, višestruki dobitnik nagrada na Festivalu Večeri dalmatinske pjesme, Festivalu dalmatinskih klapa Omiš, Šibenskoj šansoni, dobitnik Nagrade grada Kaštela za ukupan doprinos u kulturi i očuvanju baštine, kao i deset Porina – najvećeg hrvatskog muzičkog priznanja. Klapa uživa popularnost kod publike zbog vrhunskih interpretacija koje nastaju pjevanjem tradicionalne dalmatinske i zabavne pjesme, uključujući i repertoar Zlatana Stipišića – Džibonija. Njene pjesme, poput Ne more mi bit, Kriva karta, Dugo nije pala kiša i Popucale rebatine, imaju po nekoliko miliona pregleda na Jutjubu. Među brojnim nastupima, ističe se koncert povodom obilježavanja 25 godina rada, na Poljudu, pred petnaest hiljada posjetilaca, 2011. godine. Klapa je snimila i objavila desetak albuma od kojih se izdvajaju: Lipa slika, Cambi, Klapa Cambi u Lisinskom, Svitlo jubavi, Od zipke do križa, Ako tako triba bit, Daj da budem tvoj itd.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
