Spasilački brod ‘Geo Barents’ Foto: Maurizio Debanne / Doctors Without Borders / Reuters
Italija, zagovornica oštre migracijske politike, primila je više od 500 migranata pošto je dopustila pristanak spasilačkim brodovima Geo Barents i Humanity 1 u lukama na jugu zemlje zbog loših vremenskih uvjeta na moru.
Brod Geo Barents, kojim upravljaju Liječnici bez granica (MSF) i na kojem je bilo 248 migranata, stigao je u Salerno u jugozapadnoj regiji Kampaniji, priopćio je MSF.
Humanity 1, još jedan spasilački brod kojim upravlja dobrotvorna organizacija SOS Humanity, pristao je u lučkom gradu Bariju nakon što su mu talijanske vlasti dale odobrenje.
Putovanje je bilo vrlo teško i brod se suočio s valovima do tri metra i jakim vjetrovima, objavio je SOS Humanity na Twitteru i potvrdio dolazak broda s 261 migrantom.
Brodovi koji spašavaju migrante na Sredozemnom moru izazov su za novu talijansku desničarsku vladu pod premijerkom Giorgiom Meloni.
Prošli mjesec je bilo napetosti sa susjednom Francuskom nakon što je Italija odbila prihvatiti brod koji je potom pristao u Francuskoj.
Odluka da se ovim brodovima dopusti pristanak u talijanskim lukama temeljila se na lošim vremenskim uvjetima i rizicima s kojima su se suočili migranti i posada na brodu, a ne na promjeni politike, rekli su izvori iz talijanskog ministarstva unutarnjih poslova.
Izvori su prozvali spasilačke brodove da olakšavaju ekonomskim migrantima dolazak do Italije te da idu na ruku trgovini ljudima.
Ministarstvo radi na novim propisima za zaštitu talijanskih granica i zaustavljanje krijumčara ljudi, dodali su.
Četrnaestogodišnji dječak, koji je putovao sam, helikopterom je prebačen iz Geo Barentsa na Siciliju jer je imao akutne bolove u trbuhu, priopćio je u petak MSF.
Na istom brodu je u srijedu rođena beba koja je kasnije s majkom i troje braće i sestara prebačena u Italiju.
Prethodno pomočeni i skuhani bakalar od oko ¾ kg, očistite i isjeckajte na komade te ribi dodajte 3/4 kg krompira izrezanog na ploške, 5 režnjeva češnjaka, pokrijte s 3 dl vode i 2 dl juhe od bakalara, 1 dl maslinova ulja.
Posolite i popaprite te sve skupa kuvajte dok krompir ne postane mek, a jelo se ugusti.
Prelijte tada s još 1 dl djevičanskog maslinova ulja i služite vruće, može i hladno. Tradicionalni recept.
Građanska lista Narod pobjeđuje poziva pravosudne organe da hitno sankcionišu prijetnje porodici novinara Vijesti Siniše Lukovića.
Poručili su da sljedbenici palog DPS režima i ideološki zaslijepljeni pojedinci ne biraju riječi i sredstva da se obračunaju sa svima onima koji se ne uklapaju u njihove “izopačene svjetonazore”, posebno nakon zadnjeg izbornog poraza u Tivtu.
“Povodom najnovijih šovinističkih ispada i nasrtaja na porodicu novinara Siniše Lukovića i predsjednika Bokeškog foruma, Andriju Petkovića građanska lista “Narod pobjeđuje“ poziva policiju i nadležno tužilaštvo da hitno rasvijetle ove događaje i kazne počinioce.”, navodi se u saopštenju Građanske liste Narod pobjeđuje.
Navode da se po društvenim mrežama danima vodi orkestrirana kampanja protiv Lukovića i Petkovića koje nazivaju redovno pogrdnim imenima, upućuju im prijetnje, prave fotomontaže i svakodnevno truju mreže naprizemnijim izlivima govora mržnje i ksenofobije.
I sve to, kako kažu, dolazi iz onih političkih centara koji se žale na nekakvu ugroženost iz koje crpe materijalnu podršku drugih država i koji se tobože bore protiv nasljeđa devedesetih ne prezajući da brutalnim montažama i izmišljotinama podmeću nosiocima aktuelne vlasti u Tivtu i čak lažno prijavljuju tivatsku omladinu.
“Poslednji izliv govora mržnje prema maoljetnoj kćerci Siniše Lukovića koji nažalost dolazi od njenog školskog druga iz Tivta je za svaku osudu i žaljenje”, ističu iz te građanske liste.
Dodaju da prijeteće poruke sa fašističkom obojenošću koje je poslao toj djevojci shvataju kao direktne prijetnje svima koji Tivat doživljavaju kao grad svih njegovih građana, mjesto otvorenog srca za sve njegove ljude bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost.
Krajnje je, kako ističu, vrijeme da se izborimo sa ovakvim primitivizmom i pećinskim šovinizmom koji ne priliči tivatskoj sredini.
“Očekujemo od tivatske javnosti da složno osudi ovaj bezumni čin a od pravosudnih organa da najoštrije sankcionišu djelo koje unosi nemir među građane Tivta. Izražavamo podršku porodici Siniše Lukovića uz koju je vjerujemo čitav časni Tivat i ohrabrujemo ga da istraje na svom putu razotrikivanja izopačenosti i korupcionaških afera DPS i njegovh satelita”, zaključuje se u saopštenju.
U Tivtu i Kotoru uspješno je održan drugi Bokeški polumaraton. Bernard Wambua iz Kenije pobjednik je drugog Bokeškog polumaratona. On je stazu od Tivta do Kotora pretrčao za 1 sat i tri minuta. Peter Njuru iz Kenije bio je drugi a Celestin Ndimumana iz Burundija treci.
Zeljko Dabović je najbolji takmičar iz Crne Gore dok je najbolja takmičarka Slađana Pejović.
Trka je počela u 11 sati sa šetališta Pine u Tivtu i zvanično je otvorio predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
“Veliko mi je zadovoljstvo da otvorim drugi Bokeski polumaraton koji organizujemo sa puno entuzijazma. Zaista je lijepo vidjeti ovoliko takmicara iz 26 drazava. Nadam se da se lijepo osjecate u našem gradu. Mislim da ce nas i vrijeme poslužiiti. Zato uživajte u trci. Proglašavam otvorenim drugi Bokeški polumaraton” – rekao je Komnenović.
Bokeški polumaraton – foto CG News
Stazu dugu 21.1 km od Tivta do Kotora, istračao je i potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović.
“Mislim da je svakome u Crnoj Gori sada već jasno da smo stvorili vrhunski sportsko – turistički brend u Tivtu i Boki. U periodu prednovogodišnjih praznika mi pravimo vrhunski sportski događaj najbolji ovog tipa u Crnoj Gori. Zahvaljujući ovoj manifestaciji i njenoj masovnosti mi imamo u Tivtu u velikoj mjeri popunjene smještajne kapacitete“ istakao je Božović.
Bokeški polumaraton – foto CG News
Kristijan Sindik direktor trke kazao je da je drugo izdanje Bokeškog polumaratona više nego uspješno realizovano prvenstveno jer je zabilježen veliki rast u broju učesnika i posjećenosti manifestacije.
„Samo na polumaratonu učešće je uzelo oko 1200 takmičara iz 26 zemalja svijeta. Mislim i da je termin održavanja polumaratona pravi, jer ljudi vole da posjete Boku i tokom decembra. Sama staza pored toga što je brza i pogodna za postizanje rekorda, ona je i jako atraktivna jer se skoro pa cijelom trasom trči uz obalu mora“, istakao je Sindik.
Bokeški polumaraton – foto CG News
Naredne godine u Boki je planirano održavanje maratona za šta već sada imaju preko 150 prijavljenih takmičara, zaključio je Sindik.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević – foto Boka News
Turistička organizacija Tivat, kao prva destinacija u Crnoj Gori koja je pristupila programu Green Destinations, redovno sprovodi aktivnosti koje će uticati na efikasnije upravljanje destinacijom kroz unaprjeđenje kvaliteta prateći globalne standarde Globalnog savjeta za održivi turizam, implementiranim kroz kriterijume Green Destinations, kao akreditovane organizacije.
Tim povodom razgovarali smo sa direktoricom TO Tivat, Danicom Banjević, koja je pozvala cjelokupnu turističku privredu da krenu u proces dobijanja nekog ekološkog sertifikata.
„Mi radimo sa programom Green Destination, ali tu je mnogo i drugih ekoloških sertifikata, poput Travelife koji je akreditovan od Globalnog savjeta za održivi turistički razvoj. Zainteresovani turistički subjekti trebali bi obratiti pažnju na sertifikate koji imaju jasan proces revizije u samom postupku dobijanja sertifikata, a za pomoć se mogu obratiti i TO Tivat“ – kazala je Banjević.
Ona je poručila da TO Tivat planira ubrzo raspisati još jedan poziv za finasijsku podršku svima koji žele da krenu ovim putem.
„Dakle proces ekološkog sertifikovanja je proces, nije projekat, ne završava se, samo se nastavlja. Nagrada koji smo dobili ove godine Green Destinations Bronze Award važi dvije godine, mi moramo pokazati što smo unaprijedili u odnosu na revizorski izvještaj koji smo dobili, tako da već od januara nastavljamo sa lokalnom turističkom privredom i javnim preduzećima analizirati izvještaje revizora i na koji način to možemo unaprijediti u naredne dvije godine jer 2024. godine će biti revizija na terenu“- ističe Banjević.
TO Tivat – Green Destinations 2022.
Ono što je veoma bitno je da je Tivat prva destinacija na Zapadnom Balkanu koja ima nivo nagrade. Vidimo da već jedan broj gradova u regionu kreće tim putem, to je Trebinje, pojedini gradovi u Makedoniji, Albaniji.
„Moram istaći da Green Destinations Bronze Award nagrada koju je dobio Tivat ne znači da je destinacija sertifikovana niti da je održiva, postoje nivoi nagrada u zavisnosti od toga koliki se broj kriterijuma ispunjava u odnosu na taj proces. Na kraju se dobijaju nagrade, bronzana, srebrna, zlatna, vrh je kada je destinacija sertifikovana od Green Destinations i Globalnog savjeta za održivi razvoj, dakle to je proces. Samo nekoliko destinacija na svijetu imaju taj finalni sertifikat.
Osim međunarodne promocije koja nama jeste izuzetno bitna, jer Tivat je jedini grad iz Crne Gore koji se nalazi na Travel Guide platformi, veoma nam je važan destinacijski menadžment. Mi sada, trenutno, znamo koje su naše slabosti u gradu i na čemu treba da radimo da riješavamo probleme u narednom periodu“- kazala je Banjević.
TO Tivat – Green Destinations 2022.
On je podsjetila da neki od važnijih kriterijuma na kojima treba raditi u narednom periodu kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou ističe se upravljanje otpadom (monitoring, smanjenje, odvajanje i reciklaža otpada), monitoring ekonomskih uticaja (koji podrazumijeva da se uspješnost sezone ne mjeri brojem turista i ostvarenih noćenja već praćenjem i indikatora kao što su potrošnja turista, zaposlenost, investicije itd.), upravljanje klimatskim promjenama, upravljanje rizicima vezano za zaštitu životne sredine.
Ovo su samo primjeri, indikatora razvoja koji moraju biti riješeni na nacionalnom i implementirani na lokalnom nivou, a koje je potrebno unaprijediti i u procesu pristupanja EU, zaključila je Banjević.
Policija je ispalila suzavac Foto: Benoit Tessier / REUTERS
Francuska policija ispalila je suzavac na pariškim Elizejskim poljanama gdje su hiljade ljudi slavile pobjede Maroka i Francuske u četvrtfinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.
Hiljade navijača ispunile su najpoznatiju parišku aveniju nedugo nakon završetka utakmice Maroka i Portugala, pjevali, mahali zastavama i trubili. Još ih se više ondje slilo nakon pobjede Francuske nad Engleskom.
Reuters i Le Figaro pišu da su neki počeli razbijati izloge i sukobljavati se s policijom koja je potom ispalila suzavac.
Po francuskom informativnom kanalu BFMTV, na Elizejskim poljanama je u subotu navečer bilo 20.000 ljudi, a uhićeno ih je 74. Na sigurnost je pazilo više od hiljadu policajaca.
Golema većina navijača, međutim, nije se sukobljavala nego burno slavila uspjehe svojih momčadi.
Francuska i Maroko igrat će međusobno u polufinalu SP-a u Kataru.
– Ta utakmica će biti kao da moj tata igra protiv mame, našalila se Lilia, 36-godišnja francuska Marokanka koja je na Elizejske poljane došla proslaviti uspjehe “svojih dviju reprezentacija”.
Luksuzna jahta u vlasništvu ruskog oligarha koja je navodno zaplijenjena pod sankcijama Europske unije ovoga ljeta misteriozno je nestala iz luke na Sardiniji, tvrdi talijanska policija.
Jahta Aldabra od 22 metra u vlasništvu je Dmitrija Mazepina, milijardera, vlasnika tvrtke za mineralna gnojiva i oca bivšeg vozača Formule 1 Nikite Mazepina.
Brod, čija se vrijednost procjenjuje između 700 hiljada i milion eura, nalazio se u luci Olbia gdje je zaplijenjen u maru kada je Mazepin stavljen na listu sankcija nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, javlja The Guardian, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Jahta je u toj luci je ostala do juna, kada je samo nekoliko sati prije nego je službeno potvrđeno da pripada Mazepinu – jednostavno nestala.
“Mazepin je znao da se nalazi na popisu sankcioniranih, ali je maksimalno iskoristio vrijeme koje nam je bilo potrebno da utvrdimo da brod pripada njemu, budući da smo morali istražiti lanac vlasništva. Bili smo u procesu utvrđivanja vlasništva kada je jahta nestala”, rekao je izvor u odjelu financijske policije Sardinije.
Policija je otkrila da je Mazepin unajmio stranu tvrtku, koja je angažirala kapetana sa Sardinije da premjesti jahtu iz Italije. Istraga je otkrila da se jahta zaustavila u luci Biserta u Tunisu, ali njezina trenutna lokacija nije poznata.
Kako je izvijestila policija, kapetan je rekao kako nije znao da brod pripada oligarhu. Međutim, kapetanu, kompaniji koja je organizirala premještaj jahte te samom Mazepinu prijeti novčana kazna od 500 hiljada eura zbog ilegalnog premještanja plovila iz Italije. Policija tvrdi kako jahta nikad dosad nije napustila Sardiniju.
Nakon sinoćnjih obilnih padavina i zbog uticaja plime jutros je ponovo poplavljen ulaz u Stari grad Kotor, pa se za prolaz koriste pontoni.
Takođe, voda je i na dijelu magistrale preko rive, a saobraćaj se odvija usporeno.
“Oprema postavljena za današnji Bokeški polumaraton je položena kako ne bi došlo do oštećenja”, kazao je radnik obezbjeđenja.
Inače polumaraton, kao i štafetni polumaraton, startuje u danas u 11 sati na Pinama, trči se kroz Kalimanj, na magistralu ka Župi gdje je okret, zatim nazad magistralom kroz Veliki gradski park, Porto Montenegro, Seljanovo prema Donjoj Lastvi, Lepetanima, preko Veriga, Stoliva, Prčanja, Mula do cilja u Kotoru, Starom gradu.
Dužina polumaratona je 21,1 kilometar i staza je atestirana od strane Međunarodne atletske federacije.
Na teritoriji Opštine Tivat i teritoriji Opštine Kotor, u nedjelju tokom trajanja 2. Bokeškog polumaratona, saobraćaj će za sva motorna vozila, izuzev vozila pod pratnjom i vozila hitnih službi, biti zatvoren od 10.45-14.00 časova, i to:
SEKTOR 1 u vremenu 10.45 – 11.20;
a) START, Pine
b) Maršala Tita – Njegoševa,
c) 21. Novembra – II Dalmatinske,
d) 21. Novembra – Pakovo – Sremsko Karlovačka,
e) 21. Novembra – Karpoška – Ribarski put,
f) Kalimanjska – Kalimanjska I,II,III,IV,
a) Kalimanjska – Belani – Brijeg Gverovića,
b) Jadranska magistrala kod pekare,
c) Jadranska magistrala – 21.Novembra,
d) Jadranska magistrala – Palih boraca,
SEKTOR 2 u vremenu 11.00 – 11.30;
a) Jadranska magistrala – II Dalmatinske,
b) Jadranska magistrala – Tripovići/Mažina,
c) Jadranska magistrala – Istarska,
d) Jadranska magistrala – Podkuk,
e) Jadranska magistrala na raskršću kod Omladinskih brigada,
f) Istarska – Njegoševa,
g) Istarska – Arsenalska, izlaz s parkinga,
h) Porto Montenegro,
SEKTOR 3 u vremenu 11:10 – 11.45;
a) Šetalište Seljanovo – Blaža Jovanovića,
b) Šetalište Seljanovo – Nikole Tesle,
c) Ponta Seljanovo,
d) Jadranska magistrala kod Radio Dux-a, izlaz iz Donje Lastve,
SEKTOR 4 u vremenu 11.00 – 12.10;
a) Jadranska magistrala od Donje Lastve do trajekta, Lepetane,
SEKTOR 5 u vremenu 11:10-13:50;
a) Jadranska magistrala od trajekta ( Lepetane ) do Veriga, 12.10 – 13.30
b) Jadranska magistrala od Veriga do Prčnja, 12.10 – 14.00
c) Jadranska magistrala od Prčnja do Odjeljenja bezbjednosti Kotor, 12.10 – 14.50
SEKTOR 6 u vremenu 11.55 – 14.00h. ;
a) Njegoševa kod OB Kotor,
b) Kružni tok Kotor – samo desna traka zatvorena, selektivno propuštanje vozila,
c) Jadranska magistrala u Kotoru – samo desna traka zatvorena, selektivno propuštanje vozila,
Ulazak Hrvatske u šengenski prostor snažan je impuls za hrvatski turizam, koji će dati dodatan poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti sektora jer će sigurno osnažiti interes za hrvatskom turističkom ponudom, ocijenili su u četvrtak iz Hrvatske udruge turizma (HUT).
“Još jača integracija Hrvatske u Evropsku uniju koju donosi ulazak u šengenski prostor izrazito je optimistična vijest za turistički sektor i cijelo gospodarstvo. Jačanje razine sigurnosti zemlje koje donosi ulazak u šengenski prostor, kao i ulazak u eurozonu od 1. januara i usvajanje valute koju koriste naši gosti iz ključnih emitivnih zemalja, dodatno će olakšati dolazak i ojačati interes za Hrvatskom u članicama EU-a, ali i na potražnju iz trećih zemalja”, poručio je direktor HUT-a Veljko Ostojić u izjavi koja se prenosi u saopštenju.
Ključne emitivne zemlje za hrvatski turizam članice su šengenskog prostora, što znači da će ulazak Hrvatske u taj prostor i ukidanje graničnih kontrola na granici sa Slovenijom i Mađarskom turistima iz tih zemalja značiti još brži i jednostavniji dolazak u Hrvatsku, istaknuto je.
Zbog jednostavnijeg dolaska, zajedničke valute i jačanja percepcije sigurnosti u Hrvatsku će sigurno doći i gosti koji do sada nisu birali Hrvatsku kao destinaciju svog odmora, dodali su iz HUT-a u kratkom saopštenju.
Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. januara 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. marta 2023., u zračnim lukama.
“Kad znaš đe zalazi sunce, možeš lako da se orijentišeš”. “I kad znaš đe je Lovćen.” – napisala je u svojoj knjizi “Dijalozi u Crnoj Gori” književnica Tijana Živaljević. Upravo je Lovćen bio njen orijentir u životu, velika ljubav i inspiracija. A iz te ljubavi rodila se i ideja o pokretanju jedinstvene kolekcije nakita – Cvijet Lovćena.
Bilo da ste iz Crne Gore, često je posjećujete ili ste samo kroz nju prošli, niste mogli ostati imuni na njenu ljepotu. Ako ste nogom kročili na bilo koju crnogorsku planinu, nemoguće je da niste ostali fascinirani činjenicom šta sve može da iznikne iz krša. Tako na Lovćenu, kao kontrast stijenama, uspijevaju najljepši cvjetovi živih boja. Snaga tog cvijeta koji kao da niče iz kamena bila je i inspiracija Tijani za izradu najljepših komada nakita.
Kako kaže u razgovoru za eKapiju, upravo je taj, širom svijeta poznat crnogorski krš, okruženje u kojem cvijet posebno dolazi do izražaja.
– Probija se između stijena i ide ka suncu, tako lijep, nježan i istrajan u isto vrijeme. Tu iskru života, tako vedru i elegantnu, u takvom okruženju, sam željela da pretočim u predmet koji će trajati.
Ova rođena Cetinjanka, školovala se u Podgorici, Sloveniji i Nici, živjela u Parizu. Iako po struci magistar makroekonomije, umjetnost joj je u krvi, pa je objavila i dvije knjige.
Cvijet Lovćena
– Ranije sam poeziju arhivirala u vidu kratkih priča i objavila knjige “Dijalozi u Parizu” (2016.) i “Dijalozi u Crnoj Gori” (2020.). Danas se trudim da poeziju činim više vidljivom kroz izradu nakita – kaže nam Tijana.
Ova jedinstvena kolekcija nakita, ističe, nastala je iz ljubavi prema Lovćenu, Mediteranu i fascinantnom dizajnu same prirode.
– Rodila se ideja da bih baš taj cvijet voljela da nosim kao komad nakita. Radost kad sam probala prvi cvijet je bila dovoljna da nastavim sa kolekcijom. Radila sam na njoj polako i pažljivo, fotografisala, birala cvjetove, određivala dimenzije i slično. Nakon godinu i po dana došla sam do kolekcije koju danas imamo. Ti izrađeni komadi primijenjene umjetnosti su mi dali ideju da registrujem preduzeće i polako krenem sa objavljivanjem – navodi.
U kolekciji Cvijet Lovćena u ponudi su lančići i narukvice sa privjecima, minđuše, kao i broševi od srebra, a postoji i mogućnost pozlate. Od cvjetova zastupljeni su kaćun, poljska ljubičica, zvončić, grisebahova lala, nezaboravak, žukva, visibaba, divlji mak i lipa.
– Prije nekoliko dana smo dodali i ružu. To su cvjetovi koji kad se pretoče u srebro sačuvaju svoju ljepotu, svjetlucavost i umjetnički eho. Drugi cvjetovi koje sam pokušala izraditi, kao npr. divlja ciklama, u srebru gube svoju nježnost, pa sam od nje, odnosno njih odustajala – kaže Tijana.
Cvijet Lovćena
Ipak, kako ističe, ovo je samo početak.
– Širiće se polako kolekcija. Nakon ruže, koju smo dodali kao deseti cvijet u kolekciji, izradićemo po prvi put jednu draču. Znam da zvuči grubo, ali drača je važna u pejzažu lovćenskog krasa i mislim da ćemo vas prijatno iznenaditi kako njen oblik u vidu nakita može biti lijep – dodaje.
Izbor srebra kao materijala od kog izrađuju nakit nije slučajan, kaže naša sagovornica, pa će mu ostati vjerni i ubuduće.
– Za sada ćemo raditi samo sa srebrom 925 i pozlatu srebra 925. Srebro ima dugu tradiciju u Crnoj Gori, kako pri izradi ćemera, tako pri izradi zavjetnih pločica na primorju. Danas srebrni Cvijet Lovćena je moderni eho ženske prirodnosti, elegancije i snage – kaže nam Tijana.
Prosto je nevjerovatno to da svaki komad nakita u kolekciji izgleda identično kao cvijet po kome je napravljen. Na pitanje kako je uspjela u tome, Tijana odgovara:
Cvijet Lovćena
– Kad sam fotografisala cvijet na Lovćenu, tražila sam da na fotografiji dobijem baš taj oblik koji ću kasnije pretočiti u nakit. Divlji mak, na primjer, namjerno je fotografisan na vjetru, pa se danas taj vjetar i ležernost prenosi i na nakit.
Interesovanje za kolekciju Cvijet Lovćena je veliko, pa su komadi ovog unikatnog nakita već stigli do mnogih zemalja svijeta.
– Ogromno interesovanje govori nam da je već postojala potreba za estetikom koja je drugačija od masovne proizvodnje. Takođe, simbolika Cvijeta Lovćena u samom imenu je toliko snažna, da je rijetko objašnjenje potrebno – kaže naša sagovornica i ističe da su cvijet Nezaboravka i cvijet Lipe trenutno najtraženiji.
Odluka o pokretanju sopstvenog biznisa sa sobom nosi brojne izazove, pa se sa njima suočila i Tijana.
– Najteže je bilo preći iz ideje u realizaciju. Ne zato što je falilo motivacije, već zato što su prvi odgovori bili “ne može”. Međutim, kako imam iskustva sa stvaralaštvom, znala sam da je jedino važno da u to ne povjerujem i da budem istrajna, baš kao Cvijet Lovćena – zaključuje Tijana u razgovoru za eKapiju.
Kako do nakita Cvijet Lovćena
Nakit iz kolekcije Cvijet Lovćena može se poručiti preko web sajta www.ti-creation.com ili preko instagram stranice Cvijet Lovćena. Nakit se šalje u sve evropske zemlje.
– Takođe, do 15. novembra izlažemo nakit u tržnom centru BIG Fashion (bivša Delta city), zahvaljujući nagradi za inovativnost i kreativno preduzetništvo koju sam dobila od Glavnog grada Podgorice, TC Delta City i marketinške agencije Strategist – kaže Tijana.
