Pristanište Pine Vlada će ustupiti na korišćenje Opštini Tivat, odlučeno je na današnjem sastanku premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića i predsjednika Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Blaža Rađenovića. Sastanku su prisustvovali i pomoćnik direktora JPMD Nikola Rađenović i sekretar Sekretarijata za ekonomiju u Opštini Tivat.
“Nakon određenog perioda bez upravljača ovim pristaništem i brojnim administrativno-pravnih problema koji su pratili ovaj slučaj, Vlada se odlučila na ovaj potez”, saopšteno je iz kabinetza Abazovića.
Tivat – foto Boka News
Na sastanku su dogovoreni dalji postupci u proceduri ustupanja ovog pristaništa između Morskog dobra i Opštine Tivat.
Katastrofalan potres magnitude 7,8 prema Richteru pogodio je rano jutros Tursku i Siriju usmrtivši stotine ljudi i sravnivši zgrade sa zemljom dok su ljudi još spavali. Epicentar je zabilježen kod turskog grada Gaziantepa, blizu sirijske granice. Nakon tog prvog udara zabilježeno je više od 40 naknadnih, od kojih je najsnažniji bio magnitude 6,6. Poslije 11 sati prema našem vremenu to područje pogodio je još jedan razorni potres jačine 7,7 prema Richteru.
Najmanje 2300 osoba je poginulo, mnogi su zarobljeni pod ruševinama, apokaliptični prizori razorenih dijelova Turske i Sirije i strah od novih udara koji kidaju živce stanovnicima, posljedice su katastrofalnog potresa koji je jutros pogodio te dvije zemlje.
Apokaliptične scene u Turskoj i Siriji, najmanje 2300 poginulih
16:26
Najmanje 2300 mrtvih, mnogi zarobljeni pod ruševinama, apokaliptični prizori razorenih dijelova Turske i Sirije i strah od novih udara koji kidaju živce stanovnicima, posljedice su katastrofalnog zemljotresa koji je jutros pogodio te dvije zemlje.
Dužnosnici procjenjuju da će broj poginulih još rasti.
Naknadni potres, koji se zbio oko 11.30 sati po srednjoeuropskom vremenu, imao je magnitudu od 7,5, što je snaga za koju znanstvenici kažu da se u svijetu dogodi samo dvadesetak puta godišnje.
Činjenica da su dva potresa razorne snage u tako kratkom vremenu pogodila udaljeno i uglavnom nerazvijeno područje naglašava razmjere izazova s kojima se suočavaju spasioci u Turskoj i Siriji.
Dužnosnici su izbrojali više od 50 naknadnih potresa u prvih 10 sati od prvog. Upozorili su da će podrhtavanje tla trajati još danima.
Novi, naknadni potres izazvao je rušenje oštećenih zgrada u Diyarbakiru i obližnjim gradovima poput Kahramanmarasa.
Do njega je došlo baš kad su se preživjeli počeli vraćati u svoje stanove kako bi pokupili stvari koje bi im mogle pomoći da prežive hladnu noć koja ih čeka.
Većina regije ostala je bez plina i struje. Meteorološka služba najavila je kišu i susnježicu diljem jugoistočne Turske.
Na ulicama prekrivenim ruševinama povremeno se pojavi koji tračak nade i izrazi radosti kad spasioci pronađu žive.
Tako su turska televizija i društveni mediji u ponedjeljak prenijeli vijest da je jedno dijete živo izvučeno ispod gomile velikih betonskih ostataka.
Televizija NTV prikazala je djevojčicu po imenu Zehra, koja je izgledala pomalo ošamućeno i tražila je oca, kako je umotana u vunenu deku stavljena u stražnji dio vozila hitne pomoći. Vozilo ju je potom odvezlo kroz snijegom prekrivenu ulicu dok se gomila razilazila u potrazi za drugim preživjelima.
Zanimljivu priču o plastici u moru ispričao je BBC, a prenio portal green.hr, o morskom biologu Edwardu Carpenteru koji je 1971. godine došao do šokantnog otkrića kada je pronašao male komadiće plastike kako plutaju tisućama milja od istočne obale Amerike u Atlantskom oceanu. Za BBC je biolog ispričao kako se morao teško boriti da znanstveni svijet primijeti njegovo značajno otkriće. U to vrijeme, Edward se bavio istraživanjem algi na tom području.
“Kada god bih spustio mrežu u more, uhvatio bih plastiku i to mi je bilo vrlo čudno jer smo bili jako daleko od kopna. Zatim sam tu plastiku počeo katalogizirati, odnosno vagao sam ju i popisivao”, rekao je Carpenter, dodajući da je tada znao pronaći i do 3500 plastičnih čestica na površini od jednog kvadratnog metra.
Bio je iznenađen tom količinom plastike, pogotovo zato što su bili daleko od kopna. Shvatio je da s takvim otkrićem treba upoznati javnost i osvijestiti je koliko su oceani zagađeni, no nije shvaćen ozbiljno.
Njegov ga je šef, također znanstvenik, čak zatražio da prestane s mjerenjem plastičnog otpada, no Edward je bio odlučan i nastavio je s dokumentiranjem otpada.
Morale su proći godine kako bi znanstvena zajednica prihvatila rad Edwarda Carpentera. Tek 2010. godine na Znanstvenom skupu o oceanima u Portlandu istaknuli su njegov rad. “Rekao sam tada samo ‘konačno, konačno ljudi ovo shvaćaju ozbiljno‘ i od tada je narastao broj istraživanja o plastici u oceanima”, rekao je Carpenter.
Hrvatski pomorski muzej Split, Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Hrvatska bratovština “Bokeljske mornarice 809.” Split organizuju izložbu “Boka Kotorska okom fotografa Laforesta” u četvrtak 9. februara u 18 sati u hrvatskom pomorskom muzeju Split, Tvrđava Gripe.
Izložba je dio programa “Dani Boke u Splitu” i biće otvorena do 28. februara 2023.
O laforestima koji su ostavili neizbrisivi trag autorka izložbe Jelena Karadžić, kustos, Pomorski muzej Crne Gore Kotor:
Franz Thiard de Laforest rođen je u Beču 1838. godine. Potomak je burgundske familije Thiard de Bissy, koja se početkom 19. vijeka doselila u Beč iz Francuske. Završio je trgovačku školu 1856. godine i već tada se počinje baviti fotografijom, koja će postati njegovo životno zanimanje. Već od 60-ih godina 19. vijeka nižu se gradovi u kojima djeluje: kratko u Trstu, a zatim Bakar, Zadar, Šibenik, Split, Mostar i najzad Kotor. Na početku svoje fotografske karijere bavio se portretnom fotografijom, ali vrlo brzo izlazi iz ateljea i okreće se ambijentu, panorami, pejzažu, arhitekturi i arheološkim nalazištima.
Franz Laforest, fotograf i pisac, objavio je dvije knjige koje je ilustrirao svojim fotografijama: jedna predstavlja jedinstven zapis o starinama Splita i objavljena je 1878. godine, dok je knjiga Bokokotorski zaljev objavljena 1898. godine. Iste godine objavio je i Album o Dalmaciji, koji je kruna njegovog tridesetogodišnjeg rada, jer su se na jednom mjestu našle fotografije snimane duž cijele dalmatinske obale, uključujući i Boku Kotorsku. Za svog radnog vijeka u Splitu i Mostaru ostavio je trag fotografišući najuglednije ličnosti tog doba, snimio je vrijednu kolekciju zadarskih veduta, izdao mapu s 28 fotografija s gradilišta pruge Metković–Mostar. Boraveći u Dubrovniku, snimao je panoramu grada i razne gradske motive. Za svoj rad Franz Laforest nagrađen je bronzanom medaljom na izložbi u Trstu 1882. godine, kao i zlatnom medaljom na izložbi u Parizu 1900. godine.
Od 1889. godine u njegovom ateljeu u Kotoru su fotografisane poznate osobe gradskog života, porodične fotografije, članovi Bokeljske mornarice. Radio je grupne portrete van ateljea, bilježio sve važne društvene događaje koji su se događali u Kotoru, kao i svakodnevni život grada. Njegovu umjetničku prirodu privlačili su predjeli i arhitektura Boke Kotorske, zaleđa Boke, Njeguši, Cetinje. Fotografije načinjene okom vještog fotografa zauvijek su sačuvane kao vrijedan dokument o ljudima i predjelima Boke Kotorske na razmeđi dva vijeka.
Laforest
Franz Laforest tada počinje sa izradom razglednica, a tu praksu nastavljaju i njegova supruga i sin. Na tim razglednicama su prikazana razna mjesta po Boki Kotorskoj, kao i panoramski prikaz cijelog Bokokotorskog zaliva fotografisanog sa lovćenskih padina.
Nakon smrti Franza Laforesta, 1911. godine njegov posao nastavlja supruga Gabrijela (rođena von Lachmann), a kasnije i sin Feliks, koji proširuju djelatnost na Tivat i Herceg Novi.
Međutim, nakon Drugog svjetskog rata Feliks je bio proglašen narodnim neprijateljem, te mu je skoro sva imovina oduzeta. Godine 1950 , nakon smrti supruge, sa kćerkom Lidijom seli se u Zagreb, gdje otvara atelje sa Slavenom Smodlakom.
Stopama svojih predaka Lidija Laforest Čukvas zagazila je u umjetničke vode u kojima je bila jednako uspješna kao i njeni preci. „Velika dama iz svijeta umjetnosti“ bila je poznata grafičarka, dizajnerka i fotografkinja. Još u srednjoj školi opredijelila se za umjetnost, upisavši Zanatsku školu, Grafički odsjek u Zagrebu, a zatim Akademiju primijenjene umjetnosti, u Zagrebu, gdje stiče zvanje akademskog slikara primijenjenog smjera. Nakon očeve smrti, da bi mogla profesionalno nastaviti njegov posao, polaže majstorski ispit iz fotografije.
Čitav svoj radni vijek provela je kao samostalna umjetnica. Radila je cjelokupni grafički dizajn kongresnih materijala. Na Zagrebačkom velesajmu je nekoliko godina projektovala i likovno oblikovala izložbene prostore. Bila je autorka idejnih rješenja za grbove Herceg Novog, Tivta i Kotora. Radila je dizajn za proizvode kozmetičkog preduzeća „Neva“ iz Zagreba. Oblikovala je i propagandni materijal za Turistički savez Hrvatske i Turistički savez Boke Kotorske. Svojom umjetničkom rukom opremila je niz knjiga. Radila je i na filmu. Bila je član ULUPUH-a i učestvovala je na velikom broju kolektivnih izložbi, a svoju retrospektivnu izložbu imala je 2013. godine u zagrebačkoj galeriji „Karas“. Lidija Laforest ovako je govorila o umjetnosti: „Za mene je umjetnost bila potreba mojeg bića, a ako me pitate na širem društvenom nivou zašto nam je umjetnost bitna – zato što nas oplemenjuje.“ Ona je bila plemenita, prefinjena, nenametljiva. Pomorskom muzeju Crne Gore donirala je 396 staklenih negativa, sa kraja 19. i iz početka 20. vijeka, zatim foto-album narodnih nošnji, autorski rad Franza Laforesta, 56 fotografija Feliksa Laforesta, kao i umjetničku sliku, portret „Mali Franz Laforest u majčinom skutu“, rad nepoznatog bečkog autora iz sredine 19. vijeka.
Laforest studio -foto Boka News
Od 396 negativa na staklu koje su izradili članovi porodice Laforest, a donirala Lidija Laforest Čukvas, za ovu priliku izdvojen je 131 negativ na staklu, koji obuhvaća panoramske fotografije Boke Kotorske i njenog neposrednog zaleđa. Na fotografijama vidimo Boku u svoj svojoj ljepoti, fotografiranu u svim godišnjim dobima. Svjetlopisci – porodica Laforest zabilježili su i ostavili za buduće naraštaje ljepotu netaknute prirode Zaliva, srednjovjekovnu i savremenu arhitekturu, brodove na jedra i parobrode u kotorskoj luci. Obuhvaćena su gotovo sva mjesta Bokokotorskog zaliva fotografisana u prvim decenijama 20. vijeka, tačnije do 1929. godine.
Jak olujni vjetar, koji na primorju duva od subote dostizao brzinu višu od 100 kilometara na sat, pričinio je veliku materijalnu štetu, a saobraćaj na pojedinim putevima je satima bio blokiran.
Kako prenose lokalni mediji, vjetar je obarao stabla, nosio krovove, kontejnere i mobilijar, kidao kablove sa dalekovoda.
Iz AMSCG su upozorili da je zbog jakih udara vjetra i učestale pojave odrona neophodna dodatna opreznost. Oni su savjetovali opreznu vožnju prilagođenu trenutnom stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Tivat – potopljen još jedan brod
Na Obali Đuraševića u Tivatskom zalivu sinoć je usljed jake bure, koja duva brzinom od 35 do 75 čvorova, potopljeno još jedno plovilo. U pitanju je brod „Posejdon“, potvrdili su iz Uprave pomorske sigurnosti iz Bara.
O potapanju broda obavještena je Lučka kapetanija i Inspekcija sigurnosti plovidbe na moru, koja će naložiti vlasnicimapotopljenih plovila da ih uklone iz more kad se zato stvore uslovi, istakli su iz Uprave, javlja Radio Tivat.
Bijela u gašen požar
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja sinoć su intervenisali u Bijeloj i uprkos jakom sjevernom vjetru za sat i po lokalizovali i ugasili požar.
Kako je za RTHN kazao komandir Službe Zlatko Ćirović, do požara je došlo na Panorami
– Poziv smo primili oko 19:30 i na teren je odmah upućeno sedam vatrogasaca i tri kamiona. Požar je lokalizovan i ugašen u potpunosti oko 21 sat, kazao je Ćirović.
Kotor
Radnici DOO Komunalno Kotor uklanjaju drveće, grane, stakla, djelove krovova i ostali materijal, sa lokalnih i magistralnih puteva, koji je nanesen uslijed jakog vjetra.
Nevvrijeme-olujna Bura
Njeguši
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje izvukli su sinoć iz snijega zaglavljeni folksvagen ”golf” tivatskih tablica u kome su se nalazile četiri osobe.
Zbog loših uslova na putu Njeguši – Lovćen vozilo se zaglavilo u snijegu, a mi smo odmah po dojavi otišli na teren. U akciji su učestvovala tri pripadnika službe sa jednim vozilom, niko nije povrijeđen niti je pričinjena šteta – kazao je Radio Cetinju komandir Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Predrag Moštrokol.
Akcija spašavanja je okončana četrdeset minuta poslije ponoći po jakom vjetru i niskoj temperaturi.
Okrugli sto na temu povezivanja turizma i ribarstva i očuvanja i zajedničkog upravljanja u zaštićenim područjima u moru, održan je protekle sedmice u organizaciji Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i FAO AdriaMed projekta “Podrška pilot akcijama plave transformacije u Crnoj Gori”.
Okruglom stolu učešće su uzele relevantne institucije, odnosno predstavnici Ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede–Direktorat za ribarstvo, Ministarstva ekologije–Direktorat za zaštitu prirode, Agencije za zaštitu životne sredine, Privredne komore Crne Gore, JP Morskog dobra, TO Bar, NVO Green Home te naravno predstavnici Udruženja profesionalnih ribara na moru Crne Gore. Posebno naglašavamo učešće i doprinos kolega iz nauke, ribarskog sektora i privrednika Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Putem video-linka prisutne je pozdravila Nicoletta Milone, u ime FAO AdriaMed projekta i poželjela uspješan rad Okruglog stola.
Foto UCG
U vrlo konstruktivnoj diskusiji nakon prezentacije iskustava uvođenja termina, odnosno aktivnosti ribolovnog turizma u Hrvatskoj, “isprovocirali” smo ključna pitanja i problem koji će se nametnuti u procesu uspostavljanja ribolovnog turizma u Crnoj Gori.
Svjesni tih administrativnih problema čini se da su svi budući akteri ove aktivnosti spremni da daju svoj puni doprinos i olakšaju put uspostavljanja ove, cijenimo jako interesantne i važne aktivnosti. Naravno, i crnogorski ribari istakli su svoje probleme koji već dugi niz godina postoje u ribarskom sektoru.
Vjerujemo da su ono što su čuli od hrvatskih ribara kolega biti dobra polazna tačka u razgovorima i pregovorima koji nam predstoje.
Jedan dio diskusije bio je posvećen i zaštićenim područjima u moru. Nakon prezentacije o modelima upravljanja i budućim monitorinzima unutar istih, uslijedila su pitanja i predlozi ribara na koji bi se način oni mogli oni uključiti na lokalnom nivou.
Nakon sveobuhvatnih razgovora, u okviru diskusije, ali i bilateralno, zaključeno je da ova aktivnost zavrijeđuje pažnju svih relevantnih institucija i zajednički napor da ova pitanja počnemo riješavati.
Takođe, iskazana je želja za organizovanjem sličnih događaja u skorijoj budućnosti na kojem bi se onda konkretizovali budući koraci u praksi.
Na kraju, izražavamo zahvalnost JU Muzeji i galerije Budve i MZ Petrovac na gostoprimstvu i ustupljenoj Sali Crvena komuna u Petrovcu, sapšteno je iz Instituta za biologiju mora.
Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, polaganjem cvijeća, molitvom i minutom šutnje obilježen je Dan sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva od 1992. do 1995. godine i 29. godišnjica masakra na sarajevskoj pijaci Markale, javlja Anadolija.
Prvi od dva masakra na pijaci Markale, u centru Sarajeva, dogodio se 5. februara 1994. godine između 12.10 i 12.20 sati, kada je s agresorskih položaja, koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Granata je pala na prepunu pijacu, ubivši 68 građana, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno.
Cvijeće su položili predstavnici nekoliko nivoa vlasti, predstavnici udruženja i članovi porodica stradalih žrtava.
Najprometnija sarajevska pijaca Markale i tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. bila je jedno od mjesta opskrbe te prilika za snabdijevanje stanovnika opkoljenog grada. Na tom mjestu se trgovalo prehrambenim proizvodima i svim onim što je na bilo koji način moglo poslužiti građanima Sarajeva da prežive teške ratne dane i opsadu, uključujući i razmjenu informacija.
Markale su tokom dana opsade Sarajeva bile i mjesto susreta prijatelja te mjesto stvaranja novih i obnavljanja starih poznanstava.
Pijaca i zatvorena Gradska tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Nakon februara 1994. godine, u masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginula su 43, a rajena 84 civila.
Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.
Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete, a preko 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno. Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno je u martu 2019. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora, između ostalog, i za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva, što je također jedna od tačaka za koje je na doživotni zatvor u junu prošle godine osuđen i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS).
Za ubistva 68 građana Sarajeva i ranjavanje 142 njih osuđen je i komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić. Dragomira Miloševića je Haški tribunal 2009. osudio na 29 godina zatvora zbog terora nad civilima u Sarajevu.
Katastrofalan potres magnitude 7,4 pogodio je Tursku i Siriju, usmrtivši stotine ljudi i sravnivši zgrade sa zemljom dok su ljudi još spavali. Podrhtavanja tla osjetila su se čak do Kipra.
Prema američkom seizmološkom zavodu USGS, potres se dogodio u 04:17 sati po lokalnom vremenu na dubini od približno 17,9 km. Epicentar potresa bio je u okrugu Pazarcik, u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku zemlje, oko 60 km zračne linije od sirijske granice.
Najmanje 237 ljudi je poginulo Siriji
Najmanje 237 ljudi je poginulo u Siriji, a više od 630 je ozlijeđeno, izvijestila je sirijska državna novinska agencija SANA pozivajući se na dužnosnika Ministarstva zdravstva. Smrtni slučajevi zabilježeni su u Alepu, Latakiji, Hami i Tartusu, objavio je CNN.
Raste broj poginulih, teško pogođena i sirijska pokrajina Alepo
Turska agencija za upravljanje katastrofama AFAD priopćila je u ponedjeljak da je 76 ljudi poginulo, a 440 ozlijeđeno u snažnom potresu koji je pogodio nekoliko pokrajina na jugu zemlje.
– 76 naših građana izgubilo je živote u Adani, Adiyamanu, Malatyi, Kahramanmarasu, Gaziantepu, a 440 građana je ozlijeđeno u Sanliurfi, Diyarbakiru, Adani, Adiyamanu, Malatyi, Osmaniyeu, Hatayu i Kilisu, rekao je AFAD.
U sjevernoj i zapadnoj Siriji poginuo je više od 100 ljudi, a stotine su ozlijeđene, objavila je državna televizija pozivajući građane da svojim automobilima pomognu u prijevozu žrtava do bolnica.
Zdravstveni dužnosnik u teško pogođenoj sirijskoj pokrajini Alepo rekao je Reutersu da su neki stanovnici još uvijek pod ruševinama, a ranjeni dolaze u bolnice u valovima.
Televizijske snimke prikazuju šokirane ljude kako u pidžamama stoje na snijegu i gledaju spasioce kako kopaju po ruševinama kuća.
Sud za prekršaje u Budvi, sa pripadajućim odjeljenima u Kotoru, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, u 2022. godini imao je ukupno u radu 20.549 predmeta. Do kraja godine riješeno je 14.526 predmeta, odnosno preko 70%. U odnosu na uporednu 2021. godinu riješeno je 3.255 predmeta više što predstavlja povećanje za preko 20%.
U toku 2022. godine primljena su ukupno 16.133 nova predmeta, što predstavlja ogromno povećanje u odnosu na uporednu 2021.godinu od čak 40%, u kojoj je priliv novih predmeta iznosio 11.507 .
Stopa ažurnosti na nivou suda u toku 2022. godine iznosila je 90%.
U strukturi prvostepenih prekršajnih predmeta (PP postupak) dominirali su prekršaji iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (11.026 ili 72,51%), Zakona o javnom redu i miru (1.142 ili 7,51%), Zakona o zaštiti od nasilja u porodici (539 ili 3,54%), Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga (424 ili 2,78 %), kao i Zakona o sprječavanju korupcije (383 ili 2,52%).
Prekršajni postupci su dominantno završavani izrečenim novčanim kaznama (8703 predmeta ili 78,6 %). Broj predmeta u kojima je nastupila zastarjelost vođenja postupka iznosio je svega 0,86%.
Na osnovu zvaničnih podatka Ministarstva finansija, Sud je u 2022. godini na ime izrečenih novčanih kazni i troškova postupka, kao i na ime sudskih taksi naplatio ukupno 1.600.000,00 eura, što predstavlja povećanje naplate u odnosu na 2021. godinu za čak 300.000,00 € ili oko 24%.
U izvještajnom periodu Sud je od ukupno 12 sistematizovanih sudijskih mjesta funkcionisao sa 10 sudija i predsjednikom suda, a u periodu od juna do septembra 2022. godine, kada je bio i najveći priliv predmeta, sud je funkcionisao sa ukupno 9 sudija i predsjednikom suda, pa ostvareni rezultati rada dodatno dobijaju na značaju.
Priprema rute za jedriličarske regate zahtijeva postavljanje plutača oko kojih se jedrilice okreću, koje se uglavnom sidre na određene pozicije. To, naravno, nije baš zgodan i lak posao, pa su inovatori i na tom planu odlučili napraviti iskorak.
Uspjeh su polučili oni iz američke tvrtke Mark Set Bot, pa sada na tržištu nude svoju patentiranu robotsku plutaču na napuhavanje koja je učvršćena za mali gumenjak na koji je montiran električni trolling motor. On je povezan s GPS-om, pa drži plutaču na zadanoj poziciji bez sidrenja, čak i po valovitom moru.
Uz to se, putem mobilne aplikacije, plutača daljinski može usmjeravati i premještati bez ikakvog napora, odnosno s kopna poslati na određenu poziciju za regatu i nakon nje vratiti natrag. A kada sezona regata završi, plutače se jednostavno ispušu, trolling motor se demontira i sve se pospremi za iduću sezonu regatavanja. Tko zna, možda nova tehnologija motivira jedriličarske klubove na češću organizaciju morskih utka.
