Tradicionalni zimski kotorski karneval završava se danas felikom karnevalskom feštom.
Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će biti suđenje i spaljivanje krnja.
Formiranje karnevalske povorke je od otvorenog bazena prema Dobroti, tako da će i ovaj put sve do “Aroma marketa” biti zatvoren za saobraćaj od 13h do 15h.
Nakon suđenja i spaljivanja karnevalske lutke, fešta će se nastaviti na Trgu od oružja uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu.
Na dan Karnevala, tradicionalano, izaći će humorističko – satirični list “Karampana” koja će se prodavati na Kamenom kiosku.
Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se danas sa početkom u 15 sati, obavještavaju iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će biti suđenje i spaljivanje krnja.
Saobraćaj će danas biti zatvoren od kružnog toka kod Marketa “Idea” do otvorenog bazena od 14.45h do 17h.
Formiranje karnevalske povorke je od otvorenog bazena prema Dobroti, tako da će i ovaj put sve do “Aroma marketa” biti zatvoren za saobraćaj od 13h do 15h.
Nakon suđenja i spaljivanja karnevalske lutke, fešta će se nastaviti na Trgu od oružja uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu.
Na dan Karnevala, tradicionalano, izaći će humorističko – satirični list “Karampana” koja će se prodavati na Kamenom kiosku.
Prije nekoliko dana, Goran Abramović, svjetski šampion u pravljenju tradicionalne napolitanske pice i jedan od vlasnika beogradske picerije Pietra, otvorio je prvu školu za pica majstore u Srbiji.
Edukativni centar za pica majstore, Pizzaiuoli school, pokrenut je u saradnji sa cijenjenom Asocijacijom pica majstora iz Napulja (Associazione Pizzaiuoli Napoletani), a beogradska škola, kaže Goran, identična je onoj u Napulju.
– Imamo dvije peći, jednu na struju i jednu na drva, a da biste uopšte mogli da otvorite jednu takvu školu potrebno je da ispunite sve uslove i dobijete licencu od Asocijacije, što smo i uradili. Počeli smo da tražimo adekvatno mjesto za školu još u septembru prošle godine, a kada smo pronašli objekat, došli su ljudi iz Napulja da procijene da li mjesto zadovoljava sve uslove – objašnjava za Vino & Fino Goran Abramović.
Škola zvanično počinje sa radom 12. marta, a prvi polaznici, njih šestoro, već su počeli sa edukacijom.
– Da biste prošli našu školu morate da prođete sve faze za pripremu pice, od ručnog mešenja testa, preko rada sa mikserima do pečenja pice u tradicionalnoj peći na drva i peći na struju. Kurs traje mjesec dana, 6 dana nedjeljno, po pet sati – kaže svjetski šampion u pravljenju tradicionalne napolitanske pice.
Nakon tri nedjelje, polaznici se probno testiraju pred završno polaganje koje se odigrava pred sertifikovanim pica majstorima iz Napulja, a oni koji ne prođu praktični i teorijski test, bez dodatnog plaćanja nastavljaju još mjesec dana obuke, do završnog polaganja.
Nevladina organizacija Ugostitelji Crne Gore iznenađena je odlukama Vlade da predloži, a potom i Skupštine koja je usvojila set finansijskih i poreskih zakona, a da se pritom ne konsultuju sa predstavnicima privrede.
“Ovo je još jedan dokaz da nadležni u ovoj državi ne uvažavaju privatni sektor koji finansira javnu upravu”, navodi se u saopštenju.
Iz te NVO su rekli da će povećanje akciza na određene proizvode dovesti do rasta cijena i time se svjesno povećava inflacija koja je prošle godine u našoj zemlji bila najveća u regionu.
“Neshvatljivo je da država, umjesto da suzbija inflaciju, ona nepromišljenim odlukama samo povećava i na taj način otvara prostor za sivo tržište protiv koga se, navodno, godinama borimo”, dodaje se u saopštenju.
Čestim izmjenama akcizne politike Crna Gora je, kako su rekli, postala država sa najvećim nametima u regionu.
“Od nekada konkurentne destinacije danas smo zemlja koja polako gubi trku sa konkurencijom”, rekli su iz NVO.
Posebno ih, kako su naveli, čudi to što je ovaj set zakona usvojen upravo u trenutku kada se polako počelo sa pripremama ljetnje turističke sezone od koje ista ta Vlada očekuje mnogo.
“Zato žalimo što će se zbog ovakvih odluka teret prebaciti na potrošače jer će oni morati da plaćaju skuplje određene proizvode”, navodi se u saopštenju.
Posebno žale, kako su zaključili, zbog toga što donosioci odluka nikako da shvate da prilikom donošenja zakona, pravila i procedura koji se tiču poslovanja privrede treba da čuju glas privatnog sektora.
Protesti u Atini Foto: ALEXANDROS AVRAMIDIS / Reuters
Spasioci u subotu i dalje pretražuju krhotine na mjestu najteže grčke željezničke nesreće, no očekuju da će završiti spasilačku operaciju kasnije tijekom dana.
U sudaru u utorak poginulo je najmanje 57 ljudi, a ozlijeđeni su deseci kad se putnički vlak s više od 350 putnika sudario s teretnim na istoj pruzi.
Katastrofalna nesreća u središnjoj Grčkoj izazvala je izljeve bijesa i prosvjede širom zemlje te preispitivanje sigurnosnih standarda u željezničkom sustavu.
Šef postaje u obližnjem gradu Larissi uhićen je zbog nesreće, za koju vlasti okrivljuju ljudsku pogrešku, ali sindikati željezničara kažu da je bila neizbježna zbog nedostatka održavanja i neispravne signalizacije.
Očekuje se da se u subotu pojavi pred tužiteljem kako bi odgovarao na kaznenu prijavu za ometanje prijevoza i ugrožavanje života.
Vlak, koji je prometovao od Atene do sjevernoga grada Soluna, bio je prepun studenata koji su se vraćali nakon dugog prazničnog vikenda.
Policija je priopćila da je identificirano 54 tijela od 56 ljudi koje je rodbina prijavila kao nestale, i to gotovo svi iz DNK testova jer je sudar bio tako nasilan.
Dosad se nitko nije pojavio tko bi dao uzorak DNK za identifikaciju tijela 57. žrtve.
Ožalošćene obitelji obećale su da će tražiti pravdu.
– To je vrlo teška situacija, rekao je rođak za grčki radio SKAI.
– Vidjet ćemo kako ćemo postupati (legalno), nećemo ništa pustiti, obitelji zahtijevaju da se oni ne izvuku, rekao je.
Sindikati željezničara organizirali su 24-satni štrajk od srijede. U petak su produžili štrajk za 48 sati, zahtijevajući jasan raspored vlade za provedbu sigurnosnih protokola.
U petak su se policija i prosvjednici sukobili kad je u Ateni na ulice izišlo 2000 studenata blokirajući cestu ispred parlamenta gdje su održali minutu šutnje. Studenti su također prosvjedovali u Larissi i Solunu.
Mladi prosvjednici nisu skrivali bijes
– Bit ćemo glas svih onih koji su stradali u nesreći kako se zločin ne bi zataškao, a odgovorni moraju prihvatiti odgovornost, rekla je Dimitra Kokla.
– Što mislite kako se osjećam? To je sramota. Cijela Grčka plače, a oni sjede u svojim uredima i piju kavu, kazala je Maria Choremi.
– Bijesni smo. Kako se ovo moglo dogoditi u 2023.? Kako su se dva vlaka mogla sudariti kad postoji sva moguća tehnologija?, zapitao se Agelos Thomopoulos.
U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u petak je predstavljena monografija „Legende svjetla“ profesora Jurice Gašpara, posvećena svjetionicima na hrvatskoj obali Jadrana, a režiju istoimenog dokumentarnog filma potpisuje Igor Goić.
Riječ je o projektu hrvatske Udruge prijatelja Mediterana „Lux Mediterraneum“.
Članovi udruge jedrilicom su obilazili svjetionike na hrvatskoj obali Jadrana kako bi napravili foto, video i dokumentarističku priču o ukupno 48 reprezentativnih objekata, svjetionika, koje je Austro-Ugarska sagradila u 19. stoljeću.
Atraktivne poteze, želju za zabavom i očuvanjem tradicije koja pobjeđuje hladnoću, kao i dobro druženje vidjeli smo danas na takmičenju u piciginu, organizovanom šesti put u okviru Praznika mimoze. Dok se po okolnim planinama bijeli snijeg, u Herceg Novom, na plaži “Raffaelo” bilo je kupanja – loptica, ili balun, letjela je iznad plićaka, a igrači su se potrudili da hrabrim fintama i skokovima impresioniraju publiku.
U nadmetanju koje je jedan od najpopularnijih događaja Praznika mimoze učestvovalo je devet ekipa sa po pet igrača, dok je za muzički uvod i zagrijavanje pred takmičenje bio zadužen bend Mjesni odbor. Titulu najbolje odnijela je ekipa “Tihe vale”, drugo mjesto pripalo je najatraktivnijoj ekipi “Got” koja je na takmičenje stigla barkom, uz zvuk trube, a treću nagradu podijelili su timovi “Polakote” i “Gomila”.
Najmlađi takmičar koji je uskočio vodu, čija temperatura je iznosila 14 stepeni, bio je Maksim Ćetković iz Igala, rođen 2009. godine, iz ekipe “Punoglavci”. “Oduvijek igram picigin na plaži i prosto me srce povuklo ka ovom sportu”, kazao je Maksim.
Priznanje za najiskusnijeg među onim učesnicima koji ne priznaju godine otišlo je Zoranu Pestoriću iz tima “Polakote”, koji je izrazio zadovoljstvo što igranje picigina zimi u Herceg Novom postaje tradicija i okuplja i mlade i starije takmičare.
Foto Miloš Samardžić – Picigin 2023
“Tradiciju treba očuvati i trudićemo se da što više ekipa prijavljujemo svake godine”, naveo je Pestorić i poručio: “Mi stariji, uslovno rečeno, ovo igramo iz zabave. Mlađi se takmiče ili ne, ali bitna je samo dobra zabava i, naravno, ženski pogledi”.
“Ovo je važno za Herceg Novi jer je tradicija koja traje decenijama. Svi smo mi to nekako kroz generacije učili od starijih, ima i danas dosta mladih, tako da nastavljamo dalje zbog tradicije i zbog Herceg Novog”, istakao je jedan od organizatora i učesnik, Vuksan Stamenković.
On je podsjetio da je ovo takmičenje pokrenuo Stevan Koprivica, a oni su rado nastavili da ga organizuju, jer vjeruju da picigin jeste važna stvar za Herceg Novi.
“Igra se picigin u Herceg Novom, u Zelenici i u cijeloj Boki, a mi smo čist primjer za to. Trudićemo se i narednih godina da to opstane”, zaključio je Stamenković.
Na šestom takmičenju u piciginu nastupile su ekipe: “Tihe vale”, “Got”, “Polakote”, “Gomila”, “DeMbili”, “Akuza”, “Polakote” i “Klovnovi” iz Herceg Novog, kao i “Karašicka republika Valpovo” iz Osijeka. Odluku o najboljim ekipama donio je žiri u sastavu: Nebojša Mandić, Milorad Murišić i Milan Dobrilović.
Foto Miloš Samardžić – Picigin 2023
Večeras slijedi spektakl za završnicu 54. Praznika mimoze. Kapo šestog Mimozinog karnevala će u 17.30 časova sa Trga Nikole Đurkovića prema Igalu povesti veliku karnevalsku povorku trombonjera, mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović, karnevalskih grupa i delegacija karnevalskih gradova koji stižu na završnu ceremoniju velike novske fešte.
Uslijediće nastup 20 karnevalskih grupa sa oko 800 karnevalista u Igalu, a potom i čuveno Suđenje Krnevolu, optuženom za sve nevolje Novljana u protekloj godini, koji će, po staroj tradiciji, biti oglašen krivim i spaljen na plaži Bijelo mulo. U 21 čas na scenu izlazi Toni Cetinski na platou ispred hotela “Igalo”, a njegovom koncertu prethodiće nastup Kulturno-sportskog centra “Diano”.
Tradicionalni zimski kotorski karneval održaće se u nedjelju 05. marta 2023. sa početkom u 15 sati.
Karnevalska povorka kretaće se glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će se biti suđenje i spaljivanje krnja.
Saobraćaj će biti zatvoren od kružnog toka kod Marketa “Idea” do otvorenog bazena od 14.45 sati do 17 sati.
Mole se građani da uklone svoja vozila na potezu od cvjećare prema restoranu „Galion“ (u dužini od 100m) i to od subote 04. marta 2023.g. od 17 sati do nedjelje 05. marta 2023.g. do 17 sati, kako bi se izbjegla mogućnost njihovog oštećenja.
Formiranje karnevalske povorke je od otvorenog bazena prema Dobroti, tako da će i ovaj put sve do “Aroma marketa” biti zatvoren za saobraćaj od 13 sati do 15 sati.
Nakon suđenja i spaljivanja karnevalske lutke, fešta će se nastaviti na Trgu od oružja uz Ansambl Toć i Jelenu Rozgu.
Na dan Karnevala, tradicionalano, izaći će humorističko – satirični list “Karampana” koja će se prodavati na Kamenom kiosku.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Više od 300 maski iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Grčke, Italije i Crne Gore učestvovalo je sinoć na drugom maskenbalu 54. Praznika mimoze. Podijum u sali Instituta Igalo ispunili su kreativni kostimi i energija koja poziva na ples, a muzička zvijezda večeri bila je Neda Ukraden.
Uvod u veče dobre zabave bio je defile mažoretki i Gradske muzike, uslijedio je „Brazil Mantok Carnival show“, a potom su na scenu stupili novski Egzodusi koji su pjesmom pozvali maske da prodefiluju salom. Atmosferu je potom zagrijala energična Neda Ukraden svojim dobro poznatim hitovima, a žurka je nastavljena uz novski bend „Trio Mare“.
Nagrade za najbolje maske, po mišljenju publike, osvojile su „Titograde we have a problem“ među pojedinačnim i grupna maska „Ka` će, ne znamo“.
Drugo mjesto za pojedinačnu masku pripalo je „Kameliji“, a treće maski „Posljednja ura“. U kategoriji grupnih maski drugo mjesto je osvojila „Stankina svita“, a treće „Novska bajka“. Za kreativnost i energiju nagrađene su i pojedinačne maske „Novski đardin“ i „Trajekt Vasilije“, kao i grupne „Prostri robu“ i „Copy-paste“. Novčane i robne nagrade obezbijedili su Direkcija Praznika mimoze i sponzori.
„Ja sam domaća ovdje i prelijepo mi je. Kad sam vidjela danas sunce, mora, kamelije u sobi, srce mi je puno. Zaista sam vrlo srećna i počastvovana, ovo je tako jedan lijepi događaj Praznik mimoze i šta god da je u vezi s tim lijepo je, ja sam baš srećna da sam večeras dio ove fešte“, poručila je Neda Ukraden.
Foto_Vuk Ilić
Sinoćnjem maskenbalu prisustvovali su i članovi Federacije evropskih karnevalskih gradova, kao i brojni karnevalisti koji će danas učestvovati u šestoj Mimozinoj karnevalskoj povorci.
“Ovo je dobro zamišljena priča, jedna dobra uvertira za veliko finale, sjutra očekujem lijepo vrijeme da i mi karnevalisti i publika budemo zadovoljni, a ono što sam vidio večeras već daje naslutiti kako će sjutra biti fantastičan karneval”, istakao je Josip Silov, potpredsjednik Federacije evropskih karnevalskih gradova.
On je ocijenio da je saradnja ove Federacije i grada Herceg Novog fantastična, te da su Novljani izuzetno profesionalni i ljubazni domaćini: „Svi komplimenti organizatorima, svaka čast ljudima iz grada koji stoje iza ove karnevalske priče i čestitka na stvarno dugogodišnjem Prazniku mimoze“.
Organizaciju maskenbala tradicionalno pomaže novska karnevalska grupa „Maškare“, čiji članovi su neizostavan dio Mimozinih karavana, maskenbala i povorki.
„Vidim da je publika oduševljena, mislim da je program upotpunjen u onom smislu koji smo htjeli. Gosti koji su iz inostranstva došli na sjutrašnji karneval večeras su u sali, vidim da je raspoloženje na visokom nivou, sve pohvale za organizatore i sa njihove strane. Sad je tu oko 300 maski, više nego i za prvi maskenbal, što govori da smo postigli ono što se očekivalo“, kazao je Ivan Peulić iz NVO „Maškare“.
Ističući da su učesnici maskenbala stigli iz cijelog regiona, kao i iz Grčke i Italije, on je posebno izdvojio goste iz grčkog Patrasa, gdje se održava jedan od čuvenih karnevala, kao i karnevaliste iz Italije, sa Sardinije, koji su prešli 2.500 kilometara da bi stigli u Herceg Novi, što Peulić smatra dovoljno dobrim pokazateljem koliko Mimoza vrijedi.
Foto_Vuk Ilić
Organizatori 54. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture „Herceg-fest“ i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala. Sponzori robnih nagrada drugog maskenbala su: “Mali raj”, “Conte” Perast, Sportski centar “Igalo”, restoran “Gentleman” Zelenika.
Večeras ne propustite spektakularnu završnicu 54. Praznika mimoze. Kapo šestog Mimozinog karnevala će u 17.30 časova sa Trga Nikole Đurkovića prema Igalu povesti veliku karnevalsku povorku trombonjera, mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenović, karnevalskih grupa i delegacija karnevalskih gradova koji stižu na završnu ceremoniju velike novske fešte.
Uslijediće nastup 20 karnevalskih grupa sa oko 800 karnevalista u Igalu, a potom i čuveno Suđenje Krnevolu, optuženom za sve nevolje Novljana u protekloj godini, koji će, po staroj tradiciji, biti oglašen krivim i spaljen na plaži Bijelo mulo. U 21 čas na scenu izlazi Toni Cetinski na platou ispred hotela “Igalo”, a njegovom koncertu prethodiće nastup Kulturno-sportskog centra “Diano”.
Retrospektivna izložba umjetnice Ljiljane Rašović, pod nazivom “Komadić duše”, biti otvorena u utorak 7.3.2023. godine u Muzeju i galeriji Tivat, sa početkom u 19h.
Ljiljana Rašović rođena je 1955. godine u Podgorici. Diplomirala je na odsjeku za likovno Nastavničkog fakulteta kod prof. Nikole Gvozdenovića Gvozda. Slikanjem se profesionalno bavi od 1980. godine. Umjetnički je direktor svoje profesionalne galerije “Venera-art” u Podgorici, skoro 20 godina, koja nosi ime žene-boginje, inspiracije svih umjetnika od praiskona do danas. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Izlagala je na više od deset samostalnih izložbi, kao i na više od 150 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu i bila učesnik brojnih likovnih kolonija. Studijski je boravila u Italiji, Grčkoj i Engleskoj, obilazeći značajne galerije i muzeje Evrope.
Ovom izložbom umjetnica obilježeva 40 godina stvaralaštva. “Likovna djela Ljiljane Rašović kojima se predstavlja na retrospektinoj izložbi pod nazivom „Komadić duše“ odišu plemenitošći osjećanja, ali i emotivnom i misaonom jezgrovitošću haiku poezije. Već četiri decenije vjerna svojoj likovnoj poetici individualne samorječivosti ona subjektivni doživljaj svijeta likovno-estetski definisan neoimpresionističkim instrumentarijem poetično intoniranih harmonija fenomenološkog sloja kompozicije, transponuje u nematerijalno, nadčulno, koje ispunjava prostor slike zvucima mekog arpađa.”, zapisala je izložbi istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Izložba će biti upriličena na prvom spratu galerijskog prostora. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković, dok će moderatorka programa biti teoretičarka umjetnosti Nina Milićević.
Njemačka je gotovo potpuno nadoknadila gubitak ruskih isporuka plina zahvaljujući velikom porastu uvoza iz Norveške, Nizozemske i Belgije, nakon što je Moskva prošle godine smanjila isporuke zbog potpore zapada Ukrajini.
Između 2017. i kraja februara 2022. Njemačka je u prosjeku uvozila 77 teravatsati prirodnog plina mjesečno, minus izvoz, koji je korišten za pokrivanje nacionalne potrošnje i punjenje skladišta, navodi se u internom dokumentu njemačke savezne agencije za plin, prenosi dpa.
Nasuprot tome, neto uvoz od rujna 2022. do kraja siječnja – što znači bez ruske isporuke plina – iznosio je 72,7 teravatsati mjesečno. Osim toga, Njemačka je u siječnju uvezla oko 4 teravatsata ukapljenog prirodnog plina preko novih LNG terminala na njemačkim obalama.
U prosjeku je 26 teravatsati prirodnog plina mjesečno stizalo u Njemačku iz Norveške između 2017. i kraja veljače 2022., navodi se u dokumentu, a nakon prestanka ruskih isporuka ta je količina porasla na 41 teravatsat.
U međuvremenu, neto uvoz iz Nizozemske porastao je s 2 na 25 teravatsati, dok su tokovi plina iz Belgije porasli s oko 2 teravatsata na oko 23 teravatsata mjesečno u prosjeku od rujna.
Brojevi pokazuju i znatan pad njemačkog izvoza prirodnog plina, primjerice u Švicarsku.
Savezna agencija nastavlja opskrbu Njemačke plinom ocjenjivati kao stabilnu.
