Protesti širom Francuske protiv Macrona i mirovinske reforme

0
Protesti širom Francuske protiv Macrona i mirovinske reforme
Protesti u Francuskoj Foto: Gonzalo Fuentes / Reuters

Ne prestaje bijes Francuza zbog mirovinske reforme predsjednika Macrona kojom se dobna granica za odlazak u mirovinu sa 62 pomiče na 64 godine, a koja je u parlamentu “progurana” bez glasanja. Od poslijepodneva traje još jedan masovni val prosvjeda i štrajkova. Na ulicama francuskih gradova očekuje se milijun ljudi. Istodobno, zbog štrajka radnika čistoće, Pariz se guši u smeću.

Prosvjedi protiv reforme kojom se dobna granica za umirovljenje podiže sa 62 na 64 godine pokrenuti su početkom godine, a eskalirali su 16. ožujka, nakon što je reforma progurana u parlamentu bez glasanja. Unatoč valu nezadovoljstva predsjednik Macron i dalje brani reformu.

Jedan prosvjednik u Parizu rezimirao je raspoloženje javnosti transparentom na kojem je pisalo “Francuska je ljutita”. “Mirovinska reforma katalizator je za ljutnju protiv Macronovih politika”, rekla je na istom skupu 31-godišnja Fanny Charier.

Vlada je odbila novi zahtjev sindikata da suspendira i preispita mirovinsku reformu, koja će produljiti radni vijek za dvije godine, na 64 godine starosti, što je razljutilo sindikalne vođe koji ističu da vlada mora pronaći izlaz iz krize.

Vlada je rekla da je spremna razgovarati sa sindikatima, ali o drugim temama, i ponavlja da ostaje čvrsto pri mirovinskoj reformi.

– Predložili smo rješenje… i ne može se tolerirati da smo ponovno odbijeni, rekao je čelnik sindikata CFDT, Laurent Berger, novinarima na početku prosvjeda u Parizu.

Macron tvrdi da je reforma potrebna kako bi državne financije bile uravnotežene. Sindikati i oporba smatraju da postoje i drugačija rješenja.

Prosvjedi u nekoliko gradova počeli su ujutro mirno, ali su poslije izbili sukobi. U zapadnom gradu Nantesu, zapaljen je ulaz u podružnicu BNP Parnibas banke. Zapaljen je i jedan automobil, a neki su gađali policajce vatrometom. Inače je prosvjed bio miran.

Prosvjednici u Rennesu na zapadu zemlje blokirali su obilaznicu i zapalili napušteni automobil.

Na prosvjedima širom zemlje je po planovima trebalo biti raspoređeno 13.000 policajaca.

Štrajkovi u transportu, zračnom prijevozu i energetskom sektoru i dalje otežavaju putovanja.

Studentski sindikat UNEF rekao je da su blokirani ulazi u 20 sveučilišta uključujući Sciences Po i dijelove Sorbonne u Parizu.

Na prosvjedima u Marseilleu i u drugim gradovima bilo je ipak manje prosvjednika nego prije.

Charles de Courson, iz oporbene stranke Liot, rekao je da bi francuske vlasti trebale izvući pouku iz situacije u Izraelu gdje je vlada pod pritiskom javnosti stopirala kontroverznu reformu pravosuđa.

Milijuni ljudi prosvjeduju i štrajkaju od sredine siječnja protiv te reforme. No frustracija javnosti prerasla je u širi protest protiv Macrona. Prosvjedi su se intenzivirali nakon što je vlada nametnula mirovinsku reformu dekretom zaobišavši parlament.

U četvrtak, zadnji dan velikih prosvjeda, anarhisti skupine “Black Bloc” razbijali su izloge trgovina, autobusna stajališta i uništili jedan McDonald’sov restoran u Parizu, a sličnog nasilja bilo je i u drugim gradovima. Riječ je o jednom od najgorih uličnih nasilja u zemlji zadnjih godina koje podsjeća na prosvjede “žutih prsluka” u Macronovu prvom mandatu.

Detalji smrtonosnog pohoda u osnovnoj školi u Nashvilleu

0
Detalji smrtonosnog pohoda u osnovnoj školi u Nashvilleu
Audrey Hale
Foto: Metropolitan Nashville Police Department / Reuters

Sjedinjene Države potreslo je još jedno strašno masovno ubojstvo, i to ponovno u jednoj školi. U privatnoj kršćanskoj osnovnoj školi u Nashvilleu ubijeno je šest osoba, među kojima troje devetogodišnje djece. Samo od početka ove godine, dakle u nepuna tri mjeseca, to je već 130. slučaj masovne pucnjave u SAD-u.

Napadačica naoružana dvama kalašnjikovima i pištoljem propucala je staklo na sporednom ulazu, ušla u školu i počela svoj smrtonosni pohod. Pucala je na sve na koje je naišla. Ubila je troje učenika i još tri osobe zaposlene u školi. Policija ju je identificirala kao 28-godišnju Audrey Hale, koja se izjašnjavala kao transrodna osoba, a i sama je bila bivša učenica kršćanske škole Covenant School.

– Odgovor policije bio je brz. Policajci su ušli na prvi kat škole i čuli pucnjeve s drugog kata. Odmah su krenuli onamo te vidjeli napadačicu kako puca. Otvorili su vatru i usmrtili je, rekao je Don Aaron, glasnogovornik policije u Nashvilleu.

Od ulaska napadačice do završetka policijske intervencije prošlo je samo 14 minuta. Bez brze intervencije snaga reda broj žrtava vjerojatno bi bio znatno veći. Napadačica je imala detaljan nacrt škole, a za sobom je ostavila i manifest koji analizira policija.

– Nije li vam dosta izvještavanja o takvim masovnim ubojstvima? Ja sam iz Highland Parka u Illinoisu. Moj sin i ja preživjeli smo masovnu pucnjavu prošlog ljeta. Kako je moguće da se ovakvo što i dalje događa? Nasilje vatrenim oružjem glavni je ubojica naše djece i tinejdžera, rekla je Ashbey Beasley, stanovnica Illinoisa na odmoru u Nashvilleu.

Američki predsjednik Joe Biden školsku pucnjavu u Nashvilleu nazvao je odvratnom i pozvao na konkretne korake kako se takvi slučajevi više ne bi ponavljali.

– Moramo učiniti više kako bismo zaustavili nasilje vatrenim oružjem. Ono razdire naše društvo, razdire dušu naše nacije. Ponovno pozivam Kongres da prihvati moj prijedlog zakona o zabrani jurišnog oružja, poručio je Biden.

Prije manje od godinu dana, u teksaškom gradiću Uvaldeu bivši učenik u osnovnoj je školi ubio 19 učenika i dvoje učitelja, a nakon toga dogodilo se i nekoliko manjih napada u školama diljem SAD-a. Predsjednik Biden naredio je da zastave u cijeloj zemlji do kraja mjeseca budu spuštene na pola koplja.

Stanovnici Nashvillea održali su u crkvi bdjenje za žrtve napada.

HE Piva spremno ulazi u četrdesetosmu godinu rada

0
HE Piva spremno ulazi u četrdesetosmu godinu rada
HE – PIVA proslava

HE „Piva“ je siguran snabdjevač energijom i nakon četrdesetsedam godina intenzivne eksploatacije. U prva tri mjeseca 2023. godine ova velika hidroelektrana akumulacionog tipa ostvarila je gotovo 40 odsto ukupno projektovane proizvodnje za ovu godinu. HE „Piva“ u svojoj skoro poluvjekovnoj istoriji predstavljala je čvrst oslonac u energetskom, finansijskom i svakom drugom smislu, za našu kompaniju i elektroenergetski sistem Crne Gore, ali i za opštinu Plužine i Crnu Goru u cjelini.

Predsjednik Odbora direktora EPCG, Milutin Đukanović, naveo je da HE Piva pokazuje da smo nekada imali kalibar da gradimo grandiozne objekte, što, kako je kazao,  obavezuje i našu i buduće generacije da se uloži trud kako bi se energetski sistem osavremenjavao: „Naša je želja da gradimo hidroelektrane „Komarnicu“ i „Kruševo“, što bi nas učinilo veoma moćnim energetskim sistemom i u regionalnom i evropskim okvirima. Naše kočnice u privredi generalno jesu komplikovane regulative, nesređeni javni registri i manjak stručnog kadra. Potrebno je uvezivanje svih društvenih činilaca, jer se samo tako mogu realizovati projekti od opšteg interesa“.  Đukanović je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom realizacijom projekta SOLARI, zahvaljujući kojem smo nakon četdeset godina dobili prve kilovat sate električne energije iz novog izvora.

HE „Piva“, i kad se suočava sa objektivnim okolnostima koje ne dozvoljavaju da radi punim kapacitetom, uspijeva da opravda očekivanja. To najprije zahvaljujući izuzetnom kolektivu i zaposlenima čija posvećenost, odgovornost i doprinos i u HE „Piva“, kao i u ostalim djelovima EPCG, garantuju da će se u djelo sprovesti sve ideje i planovi sa osnovnim ciljem prevazilaženja energetskog deficita i stvaranja uslova za intezivniji razvoj.

HE – PIVA proslava

Izvršni direktor Nikola Rovčanin istakao je da svaki kilovat sat treba cijeniti, jer je zlata  vrijedan i najavio da se sa velikim ambicijama razmišlja o revitalizaciji i modernizaciji ovog, ali i svih ostalih energetskih objekata u sastavu EPCG. Nesporan je značaj ovog energetskog objekta za Plužine, a EPCG će nastoji da se adekvatno i oduži za korišćenje resursa: „Namjerili smo takođe da gradimo i nove izvore zelene energije. Cilj nam je da smanjimo energetski deficit i obezbijedimo energiju prijeko potrebnu za intenzivan i stabilan razvoj našeg privrednog sistema i društva u cjelini. Siguran sam da ćemo dobro promišljenim potezima, uz optimalno raspolaganje postojećim resursima u tome i uspjeti i da ćemo u narednim godinama obezbijediti nove megavat sate iz obnovljivih izvora energije zahvaljujući pametnoj valorizaciji ogromnih solarnih, vjetro i hidro potencijala“, istakao je Rovčanin.

Direktor HE Piva, Nikola Daković, podsjetio je na istorijat hidroelektrane odajući zahvalnost svima koji su učestvovali u njenoj gradnji, ali i onima koji su radili i danas rade u njoj. „Hidro akumulacija HE „Piva“ na početku 2023. godine raspolagala je potencijalom za proizvodnju 236.127 GWh električne energije, što je na nivou 87,45 odsto energetske vrijednosti maksimalne zapremine.  Od početka godine, zaključno sa 27. martom, uspjeli smo da proizvedemo 288.603,75 MWh električne energije, što je 38,5 odsto ukupno projektovane godišnje proizvodnje“, naveo je Daković.

Delegacija EPCG u sastavu Milutin Đukanović, Nikola Rovčanin i Nikola Daković položili su vijenac na spomenik i minutom ćutanja odali poštu radnicima koji su poginuli tokom izgradnje HE “Piva”.

HE “Piva” je velika hidroelektrana akumulacionog tipa sa jednom od najviših betonskih lučnih brana u svijetu. Akumulacija HE “Piva” duga je oko 40 km, korisne zapremine 746 miliona metara kubnih vode. Kao pribransko postrojenje sa velikom korisnom zapreminom akumulacije, HE “Piva” je fleksibilan izvor energije i snage. Zbog specifičnih topografskih karakteristika terena kompletno postrojenje urađeno je ispod  površine zemlje. Može se upotrijebiti u bilo koje vrijeme i za bilo koju od potreba elektroenergetskog sistema u punom iznosu raspoložive količine vode u akumulaciji.

 

Kroz “kameno more” Krivošija, stazama austrougarskog vojnog nasleđa sa “Vjevericom”

0

Čuvajmo staze i utvrde od nemara i zaborava


Planinarska tura srednje težine, Crkvice – Kom – Velji vrh – Ober – Unter – Grkavac, dužine oko 15 kilometara sa visinskom razlikom od 400m ukupnog uspona i spusta od 600m, koja je trajala oko osam ura, proteklog vikenda, okupila je 20 ljubitelja/ki prirode iz Boke Kotorske, članova/ca Planinarskog društva “Vjeverica”. Rutu je osmislila Vesna Pavlović, spiritus movens ove grupe koja funkcioniše na volonterskoj bazi, sa ciljem da se uživa u vrijednom nasleđu fortifikacionog kompleksa austrougarskog vojnog naslijeđa u Boki Kotorskoj.

Minibusom su stigli iz Kotora do Crkvica u Donjim Krivošijama, gdje je polazna tačka bila najveća austrougarska pekara. Odatle lagano, preko velikog platoa sa spomenikom učesnicima Drugog krivošijskog ustanka (1881-82), obišli su prvu tvrđavu u odabranom nizu – Kom, te napajali oči ljepotom pejzaža. Dalje hodajući, uživali su u jedinstvenim kamenitim vizurama na stazi izrađenoj po principima poštovanja prirodne konfiguracije, suhomeđama vješto utkanim u kameno tkivo. Kruna doživljaja i trenutak predaha uz okrepu za sve je fantastična panorama koja blista sa Veljeg vrha na 1277 mnv – s jedne strane planinski grebeni Orjena ovjenčani nijegom i Krivošije u podnožju, s druge-  plavetnilo primorskog pejzaža ka jugu. Slijedi spust niz vrh do tvrđava Ober (gornja) i Unter (donja), a zatim silazak do prevoja Grkavac (uz čaj u kafani), odakle se tunelom ulazi iz stare Crne Gore u Boku Kotorsku.

Markacija je cijelom dužinom bila besprekorna, što je zasluga kreatora evropskog projekta „Austrougarske tvrđave“, koji je odrađen prije nekoliko godina.

Krivošije – Crkvice – Tvrđave – foto M.D.Popović

-Obožavam Boku, a posebno Orahovac i Risan. Danas smo spojili nekoliko lokacija, na kojima sam već bila – Crkvice i Velji vrh su prelijepi, ali najljepši je put koji ih spaja. Oduševio me surovi, goli kamen sa sjeverne strane, toliko umjetnički obrađen prirodom  da na svakom  koraku možeš da vidiš neki novi oblik, novu figuru, tako da to nije “mrtvi krš”, nego “umjetničko kameno more”, kaže za Boka News Anna Moroz, porijeklom iz Ukrajine, koja već sedam godina sa suprugom i sinom živi u Crnoj Gori. Od samog početka planinari, najprije sa sinom Janom, a kasnije i sa članovima PK Vjeverica.

-Baš mi je žao što se obrušava taj put, na nekim dionicama se uskoro i neće moći proći, jer erozija čini svoje. Zbog toga bi bilo dobro da se nađu neka udruženja koja se bave zaštitom graditeljskog naslijeđa da obnove te kamene staze, čiji su graditelji znalački ispoštovali prirodu tla. Valjalo bi da ovo nasleđe ostane još dugo u funkciji, da imamo i dalje mogućnosti da uživamo u njemu, da odmaramo i da se družimo, poručuje Anna. Nadahnuta krajolikom, ona je cijelo vrijeme, kaže, razmišljala kako je oko devet godina  bilo potrebno da se izgradi fortifikacioni sistem od tvrđave Kom (1882. g.) do tvrđave Ober (1891. g.), a samo je vrhunski arhitekta mogao to da isplanira, projektuje, proračuna.

-Mještani su svakodnevno po vrućini i po zimi morali da nose i da tešu kamen -koliko je to težak fizički posao. Razmišljam gdje su spavali, da li su svaki dan išli kući, koliko kilometara su morali da pređu, koliko vremena, koliko ljudske snage je trebalo da se to gradi… Šta su oni mislili dok su to radili- da li su taj put doživljavali kao nešto svoje što će i njima koristiti, ili su morali da rade samo kao obavezu ka austrougarskoj vojsci, inspirativna je Anna, koja planira da ovu turu ponovi sa sinom i prijateljicom.

Krivošije – Crkvice – Tvrđave – foto M.D.Popović

Za Tanju Samardžić iz Risna, dugogodišnju članicu PLaninarsko-smučarskog kluba “Goč” iz Vrnjačke Banje”, ovo je bila jedna od najatraktivnijih tura koje je prošla sa prijateljima iz kluba “Vjeverica”, sa kojima se druži evo šest godina.

– U svemu tome najveća čar je kad se skupe ljubitelji prirode, spoje lijepo i korisno, obilaze predivnu okolinu Bokokotorskog zaliva. Uživali smo u ljepotama krajolika Crkvica i Krivošija obilazeći austrougarske tvrđave, kaže Tanja.

Krivošije – Crkvice – Tvrđave – foto M.D.Popović

“Taj divni orjenski nemilosrdni krš. Neki od nas su prvi puta izmarširali rutu od Crkvica do Grkavca, neki su i potplate dokrajčili tabajući po kamenu, ali svi smo podjednako guštali kao da smo stazu tek otkrili i divili se svim neobičnim kraškim formacijama, preljepim pogledima, vrsnom graditeljstvu i istorijskom nasledju..

Urgiramo – Čuvajmo staze i utvrde od nemara i zaborava!” klupska je poruka “Vjeverica”.

/M.D.Popović/

Luka Kotor: Ako je naš potpisani Ugovor o pilotaži ništavan, neka nas MKI o tome službeno i obavjesti!

0
Luka Kotor: Ako je naš potpisani Ugovor o pilotaži ništavan, neka nas MKI o tome službeno i obavjesti!
Luka Kotor i kapetanija – foto Boka News

Na predlog  Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) juče (27.03.) je u Podgorici održan sastanak sa predstavnicim Luke Kotor, radi sagledavanja riješenja problema vezanog za poslove pilotaže.

Luka Kotor nije stvorila problem, nego je bila fer učesnik u jednom tenderskom postupku, pa ne vidi ni kako bi ona mogla da ga riješi, zbog čega je njihov jedini zahtjev bio da ih MKI službeno i pismeno obavjesti da je Ugovor o pilotaži, RASKINUT( koji je Luka Kotor nakon tri godine trajanja procesa okončanja „tendera,2020 godine potpisala sa nadležnim organima MKI), saopšteno je danas iz ove kompanije.

Službenom potvrdom da je postojeći Ugovor „ništavan“, Luka Kotor stiče pravnu sigurnost po kojoj prestaje pravni osnov za dobijenje Riješenja za naplatu koncesione naknade za pilotažu od 250.000 eura godišnje.Ne žele, da se ponovi situacija, po kojoj MKI putem medija ističe da je Ugovor postao  „ništavan“ presudom Upravnog suda (april mjesec 2022 godine), a onda dostavlja Riješenje za naplatu koncesije i naplaćuje je u oktobru mjesecu 2022 godine po tom istom „ništavnom“ Ugovoru.

Iz tih razloga, i „širokog“ tumačenja pravnih osnova, Luka Kotor insistira na dobijanje zvaničnog stava Ministarstva Kapitalnih investicija (MKI), i ne vidi zašto se to ne uradi.

Medjutim, možda  razlog takvog postupanja MKI  leži u činjenici da bi pri zvaničnom raskidanju Ugovora, doveli u ozbiljan problem uslugu„pilotaže“, jer Zakon o lukama ne dozvoljava da se iko može baviti poslovima pilotaže u luci osim onog ko ima potpisani koncesioni Ugovor za tu vrstu usluge.

Luka Kotor foto Boka News
Luka Kotor foto Boka News

Pored niza lučkih usluga koja se u luci pružaju i usluga „pilotaže „ spada u te usluge a Zakon o lukama eksplicitno navodi:“Pružanje lučkih usluga u luci mogu vršiti domaća i strana pravna i fizička lica koja su registrovana u Crnoj Gori na osnovu zaključenog Ugovora o koncesiji“ i dalje: Riješenja /odobrenja koje resorno ministarstvo izdaje pravnim licima u skladu sa čl.36 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe ne može se smatrati aktom kojim je dodijeljeno pravo na obavljanje djelatnosti u luci“

Onog trenutka kada dobijemo zvaničan stav da je postojeći koncesioni Ugovor raskinut, ni Luka Kotor ali ni svi ostali subjekti neće moći da vrše poslove pilotaže u luci Kotor. U protivnom svi učesnici će kršiti Zakon.

Međutim, ako se želi izbjeći prethodni epilog i obzirom da je Državna komisije za koncesije, u ponovljenom postupku (nakon presude Upravnog suda), donijela istu Odluku odnosno Riješenja br.01/714 od 19.07.2022 godine (na koju se opet Boka Pilot uložila žalbu i proces je u toku), MKI ne preostaje ništa drugo nego da predloži Vladi Crne Gore, donošenje  Odluke o potpisivanju  Anex-a Ugovora sa izabranim ponudjačima iz pomenutog Riješenja.

Počelo emitovanje nagledanijeg švedskog TV show-a “Masternas mastare“, koji je sniman u Boki Kotorskoj

0
Počelo emitovanje nagledanijeg švedskog TV show-a “Masternas mastare“, koji je sniman u Boki Kotorskoj
Competition for Elina Oberg, NIls van der Poel, Johan Wissman and Klara Svensson photo Janne Danielsson SVT

Početko mjesca marta na švedskoj nacionalnoj televiziji počelo je emitovanje tv rijalitija “Masternas mastare“ koji je ujedno jedan od najpopularnijih tv programa u Švedskoj, sa oko dva miliona gledalaca po epizodi.

Cjelokupna TV sezona od 10 epizoda koja se sada emituje, snimana je u Crnoj Gori, na teritoriji Boke Kotorske, odnosno Kotora, Tivta i Herceg Novog. TV Show je sniman na više lokacija na teritoriji Kotora:  u Starom gradu i gradskim zidinama, tvrđavi Goražda, Dobroti (Sv.Stasije), Ledenicama iznad Risna, Gospi od Škrpjela u Perastu i Crkvicama.

Emitovanje TV show-a “Mästarnas mästare” počelo je 05.03.2023.godine na prvom programu nacionalne televizije SVT. Prva epizoda emitovana je u nedjelju u 20 sati, a prema informacijama preuzetim od SVT-a, prva epizoda bilježi oko 1.300.000 gledalaca ili 54% ljudi koji su u tom momentu gledali TV u Švedskoj. Osim direktnog emitovanja nedjeljom u 20 sati, pomenuti serijal je dostupan na online streaming servisu SVT Play.

Snimanje 15. sezone serijala podržale su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

Emitovanje tv show-a koji bilježi izrazito veliku gledanost je od izuzetnog promotovinog značaja za Crnu Goru, Boku i Kotor kada je u pitanju tržište Skandinavije.

Sam koncept TV show-a je takmičarski a učesnici show-a su najpoznatiji švedski sportisti koji se međusobno takmiče na raznim sportskim poligonima izgrađenim na atraktivnim lokacijama. Voditelj ovog popularnog TV Showa je Michael Leijnegard, poznati novinar i voditelj švedske nacionalne televizije. Osim samog takmičenja, voditelj prezentuje zanimljive činjenice i podatke iz zemlje u kojoj se odvija takmičenje.

TUI fly Belgium leti na relaciji Brisel – Tivat od 12. maja

0
TUI fly Belgium leti na relaciji Brisel – Tivat od 12. maja
Aerodrom Tivat – foto Boka News

TUI fly Belgium, aviokompanija-članica velike grupacije TUI već je najavila neke od svojih planova za povezivanje našeg regiona sa zapadom Evrope.

Ljetnja avio-linija koja će povezivati Tivat i Brisel će biti uspostavljena 12. maja i održavaće se dva puta nedjeljno, petkom i ponedjeljkom do kraja septembra.

Avioni kompanije TUI fly će letjeti iz Brisela ka Tivtu u 6.15, dok će povratak iz Tivta biti u 9.25. Let na ovoj relaciji traje 2 sata i 50 minuta.

Očekivana cijena karte varira u zavisnosti od termina te bez predatog prtljaga može biti od 150 do 360 eura. Treba napomenuti da ovoj kompaniji nije strano da objavi i “last minute” ponude koje su bi na relaciji Tivat – Brisel mogle iznositi oko 90 eura.

U regionu TUI fly već leti ka Beogradu i Tirani i te linije će održavati do oktobra. Ka Dubrovniku će uspostaviti liniju iz Brisela od maja do septembra, dok će ka Pristini letjeti od jula do avgusta.

TUI Fly Belgium je druga belgijska aviokompanija po veličini, ali se može ponositi veoma mladom i modernom flotom. Po realizaciji poslovanja iz prethodnih godina jasno je da je veoma zainteresovana za zemlje nekadašnje Jugoslavije.

Kraj kompanije FlyBosnia

0
Kraj kompanije FlyBosnia
flybosnia
Kompanija Fly Bosnia je, čini se, definitivno odustala od rada.

Kompanija je osnovana 2017. godine s ambicioznim planovima da poveže BiH najprije sa zemljama arapskog svijeta, zbog dovođenja turista, a potom i sa drugim destinacijama.

No, kompanija već godinama ne obavlja letove a iza nje su ostali veliki gubici. Kompnija je izgubila i dozvolu za obavljanje letova.

Podsjetimo da su osnivači ove propale aviokompanije predstavnica i direktor Al Shiddi grupacije Nudžejma Skenderović i Sulaiman Abdullah Al Shiddi.

No, danas se u sudskom registru navodi da je najveći pojedinačni vlasnik Murad Abed koji ima 41 posto kapitala. Al Shiddi ima 30 posto, a kompanija A.N.A.S. koja je u Al Shiddijevom vlasništvu još 19 posto. Skenderović ima 10 posto udio u kapitalu.  Abed je osoba povezana s grupacijom. Kada je došlo do ove preraspodjele vlasničkog udjela nije poznato.

Osim toga, internet stranica kompanije više nije dostupna a domena je na prodaju.

Veče dokumentarnog filma Zdravka Velimirovića

0
Veče dokumentarnog filma Zdravka Velimirovića
Veče filma

U Velikoj sali Centra za kulturu Tivat u srijedu 29. marta od 20 sati, biće održano veče dokumentarnog filma Zdravka Velimirovića.

Kako sačuvati grad (1987) je dokumentarni film o Kotoru poslje razornog zemljotresa 1979. godine. Film je posvećen Bokeškoj mornarici i bavi se ponovnim uzdizanjem grada, suživotom, kulturom i njegovom tradicijom. Ovo je priča za sve buduće generacije da shvate civilizacijsku poruku svojih predaka i njihovih predhodnika.

Ulaz je slobodan.

Zdravko Velimirović je rođen 11. oktobra 1930. godine na Cetinju. Bio je jugoslovenski filmski, televizijski, radio i pozorišni reditelj, scenarista i profesor filmske režije. Filmsku i pozorišnu režiju diplomirao je na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine. Završio je Visoku filmsku školu u Parizu – IDNES. Bio je redovan profesor filmske režije, šef katedre i dekan na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (1976 – 1996) kao i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine. Režirao je osam igranih filmova, bio je autor 37 kratkih, dugometražnih i dokumentarnih ostvarenja. Njegovi filmovi su predstavljali jugoslovensku kinematografiju na brojnim internacionalnim filmskim festivalima. Film „Dan četrnaesti (1960)“ bio je prvi jugoslovenski film u zvaničnoj konkurenciji na Festivalu u Kanu. Dobio je više od 20 nagrada i priznanja među kojima su: Zlatna arena za režiju i Zlatna arena za scenario u Puli, zlatna i dvije srebrne medalje na Festivalu dokumentarnog filma u Beogradu, „Grand prix“ na Festivalu u Aveiru i Specijalna nagrada žirija u Lajpcigu. Savez filmskih stvaralaca Ruske Federacije dodijelio mu je Povelju za „vidan doprinos svjetskoj kinematografiji” 2001. godine. Zalagao se ne samo za bolji položaj filmskih stvaralaca, nego i za mjesto i dostojanstvo profesije filmske umjetnosti u vihoru istorijskih zbivanja, bavio se i umjetničkom fotografijom, a svojim djelima, kako je i sam jednom prilikom napisao, borio se za ljudskost, dostojanstvo, ljepotu i dobrotu.

Prevrtanje Petrela – policija i obalna straža istražuju incident: hoće li slavni istraživački brod opet zaploviti?

0
Prevrtanje Petrela – policija i obalna straža istražuju incident: hoće li slavni istraživački brod opet zaploviti?
Istraživački brod Petrel – foto Daily Record

Nezgoda iz Edinburgha gdje je tridesetak osoba ozlijeđeno u naginjanju istraživačkog broda na suhom doku, izazvala je veliku pažnju javnosti.

Na fotografijama koje se šire internetom može se vidjeti da se istraživački brod Petrel nagnuo na desnu stranu pod kutom od 45 stupnjeva te naslonio na pristanište. Uzrok je jaki vjetar, a do ozlijeda je došlo jer su se mnogi radnici nalazili na brodu. Svoje ekipe na mjesto događaja poslala je i obalna straža te trenutno pomažu policiji u ovom incidentu. Tvrtka Dales Marine Services koja upravlja suhim dokom je bez komentara.

Riječ je o brodu kojeg je kupio i opremio pokojni suosnivač Microsofta milijarder Paul Allen, no sada je u vlasništvu američke mornarice koja ga je kupila u rujnu prošle godine.

Brod je porinut 2002. godine, a njegova primarna misija je istraživanje povijesno značajnih brodskih olupina na “izazovnim dubinama i uvjetima”. Ime je dobio po morskoj ptici poznatoj po svojoj sposobnosti klizanja iznad površine vode.

Istraživački brod Petrel – foto Daily Record

Allen je bio poznat po svojoj strasti prema vojnoj povijesti, te je izdašno financirao istraživanja ovog broda za otkrivanje brodoloma s različitih mjesta bitaka.

Kako piše edinburghlive.co.uk, RV Petrel postigao je veliki uspjeh na ovom području posljednjih godina, otkrivši olupine nevjerojatnih 30 potopljenih ratnih brodova, uključujući USS Indianapolis, brod koji je isporučio prve komponente atomske bombe u bazu na otoku Tinian 1945., i nosač zrakoplova USS Hornet, koji je odigrao ključnu ulogu za SAD nakon japanskog napada na Pearl Harbor.

U kolovozu 2015. Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva pohvalilo je Petrelov tim nakon što je istraživački brod odigrao vitalnu ulogu u izvlačenju zvona HMS Hooda. Zvono je sljedećeg svibnja koristila Princess Royal kako bi obilježila 75. godišnjicu potonuća slavnog bojnog krstaša 1941., što je i dalje najveći gubitak života Kraljevske mornarice (1415) na jednom brodu.

U listopadu 2019. posada Petrela bila je zaslužna za otkriće još jednog broda izgubljenog tijekom Drugog svjetskog rata: razarača klase Fletcher USS Johnston. Razasuto više od 20 000 stopa ispod Filipinskog mora, to je najdublje otkriće brodoloma do danas. Usporedbe radi, olupina RMS Titanica leži na dubini od 12.600 stopa ispod sjevernog Atlantika.

Dugačak popis brodskih velikih otkrića u području pomorske arheologije naveo je neke da RV Petrel proglase jednim od najvažnijih istraživačkih brodova u povijesti, uz Calypso Jacquea Cousteaua i legendarni Endeavour kapetana Cooka.

Petrel je usidren u Leithu od 3. rujna 2020. gdje je zapeo zbog COVID-a kasnije. Plan je bio da se vrati u službu.

Nakon prevrtanja prije nekoliko dana u Leithovom Imperial Docku, najvećem škotskom doku, šteta nije poznata, kao što se ne zna što to znači za budućnost broda Petrel.

/M.Ilić – Otvoreno more/