Potpuno obnovljeni brod Galeb trebao je biti perjanica projekta Evropska prijestolnica kulture. No, opsežni radovi ne samo da nisu bili gotovo tokom 2020. godine, već bi se sve moglo oduljiti do konca 2023. ili najkasnije početka 2024. godine
Na upit o tome kad se očekuje završetak radova te primanje prvih posjetitelja, riječka dogradonačelnica Sandra Krpan rekla je za portal Fiuman da se radovi na obnovi i prenamjeni Galeba u brod muzej odvijaju u dvije grupe.
“Prva grupa radova obuhvaća radove rekonstrukcije broda, a druga grupa obuhvaća restauratorske radove na uređenju interijera prema projektu demontaže i naknadne montaže drvenih obloga. Izvođenje ovih radova je već ranije ugovoreno i inflacija u tom kontekstu nije bila tema. Nakon dovršetka ove dvije grupe radova uslijedit će radovi uređenja muzejskog postava za što tek slijedi objava i provedba postupka javne nabave za izvođača radova. Također, slijede i radovi na uređenju komercijalnih prostora koje će izvesti budući zakupnik koji će biti odabran postupkom javnog natječaja za davanje u zakup komercijalnih dijelova na brodu Galeb”, kazala je Krpan.
“Planirani rok dovršetka radova iz spomenute prve i druge grupe je tijekom proljeća ove godine, a što se tiče radova na samom muzejskom postavu, njihov rok uvelike ovisi o trajanju postupka javne nabave za izbor izvođača tih radova pa u ovom trenutku ne možemo precizno iznijeti taj dio odgovora. Dokumentacija za ovu nabavu sa priprema prema projektu uređenja muzejskog postava koji je izradila dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. U svakom slučaju, planirano je, te se nadamo i vjerujemo, da će se muzejski postav i komercijalni prostori urediti do kraja ove godine kada bi se brod i privezao u Riječku luku. Prve posjetitelje Galeb će primiti na samom otvorenju, krajem ove ili početkom iduće godine”, otkrila je Krpan.
Izložba o Andriću, Beogradska spenza i Skadarlijsko veče na Prazniku mimoze
Dugogodišnja tradicija održavanja Dana Beograda u Herceg Novom tokom Praznika mimoze biće nastavljena i ove godine. Od 02. do 07. marta očekuje nas interaktivna izložba u Kući nobelovca Iva Andrića, a 02. marta Beogradska spenza i koncert Vlade i Bajke u Parku mimoze, kao i Skadarlijsko veče u Gradskoj kafani.
Stavljajući fokus na jednu od najvažnijih kulturnih spojnica Beograda i Herceg Novog, Muzej grada Beograda donosi interaktivnu izložbu u Kući nobelovca Iva Andrića, sa inovativnim eksponatima vezanim za život i djelo nobelovca. Besplatno stručno vođenje kroz izložbu biće organizovano od dana otvaranja, 02. marta u 12 časova, pa sve do 07. marta u vremenu od 09 do 21 čas.
Za četvrtak, 02. mart, pripremljen je bogat i raznovrstan program. U centru Herceg Novog, u Parku mimoze od 10 časova počinje Beogradska spenza – otvoreni prodajni izlog ručno rađenih umjetnina, dizajnerskih predmeta i proizvoda poznatih beogradskih brendova domaće hrane i zanata, uz nastup mladih igrača Umjetničkog centra Talija.
U večernjim časovima će u Parku mimoze nastupiti Vlada i Bajka, čuveni beogradski duo koji iza sebe ima pedeset godina zajedničkog umjetničkog rada. Najbolja najava za njihov koncert na Danima Beograda možda su riječi Dušana Kovačevića: „Oni su obilježili jednu epohu, pripadaju duhu urbanog miljea Beograda i zajedno sa svojim prijateljima čine duh Beograda. A što se tiče njihove muzike, ona je za mene jedna vrsta melema i za dušu i za uši.”
Herceg Novi Mimoza – foto Mediabiro
Atmosferu i duh čuvene boemske Skadarlije donijeće zvuci starogradske muzike, anegdote i nastup Skadarlijske dame, u pratnji dva skadarlijska orkestra i Umjetničkog centra Talija, kao i specijaliteti koje će ove godine prirediti restoran Velika Skadarlija. Skadarlijsko veče u novskoj Gradskoj kafani zakazano je za 19 časova, a svoja mjesta možete rezervisati pozivom na broj 068 005 111.
Program koji promoviše kulturnu i turističku ponudu Beograda, kao i veze koje postoje između ovog grada i Herceg Novog, organizuju Opština Herceg Novi, Javna ustanova kulture “Herceg-fest” i lokalna Turistička organizacija, u saradnji sa Turističkom organizacijom i Muzejem grada Beograda, a uz podršku partnera: JP Beogradske pijace, restorana Velika Skadarlija, Umjetničkog centra Talija i Gradske kafane Herceg Novi.
Svojevrstan uvod u Dane Beograda na Prazniku mimoze je i predstava “Eling” Beogradskog dramskog pozorišta, koja će u dvorani “Park” gostovati u srijedu, 01. marta od 20 časova. U komadu koji je režirao Marko Manojlović igraju Ljubomir Bandović, Pavle Pekić, Nataša Marković, Nenad Gvozdenović i Rade Marković.
Rusko ministarstvo za izvanredne situacije potvrdilo je da su hakirane brojne ruske televizijske i radijske postaje, a zbog navodnog drona privremeno je prekinut promet u zračnoj luci u Sankt Peterburgu. Istodobno – zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga upozorio je da je stanje u Bahmutu iznimno napeto.
Rusi šalju udarne jedinice skupine Wagner i pojačavaju napade kako bi taj grad na istoku Ukrajine – okružili i presjekli sve opskrbne linije. Da je situacija sve teža, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Dron pao u moskovskoj regiji
14:05
Dron je pao u utorak oko stotinu kilometara od Moskve, nedaleko od plinske kompresorske stanice, objavile su ruske vlasti, dodajući da su još tri letjelice tog tipa srušene u drugim dijelovima Rusije. Nekoliko incidenata s dronovima dogodilo se zadnjih mjeseci na ruskom teritoriju, ponekad jako daleko od bojišnice u Ukrajini, ali ovo je prvi put da se nešto takvo dogodilo u blizini glavnoga grada.
Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobiov rekao je da je dron pao nedaleko od naselja Gubastovo, oko 100 kilometara jugoistočno od Moskve. Nije iznio druge pojedinosti, no selo Gubastovo nalazi se u blizini Gazpromove plinske kompresorske stanice.
Regionalno ministarstvo energetike, po agenciji Ria-Novosti, priopćilo je da pad drona nije izazvao “krizu” i da plinska distribucijska mreža “normalno” funkcionira. Uz to, ruska vojska objavila je u utorak da je tijekom noći srušila dva ukrajinska drona koji su ciljali civilnu infrastrukturu na jugozapadu Rusije.
– Kijevski režim pokušao je napasti dronovima civilnu infrastrukturu u regiji Krasnodar i u Republici Adigeji. Dva drona su neutralizirana a da pritom nije bilo štete, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Vlasti Brjanske oblasti, koja graniči s Ukrajinom, također su jutros objavile da je na njihovu području srušen jedan ukrajinski dron. Pritom nije bilo žrtava ni štete, objavio je na telegramu guverner regijeAleksandar Bogomaz. Ostaci triju dronova pronađeni su uz to u noći na ulicama Belgoroda, rekao je guverner te regije Vjačeslav Gladkov.
Od početka ruske ofenzive u Ukrajini u veljači 2022., naselja i infrastruktura u ruskim regijama koje graniče s tom bivšom sovjetskom republikom bila su meta napada nekoliko puta, osobito dronovima, što je Moskva pripisala ukrajinskoj vojsci. U napadima je često bilo ljudskih žrtava. I nekoliko ruskih zračnih baza, neke stotinama kilometara daleko od bojišnice, bilo je pogođeno ukrajinskim dronovima, po Moskvi.
Putin naložio FSB-u da pojača svoje aktivnosti protiv zapadnih obavještajaca
14:58
Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je u utorak sigurnosnoj službi (FSB) da pojača aktivnosti kako bi se suprotstavila “sve češćim operacijama špijunaže i sabotaže protiv Rusije” koju provode Ukrajina i zapad. U govoru dužnosnicima FSB-a, Putin je rekao da agencija mora zaustaviti “diverzantske skupine” koje ulaze u Rusiju iz Ukrajine, pojačati zaštitu ključne infrastrukture i spriječiti svaki pokušaj zapadnih sigurnosnih službi da ožive “terorističke ili ekstremističke ćelije” na ruskom teritoriju.
– Zapadne obavještajne službe uvijek su aktivno djelovale u Rusiji, a sada su upotrijebile dodatno osoblje, tehničke i druge resurse protiv nas. Moramo odgovoriti u skladu s tim”, rekao je Putin. Ruski predsjednik naložio je FSB-u da spriječi dotok ilegalnog oružja u Rusiju i ojača sigurnost u četiri ukrajinske regije koje je Moskva djelomično zauzela i smatra dijelom svog teritorija, što ne priznaje većina zemalja.
Mi od 17. februara čekamo predsjednika borda direktora JPMD Blaža Rađenovića da nas posjeti, da nam se obrati i da pruži odgovor na ova i mnoga druga pitanja. Nema ni njega, ni predstavnika Vlade, niti predstavnika opština, kaže se u saopštenju zaposlenih Pomorski saobraćaj.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović u emisiji “Link” koja je emitovana na TVCG izjavio je da se “već vode pregovori sa oko 70 zaposlenih u Pomorskom saobraćaju koje Morsko dobro planira da angažuje”. Ovu izjavu prenijeli su mediji, pa u cilju objektivnog informisanja crnogorske javnosti, zaposleni u DOO Pomorski saobraćaj dostavljaju ovo sopštenje za javnost.
Od 17.februara ove godine, kada je definitivno otpočela igranka vlasti sa našim sudbinama, nakon što su brodovi Pomorskog saobraćaja vezani zbog odluka JMPD da jednostrano raskine ugovor sa kompanijom, niko od čelnika JPMD nije se udostojio da nam se na primjeren način obrati. Priča da “niko od zaposlenih u Pomorskom saobraćaju neće ostati bez posla” svela se na pozive preko medija da se prijavimo za posao u tom preduzeću. I to je jedina informacija, ako se takvom moze nazvati, upućena nama u proteklih desetak dana!
Ako predsjednik Opštine Tivat, Komnenović ovaj javni poziv naziva pregovorima onda je u pravu! Mada nije jasno odakle Komnenović crpi informacije koje plasira u javnost?!
Ističemo da sa nevjericom pratimo razvoj događaja u kojem smo, možemo slobodno reći, “moneta” za političko potkusurivanje i nebitan problem koji tek ponekad, na marginama izjava spomenu predsjednici opština sa dvije strane obala. Najblaže rečeno – neprimjerena i neozbiljna igra sa našim sudbinama i sudbinama naših porodica!
Od nezavidnog položaja u koji smo se našli zbog nepromišljenih i neplanskih poteza vlasti, zbog kojih je sada ugrožena egzistencija oko stotinu porodica, boli nas takođe maćehinski odnos prema nama!
Najmanje što smo očekivali, poslije svih odluka koje su donijeli, da nam se zvanično obrate, da nam predoče sistematizaciju, ne u oblaku, već usvojenu i važeću, da nam uruče predloge ugovora o radu, pojasne uslove za zasnivanje radnog odnosa, zarade, radna mjesta na koja bi bili raspoređeni, vremenski rok na koji bi zasnovali radni odnos i sl. Mi od 17. februara čekamo predsjednika borda direktora JPMD Blaža Rađenovića da nas posjeti, da nam se obrati i da pruži odgovor na ova i mnoga druga pitanja.
Nema ni njega, ni predstavnika Vlade, niti predstavnika opština. U svom ovom nespokoju, spokoj nam jedino pruža odluka menadžmenta PS da nam narednih 6 mjeseci isplaćuje zarade! Možda se u međuvremenu, u gustoj agendi obaveza svih pomenutih čelnika nađe vremena i za susret sa nama. Imaćemo šta da pitamo” – kaže se u saopštenju koje potpisuje predstavnica zaposlenih “Pomorskog saobraćaja” Ivana Peraš.
Filmski centar u okviru CRECE projekta organizuje trodnevni događaj koji je okupio, pored crnogorskih stručnjaka i producenata iz oblasti kinematografije, i mlade producente, predstavnike filmskih festivala, vizuelne umjetnike, distributere, kreativne industrije, nove medije iz dvije italijanske regije Pulja i Moliza kao i učesnike iz Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine.
„Vrlo sam ponosna ispred Filmskog centra Crne Gore što smo u prilici da sve ove ljude okupimo na jednom mjestu u okviru radionica koje se održavaju dva dana i na kojima će mladi producenti imati priliku da se upoznaju i predstave svoje projekte i da svi zajedno rade na jačanju međugranične saradnje“, kazala je Aleksandra Božović direktorica Filmskog centra Crne Gore.
Silvia Staffa zamjenica ambasadorke Italije u Crnoj Gori istakla je da joj je drago što na ovaj način u Kotoru mogu da podrže zajedničku inicijativu prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore.
“Italija se uvijek trudila da bude aktivna na polju kulture i da je promoviše što i radimo u Crnoj Gori već duži niz godina. Ovaj projekat je veoma dobar jer promoviše film ali i ljepote naših država ali radi i na uspostavljanju čvršćih odnosa među našim zemljama”, istakla je Staffa.
Filmski centar CG
Igor Rakčević iz ministarstva kulture i medija podsjetio je da prekogranični projekti predstavljaju oblik saradnje i mehanizme Evropske unije koji jako pomažu uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa ali i dijeljenju i širenju kulture.
„Posebno je zadovoljstvo što se radionice odvijaju u Kotoru, gradu koji je uvijek u svojoj istoriji bio kapija kultura. Siguran sam da će učesnici imati ugodan i koristan boravak i da će se iskoristiti prilika da se kulture triju država prožmu još jedanput“ rekao je Rakčević.
Fokus tokom B2B sastanka će biti na širenju mreže filmskih glumaca i razvijanju bližih veza među onima iz različitih regiona. Nova MSP koja se bave filmskom industrijom dobiće priliku da se pridruže već postojećim mrežama i uključe u sve inicijative pokrenute iz CIRCE projekta.
CIRCE PLUS je nastao kapitalizacijom CIRCE-a, koji je među projektima Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora na vrhu rang liste postupka kapitalizacije, koji je pokrenut u februaru 2022.
Projekat je počeo u novembru 2022, a završava u aprilu 2023, i uključuje Apulia Film Commission Foundation kao nosioca projekta, Albanski nacionalni centar kinematografije, Filmski centar Crne Gore i region Molize kao partnere.
Nizom događaja edukativnog i informativnog karaktera, Opština Tivat će u saradnji sa lokalnim i državnim institucijama i partnerima, i ove godine obilježiti 1. mart – Međunarodni dan civilne zaštite i Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.
Primarni cilj planiranih aktivnosti jeste podizanje svijesti javnosti o opasnostima od velikih nesreća i katastrofa, ali i uloga civilne zaštite u prevenciji i edukaciji. Pored edukativnog programa, u okviru obilježavanja ovog datuma u Opštini Tivat biće priređen i prijem za pripadnike tivatske Službe zaštite, koji su u sastavu Crnogorskog nacionalnog tima učestvovali u akcijama traganja i spašavanja iz ruševina u Turskoj, koju je nedavno pogodio razorni zemljotres.
Međunarodni dan civilne zaštite proglasila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1990. godine, dok se Dan zaštite i spašavanja u Crnoj Gori obilježava od 2013. godine.
JU Pomorski muzej Crne Gore i Udruga prijatelja Mediterana “Lux Mediterraneum“ organizuje promociju monografije “Legende svjetla“ i premijerno prikazivanje dokumentarnog filma “Legends of the lights“.
Autor monografije je prof. Jurica Gašpar, dok režiju dokumentarnog filma potpisuje autor Igor Goić.
Film “Legends of the lights“ upoznaje nas sa posljednjim svjetioničarima istočne obale Jadrana i sa njihovim načinom života. Kroz priče svjetioničara saznajemo i zanimljive anegdote uz živopisne kadrove kojih na ovakvim mjestima nikako ne manjka.
„Legende svjetla“ u Kotoru
Promocija monografije i prikazivanje dokumentarnog filma održaće se u petak 3. marta sa početkom u 18 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore – palati Grgurina.
“Za nas Kotorane” naziv je abruma koji je zakazan za danas, 28.februara 2023.g od 18 sati u kome će maškarani karnevalisti proći ulicama Starog grada do ŠC “Kamelija” , gdje će se održati takmičarska njokada.
Na velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” 02. marta 2023.g mažoretke i akrobatik grupa “Fešta” imaće svoj koncert pod nazivom „Svi smo mi Fešta“.
Tradicionalni Kotorski maskenbal planiran je za 03. mart 2023.g. u hotelu ” Blue Kotor Bay” na Prčanju. Početak je u 21 sat.
Poziv za veliku karnevalsku povorku, uputiće Gradska muzika i mažoretke abrumom ulicama Starog grada u subotu 04. marta 2023.g od 11 sati.
Istog dana u Domu kulture u Škaljarima održaće se “Škaljarska večera”.
Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 5. marta velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, od otvorenog bazena do Macea, gdje će se održati suđenje i spaljivanje karnevala.
Kotorski karneval – foto Boka News
Po završetku karnevalske povorke na glavnom gradskom trgu nastupiće Ansambl Toć, a od 19h Jelena Rozga.
Na dan karnevala tradicionalno iz štampe će izaći humoristično – satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista nalazi se na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
(Kulturni centar)
“Sto lica posjetnica” nazv je dokumentarne izložbe koja će u Muzeju grada Perasta biti otvorena danas, utorak 28. februara u 12 sati povodom godišnjice osnivanja ove muzejske ustanove.
Posjetnice koje čuvamo potiču iz druge polovine XIX vijeka. Štampani podaci na karticama pretežno su na rimskom ili bakroreznom pismu, ima ih na gotici i starom turskom, a slova su uspravna ili u kurzivu. U ovoj zbirci, koja broji oko 700 posjetnica, često nailazimo na primjerke sa ispisanim porukama, kratkim informacijama ili savijenim uglovima. Svaka pojedinačno zapis je o jednoj posjeti i ličnosti čije ime pronalazimo, a združene čuvaju uspomenu na onog čije su bile vlasništvo. Peraškog kontea Luiđija Viskovića.
Podsjetimo, Luiđi Visković poticao je iz znamenite peraške porodice Visković koja je ostavila dubok trag u kulturno-istorijskom razvoju Perasta još od doba Mletačke republike, pa do druge polovine XX vijeka. Za vrijeme njegovog života Perast je bio pod vlašću Austro-Ugarske, pa je službovao ovoj monarhiji. Njegovo zapovjedništvo na trgovačkim brodovima služilo je na čast cijelom austrougarskom pomorstvu, a nemjerljiva stručnost omogućila mu je uspon u karijeri. Ovom cijenjenom pomorskom kapetanu, koji je svoje sposobnost, ljudskost, visprenost i odanost carstvu pokazao ploveći pod austrijskom zastavom, pružena je prilika da uđe u diplomatske krugove.
Tokom svoje diplomatske karijere radio je u Sulini i Tulči u Rumuniji i Brindiziju u Italiji. Vrhunac karijere doživio je imenovanjem na poziciju generalnog konzula u tadašnjem osmanskom gradu Solunu.
Pandemijsko razdoblje zadalo je težak udarac turizmu, a pogotovo onom kruzerskom. Tijekom 2020. godine, kruzing turizam u Dubrovniku, ali i ostatku svijeta, je u potpunosti izostao.
Iako je pandemija još vladala, u 2021. godini se turizam donekle počeo oporavljati, ali uz velike restrikcije, mjere i uvjete. Tako kruzerske kompanije nisu mogle prodati pune kapacitete jer je jedan dio broda morao biti prazan i služiti kao karantena, u slučaju ako bi se COVID proširio među putnicima.
Oni, doduše, nisu pretjerano hrlili na kruzere jer se bez negativnog PCR testa i/ili potvrde o cijepljenju nisu mogli ni ukrcati na kruzere. Neke kompanije su uvele tzv. ‘bubble iskrcavanje’ s broda. U naravi, grupe s brodova koje bi išle u obilazak grada nisu se smjele odvajati. Prema zamisli, pripadnici grupe nisu se smjeli izdvojiti i sami poći do butige ili popiti piće u kafiću nego su se morali držati skupa i obilaziti prostore, primjerice muzeje, gdje bi njihov dolazak bio unaprijed najavljen. No, od tog zamornog koncepta se odustalo već nakon mjesec i pol dana, piše Dubrovački dnevnik.
Ove godine najave još bolje
Stvari su se lani po pitanju kruzing turizma počele vraćati u normalu, no ne u tolikoj mjeri da bi se sustigla rekordna turistička 2019. godina. No, prema najavama ova bi godina trebala biti još uspješnija.
„Približavamo se 2019. godini. Prošle godine smo imali oko 320 kruzera, a ove godine bi prema najavama u Luku Dubrovnik trebalo uploviti oko 350 kruzera,“ izjavio je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.
Prema najavama, u grušku luku bi ove godine trebala uploviti 343 kruzera, dok bi ih na sidrištu ispred Grada trebalo biti 47, što ustvari znači kako bi u Dubrovnik ove godine trebalo uploviti 390 kruzera koji bi trebali dovesti 528.067 gostiju. Naravno, teško je očekivati kako će kapaciteti svih kruzera koji stižu biti u potpunosti popunjeni, no radi se i dalje o vrlo impresivnoj brojci.
Inače, prvi kruzer koji je ove godine uplovio u Dubrovnik bila je Costa Deliziosa. Brod je u grušku luku uplovio 7. siječnja, no redovna uplovljavanja očekuju se od ožujka.
I dalje najviše dva velika kruzera istovremeno
Raguž naglašava kako će se, uz toliki broj gostiju, i dalje uvoditi red i kako gužvi neće biti, sukladno smjernicama koje su predložene projektom ‘Respect the City’. Podsjetimo, to znači kako će se izbjegavati scenariji u kojima su u gruškoj luci istovremeno više od dva velika broda na kružnim putovanjima te kako će se i dalje voditi računa o rasporedu njihovih dolazaka, sukladno njihovim bruto tonažama i ostalim parametrima.
Ono što bi moglo doprinijeti dodatnom oporavku kruzing turizma jest odustajanje kompanija od napornih i strogih pandemijskih mjera koje bi ove godine trebale biti još fleksibilnije u odnosu na proteklo vrijeme.
Utihnuli i kritičari
Prije pandemije su se mogle čuti različite kritike na račun kruzerskih gostiju i uopće dolazaka kruzera. Govorilo se kako oni ne troše puno, a stvaraju gužve. No, danas se malo tko buni protiv kruzera u gradu. Raguž smatra kako su na promjenu takve percepcije utjecale smjernice uz koje se izbjegavaju gužve po Gradu i čepovi na ulazu na Stradun s Pila. Navodi kako kruzerski gosti nipošto nisu beznačajni.
„Gosti koji se ukrcavaju na kruzere su obično oni koji u sedam dana žele vidjeti sedam različitih destinacija. To nisu gosti koji se svake godine ukrcavaju na kruzere nego oni koji tako putuju povremeno, a onda se na nekoliko dana vraćaju u destinaciju koja im se svidjela tijekom putovanja kruzerom. Tamo gdje im se svidjelo, vratit će se i ostati dulje,“ govori Raguž.
Kako objašnjava, statistike pokazuju kako se 18 posto posjetitelja na kruzerima kasnije vrati u Dubrovnik.
„Ako Dubrovnik na brodovima posjeti milijun ljudi, to znači kako će se oko 180 tisuća ljudi tu vratiti na tri, četiri, pet ili više dana. Neki od njih će odsjesti u apartmanima, možda u vlasništvu onih koji se žale na kruzerske goste. Isto tako, gost s kruzera u prosjeku potroši 80 eura, što nije zanemarivo,“ kaže Raguž koji dodaje – ne treba zazirati od kruzing turizma, ali treba paziti na mjeru i njime pametno gospodariti, kako bi lokalno stanovništvo bilo zadovoljno, a i kako bi gosti, pa i oni s kruzera, mogli doživjeti Grad na pravi način.
