prof. dr Špiro Ivošević i dekanica Pomorskog fakuleta u Rijeci, prof. dr sc. Ana Perić Hadžić.
Pomorski fakulet Kotor teži kontinuiranom i kvalitetnom unapređenju obrazovanja pomorskog kadra kroz razne vidove saradnje. U tom cilju potpisan je Memorandum o saradnji sa Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, visokoobrazovnom institucijom sa najdužom tradicijom obrazovanja pomoraca na Jadranu.
Memoranduma o saradnji potpisali su dekan Pomorskog fakuleta Kotor, prof. dr Špiro Ivošević i dekanica Pomorskog fakuleta u Rijeci, prof. dr sc. Ana Perić Hadžić. Formalna primopredaja ovog važnog dokumenta upriličena je u okviru II Međunarodne naučne konferencije iz oblasti pomorstva pod nazivom “2nd Kotor International Maritime Conference“ (KIMC) koja je održana od 27. do 30. novembra 2022. godine u Kotoru, u organizaciji Pomorskog fakulteta Kotor. Svečanom događaju ispred Pomorskog fakuleta u Rijeci prisustvovala je prodekanica za nastavu i studente, prof. dr sc. Irena Jurdana.
Potpisani Memorandum predstavlja opšti okvir za institucionalnu saradnju, te omogućava razvoj specifičnih programa i vidova saradnje od obostranog interesa. Ovim Memorandumom obje institucije su se obavezale na saradnju u domenu unapređenja nastavnog procesa u pomorskom obrazovanju, pokretanja mobilnosti osoblja i studenata, te promovisanja naučno-istraživačke djelatnosti.
Muškarac koji je usred noći s kruzera pao u more Meksičkog zaljeva ispričao je kako je preživio 20 sati u valovima, koliko je trebalo da ga nađu spasioci.
Njegovo lociranje i preživljavanje samo je po sebi malo čudo, no James Michael Grimes ispričao je kako svoj život duguje vlastitom instinktu i borbi za život.
Grimes je u emisiji “Dobro jutro, Amerika” rekao da je štedio snagu koristeći tehnike plivanja za održavanje na površini. Njegova borba za život počela je dan uoči američkog Dana zahvalnosti, malo nakon što se oko 23 sata digao od stola na brodu Carnival Valor. Sestri je rekao da ide na zahod. To je posljednje čega se sjeća iako kaže nije bio pijan.
Popio je nekoliko pića, rekao sestri kamo ide, a sljedeće čega se sjeća je sebe u moru na pola puta između New Orleansa i meksičkog otoka Cozumel. Sljedećih 20 sati proveo je boreći se s morem, ali i meduzama te velikom ribom s perajom koju nije prepoznao, ali kaže da nije morski pas.
– Jako mi je brzo prišla, zaronio sam i vidio je. Ali mislim da to nije bio morski pas – rekao je. – Imala je spljoštena usta, krenula je prema meni i udarila o moju nogu. Drugom nogom sam je šutnuo – kaže Grimes dodajući da se prepao jer nije znao o kojoj je ribi riječ. Sve što je vidio bila je peraja, donosi Jutarnji list.
Dok je padala noć, a Grimes još čekao spasioce, morao je, kaže, jesti naplavine oko sebe kako bi održao energiju. Među ostalim je pojeo i komad bambusove daščice.
– Dala mi je u ustima okus nečega što nije slana voda – rekao je Grimes. Nikada, ističe, nije pomislio ili prihvatio da bi to mogao biti njegov kraj.
– Nisam pristajao na to da to bude kraj mog života – rekao je.
U priopćenju koje su poslali američkim medijima kompanija Carnival istaknula je da je jedini način da se padne s njihova kruzera, penjanje preko sigurnosnih barijera.
Shant‘a Miller White, putnica koja se s obitelji zatekla na brodu, izjavila je da kompanija nije bila posve otvorena u vezi s tim događajem.
– Nakon što smo čuli da je netko pao, u mene se uvukao strah. Isprva je kolala priča da je riječ o djetetu. Kasnije smo doznali da je riječ o odrasloj osobi. Samo smo čuli kako prozivaju ime preko razglasa. Nismo znali što će se dalje događati jer u tom smo trenutku bili predaleko i nismo imali signal na telefonima – rekla je.
Dok je trajala večera za Dan zahvalnosti, obaviješteni su da se brod okreće kako bi sudjelovao u akciji potrage i spašavanja.
Da je muškarac spašen, doznala je kad je ponovno dobila signal na mobitelu i kad su joj članovi obitelji poslali snimke dnevnika.
– Sretna sam što je živ, ali mislim da kompanija nije najbolje informirala putnike o događaju – ispričala je.
S ponosom i odajući počast poginulim braniteljima i stradalim civilima Dubrovčani u utorak obilježavaju Dan branitelja i 31. obljetnicu herojske obrane grada u Domovinskom ratu.
Na ‘crni petak dubrovački’, u rano jutro 6. decembra 1991. godine srpsko-crnogorski agresor pokrenuo je je sveopšti napad na grad. Agresorska vatra na grad trajala je od rane zore, a najžešći napadi bili su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan.
U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tokom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoja ognjišta je bilo prisiljeno napustiti više od 30 hiljada stanovnika, a nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta.
Program obilježavanja, kojim se odaje počast poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Dubrovnika, započeo je u subotu, 3. decembra utrkom stazom ‘deva’ serpentinama do Srđa, a u nedjelju su diljem Dubrovnika položeni vijenci i zapaljene svijeće te je predstavljen dokumentarni film „Ljudi od mora“ o pripadnicima Odreda naoružanih brodova.
U ponedjeljak je održan sat povijesti u dubrovačkim osnovnim školama, otvorena izložba i prezentacija digitalizirane muzejske građe u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik u tvrđavi Imperijal, predstavljena knjiga Anele Barčić „Granica sudbine“, prikazan igrano-dokumentarni film „Nisam se bojao umrijeti – domoljubna misija Antona Kikaša“ te održan koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Franjevačkoj crkvi Male braće.
Na početku današnjeg obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja, kojem će nazočiti i predsjednik Zoran Milanović, poginulim braniteljima odat će se počast na groblju i muslimanskom groblju Boninovo te kod spomenika poginulim pripadnicima MUP-a, uz prisjećanje na stradale vatrogasce i pripadnike HRM-a kod Hotela Libertas.
Počast će se odati i kod Križa na Srđu, uz recital djece osnovnih škola i nastup klape Ragusavecchia. Na Stradunu će se održati mimohod Gradske glazbe Dubrovnik. U staroj gradskoj luci odat će se počast pomorcima i braniteljima stradalim na moru, a na groblju u Sustjepanu stradalim braniteljima tog dijela grada.
Program obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja završit će u dubrovačkoj katedrali misom zadušnicom za poginule branitelje i civile te koncertom Doris Dragović na Stradunu.
Predstava “Čovjek visine“ rađena u koprodukciji Narodne biblioteke Budve i BEOART-a biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra kotor u četvrtak 8.decembra u 19.30 sati.
Autor teksta o Mitrofanu Banu je Ana Đorđević, reditelj Jana Maričić, kostimograf Adrijana Pajić.
Glavne uloge tumače Nebojša Milovanović i Bojan Žirović.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura (za đake, studente i penzionere 3,00 eura) biće na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave.
Poznata je (kulinarsko – turistička) priča da se u Portugalu bakalar sprema na najmanje toliko načina koliko ima dana u godini.
Bakalar se radi na puno načina, ali kada ga u Italiji spreme sa mlijekom to je prava riblja poslastica. Riba i mlijeko? Ne čini se da to može ići zajedno, ali probajte nećete se pokajati…
Bakalar s mlijekom
Izrezati bakalar na komade i odstraniti kosti. Staviti na vatru nekoliko žlica ulja, dodati sjeckani luk i pržiti ga da postane staklast. Dodati, prije nego što luk počne rumenjeti, bakalar uvaljan u brašno i ostaviti ga da porumeni.
Okrenuti komadiće bakalara i ispeći ih i s druge strane. Preliti ribu mlijekom i nastaviti kuvati na sasvim tihoj vatri. Kuvati oko 2 sata, povremeno protresti posudu da se bakalar ne zalijepi za dno. Na tri četvrtine kuhanja dodati ribi sjeckani peršun i češnjak, te filete slane ribe. Razblažiti s malo ulja i dovršiti kuhanje u pećnici na 175 °C. Na kraju dodati soli po ukusu.
Sastojci:
800 g omekšanog bakalara
2 velika crvena luka
3 fileta slanih inćuna ili sardela
1 vezica sjeckanog peršuna
1 režanj češnjaka
bijelo brašno
0,75 l mlijeka
ulje
sol
Katolički vjernici danas, 6. decembra slave Svetog Nikolu, zaštitnika djece, pomoraca, ribara, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca, putnika.
U kotorskoj katedrali biće svečana sveta misa za sve žive i pokojne pomorce s početkom u 18 sati.
Blagdan Svetog Nikole Biskupa se na poseban način poštuje u Kotoru. Iza proslava u čast ovom svecu stoji duga tradicija pet kotorskih crkava posvećenih Svetome Nikoli počevši koliko je nama danas poznato, od XIII stoljeća.
Sva povjest grada Kotora i Boke Kotorske pisana je na moru, zato nema crkve koja nema sliku, oltar ili je posvećena Svetom Nikoli.
Prema tradiciji mornari Bokeljske mornarice, na blagdan čuvaju oltar Svetoga Nikole, u Katedrali i sliku iz osamnaestog vijeka poznatog mletačkog slikara Pietra Antonia Novellia, koja je nekada krasila crkvu Svetog Nikole u Kotoru, a koja se nalazila na mjesto gdje je danas cafe bar „Cezare“. Zvono sa te crkve otkucava i danas sate sa Gradskog tornja i ono je iz 1602. godine.
Turska nacionalna avio-kompanija Turkish Airlines smanjila je broj letova iz Istanbula ka gradovima regiona, osim za Podgoricu.
Umjesto 11 letova, koliko je ovaj avio-prevoznik obavljao sedmično na liniji Istanbul-Podgorica, ove zime imaće ih 12, odnosno jedan manje nego prošle godine u ovom periodu.
Za Tivat je ljetos obavljao tri leta sedmično, a ove zime na taj crnogorski aerodrom neće slijetati ovaj avio-prevoznik.
Turkish ima jedino za Beograd isto letova kao i ovog ljeta – 21 sedmično.
Za Zagreb obavljaće se devet letova sedmično, četiri manje nego ljetos, za Sarajevo 13 letova, dok ih je ljetos bilo 15, dok će umjesto dosadašnjih 12 ka u Prištini biti realizovano devet letova.
Turski avio-prevoznik sedmično će u Skoplje imati devet letova, četiri manje nego ljetos, dok ka Dubrovniku neće letjeti.
Isključenja struje u Ukrajini zbog ruskih napada na elektroenergetski sustav Foto: Serhii Smolientsev / REUTERS
Rusija je u ponedjeljak zasula Ukrajinu dalekometnim projektilima, ali ukrajinska protuzračna obrana je uspjela ograničiti posljedice napada u kojima su stradala dvije osobe te nanesena materijalna šteta, javlja Reuters pozivajući se na ukrajinske izvore. Ukrajinska energetska kompanija Ukrenergo upozorila je da će na cijelom području zemlje biti na snazi isključenja struje zbog novih ruskih napada na elektroenergetski sistem.
Nakon ruskih napada isključenja struje u cijeloj zemlji
21:05
Ukrajinska energetska kompanija Ukrenergo upozorila je u ponedjeljak da će na cijelom području zemlje biti na snazi isključenja struje zbog novih ruskih napada na elektroenergetski sustav.
– Zbog posljedica raketiranja (…) u svim dijelovima Ukrajine uvode se izvanredna isključenja struje kako bi se održala ravnoteža između proizvodnje i potrošnje. Struja će se poglavito osigurati za važnu infrastrukturu, objavio je Ukrenergo na Telegramu. Situacija je teška, ali je pod kontrolom, dodao je Ukrenergo dok su snage Kijeva priopćile da su uništile više od 60 od sedamdesetak raketa što su ih ispalili Rusi.
Ipak, neke elektrane neko vrijeme neće moći raditi punim kapacitetom, navodi distributer. Uz daljnji pad temperature ispod ništice u iduća 24 sata, to će prouzročiti deficit struje u sustavu. U tijeku su žurne popravke, navodi Ukrenergo.
Ruska vojska je priznala da je “izvela masovni zračni udar visokopreciznim oružjem” u ponedjeljak oko 13.00 sati po srednjoeuropskom vremenu na ukrajinske vojne objekte i na energetsku infrastrukturu povezanu s vojskom.
Rusija: Dvije zračne baze napadnute ukrajinskim dronovima
20:04
Dvije ruske zračne baze u središtu zemlje bile su u ponedjeljak na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica, pri čemu su tri osobe poginule, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
– U ponedjeljak ujutro režim u Kijevu pokušao je izvesti zračne udare pomoću dronova sovjetske proizvodnje na zračne baze Djagiljevo u okolici Rjazanja i Engels u okolici Saratova, navodi se u tekstu.
Ministarstvo optužuje ukrajinske snage da tako želi “izbaciti iz stroja ruske avione dugog dometa” koji se upotrebljavaju za napade na energetsku infrastrukturu kojih je zadnjih tjedana bilo mnogo na ukrajinskom teritoriju.
Da je ruski sustav protuzračne obrane srušio te “reaktivne dronove”, njihove bi krhotine pale na teritorij napadnutih zračnih baza i prouzročile eksplozije koje bi “lakše” oštetile avione, navodi se u priopćenju. Trojica ruskih vojnika “teško su ranjena” u tim napadima, a četvorica su primljena u bolnicu, navodi isti izvor.
Unatoč tim napadima, “masovni zračni udar visokopreciznim oružjem” izveden je u ponedjeljak oko 13.00 sati po srednjoeuropskom vremenu na ukrajinske vojne objekte i na energetsku infrastrukturu povezanu s ukrajinskom vojskom, piše se u priopćenju u kojemu se dodaje da je pogođeno ukupno 17 meta.
Više ruskih glasila izvijestilo je tijekom dana, pozivajući se na lokalne čelnike, da su dvije zračne baze u središtu Rusije, od kojih je jedna namijenjena strateškom zrakoplovstvu a koristi se za napade na Ukrajinu, u ponedjeljak potresle eksplozije.
Na društvenim mrežama odmah se počelo nagađati da bi iza eksplozija mogla stajati Ukrajina, premda su dvije baze stotinama kilometara udaljene od ukrajinske granice.
– Vladimir Putin je obaviješten o ovim incidentima, kratko je rekao glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Predsjednik redovito prima informacije od nadležnih služba o svemu što se događa, rekao je novinarima, bez drugih potankosti.
Kijev zasad nije preuzeo odgovornost ni za jednu eksploziju.
Promocija knjige tivatskog FIDE majstora Dragana Popadića “Kad figure ožive” biće održana u utorak, 06.decembra u 18 sati u sali DTV Partizan Tivat. Na promociji učestvuju velemajstor Milan Draško, Zvonimir Deković, Neven Staničić i Dragan Popadić.
Po prvi put u svjetskoj šahovskoj literaturi šahovske pozicije se komentarišu citatima iz “Hamleta” Viljema Šekspira. Riječ je o 64 zanimljive pozicije legendarnih svjetskih šahista, kao i crnogorskih šahista, profesionalaca i amatera.
Izdavač je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, za izdavača Zvonko Deković, urednik Neven Staničić, priprema Ivan Radulović, štampa GudCo doo Perast. Predgovor je napisao velemajstor Milan Draško, a crteže uradio akademski slikar Ljuban Popadić, Draganov brat, kome je knjiga i posvećena. Knjiga je štampana u 300 primjeraka i prevedena je na hrvatski jezik. Prevod i pripremu je uradila Tivćanka Ana Vuksanović.
Knjiga počinje Draganovom Bajkom o šahu:
O postanku šaha postoje mnoge verzije i priče. Po mojoj u dalekoj Indiji dva plemena su godinama ratovala do istrebljenja. I kao što to obično biva, princ iz jednog plemena zaljubi se u princezu iz ovog drugog. I ona u njega. Mladić je pogledao djevojku, ona mu pogled uzvratila – i rodila se ljubav. Princezin otac, kralj, koji je bio dobar čovjek, dao bi kćerkinu ruku za princa, ali kako kad su u ratu. I on se sjetio i rekao kćerki:
„Ako mladi princ zaustavi rat između naša dva plemena, dobiće tvoju ruku“.
Princeza je to rekla svom dragom, on je dugo razmišljao, ali nije našao rješenje. Ideja mu se javila u snu. Umjesto da ratuju igraće se rata. Tu su vojnici-pješaci, oficiri, konjica, slonovi, kralj i kraljica. Igraće se na crno bijeloj tabli 8 puta 8 polja. Ideja je bila genijalna. Rat je prestao. Princ i princeza su se uzeli. On je postao kralj, ona kraljica, imali su mnogo djece i živjeli srećno.
Ali, život nema hepienda. Šah ima. Došli su mladi, nadobudni, jaki. Dosadilo im je da se igraju rata na drvenoj tabli. Htjeli su pravi rat. I dobili su ga. Plemena su ponovo počela sa borbama koje su trajale godinama. Ali, ostao je šah kao igra. I igrao se u pauzama između borbi. I proširio se na druga carstva. Širom svijeta”.
Iz predgovora velemajstora Milana Draška
Draganova knjiga obasjava jarkom svjetlošću šahovske figure. Miluje ih riječima, oživljava na čudesan način! Kada pročitate toplu, izuzetnu knjigu, imaćete sasvim drugačiji pogled na svoju šahovsku armadu. Osjetićete dotad nepoznatu bliskost sa pješacima i figurama. Bićete opčinjeni bajkom o postanku šaha, koju je Dragan osmislio zapanjujuće brzo, sa njemu svojstvenom lakoćom. Bajka dočarava nevjerovatnu širinu ljudskog uma koji je izmislio čudesnu igru da zaustavi rat, ali i ljudsku glupost jer će se vremenom rat nastaviti. Autor je oživotvorio figure riječima, a njegov brat blizanac Ljuban, akademski slikar, briljantnim crtežima. Crteži su divan ukras knjige! Dragan obožava velikog Šekspira. Neobično lijepo, skladno uklapa citate iz “Hamleta” sa karakteristikama svake figure. Dok zaneseno čitam knjigu, pitam se zar je moguće pronaći toliko citata kompatibilnih sa plesom šahovskih figura?!
Na dionici magistralnog puta Lipci – Nikšić, u zaleđu Boke, nakon posljednjeg tunela u blizini Dragalja, večeras je došlo do odrona zbog čega se jedan kombi prevrnuo na putu, ali niko nije povrijeđen, potvrđeno je iz Službe zaštite i spašavanja Kotor.
U kombiju su bile dvije osobe koje nisu povrijeđene. Iz kotorske policije su kazali da je usljed odrona na toj dionici došlo do kontakta vozila i stijenske mase, nakon čega je kombi naglo skrenuo na suprotnu stranu kada je došlo do prervrtanja.
Policija je na terenu, saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom, a očekuje se i dolazak ekipe Crnagoraputa koja će ukloniti odron.
