Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Očekuje se da će niskotarifni avioprevoznik Ryanair idućeg ljeta nastaviti sa letovima iz Zagreba za Mančester, Podgoricu i Sofiju, kao i da će povećati frekvencije na nizu destinacija na osnovu svojih preliminarnih planova za 2024.
Kako prenosi Ex Yu Aviation news, tri navedene linije treba da budu obustavljene krajem ovog mjeseca. Međutim, niskobudžetna avio-kompanija planira da nastavi letove između glavnog grada Hrvatske i Mančestera 1. juna, sa linijom svakog utorka i subote. Kompanije će do Podgorice letjeti takođe od 1. juna i imaće tri nedeljne rotacije, utorkom, petkom i subotom. Ryanair će sa letovima do Sofije krenuti 3. juna, dva puta sedmično – ponedeljkom i četvrtkom.
Karte za tri rute tek treba da budu puštene u prodaju, jer prevoznik nastavlja da radi na svom redu vožnje za ljetnju sezonu 2024.
S druge strane, obnova operacija do Bratislave, koje će naredne nedelje biti obustavljene prije roka, za sada nisu u planu za narednu godinu.
Povratak linija je u skladu s nedavnom najavom Ryanaira da će tokom ljeta 2024. obavljati više destinacija izvan Zagreba nego ove godine.
– Radi se o direktnim vezama. Ovo ljeto smo imali blizu trideset destinacija iz Zagreba, tačnije 27, a za ljeto 2024. nastojaćemo da bude preko trideset. Zadovoljni smo uslovima u Zagrebu, iako svako povećanje naknada utiče na troškove, što pokušavamo svesti na minimum – rekao je nedavno glavni komercijalni direktor Ryanaira, Jason McGuinness.
Niskobudžetna avio-kompanija predviđa da će ove godine na svojim letovima za Zagreb prevesti 1,2 miliona putnika.
„Kako je dobro vidjeti vas opet“ jedinstven je poziv upućen mještanima i gostima da budu na dočeku Nove 2024. godine u Herceg Novom.
Opština Herceg Novi i gradska Turistička organizacija priredili su trodnevni program za sve generacije i muzičke ukuse.
Praznično veselje počinje 30. decembra kada će biti priređena Dječija Nova godina.
U najluđoj noći, 31. decembra u Herceg Novom će nastupiti Goran Bregović i Bijelo dugme – Alen, Tifa i Orkestar za svadbe i sahrane, koja vanvremenskim hitovima i dobrom energijom garantuje odličnu atmosferu i zabavu.
Naredne večeri, 1. januara 2024. godine, Novljane i goste očekuje dvostruki muzički program – koncert Miroslava Ilića, a prije toga i najveći hitovi Novih fosila uz Sanju, Marinka i Zeca.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) domaćin je predstavnicima medija iz Francuske, koji u periodu od utorka do danas borave u našoj zemlji.
Riječ je o novinarima koji će nakon četvorodnevnog putovanja objaviti članke o Crnoj Gori u 11 prestižnih francuskih medija.
Prema njihovim riječima, potrudiće se da francuskim čitaocima dočaraju sve što Crna Gora nudi, od prirodnih ljepota pa sve do bogate kulturne baštine.
Emmanuelle Gourves ispred magazina Le Telegramme, koji u svom štampanom i online izdanju broji preko četiri miliona čitalaca na dnevnom nivou kazala je da je prvi put u Crnoj Gori, a već želi da je ponovo posjeti i to u skorijem periodu.
“Imala bih dosta toga da nabrajam, ali ono što mi se posebno svidjelo jesu: planine, jezera, mora, ali i hrana i vino. Ovo je destinacija iz snova i poručiću svima da dođu u Crnu Goru, jer je sve ovdje toliko lijepo“, kazala je Gouvres.
Tokom prvih dana putovanja, francuskim novinarima je omogućeno da se upoznaju sa prirodnim ljepotama Kolašina i Žabljaka. Imali su priliku da istraže nacionalne parkove Durmitor i Biogradska gora, kanjon rijeke Tare, oprobaju se u zip lajnu i da uživaju u pogledu na impozantni most na Đurđevića Tari.
Novinarka magazina Escapade, Saliha Hadj Djilani, kazala je da je posjetila neke zemlje iz ovog regiona, ali o Crnoj Gori nije znala baš ništa i sve je oduševilo, a naročito priroda.
“Raznovrsni predjeli su me iznenadili, s obzirom da je u pitanju mala zemlja. Teško mogu opisati boju jezera koju sam vidjela ovdje, ljepotu šuma i planina. Zaista je privilegija imati ovakve predjele u svojoj zemlji. Moram pomenuti i cijene. Širom svijeta je inflacija učinila svoje i cijene su porasle, a ovdje su prilično pristupačne“, istakla je Djilani.
Nakon avanture na sjeveru zemlje, novinari su se uputili prema crnogorskom primorju gdje su posjetili Budvu, Herceg Novi i Kotor, te uživali u selu Bjelila i krstarenju Bokokotorskim zalivom. Prema njihovim riječima, najuzbudljiviji trenutak posjete je bio pogled na Bokokotorski zaliv iz perspektive žičare koja vodi od Kotora do Lovćena.
Catharine Monbreault koja piše za magazine So Good Paris, Luxr Tentations i Allures, kazala je da nije znala mnogo o zemlji i da je ovo divno otkriće.
“Planine, priroda, more, životinjski svijet, bogata kultura, nacionalni specijaliteti i domaća vina, sve je tu! Posjetili smo Gospu od Škrpjela i Perast. Oduševio me je taj mir, ljubaznost i način čuvanja tradicije u Crnoj Gori. Zaista uživamo u lijepom vremenu, miru i sjajnim predjelima“, poručila je Monbreault.
Magazini Escapade, So Good Paris, Luxe Tentations, Allures, C Pour Les Parents, C Pour Les Enfants, C Pour Les Femmes, C Pour Les Hommes, Fun Trotter ukupno broje oko 535 hiljada čitalaca na dnevnom nivou, dok magazini Escapade i Balades et Rando broje oko 420 hiljada čitalaca na svaka tri mjeseca. Imajući u vidu čitanost navedenih medija, očekuje se da će ova posjeta doprinijeti unaprijeđenju imidža i daljem pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije na tržištu Francuske.
Studijsku posjetu francuskih medija su podržali: Nacionalni parkovi Crne Gore, lokalne turističke organizacije Kolašina, Žabljaka, Herceg Novog i Kotora, Hyatt Regency Kotor Bay Resort, Bianca Resort & Spa, hotel Ami i Kotor Cable Car.
Šetne staze kroz Tvrđavu Sveti Ivan- San Đovani ove sezone dočekuju turiste u novom, obnovljenom „ruhu“, zaogrnute suhomeđom od autentičnog, već postojećega kamena, što i jeste u skladu sa izvornom arhitekturom ovog fortifikacionog i graditeljskog bisera Boke Kotorske.
Suhomeđa i staza tamponirana kamenom dočekuje posjetioce već od samoga starta na ulazu sa sjeverne strane, nastavlja pored punkta Svetoga Roka, gdje je počela sanacija ruševnog objekta, ide rutom pored Crkve Gospe od Zdravlja, te nastavlja dalje sve do ispod samoga vrha Kaštela Sv. Ivan, gdje su radovi još uvijek u toku. Staza se čisti, popunjava kamenom, tamponira, što nailazi na odobravanje posjetilaca. Neki od njih se pitaju da li se možda koristi i beton, s obzirom da ima naznaka za to, a poznato je da se u obnovi zaštićenih starina strogo mora poštovati tradicionalni način gradnje, sa tačno određenim razmjerom za sastav vezivnog materijala.
Drugi ulaz, od Gurdića, pak, nije dostupan posjetiocima, zatvoren je i označen trakama zbog radova na sanaciji stijena koje su se odronile sa obronka brda. Turisti ipak prolaze, bez obzira na zabranu, koja stoji ispisana na upozorenju, okačenom na traku. Cijeli južni dio trvđave još uvijek nije pristupačan za obilazak, upravo zbog preko potrebne rekostrukcije i sanacije.
Na Kaštelu prepunom posjetilaca, naročito mladih, nema više nagomilanoga smeća, ali se ipak, tu i tamo nađu „skrovita“ mjesta sa bačenim plastičnim flašama, dok se po neka prazna boca ili kesica, papir nađu u skoro svakom udubljenju-puškarnici.
Sama utvrda na vrhu obrasla je grmljem, koje razara kamenu građu, a na nekim mjestima odavno su vidljivi odroni, rupe, koje iz godine u godinu postaju sve veći. Ako se ne saniraju na vrijeme, biće ih teže obnoviti u slučaju da se obruše.
Suhomeđa iznad crkve Gospa od Zdravlja
Upozorenja na opasnost, okačena na kritičnim dionicama kamenog zida, oštećena su tako da nemaju više prvobitnu svrhu.
-Radovi na održavanju Tvrđave obavljaju se kontinuirano, fazno, prema ranije usvojenom planu. Rekonstrukcija šetnih staza obavlja se tokom cijele sezone. Bedemi se naplaćuju i jedan dio sredstava se vraća za investiciono održavanje, te smo tako u obnovu staza uložili 350 hiljada eura. Sada sklanjamo obrušene stijene sa tri lokacije i postavljamo zaštitne mreže iznad oba ulaza na Tvrđavu. Pored tekućeg održavanja, radi se i na čišćenju i sječi niskog i visokog rastinja, kazao nam je Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Kotor.
Koliko je pogled sa Tvrđave inspirativan pokazuje i ova fotogtrafija mladića koji se ispeo na jednu kulu, gdje je opušteno svirao gitaru i snimao video.
Kako se na fortifikaciji sada radi tokom cijele godine, sve upućuje na potrebu osnivanja posebnog preduzeća koje bi se bavilo samo održavanjem, rekonstrukcijom i sanacijom ovog reprezentativnog naslijeđa UNESCO-a.
Kućno dvorište Milene Matković u Dobroti ujedno je i njen atelje za stvaranje najraznovrsnijih maštovitih radova, mjesto gdje nalazi svoj mir i uživa dok sopstvenim rukama od prirodnih materijala oblikuje lijepe figure, sklapa kompozicije, pejzaže… Uz pomoć živopisnih boja Milena kamenu i drvetu udahnjuje novi život kroz neku svoju priču, a ljudi koji to gledaju, osjećaju tu ljepotu radosti stvaranja.
Milena crta i slika od djetinjstva, porijeklom je iz Risna i odrastala je u okruženju bajkovite prirode Boke kotorske. Oduvijek je imala predispozicije za umjetnost, a izradom rukotvorina počela je da se bavi prije pet godina. Kao supruga i majka dvoje djece nije imala puno slobodnog vremena, ali kada je jednom prilikom na instagramu vidjela neke radove, poželjela je da i sama to napravi.
-Uradila sam prve radove za sebe i kad bi neko došao da vidi šta sam napravila, svima bi se to svidjelo. Od tog oduševljenja ja sam ih poklanjala, kako se kome što svidjelo. Onda sam sve više i više radila, izlagala sam i na sajmovima u Budvi, Podgorici, Tivtu, Kotoru, zatim sam radove predstavljala i na istangramu.
Svi su radovi originalni, a nastaju od prirodnih materijala- drvo, kamen, glina, školjke, suvo lišće i cvijeće, sve što mogu da pronađem u prirodi. Nekad ideja nastane prva, pa onda vidim od svog materijala što mogu da iskoristim, a nekad, jednostavno, samo neki kamen ili drvo me inspiriše da uradim cijeli rad, objašnjava Milena za Boka news. Pored prirodnih materijala koristi i lijepak za drvo, akrilne boje, lak.
Kreativni radovi Milene Matković
U njenim slikama-reljefima- instalacijama ima mnogo fantazije, puno je dječjih motiva iz poznatih bajki (najčešći motiv je Mali princ), cijela galerija „životinjskog carstva“, ima motiva iz Crne Gore, a more je nakviše inspiriše, puno je radova sa pejzažima iz Boke.
-Što zamislim, uvijek mislim da mogu to i napraviti. Kroz maštu stvaram radove koji se sviđaju i drugima. Nije mi motivacija da zaradim na tome, nego jednostavno da napravim nešto lijepo, što će se meni svidjeti, a onda da se dopada i drugima. Radovi putuju širom svijeta, traženi su, ima ih u Indiji, Švajcarskoj, Italiji, svuda. Najviše idu za inostranstvo kada ih ljudi vide na sajmovima, kad imaju mogućnost da ih ponesu sa sobom, pošto nisu mali, onda se odluče da ponesu ovakav suvenir iz Crne Gore, kaže Matković i dodaje da je prvo supruga i majka, a potom i umjetnica, jer najmanje vremena ima za to, ali i pored svih tih obaveza nađe vremena da se time bavi.
Kreativni radovi Milene Matković
Po profesiji je frizerka, ali više ne radi u toj struci. Voli da planinari, sa raznih šetnji po brdima i pored mora crpi inspiraciju, a nalazi i razne materijale- koru drveta, zanimljive grane, kamenčiće, školjke. Tako se na Mileninim slikama nalaze kamenčići iz doline Grebaja na Prokletijama, ali ma i onih iz Bečića. Uvijek sa šetnje u prirodi donosi hrpu materijala, jer zna da od njih može nešto lijepo da napravi.
-Pomažu mi svekar Radovan i muž Peđa, koji znaju sve da rade, a i moji sinovi vole da mi se priključe, da prave svoje tvorevine. U početku su oslikavali kamenčiće i drvo pa „prodavali“ na parapet, sad je to prešlo u fazu da te radove poklanjaju svojim simpatijama, tako da sve to ima svoje čari. Od mene su naučili nešto lijepo, primjećuje Milena.
Ljepota kreativnosti
-Čar ovakvog rada je da ostavite neki svoj pečat, nešto što vi lično možete da uradite, bez ičije pomoći, da je prvo vama lijepo, pa onda će biti i drugima. Važno je da uživate, nekako je ljubav na prvom mjestu, od nje proizilazi sve, poručuje Matković.
Jedan od najznačajnijih događaja u industriji superjahti, 6. izdanje Nagrada za članove posade, u organizaciji grupe ACREW, biće održan od 20. do 22. oktobra u Porto Montenegru u Tivtu.
Kako je saopšteno, nagrade za posadu superjahti su ultimativna proslava izvrsnosti i profesionalizma u industriji. Ovaj događaj je glavna platforma za priznavanje posvećenosti i napornog rada članova posade superjahti, koji idu iznad očekivanja, kako bi jahting industriju učinili što boljom.
– Ove godine, više od 200 kapetana, članova posade i jahting profesionalci, okupiće se kako bi nagradili profesionalce iz različitih sektora iz jaht industrije za njihove izvanredne napore i posvećenost poslu – navodi se u saopštenju.
Žiri čini 19 pažljivo odabranih bivših i sadašnjih kapetana superjahti, članova posade i profesionalaca iz industrije.
Nagrade za posadu su globalno priznate kao jedino takmičenje koje zaista priznaje posadu superjahti za njihovu posvećenost i doprinose industriji.
– Porto Montenegro, domaćin ovogodišnjeg događaja, biće centar svih dešavanja tokom vikenda događaja, koji je otvoren za sve profesionalce iz industrije, kako iz lokalnih, tako i iz regionalnih marina. Pozivamo sve kapetane superjahti, članove posade i profesionalce iz industrije, da učestvuju na Nagradama za posadu ove godine – navedeno je.
Više informacija o događaju i rezervaciji mjesta nalaze se na sajtu www.crewawardspackages.com.
– Ovaj događaj jedan je u nizu koji Porto Montenegro organizuje van sezone, kako bi pozicionirao Tivat kao izuzetnu destianciju za organizaciju luksuznih konferencija i okupljanja profiesionalaca iz različitih oblasti turizma – zaključuje se u saopštenju.
Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja predstavilo je u petak novu kartu morskih staništa, koja otkriva svijet morskih staništa ispod valova u hrvatskom djelu Jadrana.
Cjelovita karta za 51 posto površine obalnih i pridnenih morskih staništa u hrvatskom teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu izrađena je od 2018. do 2023 u sklopu projekta “Kartiranja obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom”.
Ugovorena vrijednost projekta, provedenog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. je 11,9 miliona eura, a realizacija će premašiti 98 posto, izvijestilo je Ministarstvo.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović poručio je na predstavljanju u Nacionalnom parku Brijuni da je doprinos svih uključenih u projekt neophodan za prikupljanje ključnih podataka za pametno i održivo korištenje morskih resursa, integralno morsko prostorno planiranje te održivo ribarstvo i turizam.
“Ovo je preduvjet za sustavan pristup održivog korištenja i očuvanja Jadrana, te provedbu optimalnih mjera očuvanja u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. Tu nećemo stati, nego ćemo nastaviti s ovim projektom da istražimo i imamo kartu morskih staništa za cijeli Jadran pod hrvatskom jurisdikcijom“, naglasio je Filipović.
Podsjetio je da je i premijer Andrej Plenković na klimatskom COP-u 26 u Glasgowu istaknuo hrvatski plan smanjenja emisija ugljika iz morskog dna, poboljšanje stanja očuvanosti i zdravlja ekosustava zaštitom 30 posto Jadrana pod hrvatskom nacionalnom jurisdikcijom do 2030. godine.
“Osigurali smo stotine miliona eura upravo za investicije u očuvanje i obnovu ekosustava te povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti, što govori o našoj posvećenosti da očuvamo prirodu Lijepe Naše, ali i sustavno upravljamo našim životnim prostorom u cjelini”, zaključio je Filipović.
Prezentacija karte bila je okosnica završne konferencije “Hrvatska ispod valova” na temu zabrinjavajuće brzine gubitka bioraznolikosti i propadanja ekosustava Jadranskog mora, koja je okupila niz stručnjaka.
Iako je 2004. godine izrađena karta morskih staništa ona je bila izrađena modeliranjem s vrlo malo terenskih podataka u mjerilu 1:100.000. Nova karta izrađena je u mjerilima od 1:5.000 do 1:50.000 u obalnom moru, a u isključivom gospodarskom pojasu u mjerilu od 1:25.000 do 1:50.000.
U terenski rad utrošeno je preko 48.000 radnih sati te predstavlja “prvi pravi pregled što i gdje imamo ispod valova u hrvatskom djelu Jadrana”, kažu u Ministarstvu.
Panel rasprava “O Jadranu za prirodu i ljude” održana je u okviru Završne konferencije na kojoj su sudjelovali predstavnici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Zavoda za prostorni razvoj, instituta za turizam i za vode, te Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Uoči očekivane kopnene invazije izraelska vojska gomila tenkove u blizini pojasa Gaze. Izraelci su pozvali civile grada Gaze, više od milijun ljudi, da se presele na jug. Istodobno je Hamas pozvao Palestince da ne napuštaju svoje domove u Gazi te da se suprotstave izraelskim snagama.
Produžen rok za pokretanje kopnene ofenzive
23:01
Izraelske snage večeras su produžile rok za pokretanje kopnene ofenzive za barem još šest sati.
– Pozitivno su odgovorili na molbe čelništva Palestinske samouprave koje je kazalo da se njihova tamošnja najveća bolnica ne može evakuirati u roku, odnosno do nešto iza pola noći. Zatražili su produljenje toga roka, stoga je on pomaknut do oko 6.30 ujutro po lokalnom vremenu, izvjestio je novinar HRT-a Petar Vlahov.
Premijer Benjamin Netanyahu, kaže Vlahov, u svom obraćanju večeras je rekao da izraelske snage provode i čišćenje i vraćaju pod suverenitet dio teritorija uz pojas Gazu, ali da im je cilj prije svega pronaći i osloboditi taoce te pronaći i one koji su počinili napad prije sedam dana.
SAD je potvrdio da je uz granicu s Izraelom stiglo 2.000 američkih marinaca kao potpora.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz mngoih žanrova: popularne književnosti, bokeljologije, istorije, globalizma, psihologije, mitologije i knjiga za djecu.
Književni klub knjigomrzaca sjajna je komedija autorke Grečen Entoni. Čim je ostala bez Eliota, harizmatičnog suvlasnika knjižare Iznad duge, bezdušna poslovna partnerka Irma odlučuje da ušuškau knjižaru proda građevinskim investitorima. Međutim, ta odluka užasnula je njene kćeri kao i Toma, Eliotovog parntera. Oni će se udružiti da sačuvaju knjižaru po svaku cijenu pa će moraju da se služe i ogovaranjima, stinim sabotažama, kao i zabijanjem noseva u tuđe poslove. Prepun humora, porodičnih spletki i stvarnh preporuka za čitanje ova knjiga je idealno rješenje za dobro raspoloženje. Izdavač je Laguna.
Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor Istorije bokeljskog pomorstva, Predrag V. Kovačević nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore… Izdavač je Knjižara So.
Knez Mihailo knjiga je koja je nastala kao plod uspomena Mihailovog nekadašnjeg sekretara Milana Đ. Milićevića. Njegova namjera nije bila da stavlja akcenat na dinastiju Obrenoviće, već da se osvijetli slika ovog rijetkog Srbina. Bilješke iz knjige nastale su tako što se Milićević prisjećao mnogih Mihajlovih razgovora sa raznim ličnostima,. Poslije smrti kneza Miloša, njegovi susreti sa Mihailom su postajali sve češći, pa se i sam sa njim počeo upuštati u razgovore na mnoge teme. Ti razgovori su očigledno bili na obostrano zadovoljstvo jer je vrlo brzo Milićević postavljen za sekretara keneževe kancelarije. Izdval je Talija.
Novi svetski poredak djelo je Šon Stouna, skeptika po pitanju globalizacije. Svojim dokumentarnim filmovima, javnim nastupima i ovom knjigom dao je doprinos borbi protiv nastanka svijeta u kojem bi kontrola zamijenila suverenitet i lične slobode. Rasvetljavanje veze između univerziteta, vlade i krupnog biznisa nam omogućava da shvatimo pravi cilj stvaranja takozvane svjetske vlade koja bi umjesto nacionalnih država upravljala međunarodnim pravom i finansijskim tokovima stvarajući Novi svjetski poredak kao sredstvu oživljavanje imperije ujedinjene Amerike i Velike Britanije. Izdavač je Hoplit.
Karakter Samuila Smajlsa knjiga je čija tajna uspjeha kod čitalaca ne leži samo u činjenici daje nastala iz pera jednog od najboljih pisaca moderne Engleske, nego i u zbirci dragocjenih slika i primjera, pozajmljenih iz istorije cijelog svijeta. Izdavač je Talija.
Rečnik slovenske mitologije knjiga je Tamare Lujak. Vrijeme nastanka slovenskih mitova nam je nepoznato. Veze koje vladaju između slovenskih bogova nisu pouzdane, a ne možemo se potpuno osloniti ni na izvore iz kojih crpimo znanja. Zato je ovaj Rečnik dat u vidu priča, predanja i legendi. Zasnovana na poznatim mitovima i narodnim vjerovanjima ova knjiga stvara podsticajnu mrežu satkanu od praiskonskih slika o onome što nas okružuje. U ovaj čarobni svijet svojim predivnim ilustracijama uvodi nas Marina Kicušić, pružajući nam ideju o prvobitnim likovnim predstavama. Izdavač je Laguna.
Treasure Island knjiga je za mlađe čitaoce iz popularne edicije Read inEnglish, nastala prema čuvenoj priči Roberta Luisa Stivensona. Tekst su adaptirali i preuredili nastavnici u želji da se čitanje najvećih svjetskih klasika učini lakšim. Sjajne ilustracije omogućavaju momentalno razumijevanje a u knjizi se nalazi i englesko-srpski rječnik koji olakšava čitanje i pamćenje osnovnih riječi. Mlađi čitaoci će se sa zadovoljstvom ukrcati na brod Hispanjola zajedno sa Džimom Hokinsom i krenuti u potragu za blagom. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Mediteranska komedija Živi i zdravi, reditelja i scenariste Ivana Marinovića, svjetsku premijeru imaće u okviru filmskog festivala u Talinu, koji će biti održan od 3. do 19. novembra, objavljeno je na sajtu festivala.
U filmu su vjenčanje, tradicija, običaj, ali i sukob novog i starog u prelijepom ambijentu primorja Crne Gore, prikazani kroz dinamičan i komplikovan odnos mlade koja odustaje od udaje i mladoženje koji je na insistiranje oca primoran na taj čin.
Selektor filmskog festivala u Talinu Edvinas Pukšta rekao je da je film Živi i zdravi dirljiva i eksplozivna crnogorska komedija.
“Ne govori samo o vjenčanju, već dočarava šarm tradicije koji se ironično miješa sa strogim društvenim pravilima, autentičnim lokalnim pjesmama i suludim običajima tokom porodičnih okupljanja”, rekao je Pukšta.
Iz Portonovog su saopštili da je Marinović vjerovatno jedini Crnogorac koji je sposoban da iz nesreće, sebičnosti, zavisti, bolesti, alkoholizma i pokvarenosti izvuče nevjerovatnu i “urnebesnu” priču.
Navodi se da je Marinovićeva debitantska komedija “Igla ispod praga” bila na više od 50 festivala i uspostavila balkanski standard za komediju.
“Ovo je vješto napisana drama, koja je okupila impresivan broj talentovanih i nagrađivanih filmskih zvijezda, koja donosi vesele obrte, čudnovate i apsurdne šale, neprikladne situacije, kao i igru lažnih osmijeha“, kaže se u saopštenju.
Marinović je rekao da mu je drago što će film Živi i zdravi imati premijeru na prestižnom filmskom festival u Talinu.
Živi i zdravi – film Ivana Marinovića
“Publika će imati priliku da se susretne ne samo sa mentalitetom našeg podneblja, već i sa filmom koji je punokrvna komedija, kakva može da nikne samo u ovom dijelu Evrope”, rekao je Marinović.
On je kazao da se trudio da, osim humora koji proizilazi iz mentaliteta i običaja crnogorskog kraja, ponudi i uvid u ideološki jaz unutar porodice, kao i u neke od suštinskih problema svoje generacije.
“Vjerujem da ovaj film ima univerzalni karakter u kome se svi mogu prepoznati“, kazao je Marinović.
Glumačku ekipu filma čine Mirjana Joković, Tihana Lazović, Goran Bogdan, Snježana Sinovčić Šiškov, Momčilo Pićurić, Goran Slavić, Dejan Đonović, Dragana Dabović i drugi.
Film je sniman u Crnoj Gori na poluostrvu Luštica i Portonovom.
Navodi se da je film Živi i zdravi većinski crnogorski, ali je u pitanju ko-podukcija sa još pet država.
“Partneri su Adriatic Western iz Crne Gore, Sense Production iz Srbije, Analog Vision iz Češke, Kinorama iz Hrvatske, Krug Film iz Severene Makedonije i Spok Film iz Slovenije”, kaže se u saopštenju.
Živi i zdravi – film Ivana Marinovića
Dodaje se da su film podržali Filmski centar Crne Gore, Radio Televizija Crne Gore, Opština Herceg Novi, Portonovi rizort, Turistička organizacija Herceg Novi, Filmski centar Srbije, Češki filmski fond, Hrvatski audiovizuelni centar, Filmska agencija Severne Makedonije, Slovenski filmski centar, Eurimages, Kreativna Evropa MEDIA i See Cinema Network.
U saopštenju se ističe da je film Živi i zdravi već u toku faze razvoja projekta osvojio dvije nagrade: Krzysztof Kieslowski za najbolji scenario na Kanskom festivalu i Excelence Award u okviru Sarajevskog Filmskog festivala.
Festival Black Nights Talin je festival A kategorije, a poznat je i kao najveći filmski market na sjeveru Evrope.
Premijera filma se očekuje početkom naredne godine.
