Zajednička saradnja ključna za prosperitet regije Južnog Jadrana

0
Zajednička saradnja ključna za prosperitet regije Južnog Jadrana
Foto MEP

Države u regiji Južnog Jadrana dijele zajedničke potencijale i izazove, zbog čega je bliska saradnja od ključne važnosti za prosperitet tog područja, poručeno je na info danu o Prvom pozivu u okviru programa Interreg IPA Južni Jadran.

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) organizovalo je danas u Podgorici info dan o Prvom pozivu za dostavljanje predloga projekata u okviru novog Interreg IPA programa Južni Jadran, kojim se promoviše prekogranična saradnja između Italije, Albanije i Crne Gore.

Kako je saopšteno iz MEP, info dan privukao je veliki broj institucija i organizacija iz cijele Crne Gore, koje su zainteresovane za dobijanje podrške za realizaciju projekata u saradnji sa partnerima iz italijanskih regija Pulja i Molize i Albanije.

Vršilac dužnosti direktora Direktorata za evropske poslove u Ministarstvu evropskih poslova Bojan Vujović kazao je da države u regiji Južnog Jadrana dijele zajedničke potencijale i zajedničke izazove, zbog čega je bliska saradnja od ključne važnosti za prosperitet tog područja.

Ministar za ekonomski razvoj italijanske regije Pulja Alesandro Deli Noći naglasio je da ta regija čvrsto vjeruje u važnost ovog programa i uopšte u saradnju sa drugom stranom Jadrana.

„Jadransko more ne treba da nas razdvaja, već da nas spaja” rekao je Noći.

Kako je rekao, to područje ima ogroman potencijal, koji još uvijek nije dovoljno iskorišćen.

“Regija Pulja će narednom programskom periodu pristupiti strateški, kako bismo zajedno sa partnerima iz Albanije i Crne Gore odgovorili na izazove u raznim oblastima, kao što su plava ekonomija, turizam, zapošljavanje, unapređenje digitalnih vještina i povezanost naših obala“, kazao je Noći.

Ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsela, istakla je da se Crna Gora učešćem u programima prekogranične saradnje priprema za korišćenje strukturnih fondova, koji će joj biti na raspolaganju kada pristupi EU.

Iz MEP-a su rekli da će prvi poziv za dostavljanje predloga projekata u okviru programa Interreg IPA Južni Jadran biti raspisan krajem novembra.

Tim pozivom će, kako su ukazali, biti podržani projekti vrijednosti do 200 hiljada EUR, koji su usmjereni na kapitalizaciju rezultata ostvarenih u prethodnom programskom periodu.

U Herceg-Novom u toku kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“

0
U Herceg-Novom u toku kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“
Foto Opština HN

Opština Herceg-Novi, od 2007. godine obilježava kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Obilježavanje ovogodišnje kampanje je u Herceg-Novom započelo aktivnostima koje traju od početka novembra  i trajaće do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.

Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, u čijoj nadležnosti su poslovi rodne ravnopravnosti, u kontinuitetu sprovodi implementaciju strateških ciljeva Lokalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti u opštini Herceg-Novi za period 2021-2025. godine, a koji je usvojen na sjednici Skupštine 27.12.2021 godine.

U okviru ovih aktivnosti organizovana je kampanja za prevenciju bolesti zavisnosti i upotrebe alkohola, sa osvrtom na rodni aspekt ovog problema. Ovo iz razloga što se kod djevojčica i žena o problemu alkoholizma veoma malo govori, i to je uglavnom tabu tema, iako je to jedan od uzroka nasilja i neravnopravnosti.

Tim povodom Sekretarijat za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju,  u saradnji sa  NVO  „Preporod“ iz Nikšića  je 19.11.2022 godine u JU Dječiji dom “Mladost “ Bijela organizovao predavanje na temu „Tretman zavisnika/ca od droga sa stanovišta terapijske zajednice“.

Predavanje je održao psiholog Jovan Bulajić, iz NVO „Preporod“, a predavanju je prisustvovalo 20-ak učenika/ca završnih razreda osnovnih škola i I razreda JU SMŠ „ Ivan Goran Kovačić“ iz Herceg-Novog ( štićenika/ca u JU Dječiji dom „Mladost“ u Bijeloj).

Prisutni štićenici/ce su imali/le priliku da se upoznaju sa pojmom prevencije, o vrstama droga i njihovoj štetnosti, o opasnostima koje nose bolesti zavisnosti, a posebno posljedice konzumiranja alkohola, cigareta i tableta. Specifičan osvrt je dat i na tretman zavisnica i zavisnica koje imaju djecu, kao i posljedicama koje zavisnost kod žena najčešće uzrokuje. Predavač je na kraju, predstavio „terapijsku zajednicu“ kao jednu od metoda liječenja zavisnika/ca , mjesta bez droga u kojima osobe sa problemom zavisnosti žive zajedno na organizovan i struktuiran način u cilju postizanja načina života oslobođenog od droga.

Predavanje je izazvalo veliku pažnju prisutnih štićenika/ca kao i vaspitačica i psihološkinja. Izrazili su interesovanje da se ovako predavanje ponovi u što skorijem roku.

Milionito vozilo prošlo Pelješkim mostom

0
Milionito vozilo prošlo Pelješkim mostom
Pelješki most – foto Boka News

Pelješkim mostom u gotovo četiri mjeseca od otvaranja prošlo je milion vozila, što je u prosjeku više od 250 hiljada mjesečno. Prema podacima Hrvatskih cesta, najviše vozila, oko 460 hiljada, mostom je prošlo u najprometnijem turističkom mjesecu – avgustu.

U 12.52 sati Pelješkim mostom prošlo je milionto vozilo. Tko je sretni putnik – nije poznato jer, kažu iz Hrvatskih cesta, nisu željeli zbog toga zaustavljati promet.

– Želimo time pokazati da taj projekt, kad govorimo o prometnoj funkciji, zadovoljava, ispunjava one nekakve kriterije koji su bili prije navedeni u ”feasibility” studiji, čak i više od toga, ističe Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta.

Dnevno u prosjeku mostom prođe gotovo osam i pol hiljda vozila, a baš danas zabilježen je okrugli broj.

Most koji je spojio Hrvatsku ispunio je sva očekivanja, a danas je položio još jedan važan test. Otkako je Pelješki most otvoren, na ovom dijelu Hrvatske zapuhalo je prvo jače jugo, no bez obzira na takvo vrijeme promet mostom teče bez ikakvih poteškoća.

– Zbog nekih meteoroloških prilika, prije svega vjetra, neće biti zatvaranja prema svim našim izračunima, s obzirom na to da smo izgradili kvalitetan sustav zaštite od vjetra, objašnjava Škorić.

Svakim danom sve se više primjećuje i njegov utjecaj na gospodarstvo. Stanovnicima Pelješca mnogo je toga sada dostupno.

– Sad stvarno možemo reći da smo jedna županija, a ne više Dubrovačko-neretvanska na papiru, a uvijek je bio Dubrovnik na jednu, Metković na drugu stranu. Sad su nam Opuzen, Metković, ta Neretva, bliži. Srodni smo s poljoprivredom, znači po sve potrepštine, po sve šta možemo idemo preko mosta za pola sata, kaže Ante Grgurević, Drače.

Na odmorištima se uvijek nađe prolaznik, čak i po lošem vremenu.

– Baš je ovaj posebno nekako, stvarno je posebno. Jugo ne smeta. Što je, tu je, Bože dragi, bilo bi bolje da je sunce, ali eto, rekao je Nenad Alfirev, Vodice.

Više prednosti tek se očekuje. Dovršetkom četvrte dionice pristupnih cesta sljedeće godine zaokružit će se cijeli projekt.

Razbojnici ukrali keltske zlatnike vrjedne milione eura

0
Razbojnici ukrali keltske zlatnike vrjedne milione eura
Keltski zlatnici – razbojnici ukrali – Foto: Frank Mächler/dpa

Nepoznati provalnici su iz Keltskog rimskog muzeja u Bavarskoj u utorak odnjeli 483 zlatnika. Blago koje je bilo u gradu Manhingu je vredno više miliona eura, saopštila je policija.

Šteta za kulturu je ogromna, rekao je ministar umjetnosti Bavarske Markus Blume. “Gubitak keltskog blaga je katastrofa, zlatnici kao svedočanstva naše istorije su nezamenljivi,” rekao je Blume.

Zlatnici su zapravo bili najpoznatiji eksponat muzeja. Reč je o najvećem keltskom blagu koje je iskopano u prošlom vijeku. Arheolozi su novčiće našli pre 23 godine. U vitrini je bilo 483 zlatnika i procena je da su iz prvog ili drugog veka pre nove ere.

Prema prvim nalazima, provala se dogodila u utorak u ranim jutarnjim satima. Počinioci su nestali, a njihov identitet je ostao nepoznat.

Tek kada je osoblje ujutro došlo u muzej, zločin je otkriven.

Opidum Manhing se smatra važnim keltskim naseljem, gdje arheolozi iznova dokumentuju nalaze.

Ali za Manhing znaju i kriminalci. Samo početkom maja razbojnici su iskopali oko 140 rupa na nalazištu. Još nije poznato da li su tada nešto ukrali.

Koncerta ženske vokalne grupe „Harmonija”

0
Koncerta ženske vokalne grupe „Harmonija”
Harmonija Budva

U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u petak, 25. novembra 2022. godine, u 18 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, povodom svečane proslave Dana opštine Budva biti upriličen koncert ženske vokalne grupe „Harmonija”. Gosti koncerta će  biti Ninoslava Zlatković, solo klavir i vokalni kvartet koji čine Iva Otašević, Lara Pavićević, Milica Radović i Nikola Karadžić.

Ženska vokalna grupa  „Harmonija” iz Budve postoji i radi 39 godina. Dobila je ime po plavokosoj kraljici Harmoniji, ženi feničanskog kralja Kadma, osnivača Budve po mitskoj legendi. Harmonija u svom sastavu danas ima 10 članica, od kojih se 5 profesionalno bave muzikom. Tokom svih ovih godina u klapi je pjevalo pedesetak članica. Za 39 godina postojanja i rada imala je oko 2000 nastupa. Nastupala je na samostalnim koncertima, smotrama klapa, na festivalima zabavne muzike u zemlji i inostranstvu. Programski nije orjentisana samo na klasičan repertoar primorskih klapa, već njeguje raznovrstan melos kao što je duhovna muzika, stari majstori, kompozicije iz popularnih Opera, starogradske i izvorne narodne pjesme.

U Perastu na inernacionalnom festivalu klapa je više puta osvajala nagrade. Snimila je 4 CD-a i 25 TV spotova, sa ciljem da i medijski uspješno prezentuje i promoviše mediteransku kulturu i tradiciju, posebno crnogorskog primorja. Znatan dio repertoara klape čine kompozicije za koje je tekst i muziku napisala g-đa Mirjana Pajović, umjetnički rukovodilac grupe od osnivanja. Zahvaljujući ozbiljnom i upornom radu uz podršku Opštine Budva postala je najreprezentativniji i renomirani ansambl grada Budve.

Lučka Kapetanija Kotor odlučna da konačno stane na kraj nelegalnim scraperima u Boki

Lučka Kapetanija Kotor odlučna da konačno stane na kraj nelegalnim scraperima u Boki
Trajekt Omorika

Lučka kapetanija Kotor donijela je danas rješenje kojim se vlasniku dotrajalog bivšeg trajekta „Omorika“, kompaniji „Capital MR“ d.o.o iz Podgorice i njenom izvršnom direktoru Miloradu Popoviću nalaže da taj brod ukloni sa njegovpog aktuelnog nesigurnog veza na pristaništu Zmijice kod zelenike u Herceg Nobom i „brod veže na sigurno mjesto radi rastavljanja (kasiranja) broda.“

U rješenju u koje smo imli na uvid, podgoričkoj kompaniji koja je vlasnik 60 godina starog, dotrajalog i tehnički neispravnog broda čije je rezanje u staro željezo započela na Zmijicama bez dozvole nadležnih organa, nalaže se da „Omoriku“ sa trog veza ukloni „uz pomoč odgovarajučeg tegljača i stručnih lica u službi tegljenja“.

„Naređuje se Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) Bar da pruži punu asistenciju pravnom licu „Capital MR“ doo Podgorica“- stoji u rješenju Lučke kapetanije Kotor koje je obradio njezin pravnik Savić Bošovič, a potopisao lučki kapetan Predrag Ratković.

Ovo je inače, prvi slučaj da Lučka kepetanija ovako efikasno postupa u slučaju bespravnog rezanja dotrajalih starih brodova (scrapping) u Boki i njihovog nesigurnog vezivanja po raznim djelovima obale zaliva, a što je u proteklih nekoliko godina, dok Ratković nije preuzeo rukovođenje ovim organom, u više navrata dovodilo do raznih manjih ili većih incidenata, ekološke štete, čak i potonuća nakih od tih plovnih objekata,. Sve to do sada je prolazilo nekažnjeno za aktere (scrappere) koji su svojim neodgovornim i nezakonitim postupanjem uzrokovali ovakve incidente, a njihove ekološke posljedice sanirane su od strane nadležnih državnih službi o trošku sbih građana, a ne izazivača zagađenja akvatorijuma.

Trajekt Omorika

Stari nekadašnji trajekt „Omorika“ čije je neautorizovano rezanje u staro željezo na Zmijicama, prije desetak dana obustavila Inspekcija sigurnosti plovidbe jer je ono rađeno mimo za to zakonom jedino predviđenih mjesta – brodogradilišnih luka u Bijeloj i Bonićima, te bez dozvole Lučke kapetanije, ostavljen je na Zmijicama bez ikakvog nadzora posade, vezan sa samo par slabih konopa na svom pramčanom dijelu. Krma 42 metara dugog broda teškog oko 300 tona, uopšte nije obezbijeđena vezom preko sidara ili plutača u moru, pa u srijedu popodne zbog nevremena i olujnog juga, zaprijetila opasnost da se „Omorika“ otkine sa veza i bude bačena na obalu ili potopljena. To bi sigurno prouzrokovalo dodatnu materijalnu štetu koja se ne bi ograničila samo na taj dotrajali brod čije je rezanje već započeto, već i na druge plovne objekte vezane u okolinim, kao i na samu obalnu infrastrukturu. Uz to, budući da na „Omorici“ još ima nafte i ulja, izvjesno je da bi bilo i težih ekoloških posljedica. Stoga su se u srijedu Lučka kapetanija, inspekcija siugurnosti plovidbe, UPSUL, ali i privatna lica i kompanije koje posluju oblasti jahtinga i pomorstva, morali vanredno angažovati u pokušaju da spriječe teže posljedice takvog neoodgovornog ponašanja vlasnika dotrajalog trajekta, a koji je taj tehnički neispravan brod, ostavio u nesigurnom stanju i bez propisanog nadzora svog osoblja, na vezu na pristaništu Zmijice. Vlasnik broda je to učinio protivno nalogu koji mu je Inspkecija sigrunosti plovidba izdala 11.novembvra, kada je on, pored zabrane daljeg rezanja broda, obavezan da dotrajali trajekt veže na sigurna način ii obezbjedi stalno prisustvo na brodu osoba koje bi brod čuvale i intervenisale u slučaju potrebe.

U rješenju koje je danas donijela Lučka kapetanija Kotor konstatuje sse da je vlasnik „Omorike“, kompanija „Capital MR“ iz Podgorice započela kasiranje (rezanje) „Omorike“ bez prethodno dobijene saglasnoti resornig Ministartsva kapitalnih investicija i nadležne lučke kapetanije, zbog čega je inspekcija izrekla privremenu mjeru zabrane tih radova do pribavljanja potrebnih papira.

„Imajući u vidu da je plovni objekt nebrigom vlasnika, prepušten opansostima mora i vjetra na vezu u Zmijicama, pa iz same činjenice da bi brod-trajekt mogao biti odneđen vjetrom i valovima, ili biti naplavljen i potonuti na samom vezu, Lučka kapetanija Kotor je odlučila da  vlasnik plovnog objekta izmjesti isti na bezbjedan vez koji će odrediti UPSUL, a na kojem će nastaviti započetio rastavljanje broda“- piše u naredbi kotorske Lučke kapetanije.

Blokada GP Debeli brijeg u petak 25. novembra – Svi zajedno za spas Bolnice

0
Blokada GP Debeli brijeg u petak 25. novembra  – Svi zajedno za spas Bolnice
Granični prelaz Debeli brijeg foto Boka News

Blokada GP Debeli brijeg u petak 25. novembra od 11 do 13 sati.


Pozivamo Novljanke i Novljane da dođu u što većem broju, da se svi zajedno još jednom zauzmemo za opstanak Bolnice i njeno hitno uvođenje u sistem javnog zdravstva, poručuju organizatori

Organizovan je besplatan prevoz, a autobusi će polaziti sa tri lokacije:

– Bijela (Panorama) u 10.15 časova,

– Zelenika (kod luke) u 10.30 časova i

– Herceg Novi (glavna autobuska stanica) u 10.30 časova.

Bolnica Meljine

Predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti će zajedno sa građanima opet blokirati Granični prelaz Debeli brijeg, ovog puta na dva sata, kako bi poslali poruku da Herceg Novi i njegovi građani neće dozvoliti zatvaranje Bolnice Meljine.

Organizacija protesta sa ciljem blokiranja graničnih prelaza u slučaju da ne bude riješeno pitanje PZU „Opšta bolnica Meljine“ jedan je od zaključaka koji su jednoglasno podržani na X redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, a tiču se opstanka i funkcionisanja ove zdravstvene ustanove.

Gradska biblioteka i čitaonica Kotor slavi 70 godina rada

0
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor slavi 70 godina rada
Biblioteka Kotor

Gradska biblioteka i čitaonica Kotor povodom 70 godina rada u petak 25. novembra sa početkom u 19 sati organizuje izložbu plakata „Knjige, autori i događaji“ u Staklenoj galeriji Kulturnog centra.

Izložba dokumentuje izbor iz programske aktivnosti Biblioteke: od predstavljanja domaćih nagrađivanih autora, antologijskih pjesnika, zavičajnih pisaca, programa za djecu i mlade, predavanja i tribina, izložbi dokumenata i starih i rijetkih knjiga u saradnji sa drugim subjektima kulture, preko predstavljanja dobitnika NIN-ove nagrade do najsavremenijih književnika iz zemlje i regiona.

Izložba je dio Programa proslave Dana opštine Kotor.

U Starom gradu manje poplave, uslijed kiše i plimnog vala

0

Ako ovih kišovitih budvanskih dana nekome kažete da morate do Starog grada on će vas obavezno upitati imate li ronilčaku opremu ili idete li barkom. No da nije vrijeme šali, svjedoče slike i snimci ovih dana zabilježeni na teritoriji ove mjesne zajednice. Polavljene ulice i riva, te otežana prohodnost dolaska do kuća i poslova veliki su problem kako mještanima tako i zaposlenih u objektima u Starom gradu, javlja RTv Budva.

Iz MZ Stari grad, pozdravljaju rad Komunalne policije i Komunalnog preduzeća zbog odluke o postavljanju džakova sa pijeskom kako bi se spriječila materijalna šteta uzrokovana vodom.

Budva – foto RTV Budva

“Moramo da pohvalimo rad komunalne policije i Komunalnog preduzeća zbog odlično sprovedene akcije postavljanja džakova sa pijeskom na tri ulaza koja vode na plažu Brijeg od Budve.

Budva – foto RTV Budva

U Starom gradu ima manjih poplava koje su prouzrokovane zbog lošeg odliva vode, ali ipak se nadamo se da neće biti materijalne štete u objektima koji se nalaze u prizemlju na tim lokacijama”, kazao je Luka Vučković član ove mjesne zajednice.

Budva jugo – foto Boka News

A juče je u Budvi uz kišu duvao i jugo što je doprinijelo slici pravog novembarskog dana, a kako je to izgledalo možete pogledati u videu:

Slovenija: U Piranu more pomicalo automobile, štete na stanovima i lokalima

0
Slovenija: U Piranu more pomicalo automobile, štete na stanovima i lokalima
Piran foto – https://siol.net/

U slovenskom Piranu u utorak se otklanjaju posljedice jutarnje iznimno visoke plime zbog koje je morska voda poplavila niži dio grada.

Voda je napravila štetu na prizemnim stanovima i lokalima, kao i na automobilima, koje vlasnici nisu uklonili.

U slovenskim obalnim gradovima između 6 i 7 sati oglasile su se sirene koje su upozoravale stanovnike na opasnost od poplava zbog visokih plima.

U Piranu je najviše problema stvaralo more. Postrojbe civilne zaštite zaštitile su dijelove grada  protupoplavnim vrećama od najavljene ekstremno visoke plime, no morska je voda prodrla i u mrežu oborinske kanalizacije iz koje je izlazila na površinu. Poplavljeni su stanovi u prizemlju, nekoliko trgovina i ugostiteljskih objekata.

I u Izoli su postavljene protupoplavne vreće, a morska voda djelomice je poplavila cestu.

U Kopru je more poplavilo niže dijelove obale, a tijekom jutra su zbog šteta od jakog vjetra morali  intervenirati i vatrogasci.

Na mareografskoj postaji u Kopru danas je izmjerena peta najviša razina mora od 1961., priopćila je slovenska Agencija za okoliš, a prenosi novinska agencija STA. Po navodima agencije, razlog  tome je nekoliko čimbenika. Zbog blizine mladog mjeseca, astronomska plima je bila visoka. Uz to, na Jadranu puše jako jugo, na otvorenom moru brzinom većom od 100 kilometara na sat. Prema izračunima stručnjaka, time je razina vode podignuta za 40 centimetara. Tlak zraka u jutarnjim satima pao je za gotovo 20 hektopaskala, što je pridonijelo porastu razine mora za dodatnih 40 centimetara, pojasnili su.

Prema prognozama agencije, današnje večernje i jutarnje plime također će biti iznad prosjeka, a do prelijevanja može doći i u četvrtak ujutro.