Tirana (dpa)– Države Zapadnog Balkana treba da podrže spoljnu i bezbednosnu politiku Evropske unije u šta spada i uvođenje sankcija Rusiji. To se navodi, pored ostalog, u deklaraciji samita u Tirani na kojem su u utorak učestvovali šefovi država i vlada 27 zemalja članica EU, kao i predstavnici zemalja regiona.
Članice EU su pozvale Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i Severnu Makedoniju da nastave reforme. Potvrdile su svoju “neograničenu i nedvosmislenu posvećenost” pristupanju šest država Uniji. Istovremeno su istakle da je brz napredak ka članstvu moguć samo ako su reforme verodostojne.
Što se tiče sankcija protiv Rusije, navodi iz deklaracije se naročito odnose na Srbiju koja se do sada nije pridružila kaznenim merama koje je EU uvela Moskvi zbog agresije na Ukrajinu.
Ranije u utorak, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (fon Leyen) poručila je liderima zemalja Zapadnog Balkana: “Morate da odlučite na čijoj ste strani – da li ste na strani demokratije, a to je Evropska unija, vaš prijatelj i partner. Ili želite da idete drugim putem.”
Kao podršku za reforme, EU namerava da nastavi da pruža izdašnu finansijsku podršku Zapadnom Balkanu. Ekonomska i investiciona ofanziva koja je već krenula predviđa obezbeđivanje do devet milijardi evra bespovratnih sredstava u narednim godinama. To onda treba da mobiliše dodatnih 20 milijardi evra ulaganja.
Konačno, još milijardu evra otići će u region za ublažavanje posledica ruskog rata. Novac se može koristiti, na primer, za podršku porodicama i kompanijama koje su ugrožene zbog naglog rasta cena energenata.
Finansijska podrška takođe treba da pomogne da zemlje Zapadnog Balkana ne postanu zavisne od Kine. Kao i EU, Peking godinama pokušava da ostvari veći uticaj u regionu.
Ako Hrvatska u četvrtak dobije odobrenje za ulazak u najveće područje bez granica na svijetu, kolone vozila na njezinim granicama sa susjedima u EU-u postat će povijest, najavljuje francuska agencija AFP.
Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Evropske unije sastaju se u četvrtak i odlučivat će o primanju Hrvatske u šengensku zonu bez putovnica, koja omogućuje slobodno kretanje više od 400 milijuna ljudi unutar 26 zemalja članica.
Jedna od najspornijih točki bila je sposobnost Hrvatske da nadzire najdužu vanjsku kopnenu granicu EU-a, u vrijeme kada migracija ostaje ključni izazov, navodi AFP u svojoj analizi.
Zahtjev Zagreba za članstvo u šengenskom prostoru 2016. također je došao u osjetljivom trenutku za Europu.
Milijuni migranata, mnogi iz zona sukoba, riskirali su od 2015. godine svoje živote kako bi ilegalno ušli u EU, a potom je 2020. izbila pandemija covida-19.
Obje krize prisilile su šengenske zemlje da ponovno uvedu određene granične kontrole.
Ako Hrvatska u četvrtak dobije zeleno svjetlo za ulazak u šengen – potencijalno uz Bugarsku i Rumunjsku – kilometarske kolone vozila na graničnom prijelazu Bregani sa Slovenijom odlaze u prošlost.
Bregana je jedan od 73 kopnena prijelaza na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom koji će prestati postojati.
“Prvog januara uklonit ćemo barijere i granični promet bit će slobodan”, rekao je za AFP načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno.
U zračnim lukama će promjena stupiti na snagu 26. ožujka zbog tehničkih zahtjeva.
Turisti i kamioni
Hrvatska se nada da će članstvo u šengenu ojačati njezinu unosnu turističku industriju.
Zemlja s 3,9 milina stanovnika, ugostila je ove godine četiri puta više posjetitelja, većinom iz drugih država EU-a.
Ukidanje graničnih kontrola omogućilo bi turistima da brže stignu do hrvatskih destinacija, rekao je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
“Međunarodni prijevoznici bit će oduševljeni”, rekao je AFP-u Vladimir Jurčec iz nacionalne udruge cestovnih prijevoznika.
Ukidanje provjera na granicama uštedjet će im šest do 10 sati tjedno.
“Nema više gužvi i višesatnog čekanja”, istaknuo je vozač kamiona Filip Svetličić čiji je kamion na putu za Italiju zapeo u višekilometarskoj koloni na izlasku iz Hrvatske preko Bregane.
Hrvatska će se 1. januara pridružiti i klubu jedinstvene valute EU-a, eurozoni.
Izazov – ilegalne migracije
Od ulaska u EU prije gotovo deset godina, Hrvatska je imala težak zadatak – nadzirati najdužu vanjsku kopnenu granicu bloka.
Granica, duga više od 1350 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, područje je koje je zloglasno po trgovini migrantima, drogom i oružjem.
Usvojena konačna lista potraživanja u stečaju za Meljine kompleks
Sudija Privrednog suda Dragan Vučević usvojio je konačnu listu priznatih i osporenih potraživanja u stečaju bivše kompanije Duška Kneževića Meljine kompleksa. Prethodno je stečajni upravnik Lado Šekularac djelimično priznao potraživanje jedne od Kneževićevih firmi Atlas kapa, osnivača Meljine kompleksa.
Šekularac je ranije osporio sva potraživanja bivših i aktuelnih kompanija Kneževića ukupne vrijednosti 12,7 miliona eura, kao i države koja je, na račun spora za raskid ugovora o privatizaciji bolnice Meljine prijavila 97,3 miliona eura. Priznavanjem 56,8 hiljada eura Atlas kapu u trećem isplatnom redu, ukupna potraživanja prema Meljine kompleksu ukupno iznose malo preko milion eura.
Opštini Herceg Novi, koja je i inicirala stečaj u ovoj kompaniji zbog duga za porez na nepokretnosti, u trećem isplatnom redu Šekularac je priznao 554,7 hiljada eura, dok je na 335,2 hiljade eura obezbijeđenog potraživanja priznao razlučno pravo.
U treći isplatni red svrstana su i potraživanja Uprave prihoda i carina (UPIC) za PDV od 59,2 hiljade, Elektroprivrede od 2,5 hiljade, Atlas banke u stečaju od 603 eura, te bivše direktorice i jedine zaposlene Ivone Čavić od 316 eura. Preostalih 5,4 hiljade eura za zarade i doprinose priznato joj je u prvom isplatnom redu.
Osporavajući potraživanje države, Šekularac je u obrazloženju naveo da je u toku poseban parnični postupak pred Privrednim sudom u kojem država može ostvariti svoja prava u odnosu na osnov i visinu potraživanja prema Meljine kompleksu.
Potraživanje Invest banke u stečaju od 5,9 miliona eura koje se odnosi na kredite kiparske firme V. B. Holdings i podgoričke Attika land, Šekularac je odbio navodeći da je imovinom za te kredite garantovala bolnica Meljine, a ne Meljine kompleks. Potraživanje Atlas banke u stečaju od 6,2 miliona eura odnosi se na kredite bolnice, koje je prijavljeno i u tom stečaju, zbog čega ga je Šekularac osporio. Atlas kapu je osporio 10,9 hiljada eura koje se odnose na zajam, jer nije dokazana osnovanost tog potraživanja.
Ova kompanija koja je prije nekoliko mjeseci obavijestila sud da planira reorganizaciju, je u odboru povjerilaca sa UPIC-om i Opštinom Herceg Novi, čije potraživanje osporava tvrdeći da odluke o porezu nijesu bile usklađene sa zakonom o porezima na nepokretnosti. Planom, koji bi nakon konačne liste trebalo da bude korigovan, predviđaju da novac za reorganizaciju obezbijede sudski od bolnice Meljine, takođe u stečaju, i to 830 hiljada za zakup imovine i još pet miliona eura na osnovu izgubljene dobiti zbog preniske cijene zakupa.
Akcije pošumljavanja biće održana danas, 7. decembra sa početkom u 11 sati, na lokaciji bivše deponije Grabovac. Pošumljavanje se realizuje modelom agrošumarstva, u cilju održivosti i zaštite prostora.
Aktivnost organizuju Sekretarijat za privredu i Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat, a nabavku sadnica masline, divljeg šipka i iglice (čičimak) obezbjedile su NVU Momentum i Arkadia Academy, koje će sa svojim članovima i đacima učestvovati u akciji. DOO “Komunalno” Tivat pripremiće teren za sadnju biljaka.
Pozivaju se zainteresovane institucije, organizacije i građani, koji žele da uzmu učešće u sadnji na terenu, da se pridruže u srijedu /7.12./ u 11 sati na lokaciji Grabovac.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, akcija će biti odložena.
Budvani D. D. (46) i M D: (31) uhapšeni su zbog sumnje da su izvršili krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su jutros u saradnji sa pripadnicima Posebne jedinice policije sproveli aktivnost usmjerenu na suzbijanje ulične prodaje narkotika i pronalasku oružja u ilegalnom posjedu.
Pripadnici policije su u ranim jutarnjim satima, postupajući po narebi Višeg suda u Podgorici, izvršili pretrese stanova na tri lokacije koje koriste D.D. i M.D. Takođe, pretresena su i vozila – jedno marke „BMW“ koje koristi D.D, a drugo marke „Mercedes CLA“ koje korist M.D.
– Pretresom stanova i vozila policija je pronašla i oduzela određenu količinu praškaste materije za koju se sumnja da je kokain, tablete sa liste opijata, 93 komada municije različite vrste i kalibra, gasni pištolj, ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, i tri sredstva komunikacije – saopšteno je iz Uprave policije.
Kontrolisana vozila su oduzeta radi daljih provjera, a pronađeni predmeti i materije biće predmet daljih vještačenja u Forenzičkom centru.
Osim toga, pripadnici budvanske policije i Posebne jedinice policije su danas vršili pojačane kontrole lica i vozila na području Budve.
O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se D.D. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a da se M.D. liši slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Oni su uz krivičnu prijavu sprovedeni nadležnom tužiocu na dalje postupanje.
Telekom operateri iz Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana potpisali su Deklaraciju o romingu, kojom se omogućava smanjenje cijena između Unije i regiona od 1. oktobra naredne godine, saopšteno je iz Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).
Potpisivanjem te Deklaracije počeo je samit EU i Zapadnog Balkana u Tirani.
Prema riječima generalne sekretarke RCC-a, Majlinde Bregu, nakon što je režim rominga kao kod kuće stupio na snagu u regionu prošlog jula, prvo pitanje je bilo kada će se smanjiti cijene rominga sa EU.
„I to je prva stvar na kojoj smo počeli raditi nakon tog 1. jula. Drago mi je da mogu reći da je to vrijeme došlo i da će cijene rominga između Zapadnog Balkana i EU pasti zajedno s lišćem naredne jeseni. To je, međutim, tek početak procesa, do ostvarivanja krajnjeg cilja smanjivanja cijena rominga između EU i regiona na približno isti nivo domaćih cijena,“ rekla je Bregu.
Ona je, nakon potpisivanja Deklaracije, održala zajedničku konferenciji za novinare sa potpredsjednicom Vlade Albanije Belindom Balluku, evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem i predstavnicima telekom operatera iz EU i Zapadnog Balkana.
Iz RCC je saopšteno da to praktično znači da će svaki telekom operater iz EU i regiona, koji je potpisnik Deklaracije, razmotriti uvođenje tarifnih planova i mogućnosti manjih maloprodajnih cijena za svoje korisnike u romingu u drugim mobilnim mrežama, dok će prva značajna smanjenja cijena usluga prenosa podataka u romingu stupiti na snagu od 1. oktobra naredne godine.
„Važno je da kreatori politika na Zapadnom Balkanu ubrzaju sprovođenje reformi politika u telekom sektoru, u skladu sa zaključcima Digitalnog samita Zapadnog Balkana, a u cilju stvaranja Zajedničkog regionalnog tržišta regiona i poticajnijeg poslovnog okruženja. Ekonomije sa Zapadnog Balkana treba da sprovedu pomenute reforme najkasnije do kraja naredne godine“, dodaje se u saopštenju.
Bregu je napomenula da pregovori o postizanju sporazuma nikada nijesu lagani.
„Ova je Deklaracija, međutim, rezultat snažnog angažmana telekom operatera iz EU i regiona i podrške Evropske komisije (EK), RCC-a, kao i predanosti vlasti iz regiona. Prošlog mjeseca smo u Berlinu ostvarili veliki napredak sa tri sporazuma o mobilnosti. A sada, roming sa EU je još jedno važno postignuće u izgradnji zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu“, smatra Bregu.
Prema njenim riječima, svaki rezultat ostvaren u sklopu programa za zajedničko regionalno tržište, korak je naprijed ka uspostavljanju povoljne investicione klime, koja u region može privući izuzetno kvalitetne i trajne investicije.
„Pozivamo i druge telekom operatere iz EU i sa Zapadnog Balkana da se u bilo koje vrijeme priključe ovoj inicijativi,“ poručila je Bregu.
Iz RCC-a su naveli da su koristi Deklaracije mnogostruke.
„Tako će se uštedjeti novac građana u cijelom regionu i EU dok putuju, a smanjiće se i operativni troškovi privrednika i podstaći poslovanje izvan matičnih granica. Ova inicijativa je izvanredna, tim prije što je zasnovana na dobrovoljnoj osnovi između telekom operatera“, zaključuje se u saopštenju.
Investiciju vrijednu 700.000 eura zajedno realizuju Opština Tivat i Fudbalski savez Crne Gore
Radovi na rekonstrukciji sadržaja gradskog stadiona u Tivtu kako bi se on prilagodio zahtjevima za odigravanje utakmica Prve fudbalske lige Crne Gore počeli su ovih dana, a tu investiciju vrijednu oko 700.000 era, zajedno realizuju Opština Tivat i Fudbalski savez Crne Gore.
Tivat ove godine, prvi put u svojoj istoriji ima fudbalskog prvoligaša jer FK Arsenal čiji je jedini vlasnik Opština Tivat, uspješno igra utakmice u najelitnijem rangu nacionalnog fudbalskog takmičenja. Međutim, zbog nedostataka i neusaglašenosti terena u Velikom gradskom parku sa standardima propisanim od UEFA i FSCG, FK Arsenal je dosadašnje utakmice u kojima je bio domaćin, igrao na terenima FK Bokelj u Kotoru ili FK Grbalj na Radanovićima. To će se uskoro promijeniti, pa će Arsenal već u prvom ili drugom kolu proljećnjeg dijala ovogodišnjeg šampionata Crne Gore, konačno zaigrati pred domaćim navijačima, na sopstvenom stadionu.
Prema riječima predsjednika FK Arsenal Dejana Kandića, počeli su radovi na betoniranju platoa sa zapadne strane terena u dužini od 120 metara, a na kojem će se postaviti nova tribina za gledaoce dužine 80 metara, kapaciteta 600 mjesta, a koju će nabaviti i isporučiti FSCG.
“Ulaz na novu tribinu biće omogućen sa obje strane i kompletan pristup će biti upristojen. Takođe na jednom dijelu iza gola u izradi je trening boks za zagrijavanje igrača. Tehički ulaz na stadion će konačno biti definisan i bez problema klub će moći da primi autobus gostujućih ekipa, vozila Vatrogasne službe, policije i Hitne službe. Ono što javnost najviše zanima jeste zamjena postojeće podloge koja kreće kroz par nedjelja i izgradnja novih klupskih prostorija i svlačionica.”- istakao je Kadnić.
On je dodao da b8i sve ovo već ranije počelo radovi bi već dobrano bili u toku, da nije bilo blokade rada bivšeg saziva lokalnog parlamenta Tivta, te da su SO, odnosno Odbor povjerenika koji ju je mijenjao, pravovremeno donijeli već odavno pripremljenu formalnu odluku o davanju terena koji je u vlasništvu Opštine na korišćenje FK Arsenal koji je takođe vlasništvo lokalne uprave. Odbor povjerenika u kojem su većinu imali predstavnici Vlade Crne Gore iz Podgorice, inače, ljetos je bez konkretnijih obrazloženja takvog svog postupka, odbio da usvoji ovakvu odluku koju je bila pripremila administracija gradonačelnika Tivta Željka Komnenovića (NP).
Kandić je kazao da uskoro počinju i kompeksni radovi na zamjeni postojeće podloge na samom igralištu a za koje je kao najpovoljniji ponuđač, izabrana firma “Het trik” iz Beograda. Opština i FSCG koji zajedno sprovode ovaj projekat, uskoro će raspisati i tender za izbor izvođača radova na izgradnji novih svlačionica i klupskih prostorija, koje se očekkuju da budu izgrađene i predate na upogtrebu tokom proljećnog dijela prvenstva Crne Gore.
“U svakom slučaju, izvjesno je da će Arsenal već početkom marta, konačno zaigrati Prvu ligu pred domaćim navijačima u Tivtu što je davnašnja želja svih nas iz uprave te brojnih navijača i simpatizera kluba, te da će Tivat u rekonstruisanom gradskom stadionu, dobiti sportski objekat koji ispunjava sve zahtjeve za odigravanje utakmica elitnog nacionalnog ranga ovog takmičenja, a koji će upotpuniti i sportsko-turističku ponudu grada.”- istakao je Kandić dodajući da će 80 odsto troškova za realizaciju ovog projekta, a koji se procjenjuju na ukupno preko 700.000 eura, snositi Fudbalski savez Crne Gore.
Opština Tivat i FSCG su inače, već zajedno krajem avgusta završili 132 hiljade eura vrijedan projekat instaliranja reflektora na obližnjem pomoćnom terenu FK Arsenal u Velikom gradskom parku.
Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću podsjećaju da je prije 31 godinu, 6. decembra 1991. godine, Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. godine protiv Republike Hrvatske.
Najveći broj pripadnika JNA, preko 7000, koji su učestvovali u napadu na Dubrovnik, bio je iz Crne Gore. U napadu je bila angažovana i posebna jedinica crnogorskog MUP-a. Suočavanje s ovom sramnom epizodom iz bliske prošlosti je neophodno da bi se uvidjele zablude i spriječilo da se isto ponovi.
„Radilo se o nepravednom, osvajačkom ratu protiv Hrvatske, u kojem se Crna Gora osramotila, jer se upregla u politiku JNA i Slobodana Miloševića“, rekao je Nikola Samardžić, ministar vanjskih poslova Socijalističke Republike Crne Gore u vrijeme napada na Dubrovnik, u svjedočenju na suđenju generalu Pavlu Strugaru pred Haškim tribunalom.
Tog 6. decembra 1991. godine, 19 ljudi je izgubilo život, a povrijeđeno je i ranjeno njih 60. Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun. Stari grad je izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po časova. Unutar njegovih zidina poginuli su Pavo Urban (23 godine) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal) je zbog zločina izvršenih prilikom protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra 1991. osudio generala-pukovnika JNA Pavla Strugara, na sedam i po godina zatvora i admirala Miodraga Jokića, na sedam godina zatvora. Admiral Jokić je priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti za postupke svojih potčinjenih, ali je stav tužioca bio da nije izdao naređenje za granatiranje. On se istog dana izvinio za napad Dubrovčanima i hrvatskom ministru, izrazivši žaljenje zbog žrtava i oštećenja. Za napad na Dubrovnik je bio optužen i kapetan JNA Vladimir Kovačević – Rambo, iz Nikšića, ali je Haški tribunal odustao od toga da mu sudi zbog njegove nesposobnosti za suđenje. Kasnije je i sud u Beogradu, gdje Kovačević ima prebivalište, protiv njega odbacio optužnicu.
Haško Tužilaštvo se bavilo samo granatiranjem Starog grada 6. decembra 1991. godine, a ne i drugim zločinima izvršenim od strane pripadnika JNA, tokom svih šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja.
Za sve to vrijeme je stradalo 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u nečovječnim uslovima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekat i sistematski opljačkana privatna i javna dobra, grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode, a i u pomorskoj i vazdušnoj blokadi. Ti podaci ukazuju na izvršenje brojnih ratnih zločina.
Međutim, Crna Gora je do sad procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru JNA u Morinju, na teritoriji Crne Gore. Crnogorsko državno tužilaštvo ima obavezu da samoinicijativno procesuira zločine koji su počinjeni tokom rata u Hrvatskoj i na tome treba da sarađuje sa hrvatskim državnim odvjetništvom.
Prema posljednjim informacijama dobijenim od Županijskog suda u Splitu, protiv bivših vojnih starešina JNA iz Srbije i Crne Gore, koji se pred tim sudom terete za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, raspisane su potjernice. U Hrvatskoj su optuženi: Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. Miodrag Jokić je preminuo u oktobru ove godine.
Kako Srbija i Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, nejasno je zašto hrvatsko pravosuđe ove predmete nije dostavilo Srbiji i Crnoj Gori radi procesuiranja.
Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama.
Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka, Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica
Vesna Teršelič, voditeljica, Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta, Zagreb
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica
Na teritoriji Opštine Tivat i teritoriji Opštine Kotor, u nedjelju tokom trajanja 2. Bokeškog polumaratona, saobraćaj će za sva motorna vozila, izuzev vozila pod pratnjom i vozila hitnih službi, biti zatvoren od 10.45-14.00 časova, i to:
SEKTOR 1 u vremenu 10.45 – 11.20;
a) START, Pine
b) Maršala Tita – Njegoševa,
c) 21. Novembra – II Dalmatinske,
d) 21. Novembra – Pakovo – Sremsko Karlovačka,
e) 21. Novembra – Karpoška – Ribarski put,
f) Kalimanjska – Kalimanjska I,II,III,IV,
a) Kalimanjska – Belani – Brijeg Gverovića,
b) Jadranska magistrala kod pekare,
c) Jadranska magistrala – 21.Novembra,
d) Jadranska magistrala – Palih boraca,
SEKTOR 2 u vremenu 11.00 – 11.30;
a) Jadranska magistrala – II Dalmatinske,
b) Jadranska magistrala – Tripovići/Mažina,
c) Jadranska magistrala – Istarska,
d) Jadranska magistrala – Podkuk,
e) Jadranska magistrala na raskršću kod Omladinskih brigada,
f) Istarska – Njegoševa,
g) Istarska – Arsenalska, izlaz s parkinga,
h) Porto Montenegro,
SEKTOR 3 u vremenu 11:10 – 11.45;
a) Šetalište Seljanovo – Blaža Jovanovića,
b) Šetalište Seljanovo – Nikole Tesle,
c) Ponta Seljanovo,
d) Jadranska magistrala kod Radio Dux-a, izlaz iz Donje Lastve,
SEKTOR 4 u vremenu 11.00 – 12.10;
a) Jadranska magistrala od Donje Lastve do trajekta, Lepetane,
SEKTOR 5 u vremenu 11:10-13:50;
a) Jadranska magistrala od trajekta ( Lepetane ) do Veriga, 12.10 – 13.30
b) Jadranska magistrala od Veriga do Prčnja, 12.10 – 14.00
c) Jadranska magistrala od Prčnja do Odjeljenja bezbjednosti Kotor, 12.10 – 14.50
SEKTOR 6 u vremenu 11.55 – 14.00h. ;
a) Njegoševa kod OB Kotor,
b) Kružni tok Kotor – samo desna traka zatvorena, selektivno propuštanje vozila,
c) Jadranska magistrala u Kotoru – samo desna traka zatvorena, selektivno
