Kako bi spriječili gužve koje mogu nastati usled dešavanja sa trajektnom linijom Kamenari – Lepetani, saobraćaj kroz tunel Vrmac će biti otvoren od subote 18. februara u devet sati.
“Opština Kotor se zahvaljuje izvođaču radova, firmi “Univerzal” i Banetu Kapetanoviću na brzoj i efikasnoj reakciji” – saopšteno je večeras iz Opštine Kotor.
Podsjetimo, zbog izvođenja radova na sanaciji kanalizacionog kolektora u tunelu Vrmac, saobraćaj je na magistralnom putu M-1 dionica Kotor – Krtoljska raskrsnica bio obustavljen 30. januara.
Radovi su trebali biti zavšeni 14. februara ali zbog složenosti posla prolongirani su do 20. februara.
Trajektni saobraćaj na liniji Kamenari-Lepetane biće ponovo uspostavljen od sedam sati ujutru, kazao je TVCG predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović.
On je naveo da će saobraćaj tokom vikenda obavljati jednim trajektom, koji im je ustupila kotorska firma YuBriv, te da će karte biti besplatne.
“U pregovorima smo sa firmama iz Grčke i Hrvatske o kupovini dva trajekta i to ćemo realizovati naredne sedmice, kroz postupak hitne javne nabavke”, rekao je Rađenović.
On je poručio da je odluka kompanije Pomorski saobraćaj da obustavi prevoz večeras u ponoć odgovor na sve milione koje su dobili od države, bez koncesije, u posljednjoj deceniji.
“Ovo je njihova zahvalnost građanima Crne Gore. Morsko dobro, kao odgovorno preduzeće, i Vlada neće dozvoliti da dođe do prekida saobraćaja i u ovakvim okolnostima, i sigurni smo da će građani imati razumijevanja u ovom prelaznom periodu dok se ne uspostavi potpuno funkcionalna trajektna linija”, istakao je Rađenović.
Ovim putem obavještavamo cijenjene korisnike naših usluga i zainteresovanu crnogorsku javnost da smo danas, dana 17/02/2023 ( petak u 16 sati ) dobili Odluku direktora JPMD g-dina Mladena Mikelja o jednostranom raskidu Ugovora (i Aneksa ugovora) sa našom Kompanijom. Time sva naša prava i obaveze, vezane za obavljanje linijskog prevoza putnika i vozila na relaciji Kamenari – Lepetane prestaju da važe i to kako je navedeno: “Odluka je konačna i stupa na snagu danom donošenja:”
Za ovakvo iznenadno, neblagovremeno i nenajavljeno naloženo obustavljanje saobraćaja, mi se izvinjavamo poštovanim korisnicima naših usluga.
Koristimo priliku i da se zahvalimo za dugogodišnju saradnju.
Javnost ćemo detaljnije obavijestiti o svim relevantnim dešavanjima u najskorije vrijeme.
Odluku JPMD i svu pristiglu prateću dokumentaciju od strane JPMD uskoro možete naći na našem web-site-u.
Pomorski saoobraćaj obustaviće od ponoći trajektnu liniju Kamenari Lepetane, nakon što su večeras primili otkaz Ugovora koji su sa Vladom imali od 2019. kazao je suvlasnik Pomorskog saobraćaja Dejan Ban za TVCG.
Vlada je danas dala saglasnost na odluku o izmjenama i dopunama odredbi Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, koji toj kompaniji omogućava upravljanje trajektnom linijom Kamenari – Lepetane.
“Vlada je na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, dala saglasnost na odluku koju je Upravni odbor Morskog dobra donio na elektronskoj sjednici održanoj u srijedu”, navodi se u saopštenju Vlade.
Dejan Ban – foto screenshot
U Statutu se navodi da se, pored pretežne djelatnosti preduzeća koja se odnosi na upravljanje nekretninama uz naknadu, Morsko dobro može baviti pomorskim i priobalnim prevozom putnika, kao i prevozom putnika unutrašnjim plovnim putevima.
Iz Morskog dobra su ranije najavili da će izmijeniti statut kako bi to preduzeće moglo da se bavi i pomorskim transportom.
Tradicionalnom Izložbom cvijeća otpočeo je program 54. Praznika mimoze u Herceg Novom – više od 40 izlagača predstaviće tokom naredna tri dana svoje cvjetno-đardinske aranžmane, agrume, rukotvorine i proizvode na biljnoj bazi.
Izložbu je zvanično otvorila pjesnikinja i novinarka iz Herceg Novog, Ksenija Matović, stihovima koje je posvetila mimozi, njenom dolasku u naše krajeve i simbolici koju predstavlja – za Novljanke i Novljane, za Herceg Novi, za sve goste našeg grada.
„Mislim da mimoza ne znači samo Herceg Novom i Novljanima, već i regionu i mnogo šire. Ljudi iz svih krajeva svijeta se „sliju“ ovdje, a ove godine imaju priliku da uživaju u više od 50 različitih programa od kojih su svi vrijedni pažnje. Meni je čast i privilegija da sam se pridružila toj plejadi „dama od mimoze“, odnosno uspješnih žena koje su otvarale Izložbu cvijeća“, kazala je Matović. Istakla je da more, Mediteran i Herceg Novi predstavljaju veliku inspiraciju – onu koja je iznjedrila njenu zbirku pjesama „Karatoč“, nazvanu po stijeni u moru podno Forte Mare, koja je kodno mjesto Herceg Novog.
Pokrovitelj događaja je Opština Herceg Novi, a u ime lokalne uprave otvaranju su prisustvovali menadžer Opštine, Dušan Vukić i Mila Petijević, u ime Kabineta predsjednika Opštine.
Izložba cvijeća
Prema riječima organizatorke, Jovanke Matković, ovogodišnja izložba cvijeća je izložbenog i prodajnog karaktera, a izloženi su razni agrumi, sobno i baštensko cvijeće, mediteranske sadnice, „sve ono što bi svaki đardin u Herceg Novom trebalo da krasi“.
Uz cvijeće, đardinske aranžmane i dekoracije, današnju izložbu su uljepšali mnogobrojni dječiji osmjesi, a mališani su imali priliku da zasade i tri masline u bašti stare faze Instituta Igalo.
Program je upotpunila novska klapa „Lira“, a nastup su započeli nadaleko poznatom odom „Dolazim Boko“, koja je posvećena jednom od najljepših zaliva na svijetu, našem Bokokotorskom.
Izložba će biti otvorena danas, u subotu i nedjelju od 9 do 19 sati.
Potrošačka korpa za mjesec januar tekuće godine iznosila je skoro 3.000 KM. Nevjerovatno, shodno standardu života, kažu iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Zanimljivo, prema računicama struke, Mostar je najskuplji grad u Bosni i Hercegovini.
Kada je Mostar u pitanju, neki su proizvodi u odnosu na Sarajevo, Zenicu ili Banju Luku skuplji i za marku. Mjesečna karta za gradski prijevoz u Sarajevu je 53 marke, Mostaru 50,50, Zenici 45, Tuzli 52. U Mostaru je i taksi-start najskuplji.
“Cijene niže u Minhenu”
O životu najbolje svjedoče ljudi koji na društvenim mrežama dijele svoja iskustva o životu:
– Preksinoć sam se vratila iz Minhena i rekla bih da su cijene niže u Minhenu nego u Mostaru.
– Djeca mi malo pomažu i ja imam svoje penzije i može se nekako.
– Plate nikad manje, a cijene najviše. Interesantno je povrće i sve, odem i do Sarajeva, tamo je jeftinije nego ovdje.
– Nije lako ovim penzionerima, mi mlađi nekako možemo, ali ovi stariji koji žive od penzija, nije lako bogami.
Ekonomski stručnjaci pojašnjavaju da svaka lokalna sredina ima određene tržišne odnose, a to podrazumijeva i cijene, a Mostar je, kažu, turistička destinacija.
– Uglavnom gdje imate dosta turista, razvijen turizam i gdje se grad primarno oslanja na turizam to se obično veže za visoke cijene. To je slučaj bilo gdje drugo u svijetu. Druga bitna stvar je da kada posmatramo industrije, pogotovo prerađivačke, uglavnom su locirane sjevernije – navodi ekonomski stručnjak Admir Čavalić.
Turizam ne treba biti opravdanje
Građani poručuju kako turizam ne treba biti opravdanje da cijene namirnica u ovom dijelu Bosne i Hercegovine budu najskuplje.
– Ako će se pozivati na taj turistički dio onda neka stave zasebne cijene za građane, a zasebne za strance kao što to Dubrovnik radi, recimo.
Iz Udruženja Futura pojašnjavaju da se posljednjih deset godina u javnost plasira informacija kako su Mostar i Široki Brijeg najskuplji za život u Bosni i Hercegovini, što je ističu dijelom opravdano, ali i nije.
– Da bi se dobila cijena nekog proizvoda uzima se statistička sredina svih istih tih proizvoda različitog brenda na policama. U Mostaru, Širokom Brijegu i još mnogima gradovima u Hercegovini imamo na ponudi više proizvoda tog brenda pa čak i onih malo skupljih koje ne možemo naći u Bosni i Hercegovini – pojašnjava Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura.
Tako, na primjer, rižu određenog stranog proizvođača nećemo naći na policama u Zenici, zbog čega, prema statistici se dobije da je riža u Mostaru skuplja, što nije tačno, poručio je Bago. Dodaje kako Mostar na ponudi ima više proizvoda i kada se računa srednja vrijednost ispada da je grad skuplji. I kada sve saberemo i oduzmemo, rezultat ostaje isti – Mostar jeste najskuplji u Bosni i Hercegovini. Avaz
Treću godinu zaredom najjače hrvatsko jedriličarsko natjecanje stiže u Dubrovnik.
CRO Melges 24 Cup ovaj vikend sezonu otvara na jugu Hrvatske s impresivnom flotom u kojoj se nalaze osvajači medalja, olimpijci te brojni sjajni jedriličari i novi talentirani klinci. Na startu Dubrovnik CRO Melges 24 Cupa naći će se deset posada koje prevodi pobjednik serije CRO Melges 24 Cupa – Universitas Nova za čijim se kormilom nalazi Ivan Kljaković Gašpić te Mataran 24 s Antom Boticom koji je lani osvojio europski i hrvatski naslov.
Prošla je godina sa sedam održanih regata na kojima je ukupno nastupilo čak 38 posada bila pokazatelj kako Melges klasa na Jadranu grabi velikim koracima naprijed, a natjecanja u one design klasi imaju sve više poklonika. Za ovu je godinu planirano također sedam regata koje će se održati diljem obale, od Opatije do Dubrovnika, uz partnerstvo Angeline Yacht Chartera, Sailing Pointa, North Sailsa, One Sailsa i Digitalnog akvarija.
‘Lani smo svi u floti lovili Panjića i Luku Šangulina, a ove godine tu ulogu preuzima Universitas Nova. Posada je ostala na okupu, što je vrlo bitna stavka, a nadam se da ćemo već na startu u Dubrovniku konkurirati za najviše pozicije’, smatra aktualni pobjednik ‘hrvatske jedriličarske Lige prvaka’ Ivan Kljaković Gašpić.
U svom impresivnom jedriličarskom CV-ju Karlo Kuret se može pohvaliti s četiri nastupa na Olimpijskim igrama, jedrenjem u prestižnom America’s Cupu, ali i pobjedom u Dubrovniku 2021. kada je bio za kormilom Iggyja. Ove godine Splićanin nastupa s jedrilicom Point One, uz jednako visoke ambicije.
– Na kraju prošle sezone naprijed su malo pobjegli Universitas Nova, Mataran 24, Panjić i Razjaren. Zadatak je uhvatiti priključak s njima i ovdje se boriti za postolje – najavljuje Stjepan Vitaljić, jedan od najboljih hrvatskih jedriličara u dvobojskom jedrenju koji jedri s Karlom Kuretom.
Regata – Foto: CRO Melges
Bogatstvo CRO Melges 24 Cupa su tzv. Corinthian posade ili amateri koji se natječu uz bok najboljim hrvatskim jedriličarima. Ta otvorenost klase prema novim članovima razlog je izrazite popularnosti Melgesa na Jadranu, a flota koja trenutačno ima preko 20 brodova jedna je od najbrojnijih u svijetu.
– San je zajedriti s jedriličarskim markama poput Ivana Kljakovića Gašpića, Karla Kureta, Tome Bašića i mnogih drugih. To je najljepša priča CRO Melges 24 Cupa koji i nama amaterima omogućava borbu s vrhunskim imenima, Nadamo se da će nam se u budućnosti pridružiti još ljudi koji vole more i jedrenje – pojasnio je Borna Urban koji u Dubrovnik dolazi s jedrilicom Orage.
Jedriličarski klub Orsan u 2023. navršava velikih 90 godina postojanja, a organizacija regate CRO Melges 24 Cupa samo je još jedna potvrda kako u klubu žele promovirati vrhunsko sportsko jedrenje.
– Melges 24 trenutačno je najjača jedriličarska priča na našem Jadranu, a mi u Orsanu volimo poduprijeti sve lijepe stvari koje se događaju u našem sportu. Dubrovnik je sjajno mjesto za jedrenje, što pokazuje i lista imena koje su došle kod nas na regatu – ispričao je Ivo Kvestić koji će boje Dubrovčana braniti na Melgesu 24 zvanom Lero.
Dubrovnik CRO Melges 24 Cup održava se u subotu i nedjelju, a u planu je ukupno šest jedrenja.
Dva šlepera sa preko 1500 paketa hrane za bebe, pelena, zimske garderobe, hrane i potrepština prikupljenih prethodnih nedjelju dana u Kotoru kao pomoć stanovnicima njihovog pobratimskog grada Gaziantepa danas putuju za Podgoricu odakle će avionom biti prevezeni u pogođeno područje. Poslate su i društvene igre i igračke koje su se skupljale u osnovnim školama u Kotoru pod sloganom “Djeca Kotora za djecu Gaziantepa”.
“Opština Kotor se ovim putem zahvaljuje građanima koji su učestvovali u akciji, kao i privrednicima koji su svojim donacijama doprinijeli da pomoć koju šaljemo bude sveobuhvatnija”, navode iz opštine.
Podsjećaju da se pomoć skupljala u mjesnim zajednicama na teritoriji opštine Kotor i u Domu kulture u Škaljarima od 8. februara.
Pomoć za Tursku
“Ovim putem se zahvaljujemo kotorskim vatrogascima Nikoli Banićeviću, Božidaru Belanu i Mariu Markoviću koji su kao dio crnogorske spasilačke ekipe boravili u Turskoj kako bi pomogli u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa, kao i svim zaposlenima u Službi zaštite i spašavanja Kotor, Komunalnoj inspekciji, Komunalnoj policiji, volonterima i drugim opštinskim preduzećima koja su pružila nesebičnu pomoć tokom ove humanitarne akcije i preduzeću STP Company DOO koje je obezbijedilo prevoz prikupljene pomoći”, ističe se u saoptenju.
Građani koji žele, neophodne stvari mogu i dalje dostavljati u MZ odakle će biti dalje transportovano za Podgoricu, pa za Tursku.
Vlada je danas na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, dala saglasnost na Odluku o izmjenama i dopunama odredbi Statuta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore od 15. februara, koju je Upravni odbor Javnog preduzeća donio na 34. elektronskoj sjednici održanoj istog dana.
U pitanju je odluka kojom se Morskom dobru omogućava da upravlja trajektnom linijom Kamenari-Lepetani.
U projektu Stari zanati čuvari kulturne baštine, koju realizuje NVO Mare Mare u toku su radionice za izradu suvenira, saopšteno je danas iz ove NVO.
“Koristeći tehnike šivenja, veza i heklanja i predmete koje smo izradile u našim radionicama prethodnih pet mjeseci , počeli smo izradu suvenira. Naše suvenire radimo, pomalo zaboravljenim, tehnikama starih zanata sa ciljem da sačuvamo , ali i afirmišemo to kulturno nasljedje Herceg Novog, Boke i Crne Gore”, objašnjava koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Suvenir, kažu znalci, mora da pripada domenu asocijativnog, dakle predmet koji izaziva sjećanje na mjesto i vrijeme u kome smo bili. Sam materijal,izgled i fizičke karakteristike dobro uradjenog suvenira trebalo bi da budu na neki način sublimat podneblja koje prezentuje.
Suveniri su uglavnom predmeti koji ukazuju na oblast ili grad u koji se putovalo ili odmaralo.
Suvenir – foto NVO Mare Mare
Mogu to biti pisani vodiči i mape, razglednice, oslikane majice, šolje,tanjiri, unikatna keramika s tipičnim motivima, modeli starih brodova, kopije starog novca, starih maraka, lutke u narodnoj nošnji,minijaturne replike umjetničkih djela, grbovi, kape, kopije znamenitih gradjevina , ali i kamenje, kao ono sa Partenona (čije je uzimanje istina najstrože zabranjeno i kažnjivo). Suveniri su vrećice punjene lavandom, book markeri, podmetači, jastuci i torbe sa detaljima koji asociraju na more i Boku, – sve ono što izrađuju polaznice radionica i što će javnost moći da vidi na izložbi na kraju projekta.
Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
