Ulcinj, grad od 26 hiljada stanovnika u Crnoj Gori na samoj granici s Albanijom, ovih dana trese nogometna groznica, iako u ovom gradu nogomet nikad u povijesti nije igrao neku bitniju ulogu.
Ono što je nogometne fanatike ponukalo da dođu na ulice i naprave spektakularan vatromet je dolazak Hajdukove nogometne legende Ivana Gudelja iz Splita, i to u društvu prijatelja, nogometaša Hajduka koji su među prvima stigli u Ulcinj na druženje nogometnih legendi jugoslavenskog nogometa iz osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Druženje će trajati puna tri dana, a u okviru susreta će biti prikazan i film “Ivanova igra” koji će osim u dvorani sa 700 mjesta biti prikazivan u isto vrijeme i na glavnom trgu u Ulcinju.
“Ja sam osvajao i zlatne olimpijske medalje i sva čuda ovog svijeta, ali ovo nisam doživio” rekao je Deni Lušić, naš proslavljeni vaterpolist kada je vidio policijska kola koja su autobus iz Splita sa Gudeljevim prijateljima i suigračima među kojima je i on dopratili do centra grada uz rotacijska svjetla.
U autobusu su se cijelo vrijem zezali i dogovštine pričali Ivo Jerolimov, Nikica Cukrov, Vjeran Simunić, Mladen Mladenović, Dragan Skočić, Milan Petrović Rico, Duško Radović i ostali.
Odakle ova simbioza bijelo-bijele boje s Poljuda i Kandtride, u jednom autobusu?
Jednostavno, Riječani su došli sa svojima automobilima do Dugopolja gdje su se prije naplatnih kućica urkcali u Gudeljevi autobus koji je je krenuo sa Duilova.
Pavla Pevdonovića, čovjeka koji je sve ovo mjesecima organizirao još nisam vidio jer je u bašti hotela “Palata Venezia” gdje smo odsjeli praiv mali festival raznih pjesama, ali koliko vidimo Šurjak, Simunić i Jerolimov nekako najbolje provlače dalmatinske pjesme i dobro brane boje Dalmacije orjentirani više na pjesmu nego na bogatu trpezu uz zidne i svijeće starog grada.
Iz Sarajeva je došla delegacija igrača Željezničara i Sarajeva, Slobode iz Tuzle iz tih godina, a već smo vidjeli Mehmeda Baždarevića, Faruka Hadžibegića, Predraga Pašića, Husrefa Musemića, Envera Hadžiabdića, Dževada Šećerbegovića, Mirsada Fazlagića i ostale.
Iz Beograda se očekuju sutra igrači Zvezde i Partizana, a Hajdukovci će biti kadrovski ojačani dolaskom Vanča Balevskog, Dušana Pešića i Miloša Bursaća.
Austrian Airlines najavio je pokretanje nove sezonske linije na relaciji Beč – Tivat.
Kako prenosi portal Ex YU Aviation, letovi će se odvijati tri puta sedmično od 13. maja, svakog ponedjeljka, srijede i subote.
Podsjećaju da je prvobitno planirano da operacije između dva grada počnu ove godine.
Pokretanjem ove linije Tivat postaje druga austrijska destinacija u Crnoj Gori nakon Podgorice, a kompanija se na ovoj ruti ne suočava sa direktnom konkurencijom.
Karte su već sada dostupne za kupovinu putem web stranice aviokompanije.
Austrian Airlines je u saopštenju naveo da ruta do Tivta, zajedno sa još nekoliko novih evropskih dodataka, dolazi nakon uspješne ljetnje sezone i “dobro rezervisane” zime, prenosi portal.
“Bulo je bačeno davne 1972. godine i jos uvijek nije udarilo o špondu“
Povodom 50 godina od osnivanja Bućarskog kluba „Palma“ iz Donje Lastve, u Muzeju i galeriji Tivat u četvrtak je otvorena multimedijalnu izložba koja svjedoči o bogatoj istoriji i uspjesima kluba i njegovih članova.
Na prizemlju galerijskog prostora izloženo je četrdesetak fotografija, dio pehara i medalja, dio arhivske dokumentacije o osnivanju kluba, i promovisana knjiga Bućarski klub „Palma“ – Više od igre. Premijerno je prikazan dokumentarni film o jubileju 50 godina kluba.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić, istakla je da je po Programu zaštite kulturnih dobara podržana identifikacija elemenata nematerijalne kulturne baštine na području Crne Gore, među 18 identifikovanih objekata sa područja Tivta našla se tradicionalna vještina bućanja.
Ispred BK „Palma“ prisutnima se obratio Zvonko Dubravčić, koji se zahvalio pojedincima koji su doprinjeli da se ovaj projekat realizuje kao i sponzorima.
50 godina BK Palma
„Kao rezultat zajeničkog angažovanja ljubitelja bućanja, naših sponzora, odnosno ljudi koji su prepoznali značaj ovog sporta i očuvanja kulturne tradicije Tivta i Tivćana nastala je ova monografija Bućarski klub „Palma“ – Više od igre, kao i dokumentarini filim i ove predivne fotografije koje nas okružuju.
Stranice Monografije pričaju predivnu priču, priču o rađanju i životu amaterskog sportskog kluba, ali to nije samo priča o bucarskom klubu Palma, to je priča o načinu života starsojedilaca našega grada, priča o tome kako se ljubav prema sportu, ali i prema prijateljima, komšijama i ljudima prenosi sa oca na sina sa đeda na unuka. Zato sam siguran da ćete uživati listajući stranice ove monografije.
Što bi jedan moj kolega rekao bulo je bačeno davne 1972. godine i jos uvijek nije udarilo o špondu“ – poručio je Dubravčić.
Predsjednik kluba Niko I. Stjepčević poručio je da je klub u godini velikog jubileja, uspijo ostvariti i najbolje rezultate u povjesti.
„Mislim da ništa nije slučajno, tako imamo svjetskog omladinskog prvaka, naši igrači su samo sa dva svjetska prvenstva prije nekoliko dana donjeli pet medalja, osvojili smo Olimpijadu, šampioni smo Crne Gore a u Ligi šampiona smo došli među osam ekipa, i još mnogo toga na brojnim turnirima.
Želim vam kazati da kada jedan amaterski sportski klub postoji pedeset godina u kontinuitetu, postavlja se pitanje što ga je učinilo trajnim i uspješnim sve te protekle godine. Entuzijazam je na početku prisutan u svim klubovima, ali nije uslov da bi oni opstali i godinama povećavali broj članova, a u slučaju bućarskog kluba „Palma“, članstvo se prenosilo čak i kao porodična titula.
BK Palma proslava 50 godina
Pored bogatog istorijata kluba koji je i u najtežim godinama ratnih previranja uspio da istraje, očigledno je da ga održavaju uvijek živi takmičarski duh, strast za igrom i druženjem. Mnogi su se igrači zaklinjali da će osvojiti titulu „za inat“ i igrali „kao da se igra u sto hiljada eura“.
Moramo se prisjetiti da je naše igralište nastalo dobrovoljnim radom članova entuzijasta i ulaganjem svojih sredstava, naših predaka i hvala im što su imali viziju.
50 godina BK Palma
Na poznatom zogu koji gleda na lastovsku rivu i palme, i do današnjih dana, okupljaju se igrači i gledaoci od najmlađih do najstarijih uzrasta. Malo koji unuk koji je gledao svoga djeda, ili sin oca, nije poželio da odmjeri svoje snage sa protivnicima iz drugih klubova, a neki su postali i olimpijski prvaci i nosioci medalja i priznanja, o čemu svjedoče brojne fotografije koje se mogu naći na stranicama koje su ispred vas. Svako od njih će reći da mu je čast i zadovoljstvo da bude dio ekipe koja okuplja i uveseljava Lastovljane i sve ljubitelje ovog sporta, a pogotovo ako je uspio da proslavi ime BK „Palma“ izvan granica Crne Gore.
Kada se pogledaju svi arhivski dokumenti i saberu sjećanja nekadašnjih i sadašnjih članova kluba „Palma“, postaje jasnije zašto je ova igra „više od igre“, spoj dobrih namjera, tradicije i takmičarskog duha koji se prenosi decenijama“ – kazao je Stjepčević.
Izložbu je otvorio presjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je čestitao jubilej članovima kluba, a posebno se zahvalio Graciji Stjepčeviću svjetskom omladinskom prvaku, koji je sa dva posljednja prvenstva donio Crnoj Gori i klubu pet medalja.
“Bućanje u Tivtu je zaista više od igre, više od sporta i jednako životu onom mediteranskom, tivatskom… Ovih dana u ovim vitrinama naći će se i novi tivatski bućarski suvenir koji će Opština Tivat predstaviti” – kazao je Komnenović.
50 godina BK Palma
Pogledajte dokumentarac
Premijerno je prikazan Dokumentarni film o klubu autora Radoja Milića, Nikole Dončića i Miroslava Marušića u produkciji Kotor TV i Boka News-a izazvalo je posebnu pažnju brojnih posjetilaca, članova i igrača kluba. Pogledajte film…
Berlin (dpa) – Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) apelovala je na Tursku i Mađarsku da konačno podrže ulazak Švedske i Finske u NATO.
Na samitu NATO u Madridu, obje zemlje su se letos obavezale da neće stajati na putu učlanjenju dve skandinavske države u savez.
“I to sada treba i da se desi,” rekla je Berbokova u četvrtak posle sastanka sa novim švedskim kolegom Tobijasom Bilstromom (Tobias Billström) u Berlinu.
Berbokova je istakla da je Njemačka jedna od prvih zemalja koja je podržala zahtjev za članstvo Švedske i Finske. Od tada je vlada ohrabrivala druge zemlje NATO da učine isto, što je 28 od 30 članica i uradilo.
“Nećemo posustati u ovoj nameri,” rekla je Berbokova. Važno je, dodala je, da “do kraja godine, za bezbednost svih nas, zajedno ratifikujemo njihovo članstvo.”
Sastanak turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana i novog švedskog premijera Ulfa Kristersona (Kristersson) prošlog utorka u Ankari nije doneo pomak. Krajem novembra u Stokholmu treba da se održi novi švedsko-finsko-turski sastanak.
Turska optužuje Švedsku i Finsku da u Siriji podržavaju kurdsku Jedinicu za zaštitu naroda (JPG). Ankara JPG smatra izdankom zabranjene Radničke partije Kurdistana PKK i “terorističkom organizacijom.” Erdogan zahteva i izručenje navodnih “terorista.”
Bilstrom je naglasio da “Švedska marljivo radi na brzom i glatkom pristupanju u NATO, ali i da se zakonski i organizacioni kriterijumi moraju poštovati.”
Kristersonova poseta Ankari pokazala je “da još ima mnogo prostora za dijalog,” koji se mora voditi na najvišem nivou. Bilstrom kao novi ministar spoljnih poslova Švedske takođe namerava da otputuje u Ankaru.
Novi turistički proizvod za Dubrovnik, Kotor i Mostar “Plava propusnica – Blue Pass” predstavljen je u četvrtak u Dubrovniku, u sklopu završne konferencije 1,7 miliona eura vrijednog prekograničnog projekta „Otkrivanje prekogranične vodene bioraznolikosti – EXChAngE”.
Projekt je podržan u okviru Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020. Ukupni proračun projekta je 1,7 milona eura, uz sufinanciranje EU od 1,4 miliona eura. Projekt je započeo 15. avgusta 2020. godine i trajao je 27 mjeseci.
Nakon 27 mjeseci provedbe predstavljen je glavni rezultat: novi turistički proizvod – Plava propusnica (engl. Blue Pass) koji omogućuje posjete uz popuste novim tematskim rutama s poboljšanom infrastrukturom: Akvarij Dubrovnik (Hrvatska), Kotor i Akvarijum Boka (Crna Gora), Vodena staza Hutovo Blato i Vodena staza Mostar (Bosna i Hercegovina) i privlači više turista u ovo područje.
Voditelj projekta EXChAngE (Explore Cross-border Aquatic Biodiversity) Nenad Antolović s Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku rekao je kako „Plava propusnica” povezuje više turističkih lokacija u tri grada na UNESCO-ovom popisu.
“Dubrovnik, Kotor i Mostar su relativno blizu i turisti ih rado obilaze. Uz to smo razvili i mobilnu aplikaciju, interaktivni vodič kroz tri grada na šest jezika. Iz projekta je Institut dobio pola milijuna eura, od čega je u dubrovački Akvarij uloženo 300 tisuća eura za tri velika bazena koja su prije bila ukopana”, izjavio je Antolović.
Plava kartica – foto HINA
Ramiz Pašić iz Turističke zajednice (TZ) Hercegovačko-neretvanskog kantona istaknuo je kako je iz projekta sa 150 tisuća eura obnovljena Gradska banja u Mostaru, dok je TZ zbog inflacije i pandemije dodao još 43 tisuće eura s PDV-om.
“Gradska banja bila je u derutnom stanju, iako je redovno koriste plivački klubovi. Sad će opet zasjati u punom sjaju, a bit će uvrštena i na mostarsku Plavu stazu, s drugim spomenicima pored rijeke Neretve. S ‘Plavom propusnicom’ turisti mogu s popustom obići Tekiju u Blagaju, u Mostaru Karađoz-begovu džamiju i ostale muzeje te Park prirode Hutovo Blato”, naveo je Pašić.
Mirko Đurović s Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore rekao je kako je sredstvima iz projekta dopunjen Akvarijum Boka u Kotoru s dva nova bazena i novom postavom organizama iz Jadranskom moru.
“Uz to smo u dvorištu postavili interaktivne panele, gdje posjetitelji mogu dodatno naučiti o značaju biološke raznolikosti i problemima Jadranskog mora. Nadam se da će ‘Plava propusnica’ doprinijeti mobilnosti turista između tri grada”, istaknuo je Đurović.
Plava kartica
Dubrovački Akvarij u Tvrđavi svetog Ivana u martu je ponovno otvoren nakon 18 mjeseci obnove kroz projekt EXChAngE, u sklopu kojeg su obnovljena tri velika bazena i osmišljena ekološka edukacija za djecu.
“Plava propusnica” je dostupna na prodajnim mjestima partnera projekta EXChAngE.
U Herceg Novom (12. 11.), Tivtu (13. 11.) i Kotoru (14. 11.) održaće se promocija serije o slavnoj istoriji Boke Kotorske i pretpremijerne projekcije pojedinih epizoda
Dokumentarna serija „Boka pomorska“ koja se trenutno premijerno emituje na nacionalnom javnom servisu Radio-televiziji Crne Gore, biće tokom predstojećeg vikenda bliže predstavljena publici u tri grada Boke Kotorske. Promocije će se održati u Herceg Novom, u subotu, 12. novembra u Dvorani „Park“ sa početkom u 19 časova, u Tivtu u nedjelju 13. novembra u Muzeju i galeriji Tivat u 19 sati, te u Kotoru, u ponedjeljak, 14. novembra, u Kinu „Boka“ sa početkom u 18.30 časova.
Ovom prilikom publika će moći da pretpremijerno pogleda i po jednu epizodu serije koja još nije prikazana na RTCG, a tematski je vezana za dotične gradove. U Herceg Novom će tako biti prikazana epizoda o admiralu Marku Vojnoviću (1750-1807), u Tivtu o kapetanu Iliji Damjanoviću (1868-1953), a u Kotoru epizoda posvećena kapetanu Milošu Vukasoviću (1842-1908). Na promocijama će govoriti i članovi autorskog tima serije „Boka Pomorska“: autor koncepta, koscenarista i reditelj Rastko Šejić, scenarista i voditelj Siniša Luković i izvršni producent Željko Komnenović.
Rastko Šejić
Dokumentarna TV serija „Boka pomorska“ u produkciji NVO Matica Boke iz Tivta i Udruženja „Šta hoćeš“ iz Beograda, sadrži jedanaest 45-minutnih epizoda posvećenih nekima od najznamenitijih pomoraca, brodovlasnika, pomorskih ratnika ili pomorskih preduzetnika, rodom ili djelom iz Boke. „Boka Pomorska“ kroz storije o sudbinama i karijerama ukupno 12 ovih proslavljenih ličnosti, koje su presudno uticale na tokove svjetske istorije, gledaoca vodi na uzbudljiv, dinamičan i interesantnan put kroz bokeške muzeje, arhive, mjesta istorijskih dešavanja, kroz duhovnu i prirodnu zaostavštinu Boke Kotorske. Putem sačuvanih starih dokumenata, slika, karti, fotografija i raznih artefakata, serija priča o dijelu prebogate pomorske baštine jedinog fjorda na Mediteranu. O istoriji svjedoči više od 50 relevantnih sagovornika – od istoričara, arheologa, muzejskih eksperata, književnika, istoričara umjetnosti, sveštenika, etnologa, samih pomoraca ili potomaka nekih od slavnih bokeljskih kapetana. Sve to bilježi i spektakularno kadriranje kinematografskog snimateljskog tria pod palicom veterana Časlava Petrovića, te direktora fotografije Aleksandra Kalezića i Marka Ristića. U modernom dizajnerskom ruhu, djelu akademskog slikara Zorana Mujbegovića sa Bjelila, uz animiranu kompjuterski generisanu info-grafiku, obilje arhivske građe i ilustracija iz prošlih vremena dobija pitkost i simbolizam svojstvenu internet generaciji. Autorska posebno komponovana muzika Vladimira Lešića cjelokupnom djelu zadaje ritam. U izradi serije ostvarena je saradnja sa brojnim institucijama koje se bave čuvanjem baštine pomorske istorije u zemlji i svijetu, uključujući Pomorski muzej Argentine, Istorijski arhiv Trsta, Pomorski muzej „Sergej Mašera“ Piran i mnogim drugima. Serija donosi do sada neviđen prikaz nekih od najupečatljivih i naznačajnijih ličnosti iz istorije pomorstva Boke u periodu od sredine 17. do kraja 20.vijeka.
Boka Pomorska
„Izuzetno sam srećan što ćemo „Boku pomorsku“ u neposrednom kontaktu, na promocijama u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru, moći da predstavimo mojim sumještanima u Boki – ljudima koji neposredno baštine tematiku ove serije i koji nesumnjivo, najbolje i poznaju ono što smo mi nastojali da prenesemo u televizijski format. Sud i utisci ove publike su meni, kao jednom od autora serije, i najrelevantniji, te stoga sa nestrpljenjem i radošću očekujem ove naše susrete sa javnošću u tri bokeška grada.“- istakao je scenarista i voditelj serije, novinar i publicista iz Tivta, Siniša Luković.
Sinisa Lukovic – sa snimanja
„Generacije Bokelja živele se s morem i od mora, i izgradile su globalno poznatu pomorsku tradiciju, pa je pre svega velika čast dobiti priliku da se bavimo ovom temom. Veliki broj sagovornika, vrhunskih intelektualaca današnje Boke, je bio presudan da dobijemo dinamičnu i živu kinematografsku formu. Televizija je medij koji osim piplmetara nema feedback, pa je uvek radost svoja dela predstaviti pred publikom uživo, posebno kada je čine potomci onih slavnih pomoraca rad koji su izgradili lepotu gradova pomorske Boke Kotorske.“ – naglasio je reditelj serije Rastko Šejić iz Udruženja „Šta hoćeš“.
Serija „Boka pomorska“ emituje se premijerno počev 6.novembra, jednom nedjeljno na Drugom programu RTCG-a, sa reprizama na satelitskom kanalu javnog servisa.
Autor koncepta, reditelj: Rastko Šejić; scenarista, novinar: Siniša Luković; izvršni producent: Željko Komnenović; kompozitor: Vladimir Lešić; kinematografi: Časlav Petrović, Aleksandar Kalezić, Marko Ristić; dizajner: Zoran Mujbegović; spiker: Aleksandar Novaković
Mještani Lepetana kod Tivta ponovno su danas u pet minuta prije 12 časova blokirali saobraćaj na Jadranskoj magistrali na lokalitetu Luka u Lepetanima.
Oni to rade već drugi put za redom iz protesra zbog toga što država već desetak godina ne donosi Detaljni urbanistički plan za to naselje čime je blokirana svaka mogućnost legalne gradnje na području Lepetana.
Protest mještana Lepetana
Mještani zbog toga ne mogu valorizovati svoja imanja, niti rješavati egzistencijalna pitanja poput gradnje novih kuća. Sa druge strane, zbog nepostojanja planske dokumentacije, i Opštini Tivat su “vezane ruke” pa lokalna uprava u Lepetanima ne može da gradi nikakvu novu infrastrukturu i javne objekte.
Protestno olupljanje nekoliko desetina mještana Lepetana i blokadu magistrale koje je trajalo sat vremena, obezbjeđivali su pripadnici policije, kao što je to bio slučaj i prošle sedmice kada je održan prvi njihov ovakav protest.
Mještane je podržao i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović (NO)koji je i sam došao na mjesto protesta.
Protest mještana Lepetana
On je poručio da i Opština Tivat apeluje na Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da pod hitno počne da rješava problem nedostatka DUP-a za Lepetane jer nedostatak planske dokumentacije ugrožava prava mještana i spriječava normalan razvoj tog dijela Tivta.
Turistička organizacija opštine Tivat, u saradnji sa Nacionalnom Turističkom organizacijom Crne Gore, lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom, predstavila je turističku ponudu Tivta na 43. Svjetskoj berzi putovanja WTM 2022. (World Travel Market), koja se održala u periodu od 7. do 9. novembra, u Londonu.
Tokom sajma WTM u Londonu, održani su brojni sastanci sa predstavnicima marketinških agencija, medija i turoperatora. Turistička organizacija Tivat uzela je učešće na sastancima gdje se razgovaralo o promociji destinacije na ovom tržistu u narednoj godini.
Odlučujući faktor za jednog turistu prilikom odabira destinacije, jeste upravo saobraćajna povezanost. S tim u vezi Jet2Com je u narednoj godini najavio otvaranje direktne linije Mančester- Tivat koja će saobraćati od početka maja do kraja oktobra 2023.g, što će doprinjeti rastu turističkog prometa iz Velike Britanije, koja se u ovom trenutku nalazi među prvih 5 kada su noćenja sa ovog tržišta u pitanju. Za prvih 9 mjeseci, turisti iz Velike Britanije imali su 7 699 dolazaka i ostvarili 71 352 noćenja.
Turističke organizacije Tivta, Kotora, i Herceg Novog su ove godine imali izuzetno uspješnu marketinšku kampanju na kanalima turoperatora Jet2Holidays, te je na sajmu razgovarano o saradnji i tokom naredne godine.
Brojni predstavnici medija su iskazali interesovanje za aktivnosti koje Tivat realizuje u procesu pristupa programu Green Destinations i praćenju standarda GSTC-a (Globalnog savjeta za održivi razvoj turizma) jer je u okviru samog sajma organizovan značajan broj panela i diskusuja na temu odgovornog turizma i daljih pravaca razvoja destinacija nakon krize izazvane pandemijom virusa Covid 19.
Prema najnovijem WTM Industry Report-u koji je predstavljen na ovogodišnjem sajmu stručnjaci za turizam i putovanja ističu da ne očekuju da će Covid-19 uticati na poslovne aktivnosti sljedeće godine. Samo 5 % donosilaca odluka o putovanjima i turizmu koji su anketirani za izvještaj WTM reklo je da bi potencijalno povećanje stope Covid-19 negativno utjecalo na njihovo poslovanje u 2023. godini. Umjesto toga, glavna briga za 45 posto ispitanika bili su troškovi života, za koje su rekli da će vjerovatno negativno uticati na njihovo poslovanje u 2023. Sljedeće na listi bila je cijena benzina (13 posto), rusko-ukrajinski rat (12 posto), cijene energenata (10 posto) i strah od haosa na aerodromima (4 posto).
Posebnu pažnju medija privukli su i noviteti u ponudi, a Tivat je grad koji konstantno napreduje i danas se ubraja u svjetski poznate destinacije, te očekujemo nastavak rasta pozitivnih turističkih trendova.
NVO Rozeta iz Kotora organizovala je kreativne radionice i promociju stvaralaštva mladih osoba sa invaliditetom u izradi dobrotske čipke. Radionicu vodi Milena Mila Moškov, asistentkinja Slađana Vučetić i Stojanka Pićan, znakovni tumač.
Dobrotska čipka je dio nematerijalne kulturne baštine Crne Gore od 2013. godine. Radionice su organizovane u prostorijama JU Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“.
Projekat čiji je naziv „Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“, finansira Opština Kotor.
– Ideja projekta je bazirana na analizi stanja mladih OSI na području opštine Kotor, koje ukazuje na nedovoljno uključivanje mladih sa invaliditetom u dešavanja u društvenoj zajednici. Glavni cilj jeste doprinos poboljšanju kvaliteta života djece i mladih osoba sa invaliditetom i njihovom aktivnijem učešću i uključenosti u društvenu zajednicu. Glavne projektne aktivnosti će se odvijati kroz kreativne radionice izrade dobrotske čipke.
Dobrotska čipka Mila Moškov – foto Boka News
Implementacija projekta “Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“ je planirana da traje šest mjeseci, a realizovaće se kroz projektne aktivnosti – saopštili su organizatori.
U okviru projekta, kao završna manifestacija biće organizovana izložba radova koje su izradili polaznici radionice tehnikom dobrotske čipke.
Superjahta Amadea, vrijedna 325 milijuna dolara, prisilno je usidrena u luci San Diega još od juna. Ima čak šest paluba, a vlasnik joj je sankcionirani ruski oligarh blizak Putinu, trgovac zlatom i dijamanantima Sulejman Kerimov. Na brodu su, među ostalim, dva dječja klavira, bazeni od mozaika, Fabergéova jaja iz riznice ruske carske obitelji kao dekoracija u brodskom salonu… Sve je to sada briga američkih poreznih obveznika, piše Bloomberg.
Zaplijenjene ruske superjahte zahtijevaju puno brige, jer ih nije moguće usidriti i konzervirati dok ne završi rat u Ukrajini. Njihovi motor i drugi metalni dijelovi hrđaju, neaktivna klimatizacija uzrokuje plijesan po kabinama, održavanje svih brodskih sustava – od desalinizatora do pumpi – mora se redovito odrađivati. Brod se mora prati makar jednom tjedno kako bi se oprala sol i prljavština i time izbjeglo višemilijunsko ponovno bojanje, prenosi Slobodna Dalmacija.
Uz nadzor vezova i konopa, podmazivanje i druge najnužnije poslove, takav brod koji obično broji 30-ak članova posade i dalje iziskuje na dužnosti (i na punoj plaći) barem njih pola. Osiguravajuće kuće zahtijevaju redovito održavanje, a plaćanje police koja brod štiti od potonuća, poplave ili požara dodatna je ogromna stavka. Pridoda li se tome lučke naknade koje za takva plovila u SAD-u iznose gotovo 1000 dolara dnevno, godišnji trošak držanja ruske tajkunske jahte na vezu u američkoj luci iznosi otprilike 10 milijuna dolara.
Kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači, superjahte ruskih tajkuna bježale su u sigurne vode diljem svijeta, izvan dosega sankcija. Isključivale su transpondere kako im se ne bi moglo pratiti kretanje, koristile kodove za prikrivanje identiteta vlasnika i putnika…
Kad su agenti FBI-a presreli rusku megajahtu Amadeu u Los Angelesu ni slutili nisu kakve će troškove američkim poreznim obveznicima time navući na vrat, baš kao ni drugim zapljenama sličnih brodova. Nakon sudskih bitaka za dokazivanje vlasništva nad istima, jer uglavnom su registrirane u svjetskim poreznim oazama poput Bermuda ili Kajmanskih otoka, uslijedila je njihova privremena zapljena, no nitko nije baš vodio računa koliko će to na koncu koštati.
Megajahti poput Amadee, duljih od 80 metara, na svijetu je manje od 200, no Rusi ih od toga imaju barem 30-ak. Od početka rata u Ukrajini zaplijenjeno ih je pola: dvije su uzaptili Španjolci, jedna je pala na otočju Antiqua i Barbuda, najmanje četiri su ulovili Talijani. Među onima u talijanskim lukama je i ona od 650 milijuna dolara, s dva heliodroma i bazenom, za koju se smatra da je osobno Putinova.
U Gibraltaru je zaskočena najveća jedrilica na svijetu, Sailing Yacht A Andreja Meljničenka, vrijedna 550 milijuna dolara, s jarbolom višim od Big Bena. ‘Amore Vero‘ šefa Rosnjefta Igora Sečina zamrznuta je u Francuskoj, a ‘Crescent‘ u Španjolskoj. Njemačka je u svojim lukama zadržala megajahtu Dilbar od 512 stopa i 600 milijuna dolara sankcioniranog ruskog milijardera Alishera Usmanova… Ukupna vrijednost zaplijenjenih ruskih megabrodova, prema Bloomberg Newsu, iznosi najmanje 4 milijarde dolara.
Zapadna potraga za ovim skupim igračkama dekadentnih Putinovih povlaštenika izgledala je u samome začetku kao nedvosmislen čin pravde, s obzirom na smrt i razaranje koje su ruske trupe sijale u Ukrajini, dok su moskovski bogataši s hostesama na njihovim palubama sunčali svoje izvaljene trbuhe.
No, ti perverzni statusni simboli ruskih milijardera sad porezne obveznike zemalja u kojima su prisilno vezani basnoslovno koštaju. Nije tajna da se izniman trošak održavanja takvih plovila odavno naziva ‘porezom na taštinu‘, s obzirom da njihov vlasnik godišnje za to izdvaja i do 15 posto njihove ukupne vrijednosti.
Kako će se riješiti ovaj financijski rebus? Čak i prema najkonzervativnijim procjenama, samo američka i talijanska vlada moraju izdvojiti najmanje 50 milijuna dolara godišnje za održavanje zaplijenjenih plovila iz ruske bogataške flote. Račune za to zasad ne mogu ispostaviti njihovim gazdama, makar lučki službenici u Francuskoj i Španjolskoj tvrde da će njihovi vlasnici naposljetku biti prisiljeni sve platiti, pod cijenu ovrhe.
Nedavno se u Barceloni dogodio i prvi presedan: nakon što vlasnik jedne superjahte nije želio platiti usluge veza i servisa u privatnom škveru, španjolski sud odobrio je na zahtjev tog brodogradilišta zapljenu plovila. Superjahtama Putinovih tajkuna ubrzo bi se, dakle, mogli razmetati neki drugi bogataši.
Ima i ideja da se zatočene ruske jahte, baš kao i vile, bankovne račune, pa čak i zamrznute rezerve središnje banke Rusije, preusmjeri i reinvestira u obnovu Ukrajine. Samo obnova uništenih ukrajinskih cesta, mostova, stambenih zgrada, domova, tvornica i energetske mreže procjenjuje se dosad ugrubo na 750 milijardi dolara. Model iskorištavanja zaplijenjene ruske imovine u tu svrhu, a bez derogiranja međunarodnih propisa o temeljnim vlasničkim pravima, biti će veliki izazov za američke i europske zakonodavce.
