Vlasnici Geminija, kruzera turske kompanije Miray Cruises ponudili su pomoć ljudima koji su ostali bez svojih domova uslijed snažnih potresa u Turskoj početkom ovog mjeseca.
Brod za krstarenja Gemini biti će usidren u luci Iskenderun narednih mjesec dana kako bi se na njemu osigurao smještaj za oko 1050 osoba, koliki je i kapacitet putnika na brodu. Kompanija je ponudila tople obroke i 24-satnu medicinsku njegu. Kako se očekuje velik broj djece, za njih će biti organizirane razne aktivnosti kako bi lakše prebrodili krizu koja ih je snašla s njihovim obiteljima. Bude li potrebno, kompanija će staviti na raspolaganje dodatna plovila.
Uoči Evropskog prvenstva prvenstva koje je na programu od 12. do 17. marta u Andori, jedriličari JK Delfin iz Tivta takmičili su se na uvjek izuzetno kvalitetnoj regati Velika nagradi Mornara održanoj u Splitu od 24. do 26. februara.
Nakon dva dana takmičenja, šest odrjedrenih regata u olimpijskoj klasi ILCA 7, Ilija Marković zauzeo je 12. mjesto. U klasi ILCA 6, Nikola Golubović je zauzeo osmo mjesto. Golubović je koji na nedavno održanom Otvorenom prvenstvu Hrvatske osvojio zlatnu medalju u konkurenciji jedriličara do 21 godine u klasi ILCA 7. U klasi ILCA6 takmičio se i Andrija Marković i plasirao se na 21. mjesto.
Na takmičenju su učestvovali i Delfinovi jedriličari u klasi ILCA 4. Pavle Musić je zauzeo 23, Spasoje Đuranović 28, Petar i Nikolika Klakor 30 i 31. mjesto.
Poslednjeg dana takmičenja nije bilo jedrenja zbog olujnog vjetra. Prvo mjesto u klasi ILCA7 je osvojio Filip Jurišić koji je nedavno na Otvorenom prvenstvu Hrvatske osvojio titulu državnog prvaka, drugi je bio Pavlos Kontides, a treći, kao i na Otvorenom prvenstvu Hrvatske, Tonči Stipanović, osvajač dvije medalje na Olimpijskim igrama. U klasi ILC6 prvo mjesto je osvojila Sandra Lulić, drugi je bio Lovre Bakotić, a treći Tedi Leonardeli, svi iz Hrvatske. Nora Gotovac je osvojila zlato, Lea Rakovac srebro, a Josip Tafra bronzu u klasi ILCA4.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, psihologije, mediteranskog voćarstva i knjiga za djecu.
Đurđevim stopama roman je Ljiljane Šarac. Zima je 1455. godine. U tamnici čami 80-godišnji despot Đurađ Branković. Dok čeka da se za njega prikupi otkup, prebira po svojoj burnoj prošlosti. Prisjeća se mladalačkih pustolovina, ženidbe Irinom Kantakuzin, ljutog rivalstva sa ujakom Stefanom Lazarevićem, mukotrpne gradnje Smedereva i upinjanja da za svoj narod osvoji što više slobode. Šest vjekova kasnije, mlada Beograđanka Ksenija, izdanak loze Brankovića, traga za grobom despota tragične sudbine. Izdavač je Laguna.
Tanja Mravak u knjizi Naša žena opisuje svima dobro poznate situacije ženske svakodnevice i smješta nas za sto svojih junakinja i junaka, u njihove spavaće sobe i kancelarije, pružajući nam osjećaj da se nalazimo upravo tamo gdje se priča odvija. Žene u ovim pričama su po obrazovanju, bračnom stanju i uvjerenjima veoma različite. One su majke, ćerke, tetke, komšinice, žene bez parntera, ljubavnice, obične, naše žene, koje ponekad nisu svjesne nametnutih rodnih uloga, a nekad na njih pristaju ili ih čak nameću drugima, Autorka priča i o parovima čije su uloge određene patrijarhalnim obrascima. Izdavač je Booka.
Pčelar iz Alepa roman je Kristi Lefteri. Pčele nisu imale tajni pred Nurijem, u srećnim godinama njegovog života u Alepu. Poznavao ih je, umio da protumači njihov ples i nevjerovatno čudo njihovog savršeno jedinstvenog društva, malog raja usred sveopšteg haosa. Njegov život u Siriji bio je jednostavan. ali istovremeno i bogat. Brinuo se o košnicama, a njegova žena Afra smišljala je hiljade boja da bi slikala more, dok se mali Sami bezbrižno igrao. Ali, onda je Sirija počela da se rapada, a sa njom i život Nurija i njegove porodice. Samija je izgubio, ali će se za Afru do kraja života boriti kao za malu pčelu bez krila. Izdavač je Vulkan.
Jedna istorija primorskih Srba knjiga je većeg formata, za dugo nepoznata, sastavljena iz pet dijelova. U prvom dijelu njen autor, istoričar, pisac, prevodilac, publicista Antonije P. Farčić piše o pitanjima nasljedstva i diobi primorskih srpskih kraljevina, o kralju Stefanu i kralju Jovanu Vladimiru. Saznaćemo i kakve je posljedice imala provala cara Samuila te šta se dešavalo u Zahumlju, Srbiji i Trivuniji. U drugom dijelu se bavi Nereteljanima i uspostavljanjem njihove države, a u trećem značenjima imena Srbija i Bosna. U četvrtom dijelu ćemo saznati da li je postojao kralj Tomislav, a u petom i o stvaralaštvu samog autora. Izdavač je Informatika.
Upoznajte Junga autora Megi Hajd, Majkla Mekginisa i Oliver Pjua knjiga je zahvaljujući kojoj ćemo upoznati oca analitičke psihologije. Ovaj edukativni strip objašnjava teorije koje čine osnovu Jungovog rada, dotiče kontroverze koje su ga navele da se odvoji od Frojda i opisuje životne uspone i padove koji su mu pružili nove radikalne uvide u prirodu nesvjesnog uma. Strip je ovo koji nam daje odgovor ne sljedeća pitanja: kako je Jung otkrio nesvjesno, zašto se razišao sa Frojdom, na koje je sve načine uticao na modernu psihijatriju, koje su veze između Jungovih teorije i astrologije, zašto je optužen za antisemitizam. Izdavač je Arete.
Navodnjavanje maslina i voćnjaka autora Ede Družetića koristan je i praktičan priručnik za sve one koji se ozbiljno bave maslinarstvom i voćarstvom ali i za one koji to tek namjeravaju. U ovoj, bogato ilustrovanoj knjizi, naći ćemo sve ono najvažnije o prirodnim osobinama maslina, rodnosti i preduslovima o kojima ona zavisi. Sazanaćemo takođe i kakva je uloga vode i kolika je potreba za njom tokom godine. Autor iznosi dragocjene podatke o važnosti čuvanja vlage u tlu, kretanja vode u prirodi, izboru i načinu navodnjavanja. Izdavač je Slobodna Dalmacija.
Fudbal za decu mali je ilustrovani vodič Alberta Bertolucija. Ova knjiga će pomoći mlađim čitaocima da zavole fudbal i njegova pravila. Upoznaćemo tehnike, šampione i klubove koji su obilježili istoriju najvažnije sporedne stvari na svijetu. Čak 24 strane posvećene su najboljim igračima sa podacima o njihovim karijerama, klubovima u kojima su igrali i trofejima koje su osvojili. Pročitaćemo dosta toga i o navijačima, sudijama, pozicijama u timu, žutim i crvenim kartonima, naučiti šta je to katanaćo, a šta totalni fudbal i u kojim zemljama su zaživjeli. Knjigu je bogato ilustrovala Erika de Pjeri. Izdavač je Pčelica.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Zbog nevremena zaustavljen promet između Dalmacije i unutrašnjosti – foto Hina
Od 14:30 do daljnjega, zbog meteoroloških uvjeta, nema slobodnog cestovnog pravca ni za jednu skupinu vozila iz smjera Dalmacije prema unutrašnjosti i obrnuto, javlja HAK.
U toku je zimsko održavanje cesta pa su česti zastoji iza vozila zimske službe koja se kreću sporije.
Opasno je i treba polako voziti na svim cestama. HAK upozorava da je zbog zatvorenih cesta prema Dalmaciji veći broj vozila isključen iz prometa na odmorištima i parkiralištima te savjetuju da se ne kreće na put. Na cestama je mnogo vozila zimske službe, što usporava promet.
Više od 80 putnika došlo je u Kulturno- informativni centar u Gračacu koji je pretvoren u prihvatni centar Stožera Civilne zaštite za sve koji zbog obilnog snijega ne mogu nastaviti putovanje, a ubrzano se radi na osposobljavanju sportske dvorane za prihvat većeg broja putnika.
Načelnica Stožera Civilne zaštite Općine u Gračacu Natalia Turbić, rekla je Hini da je u okolici Gračaca napadalo oko 60 centimetara snijega pa sada, kako kaže, nije najveći problem kako zbrinuti ljude koji su došli već u Gračac nego kako pomoći ljudima koji u zameteni snijegom u svojim vozilima.
Snijeg se s prometnica čisti koliko se može, kroz Gračac je sve prohodno, no pozvali smo u pomoć Hrvatsku gorsku službu spašavanja da bi se probili do ljudi kojima je potrebna pomoć uz ceste ili na cestama, rekla je Turbić.
Budući da u KIC-u nema postelja, Crveni križ je osigurao madrace i vreće za spavanje, te deke, ali sada se, kaže Turbić, pripremaju za prihvat većeg broja ljudi te se razmišlja i o pripremi osnovne ili srednje škole.
Mogu samo reći da su sve interventne službe na terenu i pripremamo se da bismo pomogli svima kojima će pomoć biti potrebna, pa i onima na putu, ako ceste postanu neprohodne, rekla je Turbić.
❗️Od 14.30 do daljnjega nema slobodnog cestovnog pravca za sve skupine vozila iz smjera Dalmacije prema unutrašnjosti i obrnuto.
🔴U Gračacu je otvoren prihvatni centar za putnike zapele u prometu, na adresi Nikole Tesle 37, kod mosta u Gračacu
— Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-RH (@RavnateljstvoCZ) February 26, 2023
Nemanja Mikulić karatista KK Bijela danas je postao Seniorski prvak Crne Gore do 75kg. On je u veoma jakoj konkurenciji pobjedio tri vrhunska borca osvajace Evropskih i Balkanskih medalja.
U prvom kolu sastao se sa takmicarem Bara Lazarem Jovovićem i taj meč riješio je u svoju korist rezultatom 1:0.
U drugom kolu pobjedjuje takmicara Omladinca iz Podgorice aktuelnog državnog prvaka Balšu Miličkovića rezultatom 2:0.
U finalnom meču pobjedio je takmičara Omladinca višestrukog osvajača Evropskih medalja Nenada Dulovića sudijskim izjašnjavanjem 3:1.
Izborena je viza za Seniorsko prvenstvo Evrope koje ga očekuje idući mjesec u španskoj Gvadalahari. Predstoje intenzivne pripreme u narednim danima kako bi pokušao da osvoji jednu od medalja.
Uz dobru muziku ali i koktele koji nose nazive popularnih lokacija u Herceg Novom (“Plava špilja”, “Škver” i “Tropiko”) Novljani su se predstavili tokom trećeg dana tradicionalnog Međunarodnog Sajma turizma u Beogradu.
U Turističkoj organizaciji Herceg Novog zadovoljni su posjetom.
“Ovo je nešto malo drugačije u odnosu na ono što smo imali juče kada smo predstavili hranu i vino iz naših krajeva. Današnji događaj je možda bio više za mlađe što je spona sa novim događajima koje organizujemo kao što je Exitov “Winter flower” koji je zakazan za 1. april”, kazala je Terzić.
H. Novi na Sajmu turizma u Beogradu
Posjetioce na štandu TO Herceg Novi zabavljao je Igor Lazić – Nigor, koji je svoju muzičku karijeru započeo upravo na prostoru Boke.
“Crna Gora je destinacija koja ima sve od planina do mora. Mislim da ovakve ljepote na tako malom mjestu ne postoji nigdje na svijetu. Drago mi je što je ovdje cijela Boka”, kazao je Nigor.
H. Novi na Sajmu turizma u Beogradu
Herceg Novi tradicionalno svoju ponudu predstavlja na sajmu turizma u Beogradu, a novina je to što se ove godine predstavljaju na samostalnom štandu.
Spasioci patroliraju nakon vijesti o brodolomu kod istočne obale Crotonea Foto: Vigili del Fuoco / REUTERS
Najmanje 45 migranata, među kojima i jedno dojenče staro nekoliko mjeseci, poginulo je u potonuću brodice u zoru nedaleko od talijanskog grada Crotonea u Kalabriji, rekla je talijanska dužnosnica. Spašena je 81 osoba, od kojih su 22 hospitalizirane.
– Prema preživjelima, na brodu je bilo od 140 do 150 ljudi, rekla je Manuela Curra, pokrajinska vladina dužnosnica Reutersu putem telefona. Vatrogasci su rekli da je na brodici bilo više od 200 ljudi.
Brodica se razbila na stijenama nekoliko metara od obale.
Curra je kazala Reutersu da je brodica s migrantima isplovila prije tri ili četiri dana iz Izmira u Turskoj, dodajući da su se u njoj nalazili ljudi iz Afganistana, Pakistana i Somalije.
– Deseci i deseci su se utopili, među kojima ima djece, a mnogi se smatraju nestalima. Kalabrija je u žalosti zbog ove strašne tragedije, rekao je predsjednik regije Roberto Occhiuto. Papa Franjo rekao je da se moli za sve te ljude.
– Molim za svakoga od njih, za nestale i za preživjele migrante, rekao je Papa u svojem nedjeljnom obraćanju vjernicima na Trgu sv. Petra, prenio je Reuters.
Talijanska policija objavila je fotografije ostataka drvene brodice razasute duž stotinjak metara plaže, uz mnogobrojne spasioce i spašene migrante koji su na plaži čekali da ih se preveze u prihvatne centre.
Izrazivši duboku žalost zbog nesreće, talijanska premijerka Giorgia Meloni ocijenila je da je kriminalno pustiti na more brodicu od jedva 20 metara s 200 ljudi i lošom vremenskom prognozom.
Meloni je istaknula da talijanska vlada radi na sprječavanju takvih incidenata i pozvala je na veću suradnju država polaska i podrijetla migranata.
Nesreća se dogodila nekoliko dana pošto je talijanski parlament usvojio nova kontroverzna pravila o spašavanju migranata.
Novi zakon obvezuje humanitarne brodove da se nakon jedne akcije spašavanja moraju vratiti u luku, a ne intervenirati i u drugim situacijama premda unesrećeni nisu daleko, što je znalo trajati danima. Uz to, te luke često su jako daleko što dodatno otežava višestruke spasilačke akcije.
Po podacima talijanskog ministarstva unutarnjih poslova, gotovo 14.000 migranata iskrcalo se u Italiji od početka godine, prema 5200 u istom razdoblju prošle godine i 4200 2021. godine.
Nevladine organizacije spasile su ih tek manji dio, a većinu obalna straža ili mornarica. Vlada optužuje, međutim, nevladine organizacije da svojim djelovanjem potiču migrante na dolazak i da ohrabruju krijumčare ljudima.
Rimski mozaik na podu potpoljene gradjevine u Baia u Italiji je predmet istrazivanja podvodne arheologije, a ne arheologije pomorstva
Arheologija pod vodom, podvodna arheologija, hidro arheologija, pomorska arheologija, arheologija pomorstva, nautička arheologija, da li su to sve termnini za istu naučnu disciplinu?
Postoje bitne razlike između arheologije, podvodne arheologije i arheologije pomorstva.
Arheologija se ne bavi predmetima, ona se, ustvari, bavi ljudima koji su napravili predmete. Proučavajući predmet, arheologija osvijetljava čovjeka, tako da nije bitno kakav su predmet arheolozi pronašli, već sta su na osnovu njega saznali. Ukoliko arheolog iskopava predmete, bez da otkriva javnosti informacije o ljudima i kulturama koji su ih proizveli, on se bavi sakupljanjem suvenira.
Amfore su prva asocijacija na podvodnu arheologiju. Ipak, ukoliko amfore nisu pronađene pod vodom, one nijesu predmet proučavanja podvodne arheologije, već klasične arheolgije. Podvodna arheologija se bavi svim prostorima, objektima i predmetima koji se nalaze pod vodom, a koji su nastali kao posljedica ljudskih aktivnosti, koje je napravio ili izmijenio čovjek. Ovi prostori, objekti i predmeti mogu biti potonuli predjeli, gradovi, luke, hramovi, brodovi, avioni, potonule kuće, ulice, posude, oružije, alati.
Arheologija pomorstva se bavi materijalnim ostacima, odnosno predmetima i objektima koje je čovjek napravio za potrebe pomorstva. Njen predmet pručavanja su brodovi, konstrukcija brodova, brodska oprema, luka, konstrukcija luka i lučke infrastrukture, navigacione rute, primorski i podvodni predjeli koje je čovjek mijenjao za potrebe pomorstva. Ukoliko se ovi objekti nalaze pod vodom, onda se arheologija pomorstva preklapa sa podvodnom arheologijom, ukoliko su ovi objekti na kopnu, oni nijesu predmet proučavanja podvodne arheologije, već samo arheologije pomorstva. Ipak, zbog prirode okruženja u kome se koriste, predmeti povezani sa pomorstvom se često nalaze pod vodom, pa se samim tim podvodna arheologija i arheologija pomorstva često preklapaju.
Piter Darel, Džordž Bas, Piter Trokmorton, and Honor Frost – razgovor u kampu tokom iskopavanja kod rta Galedonija Foto Institute of Nautical Archae
Brod potonuo u Prvom svijetskom ratu je arheološki lokalitet.
Tradicionalno je mišljenje javnosti da su podvodni arheološki lokaliteti samo lokaliteti koji imaju veze sa antičkim periodima, sa starom Grčkom, Helenizmom, Rimom, Ilirima, srednjim vijekom. Kada se pomene podvodna arheologija ili arheologija pomorstva auditorijum prvo pomisli na amfore, eventualno antička sidra. Međutim, brodovi potonuli u Prvom svijetskom ratu su danas legitimno arheološki lokaliteti. UNESCO je 2001. godine usvojio Konvenciju o zaštiti podvodne kulturne baštine koju je Crna Gora ratifikovala 2008. godine. Konvencijom je propisano da objekti napravljeni ili izmijenjeni ljudskom rukom, a koji se nalaze potpuno ili dijelimično pod vodom stotinu i više godina, su legitimno podvodna kulturna baština. Svi objekti stari sto godina su arheološki lokaliteti i u skladu sa tim se trebaju poravilno istraživati i zaštititi.
Snimak Multi Beam sonarom anticke olupine u Crnoj Gori, Foto RPM Nautical foundation Laboratorija za arheologiju pomorstva UCG – Copy
Ronjenje i arheologija
Ipak, i podvodna arheologija i arheolgija pomorstva svoj razvoj duguju usavršavanju opreme za ronjenje. Prvi kontakt sa istorijskim predmetima sa morskog dna imali su ribari koji su u svojim mrežama nalazili amfore, dijelove brodske konstrukcije. Početkom dvadesetog vijeka najsenzacionalnija otkrića su na svijetlost dana doneli ronioci na sunđere. Oni su i najzaslužniji za formiranje podvodne arheologije i arheologije pomorstva kao naučnih disciplina. Arheolozi su sve do druge polovine dvadesetog vijeka čekali na kopnu ili na palubama brodova predmete koje su za njih na morskom dnu sakupljali ronioci bez primene arheoloških metoda, bez naučnog razumijevanja lokaliteta.
Inovacije u ronilačkoj opremi koje su napravili francuski inženjeri Žak Kusto i Emili Gagnan tokom Drugog svijetskog rata omogućile su omasovljenje ronjenja i njegovu primijenu u nauci. Američki novinar Piter Trokmorton je na svojim putovanjima po Turskoj od ronilaca, lovaca na sunđere, čuo priču o antičkim predmetima koje oni nalaze na morskom dnu. Obavijestio je prijatelja, arheologa, Džordža Basa, koji je napravio prvi tim arheologa koji rone i šezdesetih godina započeo iskopavanja na lokalitetu kod rta Galidonija u južnoj Turskoj. Bio je to prvi projekat u nizu gdje je Džordž Bas primijenio arheološke tehnike i metode pod vodom. Ovo nije bio samo početak podvodne arheologije i arheologije pomorstva, već i početak promijena do tada opšte prihvaćenih istorijskih činjenica.
Od tada se podvodna arheologija i arheologija pomorstva postaju posebne akademske discipline čiji se predmet istraživanja bitno razlikuje od predmeta koji se uče na studijama klasične arheologije. One se danas munjevito razvijaju prateći razvoj tehnologije i izlaze iz okvira tradicionalne metodologije. U digitalnoj eri, ovde ove discipline postaju sve multidisciplinarnije i zatijevaju od naučnika razvoj različitih vještina, primjenu inovativnih tehnologija i metoda kako bi se informacije skrivene ispod površine mora donjele i predstavile širokoj javnosti.
LabMA-CG-stamp
Moderna tehnologija i arheologija pomorstva u Crnoj Gori
Zahvaljujući inovacijama i digitalnoj tehnologiji, nije potrebno da znate roniti da bi posjetlili potonule brodove i čuli njihove dramatične istorijske priče.
Prepoznavajući priliku za razvoj nove naučne discipline Univerzitet Crne Gore, na Pomorskom fakultetu u Kotoru u okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo je osnovao Laboratoriju za arheologiju pomorstva kako bi ojačao i poboljšao resurse za sistematska istraživanja i interpretaciju pomorske i podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori. Zahvaljujući uspešnoj implementaciji IPA projekta WRECKS4ALL, sufinansiranog od strane EU, prva istraživačka jedinica za ovu naučnu disciplinu je savremeno opremljena za istraživanje podvodne kulturne baštine.
Misija Laboratorije za arheologiju pomorstva je da osvijetli i učini podvodnu kulturnu baštinu Crne Gore dostupnu širokom auditorijumu primjenom najmodernije metodologije, inovativnih tehnologija i najviših naučnih standarda za istraživanje, dokumentovanje, interpretaciju i očuvanje pomorske i podvodne kulturne baštine.
Laboratorija za arheologiju pomorstva koristi najsavremenije metode za istraživanje podvodne kulturne baštine. Metodologija je zasnovana na primjeni tradicionalnih dokumentacionih tehnika, fotografije i videa, 3D fotogrametrijskih tehnika digitalizacije, tehnika daljinske detekcije multi beam i side scan sonarima, AI, VR i AR tehnologija. U okviru Laboratorije se proizvode digitalne 3D replike lokaliteta podvodne kulturne baštine koji se mogu posjetiti u okviru VR showrooma u virtuelnoj relanosti kroz simlaciju ronjenja.
Ostaci broda pronađeni na kopnu, kod piramide Sesostrisa III u Dahšuru Egipat su predmet istraživanja arheologije pomorstva Foto Jacques De Morgan Wikipedia
Fotografije – krediti
Piter Darel, Džordž Bas, Piter Trokmorton, and Honor Frost – razgovor u kampu tokom iskopavanja kod rta Galedonija Foto: Institute of Nautical Archaeology (nauticalarch.org)
Ostaci broda pronađeni na kopnu kod piramide Sesostrisa III u Dahšuru, Egipat su predmet istraživanja arheologije pomorstva Foto: Jacques De Morgan (Wikipedia)
Rimski mozaik na podu potpoljene gradjevine u Baia u Italiji je predmet istrazivanja podvodne arheologije, a ne arheologije pomorstva Foto PADI
Snimak Multi Beam sonarom anticke olupine u Crnoj Gori, olupina je predmet istrazivanja podvodne i arheologija pomorstva, Foto: RPM Nautical foundation Laboratorija za arheologiju pomorstva UCG
Fortifikacioni kompleks kotorske tvrđave i bedema, autentični izraz srednjovjekovne arhitekture i identiteta grada, bio je jedan od glavnih razloga za upis Kotora i njegovog privrednog i kulturno-istorijskog područja, na Listu svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, 1979. godine.
Fortifikacioni kompleks nije nastao odjednom, već se gradio postepeno tokom vjekova, od ilirske gradine (castellum) na vrhu brijega Sveti Ivan (San Giovanni – 280 metara iznad mora) do sadašnjeg razvijenog i rasčlanjenog oblika, definisanog tokom XVII i XVIII vijeka…
Gradski bedemi Kotor / foto Boka News
Kotorska tvrđava i put kamenim srednjovjekovnim stepenicama koje vode do nje, jedno su od prioritetnih lokaliteta u turističkoj ponudi Crne Gore, bastion prošlosti kojim se ponosimo, a činjenice govore da je značajno oronuo, da nije obnovljen i zaštićen na pravi način, niti u dovoljnoj mjeri valorizovan.
Tragom informacije da se projekat “Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora” našao na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, koju je usvojila Vlada Crne Gore još 29. jula 2020. godine, istražili smo dokle se stiglo sa realizacijom, u kakvom su stanju bedemi danas i kakva je bezbjednost turista koji ih u velikom broju posjećuju. Interesovalo nas je i kolika je zarada od ulaznica za obilazak, a koliko se vraća kroz ulaganja…
Kotorski bedemi
ČITAOCI O RAZLOZIMA ODUGOVLAČENJA U RESTAURACIJI BEDEMA
U anketi Boka News-a, na pitanje zašto Opština Kotor do sada nije revitalizovala Gradske bedeme, čitaoci su se u najvećem broju – 77%, izjasnili da nijedna lokalna vlast nije prepoznala značaj i vrijednost Gradskih bedema, 18% učesnika ankete smatra da lokalna vlast nije bila zainteresovana, a 5% da lokalna vlast nije imala razumijevanja za njihovu zaštitu.
Gradski bedemi nisu revitalizovani jer vlast nije imala kapacitet za tako ozbiljan poduhvat smatra 72% čitalaca.
Na pitanje da li je Opština Kotor mogla samostalno obnoviti i zaštititi Gradske bedeme, bez međunarodne pomoći ili kredita, 55% anketiranih smatra da jeste, dok 45% učesnika smatra da se bez međunarodne pomoći ne bi mogao realizovati takav projekat.
Čak 90% učesnika ankete se izjasnilo da su posjetili Gradske bedeme koji okružuju Stari grad Kotor.
Na pitanje u kojoj su mjeri turisti i svi drugi posjetioci bezbjedni prilikom posjete Gradskih bedema, 42% anketiranih smatra da su bezbjedni, a 35% da nisu, dok njih 23% smatra da su Bedemi opasni za posjetioce.
Kotorski bedemi – San Đovani – foto Boka News
ZAŠTO KOTOR NE MOŽE VALORIZOVATI GRADSKE BEDEME PO UZORU NA DUBROVNIK?
Čitaoci Boka News-a i učesnici ankete, dali su konstruktivne odgovore na pitanje zašto Kotor ne može valorizovati Gradske bedeme kako je to učinio Dubrovnik
Zato što se ne pitaju stručna lica, koja bi trebalo i da upravljaju bedemima kroz posebno tijelo. Treba vratiti Regionalni zavod za zaštitu spomenika koji bi pokrivao Boku i formirati aktivna podtijela u svim bokeljskim opštinama koja bi sarađivala sa predsjednicima opština. Šire tijelo sa stručnim licima i opštinama je potrebno formirati kako bi se uskladile i razmatrale potrebe svih sektora po prioritetima…
Dubrovački bedemi su dati na koncesiju i koncesionar brine o njima. Kotorski bedemi su kompleksniji te nije moguće dati jednom koncesionaru. Takođe, nepoznavanje procedure i pristupa intervencijama, koči svaku potencijalnu aktivnost. Projektant sam više projekata o bedemima i upoznat sa problemima.
Crna Gora realno ne može završiti taj posao bez pomoći drugih…. Puno se krade iz budžeta.
Razlog je isti kao na cijelom Balkanu – KORUPCIJA!
Kotor – foto Boka News
Vlasti nemaju kapacitet, volju, ni osjećaj za tako nešto.
Zato što od stavljanja šoldi u špag ne mogu i neće da ih revitalizuju.
Zato jer nemaju osjećaja i ne znaju da prepoznaju najvredniju stvar koju ima Kotor!
Model održavanja bedema i kulturne zaostavštine koji već preko 50 godina ima Dubrovnik, pokazao se izvanredno uspješnim… brigu o bedemima u Dubrovniku obavlja i vodi “Društvo za zaštitu dubrovačkih starina“. Ovo može da posluži kao pomoć u iznalaženju efikasnog modela održavanja i obnove bedema u Kotoru!
Jer se političari ne mogu ugraditi dovoljno
Mnogo su duži i teren je mnogo zahtjevniji od Dubrovačkih bedema. (ali uporediv sa Stonskim bedemima koji su renovirani i revitalizovani).
2. Zato što je trošak objektivno veliki i međunarodna pomoć jeste potrebna, ili kreditiranje ukoliko se ne radi u manjim fazama. Uz projekat ili barem idejno rješenje revitalizacije zidina, sigurno bi se moglo aplicirati u Evropskoj banci za obnovu i razvoj ili sličnoj instituciji, a na kraju vrlo brzo bi se investicija mogla vratiti s obzirom na posjećenost bedema i cijenu ulaznica.
3. Zato što su naši konzervatori “puristi” koji skoro svaki vid intervencije na zidinama vide kao skrnavljenje ili oštećenje, pa čak i pranje vodom pod pritiskom (ne pjeskarenje), jer se možda skida neki mikronski sloj kamena, i milion godina ako peremo možda ih suzimo za metar. Suština je da oni nemaju volje (možda ni znanja) da preuzmu odgovornost na sebe i izdaju uslove za radi koji bi bili iole izvodljivi na terenu.
Treba pisati projekte, pa naći novac i pravdati ga, i zašto bi to džabe radili. Ne može se okoristiti niko u tome. A za platu nisu stimulisani, prevelika je odgovornost, lakše je ovako.
Ubi nas letargija – pogotovo Kotor u svakom segmentu, nažalost!
Kotor noću Photo: Boka News
ŠTO GRADSKE VLASTI I STRUČNA LICA KAŽU O RAZLOZIMA ODUGOVLAČENJA U REVALORIZACIJI KOTORSKIH BEDEMA I TVRĐAVE?
Iz Opštine Kotor smo dobili informacije da je lokalna uprava aplicirala za dobijanje granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije revitalizacije cjelokupnih kotorskih bedema dužine 4,6 km u vrijednosti od 3 miliona eura, na poziv Zapadnog Balkanskog Investiconog okvira (Western Balkans Investment Framework).
Katarina Nikolić Krasan, arhitekta konzervator: Obnovi treba pristupiti na veoma pažljiv, stručan i detaljan način
Katarina Nikolić Krasan – arhitekta konzervator
Kotorski bedemi su veoma složeni i vrijedni istorijski objekat i njihovoj obnovi treba pristupiti na pažljiv, stručan i detaljan način. Bedemi su dugački kako se procjenjuje oko 4,5 km i trebalo bi ih tehnički snimiti 3D skenerima, koji registruju apsolutno sve pa i napuknića, oštećenja. Trebalo bi formirati jedan multidisciplinarni tim stručnjaka iz oblasti kulturne baštine, smatra naša sagovornica Katarina Nikolić Krasan, arhitekta konzervator.
„Revitalizacija i rekonstrukcija ne isključuju jedno drugo. Prvo bi trebalo uraditi tehnički snimak, a potom analizirati nalaz, uraditi konzervatorski projekat obnove. Nakon toga se kreće u proces realizacije radova koji su definisani projektom i tu se može raditi parcijalno. Ja sam pobornik ideje da se radi parcijalno. Kada već imamo definisani projekat za cijele bedeme, onda će nam biti mnogo lakše da parcijalno vršimo obnovu, u zavisnosti od raspoloživih sredstava i dostupnosti pojedinih dijelova bedema, jer znamo da su to logistički zahtjevni poslovi“- smatra Nikolić.
Naša sagovornica koja je direktorica preduzeća „Projektor“ za proučavanje i zaštitu kulturnih dobara, koje je realizovalo brojne projekte iz te oblasti, ističe da je bila protiv izgradnje lifta kroz bedeme, što bi bio neizvjestan i rizičan poduhvat, za koji se prethodna vlast zalagala.
„Što se tiče žičare, imali bismo kompleksnu armirano-betonsku konstrukciju uz same bedeme. Sistem staza koji postoji i vodi do vrha, upravo je, poseban. Doživjeti Kotor, zaliv i zaleđe sa nižih, pa postepeno sa viših kota, pravi je doživljaj. To instant kretanje liftom, gore dolje, ne ide mi uz Kotor. Drago mi je da i žičara nije realizovana“.
Na naše pitanje zašto Kotor po uzoru na Dubrovnik ne može urediti svoje zidine, Nikolić Krasan kaže:
„Društvo prijatelja dubrovačkih starina je jedan izuzetno dobar i pozitivan primjer kako se može brinuti o svom nasljeđu. Mi smo u Boki pokušali da napravimo slično udruženje Društvo prijatelja bokeljske baštine, ali ono nije zaživjelo. Svjedoci smo da kotorska Opština nije mnogo toga uradila na bedemima. I to malo što je urađeno nije urađeno stručno, imamo i svjedočanstva tih pogrešnih koraka i radova na bedemima. Mora da postoji saradnja između Opštine i struke…“ poručila je arhitekta konzervator, Katarina Nikolić Krasan.
Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine Kotor: Snimanje postojećeg stanja i projektovanje bi trebalo da košta oko tri miliona eura
Nebojša Ševaljević – potpredsjednik Opštine Kotor – foto Boka News
Potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević, u razgovoru za naš portal, podsjetio je da su 2020. godine, bedemi postavljeni na jedinstvenu Listu prioritetnih infrastrukturnih objekata Vlade Crne Gore, što omogućava da kao država učestvujemo na konkursima i kroz mehanizam međunarodnih fondova dobijemo značajna sredstva.
„Za sveobuhvatno projektovanje bedema i snimanje postojećeg stanja, projekat bi trebao da košta oko tri miliona eura. Samo izvođenje radova će biti višegodišnje i zahtijevaće značajna sredstva. Opština ima značajan prihod od bedema. Najviše smo se bavili šetačkim stazama koje su najopterećenije što se tiče turista, sa ciljem da ih dovedemo u bezbjedno stanje, tako da i ove godine imamo namjeru uložiti sredstva u projektovanje i sanaciju šetačkih staza u kooperaciji sa državom. Državnim budžetom je predviđeno 280.000 eura za tu namjenu, a mi smo budžetom Opštine Kotor za tu namjenu predvidjeli 350.000 eura. Želim da istaknem i vrijednu donaciju koju smo dobili preko Kancelarije za međunarodne odnose u iznosu od 350.000 dolara za sanaciju poteza iznad Gurdića“ – ističe za naš portal Ševaljević.
Za obnovu bedema, Opština Kotor računa na pomoć države i međunarodnih fondova jer će taj projekat iziskivati ogromna sredstva.
„Što se tiče bezbjednosti o tome vodimo računa tako da smo još prošle godine snimali teren, preduzeli korektivne akcije. Ove godine biće formirana Radna grupa u kojoj će biti i stručnjaci sa Građevinskog fakulteta iz Podgorice. Oni će obići samo brdo, kako bi utvrdili u kakvom je stanju stijenska masa koja je podložna promjenama i eroziji usljed vremenskih uslova, kao i same bedeme, kako bismo znali u kakvom su stanju. Kratkoročnim mjerama mi možemo djelovati na šetačkim stazama i na samo brdo gdje primjetimo da postoji problem. Posjetioci će biti upozoreni preko informativnih tabli da na svoju odgovornost obilaze bedeme. Ukupno će biti postavljeno oko 80 informativnih tabli različitih sadržaja.
U pripremi je odluka o turističkoj valorizaciji i očuvanju bedema, koja će ići na javnu raspravu. Građani će imati priliku da se uključe sa svojim idejama i predlozima. Po našem mišljenju i dijelu turista koji su posjetili bedeme, čistoća nije bila na zavidnom nivou, tako da planiramo da ubuduće o tome brine naše Komunalno preduzeće“ – kazao je potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević.
Ognjen Vukasović, sekretar Sekretarijata za investicije Opštine Kotor: Za više stavki predviđeno ulaganje u bedeme, oko jedan milion eura
Ognjen Vukasović – Sekretar sekretarijata za investicije – foto Opština Kotor
Sekretar opštinskog Sekretarijata za investicije Opštine Kotor, Ognjen Vukasović, eksplicitno je kazao da će insistirati na dosljednoj primjeni svih zakonskih odredaba koje se tiču zaštite bedema.
On je podsjetio da veliki broj turista svake godine obilazi bedeme i da to za Opštinu Kotor predstavlja jedan od ozbiljnih, i pojedinačno najvećih, izvora prihoda.
„Ove godine je, za više stavki, predviđeno ulaganje u bedeme, oko jedan milion eura. Učinićemo sve da ta sredstva i realizujemo. Blizu smo realizaciji jedne apikacije prema Ambasadi SAD-a koja podrazumijeva rekonstrukciju lokacije Svetoga Franja prema svim konzervatorskim standardima i glavnom projektu koji stoji nekih 350.000$. Vlada Crne Gore je izdvojila oko 300.000 eura preko Uprave za javne radove i naša stavka za investiciono ulaganje u održavanje bedema je 348.000 eura“, kazao nam je Vukasović.
On ističe da je u pripremi nova odluka kojom će biti definisano gazdovanje bedemima. Raspodjela nadležnosti između opštinskih organa, kao i raspodjela prihoda i u formi nacrta, ići će na javnu raspravu.
„Ono što je najvažnije, odlukom će biti precizirano koliko će od prihoda biti vraćeno kroz investiciono i tekuće održavanje bedema“, kaže Vukasović.
Postoji nekoliko tačaka na bedemima koje bi trebalo urgentno sanirati, prije zvaničnog otvaranja bedema za posjetioce.
„Već smo u postupku pribavljanja ponuda i premjera radova da se tih nekoliko neuralgičnih tačaka rekonstruiše, među kojima je i ta kompleksnija investicija Svetog Franje iznad Gurdića koja će podrazumijevati ne samo građevinske već i mehaničko- mašinske radove, zbog načina iznošenja materijala. Definisali smo sve opasne tačke na bedemima, bili smo na terenu sa inženjerima, kolegama iz Sekretarijata za zaštitu kulturne baštine, stručnim konsultantima i predstvanicima Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Sve su opisane i zatražene su ponude, tako da vrlo brzo očekujemo realizaciju“.
„Za ozbiljne investicione radove na bedemima, mi nismo imali projekte. Dakle, to je ono što je ključ, sve dobro isprojektovati, pribraviti saglasnosti iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, uraditi glavni projekat, pa tek po njemu ići u sanaciju“, zaključio je Vukasović.
Kotorski bedemi – San Đovani – photo Boka News
ZARADA KOTORSKE OPŠTINE OD BEDEMA
Prodajom ulaznica za bedeme Direkcija je u 2019. godini naplatila čak 1.1552.711 eura, u 2020. je bilo planirano 1,8 miliona eura, što nije ostvareno zbog pandemije virusa korona, dok je 2021. prihod bio projektovan na 500.000 eura, a ostvarena su 473.502 eura.
Bedemi su u 2022. prihodovali oko 910.000 eura. Cijena ulaznice je bila 8 eura i kako nezvanično doznajemo, možemo očekivati više cijene za ovo ljeto.
*Ovaj tekst nastao je u okviru programa Media for All koji finansira Vlada Velike Britanije. Prikupljeni sadržaj i izneseni stavovi predstavljaju izričitu odgovornost autora.
U cilju unapređenja kvaliteta života, poboljšanja standarda građana i građanki Budve i vođeni društveno-odgovornim poslovanjem, Opština Budva i Turistička organizacija opštine Budva realizuju projekat dodjele personalizovanih kartica putem kojih je moguće ostvariti popuste i pogodnosti u različitim uslužnim djelatnostima na teritoriji opštine.
Korišćenjem „Budvanske kartice“ popusti na usluge se mogu ostvarivati u različitim djelatnostima: zdravstvene i specijalističke ustanove, prodavnice, ugostiteljski objekti, usluge autobuskog i taksi prevoza. Na spisku je čak 71 objekat, pišu Primorske novine.
„Opština Budva je prva opština u Crnoj Gori koja je realizovala projekat „Super senior kartica“ koji je naišao na izuzetno pozitivne reakcije, ne samo budvanskih penzionera i penzionerki, već svih građana i građanki Budve. Izuzetno smo ponosni na taj projekat. Vođeni time, došli smo na ideju da nastavimo u istom pravcu i realizujemo još jedan projekat te vrste u našem gradu. Time smo omogućili Budvankama, Budvanima i svim ljudima koji ovdje duže borave da ostvaruju popuste na proizvode i usluge, po ugledu na najrazvijenije turističke destinacije, kako ne bi snosili teret inače viših cijena u sezoni,“ kazao je ranije Milo Božović, predsjednik Opštine Budva.
Registracija i preuzimanje kartica se obavlja u prostorijama Službe menadžera – Mediteranska ulica 8 (TQ Plaza – VI sprat) svakim radnim danom u periodu od 10.00h do 14.00h, a potrebno je sa sobom imati ličnu kartu koja je izdata u FL Budva.
