Kratki dokumentarni film ‘‘Palma Nostra’’ premijerno će biti prikazan u subotu 3. decembra, s početkom u 20 sati u Orjen sali hotela Lazure u Herceg Novom.
Dokumentarac je zasnovan na ideji projektnog tima NVO Novi Val iz Herceg Novog i predstavlja mali omaž palmama kojih više nema, ustupanje prostora autentičnim glasovima Novljana, njihovom sjećanju i sentimentu.
U filmu učestvuju: Milica Berberović, Dragana Daca Dabović, Slavica Kosić, Miraš Martinović, Nikola Šorović, Zoran Zoro Martinetti, Tomislava Vukićević, Miloš Vučković, a tekstom naracije i Paula Petričević.
Palma Nostra
Kamera i montaža: Jana Radan
Dokumentarni film Palma Nostra jedna je od aktivnosti istoimenog projekta nevladine organizacije Novi Val, koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2). Cilj je da edukuje, informiše i podstakne građane Herceg Novog da uzmu učešće u rješavanju problema životne sredine svoje zajednice. U sklopu projekta formirana je informativno-edukativna platforma palmanostra.me i organizovana projekcija tri filma koja tretiraju odnos pojedinca prema prirodi. Palma Nostra podazumjeva i pokretanje peticije za uspostavljanje posebne budžetske linije Opštine Herceg Novi za očuvanje, zaštitu, valorizaciju i promociju flore Herceg Novog, kao i potpisivanje memoranduma o saradnji sa Opštinom Herceg Novi.
Uvijereni smo da će dokumentarac inspirisati nove vrijedne građanske inicijative i konstruktivan razgovor o zaštiti životne sredine, a posebno flore.
ReLOaD2 program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD2 program realizuje se u partnerstvu sa 15 opština, među kojima su Herceg Novi, Budva, Kotor i Tivat, koje čine klaster “Coastal Mates”
Knjiga-Violinski-ključ-posthumno Ilija Pušić u izdanju časopisa Komun@
U izdanju časopisa Komun@ posthumno je objavljena zbirka priča “Violinski ključ“ Ilije Pušića koja predstavlja svjedočenja autora o II svjetskom ratu i NOB-u, kao i Golom otoku i posljeratnom periodu.
Ilija Pušić rođen je 1922. godine u Kumboru. Karijeru je započeo kao učitelj u Bjelskim Kruševicama, da bi kasnije, inspirisan bogatstvom istorijskog i kulturnog nasljeđa hercegnovskog kraja, ostatak života posvetio arheološkim istraživanjima. Bio je direktor Zavičajnog muzeja „Mirko Komnenović“, osnovao Galeriju „Josip Bepo Benković“ i časopis za kulturu i umjetnost „Boka“. Njegove knjige „Vranjaj praistorijsko stanište iznad Herceg Novog” i „Preromanička plastika u Boki Kotorskoj” objavila je Crnogorska akademija nauka, a napisao je još pedesetak naučnih radova iz oblasti arheologije.
Bio je poznati arheolog iz Herceg Novog, ali i glumac i režiser, učitelj, pjevao je u klapi, svirao violinu, bavio se jedrenjem i ribolovom, nadasve čovjek pun duha i mudrosti…
Bio je i istaknuti učesnik NOB-a, za šta je odlikovan Ordenom zasluga za narod drugog reda, a svojim načinom života, radom, energijom, aktivitetom i šarmom obilježio jedno razdoblje, odrastao je u Kumboru, na legendama i bokeškom civilizacijskom naslijeđu, i postao za života legenda i ličnost koja je sebe utkala u civilizacijski kod Boke Kotorske.
Preminuo je u Herceg Novom, u 94 godini.
Po riječima njegove supruge Bosiljke, književnice i slikarke iako je napisao i sačuvao priče, posthumno su objavljene jer je odbio svaku mogućnost da knjiga bude objavljena za vrijeme njegovog života, uz odobrenje da se može štampati nakon njegove smrti, što je i učinjeno od strane njegove porodice i časopisa Komun@.
Područje koje zahvata DSL Kalardovo, Ostrvo cvijeća, Brdišta
Više od godinu izgubili da odrede ko će planski štititi kulturnu baštinu ovog dijela Boke
Vlada Crne Gore donijela je prošle nedjelje Odluku o određivanjuj rukovodioca izrade izmjena i dopuna Državne studije lokacije (DSL) Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ kojom je za rukovoditeljku izrade tog planskog dokumenta oredila diplomiranu inženjerku arhitekture Kseniju Vukomanović.
Istom odlukom Vlada je odredila da će Vukomanović i njenom timu za izradu izmjena i dopuna ove DSL biti isplaćena nadoknada u visini od ukupno 50.000 eura. Pojedinačni iznosi konji će pripastži članovim i rukovoditeljki tima, biće naknadno određeni ugovorima koje će sa njima potpisati Ministartvo ekologije, prostornog planitranja i urbanizma kao naručilac izmjena i dopuna DSL.
Kabinet premijera Dritanja Abazovića (URA) e odluku o imenovanju rukovodioca izrade ovog planskiog dokumenta donio tek poslije više od godinu dana nakon što je bivša Vlada premijera Zdravka Kriviokapića, krajem okrobra 2021. usvojila odluku o izradi izmjena i dopuna Državne studije lokacije za sektor 25 Prostornog plana posebne namjene Morskog dobra „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ u opštini Tivat. Tako je, bez ikakve potrebe i racionalnog objašnjenja od strane MEPU kojim sada vodi Abazovićeva partiujska koleginica iz URA, ministarka Ana Novaković-Đurović, izgubljeno čak 13 mjeseci u kojima je zaustavljena svaka legalna gradnja na području u obuhvatu ove DSL jer je Krivokapićeva Vlada još u oktobru prošle godine, uvela moratorijum na izgradnju u tom području, do izrade izmijenjenog i dopunjenog planskog dokumenta.
Krivokapićeva Vlade je u oktobru 2021. odlučlila da pristupi izmjeni do tada aktuelnih planskih riješenja koja se odnose na površinu od oko 17,5 hektara u postojećoj DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ a koju je 2010. uradila podgorička kompanija Urbi Montenegro, po narudžbi tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora. Inače, ova DSL obuhvata područje plaže i izletničkog punkta Kalardovo sa akva parkom, makiju i poljoprivredno zemljošte uz jugozapadni obod kompleksa tivatskog aerodroma, naseljsku strukturu Brdišta i turističke komplekse Ostrvo cvijeća i uvala Brdišta, a originalno je važila do 2020. godine. Ukupna površina obuhvaćena originalnim DSL-om iz 2010, je 146,24 hektara dok je njen obuhvat na moru površine 54,5 hektara.
Po prošlogodišnjoj odluci Krivokapićeve Vlade, rok za izradu izmjena i dopuna ove DSL je bio 12 mjeseci od „dana donošenja Studije zaštite kulturnih dobara, odnosno završetka arheoloških, konzervatorskih i drugih istraživanja“. Ta Studija međutim, do danas takođe nije završena.
Do završetka izrade izmjena i dopuna DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“, proplkogodišnjom odlukom Vlade, zabranjena je svaka gradnja na tom području, izuzev izgradnje javne infrastrukture, ili rekonstrucije postojećih objekata.
Zanimljivo je da se izradi izmjena i dopuna ove DSL pristupilo na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta a koje je Vladi ukazalo da je njena izmjena „neophodna u ciljun zaštite i očuvanja kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti na ovoj lokaciji“. To je možda i prvi put u novijoj istoriji Crne Gore da se jedan planski dokument koji je predviđao masovnu gradnju hotela, vila i paratmana na obali, revidira i planirana gradnja redukuje zbog potrebe zaštite prirodnog i kultuno-istorijskog blaga. Prostor DSL „Kalardovo-Ostrvo cvijeća-Brdišta“ naime, obuhvata više značajnih kulturno-istorijskih lokaliteta, poput brojnih ostataka rimskih i antičkih građevina, prostora nekadašnjeg ranosrednjevjekovnog manastira na Prevlaci, ljetnjikovaca srednjevjekovne kotorske vlastele, starih crkava kao i spomenika iz novijeg doba popout uvale Brdišta u kojoj je 1941. potopljen razarač „Zagreb“ i poginuli narodni heroji Milan Spasić i Sergej Mašera.
„Cilj izrade izmjena i dopuna DSL je da se pristupi preispitivanju planskih rješenja, naročito u dijelu kulturne baštine, a na osnovu stručnih nalaza, arheoloških istraživanja i Studije zaštite kulturnih dobara koje je prethodno potzrebno uraditi.“- piše u Programskom zadatku za izradu promijenjenog ovog planskog dokumenta koji je pored ostaloga, do sada previđao i masovnu gradnju luksusznih novih turističkih kapaciteta, kao i marine u uvali Brdišta i njenom sada netaknutom zaleđu.
U Programskom zadatku koji je lani napravljen na inicijativu ministarstva koje je tada vodila ministarka dr Vesna Bratić, stoji da je kroz izmjenu i dopunu DSL, „potrebno preispitati plansko rješenje prvenstveno imajući u vidu složenost i kompleksnost lokacije koja se nalazi u okviru zaštićene okoline Područja Kotora koje je upisano na UNESCO listu svjetke baštine, dok samo poluostrvo Prevlaka ima zakonski status nepiokretnog kulturnog dobra na osnovu rješenja iz 1949.godine, uz očuvaje kulturnog pejzaža utvrđenih ljetnjikovaca iz ranog srednjeg vijeka Dančulovina i Grgurevina.“ Napominje se da je stoga potrebno preispitati prstornu organizaciju turističkih sadržaja „u oviru namjene za turizam uz uskađivanje sa propisima koji regulišu turističke sadržaje, kako bi se stvorili preduslovi za razvoj turizma kategorije pet zvjezdica“, kao i da je nepohodno preispitati i postojeća urbanistička riješenja iz dosadašnje DSL.
U Programskom zadatku se posebno naglašava potreba da Uprava za zaštitu kulturnih dobara izradi Studiju zaštite kulturnih dobara na području ove DSL, a koja do sada nije postojala i da propiše adekvatne mjere prezervacije tih dobara.
„Na ovaj način valorizuju se i unapređuju naslijeđene kulturne vrijednosti i omogućava održivi razbvoj. U tom smislu za riješavanje konflikta između očuvanja i zaštite izuzetnih kulturnih vrijednosti s jedne strane, i razvoja sa druge strane, Studija će dati efikasne mehanizme upravljanja i planiranja, koji će biti u funkciji sprječavanja promjena šretnih za kulturnu baštinu, posebno onih koje mogu promijeniti karakter i suštinu kulturnog identiteta“- stoji u Programskom zadatku za izmjenu i dopunu planskog dokumneta za Ostrvo cvijeća, Kalardovo i Brdišta.
Upravo na inicijativu te zemlje Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. maja “Svjetskim danom pčela”
Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne baštine u četvrtak je u Rabatu na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine upisao pčelarstvo u Sloveniji, koje je nominiralo slovensko ministarstvo kulture.
Nominacija dokazuje bogatstvo pčelarske baštine, njezinu dugu povijest i tradiciju kao i rasprostranjenost vještina, znanja i prakse što se prenose s koljena na koljeno, napisalo je ministarstvo.
Pčelarstvo je snažno ukorijenjeno u slovenski prostor, danas se pčele uzgajaju i u urbanim sredinama, a uspješno se razvija apiterapija i apiturizam, navodi se.
Upravo na inicijativu Slovenije, podnesenu kako bi se povećala svijest o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili datum 20. maja “Svjetskim danom pčela”.
Slovenski predsjednik Borut Pahor u utorak je darovao kućicu za pčele zagrebačkom Zoološkom vrtu koji je obišao na kraju posjeta Hrvatskoj, posljednjeg državnog posjeta nekoj zemlji u drugom uzastopnom mandatu.
Pčelinjak darovan zagrebačkom vrtu sada je prazan, a na proljeće će primiti kranjsku pčelu, popularnog naziva sivku, autohtonu slovensku sortu pčela.
Usvojena 2003. godine, Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine promiče očuvanje znanja i vještina značajnih za održanje tradicionalnih obrta.
Nagrađuje se i “kulturna praksa koja se prenosi s generacije na generaciju, kao što su usmena predaja, izvedbene umjetnosti, društvene prakse, rituali i svečani događaji ili znanja i prakse koji su povezani s prirodom i univerzumom
Nevladina organizacija Eko Centar Delfin iz Kotora u saradnji sa kotorskim Komunalnim preduzećem realizuje projekat „Održivo upravljanje – primarna selekcija otpada”.
„Ovih dana je počelo anketiranje građana na teritoriji Opštine Kotor, koliko su zadovoljni komunalnom infrastrukturom za odlaganje otpada (broj kontejnerskih mjesta, lokacija, dinamika pražnjenja i sl), koliko su upoznati sa opštinskom Odlukom o načinu odvojenog sakupljanja otpada („suva“ i „mokra“ frakcija) i šta po njihovom mišljenju treba unaprijediti kao bi primjena ove lokalne politike bila efikasna. Rezultati anketiranja će biti obrađeni i poslužiće kao smjernice tokom održavanja tribina građana, kada će se direktno sa građanima razgovarati o načinima za uspostavljanje efikasnijeg i funkcionalnijeg održivog sistema upravljanja otpadom na teritoriji naše Opštine“- saopšteno je danas iz Eko Centra Delfin.
Tokom realizacije projekta radiće se i sa mladima na unaprijeđenju njihovih znanja o održivom upravljanju otpadom. Dogovorena je saradnja sa dvije obrazovne institucije OŠ „Nikola Đurković“ sa Radanovića i OŠ „Veljko Drobnjaković“ iz Risna. Kroz nekoliko radionica na temu „Umjetnost reciklaže“, učenici će osim osnovnih informacija o reciklaži, razvijati znanja i vještine, kao produžiti vijek trajanja predmetima koje smatramo otpadom, kroz radionice „razmjena dobara“ i „napravimo nešto novo od starog“.
Ovaj projekat je podržan kroz Javni poziv za finansiranje projekata i programa NVO iz budžeta Opštine Kotor.
Četiri moćne filmske priče iz regiona pogledajte besplatno online od 10. do 18. decembra
Mreža festivala Jadranske regije predstavlja Zimsko izdanje: Četiri moćne filmske priče iz regiona pogledajte besplatno online od 10. do 18. decembra.
Nakon dva uspješna Proljećna izdanja, filmske manifestacije ujedinjene u Mrežu festivala Jadranske regije: Zagreb Film Festival, Sarajevo Film Festival, Festival autorskog filma Beograd, Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival i Ljubljanski filmski festival predstavljaju prvo Zimsko izdanje, u okviru kojeg će od 10. do 18. decembra na online platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba biti prikazana četiri filma iz regiona.
To su “Ja sam Frenk” Metoda Peveca, “Asimetrija” Maše Nešković, “Otac” Srdana Golubovića i “Bog postoji, njeno ime je Petrunija” Teone Strugar Mitevske. Filmovi će biti dostupni publici na teritorijima zemalja članica Mreže, i to potpuno besplatno.
“Zimsko izdanje osmislili smo sa željom da, uz pomoć platforme koja objedinjuje publike pet velikih regionalnih festival, doprinesemo dometu nekoliko značajnih filmova, i to u zimskom periodu kad više vremena provodimo ispred ekrana u toplini doma. Riječ je o filmovima čiji se distributivni ciklus donekle ili u potpunosti poklopio sa pandemijom, te zbog toga nisu dobili priliku da steknu regionalnu publiku u mjeri u kojoj to zaslužuju. U programu su dva ostvarenja koja publika izvan matičnih zemalja možda nije imala priliku da vidi, te dva koja su uspješne međunarodne turneje zaključila vrijednim nagradama i priznanjima”, izjavili su organizatori.
Film “Ja sam Frenk” slovenačkog reditelja Metoda Peveca pred gledaoce postavlja zanimljivu moralnu dilemu: Šta biste uradili kad biste naslijedili milionski iznos za koji znate da je stečen prevarom? Neočekivano nasljedstvo postaje okidač sukoba između Frenka (Janez Škof), buntovnika koji se još uvijek zaklinje u socijalističke vrijednosti, i njegovog brata Braneta (Valter Dragan), tipičnog posttranzicionog tajkuna. Dok Frenk istražuje porijeklo novca koji je njihov pokojni otac prisvojio raznim sumnjivim poslovima, Brane želi da se novca dokopa uz pomoć advokata i mreže očevih beskrupuloznih prijatelja.
U svom debitantskom dugometražnom filmu “Asimetrija” rediteljka Maša Nešković bavi se pitanjem zašto se neke veze, pa čak i one ispunjene ljubavlju, nakon nekog vremena raspadaju. Kroz tri narativne linije film prati tri para čije se priče prepliću jednog vrelog ljeta u pustom Beogradu: dječak Pec i djevojčica Lola provode posljednje dane ljetnih praznika uoči Lolinog preseljenja u Kanadu; komšije Olja i Ivan upuštaju se u strastvenu vezu; Vera i Vladimir rastaju se nakon 20 godina braka. Uloge u filmu tumače Daria Lorenci Flatz, Uliks Fehmiu, Mira Janjetović, Mladen Sovilj, Lola Vitasović i Mateja Poljčić.
Film “Otac” Srdana Golubovića osvojio je niz značajnih nagrada, među kojim je i Nagrada publike u programu Panorama Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu. Nakon što mu socijalna služba oduzme djecu, nezaposleni nadničar Nikola napušta svoje malo selo na jugu Srbije i pješke kreće na put prema Beogradu gdje planira da iznese svoj slučaj ministru. Uloga očajnog oca koji od gubitnika sa društvene margine postaje junak našeg doba donijela je Goranu Bogdanu brojne nagrade i priznanja, kao i nominaciju za nagradu Evropske filmske akademije za najboljeg evropskog glumca. Ostale uloge u filmu tumače Boris Isaković, Nada Šargin, Milica Janevski, Muharem Hamzić i drugi.
Film “Bog postoji, njeno ime je Petrunija” rediteljke Teone Strugar Mitevske je satira koja prati dešavanja u makedonskom gradu Štipu. Tamo svakog januara lokalni sveštenik u rijeku baca drveni krst za kojim skaču stotine muškaraca. Onoga ko ga izroni pratiće sreća i uspjeh. Ovog puta za krstom spontano zaroni i Petrunija, te uspije da ga ugrabi prije ostalih. Muškarci su bijesni jer se žena usudila da učestvuje u njihovom ritualu. Nastaje potpuni haos, ali Petrunija (u hvaljenom glumačkom izvođenju Zorice Nusheve) ne popušta. Film je premijerno prikazan na Berlinaleu gdje je osvojio Nagradu ekumenskog žirija i Nagradu Guild Film, a među brojne uspjehe ubraja se i filmska nagrada LUX Evropskog parlamenta 2019. godine.
Filmovi će biti dostupni gledaocima iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, uz prethodnu registraciju na platformi ondemand.kinomeetingpoint.ba.
Mrežu festivala Jadranske regije podržava Potprogram MEDIA Programa Kreativne Europe.
Kvir izložba “Naše priče u borbi za slobodu” predstavlja priče zajednice transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba i sprovodi se u saradnji NVU ŠkArt iz Tivta i Asocijacije Spektra iz Podgorice. Prva izložba prikazana je u Kulturnom centru 201 u Podgorici u toku PRIDE nedjelje u oktobru 2022. Ova, druga po redu izložba, organizuje se u subotu od 19 časova u DTV Partizan, toku 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama u saradnji sa Opštinom Tivat i Centrom za kulturu Tivat, saopštili su iz ŠkArta.
Izložba, pored radova kreiranih kroz set radionica, sadrži i samostalne radove umjetnika iz zajednice, intimne stvari ljudi koji su prošli kroz proces tranzicije, kao i performans GENDER ATTACK Danijele Nikić. U samoj postavci korištena je transformabilna čelična kockacsta konstrukcija BOX koju je kreirala Jelena Ivančević iz ŠkArta za izlaganje u okviru savremene i konceptualne, zatim i pozorišne i performativne umjetnosti. BOX projekat podržan je od strane Opštine Tivat kroz raspodjelu sredstava za nevladine organizacije za 2022.
Izložba je nastala u okviru projekta ŠKARTAONICE koje sprovodi NVU ŠkArt u partnerstvu sa NVO 201 a kroz program “Odgovorno i solidarno- građani preuzimaju inicijativu” koji implementira Fond za aktivno građanstvo u saradnji sa nevladinim organizacijama Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju “Zračak nade” i Aktivna zona, a finansira Evropska unija.
Nakon izložbe program se seli u caffe bar Propela u kojem će od 21h feministički DJ duo Bizzar puštati muziku.
Muzej i galerija Tivat je postala članica Balkanske mreže muzeja (Balkan Museum Network- BMN), saopštili su iz ove ustanove.
Glavna misija BMN je unapređenje muzeja i muzejske prakse na Balkanu kroz čuvanje i promovisanje zajedničkog nasljeđa Balkana. Ova organizacija već godinama podržava razvoj kreativnih muzejskih lidera, zagovara društveno odgovorne muzeje koje promovišu učenje, te teži ka unapređenju mira i pomirenja balkanskih država, koje će zajedničko nasljeđe čuvati za buduće generacije.
JU Muzej i galerija Tivat povodom Dana osnivanja 2017-2022. organizuje okrugli sto na temu „Značaj i uloga muzeja u očuvanju materijalnog i nematerijalnog nasljeđa“. Okrugli sto će se održati u petak 2.decembra od 17 sati.
Muzejska zbirka postojala je u okviru Centra za kulturu Tivat do 2017. godine, kada se ovaj segment odvojio kao zasebna ustanova izradom elaborata o opravdanosti osnivanja. Uloga muzeja u zaštiti i očuvanju materijalnih (pokretnih i nepokretnih) i nematerijalnih kulturnih dobara ogleda se kroz aktivnosti koje obuhvataju istraživanje, prezentaciju, jačanje kapaciteta i širenje svijesti o onome što nam je ostavljeno u nasljeđe, sprovođenje konzervatorsko restauratorskih mjera i plana sakupljanja muzejskog materijala.
Lljetnja pozornice i kompleks Buća-Luković u Tivtu – foto Opština Tivat
U sklopu ljetnjikovca Buća-Luković u kom je smješten muzej, sprovodi se sanacija kule. Povod za organizovanje okruglog stola jeste sanacija, nova saznanja o kuli, ali i značaju i ulozi muzeja u zaštiti i očuvanju svih segmenata datih kroz Zakon o muzejskoj djelatnosti i nove ICOM-ove definicije muzeja, usvojene u Pragu 2022. godine.
Učesnici okruglog stola su: Dragan Radović, predsjednik Muzejskog Društva Crne Gore, Dražen Jovanović kustos Zbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu, Mile Albijanić, član savjeta JU Muzej i galerija Tivat, Marija Saičić dokumentaristkinja JU Muzej i galerija Tivat, Srđan Marlović, arhitekta konzervator, Vesko Ražnatović konzervator – restaurator, i Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat koja će dati i uvodnu riječ. Poslije pojedinačnog izlaganja uslijediće diskusija, nakon čega će biti upriličen koktel za goste i učesnike.
Okrugli sto se organizuje povodom petog rođendana osnivanja JU Muzej i galerija Tivat.
Španjolska policija ispituje moguću vezu između dva pisma-bombe poslana ukrajinskom veleposlaniku u Madridu i španjolskoj tvrtki za proizvodnju oružja koja proizvodi lansirne raketne bacače i donira ih Kijevu, potvrdila je jučer kasno navečer policija.
U prvom incidentu ozlijeđen je službenik ukrajinskog veleposlanstva u Madridu kada je otvorio pismo bombu naslovljeno na veleposlanika, zbog čega je Kijev naredio pojačane mjere sigurnosti u svim svojim predstavništvima u inozemstvu.
– Pismo, koje je stiglo običnom poštom i nije skenirano, uzrokovalo je “malu ranu” na ruci kada ga je službenik otvorio u vrtu veleposlanstva, rekla je službenica španjolske vlade Mercedes Gonzalez za Telemadrid.
Nekoliko sati kasnije, tvrtka za proizvodnju oružja u Zaragozi, u sjeveroistočnoj Španjolskoj, primila je sličan paket, potvrdila je policija.
Predstavnica vlade u Zaragozi, Rosa Serrano, rekla je u intervjuu za stanicu SER da se čini da dvije omotnice imaju istog pošiljatelja, jer je na poleđini obiju ispisana ista e-mail adresa. Serrano je rekao da su paketi došli iz Ukrajine i to je ono što je alarmiralo tvrtku za proizvodnju oružja koja je pozvala policiju.
Riječ je o tvrtki Instalaza, proizvođaču raketnog bacača C90 koji Španjolska donira Ukrajini.
Nakon prvog incidenta, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba naredio je svim ukrajinskim veleposlanstvima u inozemstvu da “hitno” pojačaju sigurnost i pozvao Španjolsku da pokrene istragu o napadu, rekao je glasnogovornik ministarstva.
– Detektivi istražuju incident, uz pomoć forenzičara i istražitelja obavještajne službe, priopćila je policija.
Područje oko veleposlanstva je ograđeno, objavila je televizija TVE.
Španjolski visoki sud otvorio je istragu o napadu kao mogućem slučaju terorizma, doznaje se iz pravosudnih izvora.
Stambeno područje oko veleposlanstva u sjeverozapadnom Madridu je ograđeno, a jedinica za deaktiviranje bombi raspoređena je na mjesto događaja. Jednako se tretira i područje oko tvornice u Zaragozi.
