Muški kata tim karate reprezentacije Crne Gore osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu u Gvadalahari, dok je ekipa u borbama završila kao petoplčasirana.
Tim u sastavu Vladimir Mijač, Arijan Kočan, Kenan Nikočević i Nikola Milić, savladao je u meču za treće mjesto Englesku 42,6 – 40,4.
To je prva medalja muškog kata tima u nezavisnoj Crnoj Gori.
U toj disciplini crnogorski karate ima i bronzu ženskog tima, u sastavu Tijana i Biserka Radulović i Milena Milačić, osvojenu 2007. godine.
Član bronzanog tima Vladimir Mijač kazao je da je ponosan na ostvareni rezultat u Gvadalahari.
“Osvajanje seniorske bronzane medalje u katama za naš tim, reprezentaciju i državu znači mnogo. Posebno što je prva, istorijska, za muški kata tim na šampionatima Evrope u seniorskoj konkurenciji. Rezultat ostvaren u Gcvadalahari još veći nam je podstrek da nastavimo još jače da radimo, kako bi u kontinuitetu ostvarivali slične i bolje rezultate”, rekao je Mijač.
On se zahvalio porodici, trenerima i selektorki, svima koji su na bilo koji način doprinijeli njihovom uspjehu.
Trio Bara osvojio je u Gvadalahari 12. evropsku medalju za crnogorski karate u seniorskoj konkurenciji.
Oni su u četvrtak prvi krug takmičenja završili kao trećeplasirani u grupi sa 39,1 poenom.
U drugom kolu crnogorski tim osvojio je drugo mjesto (39,1), što je bilo dovoljno za borbu za medalju.
Selektorka Milena Milačić podsjetila je da je nakon 15 godina osvojena medalja u katama na Evropskom prvenstvu.
“Jako sam ponosna na ekipu i vjerujem da trudom, zalganjem i pristupom koji su imali i do sada, mogu da ostvaruju još bolje rezultate. Prošle godine bili su nadomak medalje, ove godine su odlicnim plasmanom u eliminacijama i osvajanjem medalje dokazali da zaista imaju kvalitet i da su u vrhu Evrope”, rekla je Milačić agenciji MINA.
FKSCG
Muški tim u borbama u meču za treće mejsto poražen je od Hrvatske 3:1.
Ekipa je u Gvadalahari nastupila u sastavu Nikola Malović, Nenad Dulović, Lazar Jovović, Nemanja Mikulić, Nemanja Jovović, Balša Miličković i Dušan Bijelić.
Crnogorski sastav u petak je bez borbe dobio duel sa Švedskom, dok je u drugom kolu eliminisao Holandiju 3:1.
U četvrtfinalu poraženi je od Ukrajine 3:0, koja je plasmanom u finale omogućila crnogorskim karatistima repasaž.
Borbu za medalju izborili su pobjedom protiv Portugala 3:2.
Na korak od medalje stao je i Nemanja Mikulić, koji je juče u meču za treće mjesto i bronzanu medalju, u kategoriji do 75 kilograma, poražen od Belgijanca Kventina Mahudina.
Borba je završena neriješeno (0:0), a pobjednik je odlučen sudijskim preglasavanjem.
Eurowings, članica Lufthansa Grupe, pokrenuće 2. aprila liniju Diseldorf – Tivat, dok će iz Štutgarta početi sa letovima ka ovom crnogorskom gradu od 14. maja.
Kako prenosi Avio portal, na relaciji Diseldorf – Tivat, letovi će se obavljati svake nedjelje do 20. juna od kada ova njemačka niskobudžetna kompanija, u susret ljetnjoj sezoni, prelazi na tri leta nedjeljno i to utorkom, petkom i nedjeljom.
Početkom septembra Eurowings planira da se vrati na jedan let sedmično, u nedjelju, i tog plana će se držati do 15. oktobra kad prestaje sa letovima na ovoj liniji.
Očekivana cijena karte na ovoj relaciji u jednom pravcu varira i, u zavisnosti od termina leta, može iznositi oko 200 EUR za osnovni paket koji podrazumijeva samo ručni prtljag.
Što se tiče letova iz Štutgarta, od 14. maja kad se pokreće ova linija, letovi će se realizovati samo nedjeljom. Tako će biti do 23. jula kada Eurowings prelazi na dva leta nedjeljno do 10. septembra, nakon čega će do kraja septembra letove na ovoj relaciji obavljati samo nedjeljom.
Očekivana cijena karte na ovoj relaciji, u zavisnosti od termina i tarife, može biti od 105 do 195 EUR.
Eurowings na svojim letovima do crnogorskog primorja nudi tarife sa i bez predatog prtljaga (smart i basic tarifu), a u skladu sa dosadašnjim poslovanjem ove njemačke aviokompanije mogu se očekivati i last minute ponude koje znaju biti veoma povoljne.
Od početka godine 11 kupovina preko interneta završilo se prijavom Tržišnoj inspekciji. Nepravilnosti su se odnosile na reklamacije sata, parfema, šminke, garderobe, česme, mašinice za brijanje i drugog, a kupci su tvrdili da dobijeni proizvod nije isti kao sa fotografije. Prijavljivalo se i kašnjenje isporuke, kao i da je cijena koju kurir traži pri dostavi veća od naznačene pri naručivanju. Glavna tržišna inspektorka, Marina Radulović, za Portal RTCG kaže da je, za tri mjeseca 2023. godine, od kurirskih službi oduzeta krivotvorena roba, vrijedna 19.437 EUR.
Zbog utvrđenih nepravilnosti, nakon kontakta inspektora sa administratorima web stranica registrovanih online prodavnica, kupcima je u dva slučaja vraćen novac. U ostalim slučajevima, po prijavama potrošača se nije moglo postupiti.
– Da bi se od strane tržišnog inspektora pokrenuo postupak inspekcijskog nadzora, neophodno je, shodno članu 12 Zakona o tržišnoj inspekciji, utvditi identitet lica koje obavlja djelatnost, odnosno vrši prodaju robe. Ako se radi o trgovcu koji je registrovan za vršenje ove vrste djelatnosti, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača, potrošač ima sva prava kao i prilikom kupovine u klasičnoj prodavnici, s tim što za razliku od klasične trgovine, potrošač ima pravo na jednostrani raskid ugovora, između ostalog na povraćaj robe u roku od 14 dana od dana predaje robe, bez navođenja razloga – kaže Radulović.
Kupovinom preko društvenih mreža potrošač ne uživa ta prava.
– Ako se radi o prodaji preko interneta, putem društvenih mreža, onda to obično nije trgovac i potrošač nema upravno pravnu zaštitu. Kada se identifikuju lica koji obavljaju trgovinu putem društvenih mreža, kao što je preko Facebooka i dr., preduzimaju se mjere zbog nelegalne trgovine u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini – navodi glavna tržišna inspektorka.
Za tri mjeseca od kurira oduzeli 19.437 EUR vrijednu robu
Kontrolom prometa robe preko kurirskih službi, tržišni inspektori širom Crne Gore, a u saradnji sa Upravom policije, suzbijaju sivu ekonomiju i prodaju krivotvorene robe, koja se sve više odvija putem društvenih mreža. Prošle godine, u 13 vozila kurirskih službi zatekli su krivotvorenu i robu bez dokaza o nabavci.
– Tokom 2022. godine oduzeta je roba u vrijednosti većoj od 20.000 EUR. U 2023. godini, u periodu od 1. januara do 20. marta, u akciji kontrole prometa robe preko kurirskih službi, oduzeta je robe bez dokaza o nabavci i krivotvorena roba u vrijednosti od 19.437,62 EUR (odjeća, posteljina, pokloni za 8. mart) – saopštila je Radulović za Portal RTCG.
Tržišna inspekcija je, takođe, metodom slučajnog izbora izvršila kontrole zvaničnih internet stranica i ukazali na nepravilnosti, odnosno propuste koje trgovci nijesu jasno definisali na svojim stranicama, a koje su propisane Zakonom o zaštiti potrošača.
Najčešće nedoumice sa kojima su se trgovci susrijetali odnosile su se na: uslove, rokove i postupke ostvarivanja prava na jednostrani raskid ugovora, vrstu proizvoda za koje je moguće izvršiti povrat, formu Obrasca za jednostrani raskid ugovora kao i obavještenje o mogućnostima i postupcima vansudskog rješavanja sporova, odnosno o instrumentima za obeštećenje i način na koji potrošač može iste koristiti.
– Nakon sprovedenih kontrola, edukacijom od strane postupajućih inspektora, predstavnici privrednih subjekata u potpunosti su upoznati sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača iz oblasti trgovine na daljinu, svim informacijama koje su isti dužni da istaknu na svojim zvaničnim internet stranicama, kako bi omogućili svakom potrošaču da prilikom kupovine može ostvariti svoja potrošačka prava propisana navedenim Zakonom. Privredni subjekti su u potpunosti postupili po instrukcijama postupajućih inspektora, odnosno ispoštovali propisane obaveze Zakonom o zaštiti potrošača, a u vezi obavještavanja potrošača prije zaključivanja ugovora van poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, što je i konstatovano uvidom u zvanične internet stranice – kazala je sagovornica Javnog servisa.
Kupci da budu svjesni rizika
Radulović naglašava da Tržišna inspekcija, svim svojim kapacitetom, odnosno radom 48 inspektora prati, između ostalog, i oblast online trgovine.
Glavna tržišna inspektorka apeluje na sve potrošače da vode računa preko kakvih internet platformi trguju i da budu svjesni da kupovinom preko nelegalnih internet stranica neće moći da zaštite svoja potrošačka prava.
– Prije kupovine proizvoda, odnosno zaključivanja ugovora na daljinu, potrošač ima pravo da bude informisan o osnovnim svojstvima robe, nazivu i adresi trgovca, prodajnoj cijeni, uslovima plaćanja, uslovima isporuke, uslovima i rokovima o jednostranom raskidu ugovora, odgovornosti za saobraznost robe, garanciji, obavezi potrošača da snosi troškove vraćanja robe, itd. Dakle, prije kupovine robe, potrošač bi trebalo da dobije od trgovca sve potrebne informacije i to na trajnom mediju. Ukoliko se odluči za kupovinu preko nelegalnog sajta, potrošač rizikuje, te u tom slučaju ne može imati pravnu zaštitu od strane inspekcije – ističe Radulović.
Podsjeća da je u sjedištu Tržišne inspekcije u Podgorici svakog dana organizovan rad dežurnog inspektora, koji putem telefona na brojeve 020/230-921, 020/230-481 i 020/230-529 odgovara na pitanja građana u vezi sa potrošačkim pravima, uključujući i online trgovinu.
Takođe, moguće je podnijeti telefonsku prijavu putem besplatnog call centra na broj 080/555-555 ili slanjem elektronske pošte na mejl prijave@uip.gov.me.
Vladimir Putin najavio je da će Moskva rasporediti “taktičko” nuklearno oružje na području Bjelorusije, zemlje na pragu EU-a. Rekao je da je ta odluka potaknuta najavom Velike Britanije prije četiri dana da će Ukrajini dostaviti oklopne granate koje sadržavaju osiromašeni uranij.
Taktičko nuklearno oružje osmišljeno je za upotrebu na bojnom polju, primjerice, za suzbijanje konvencionalnih snaga poput velikih formacija pješaštva i oklopa. Slabije je od strateškog nuklearnog oružja poput bojnih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete.
-Već smo pomagali bjeloruskim kolegama i opremali njihove zrakoplove, ne kršeći međunarodne ugovore o neširenju nuklearnog oružja. Deset zrakoplova spremno je za upotrebu takve vrste oružja. Dana 3. travnja počinjemo obučavati posadu, a 1. srpnja završavamo izgradnju posebnog skladišta za taktičko nuklearno oružje na području Bjelorusije. U tome nema ništa neobično: Sjedinjene Države rade to već desetljećima. Odavno raspoređuju taktičko nuklearno oružje na teritoriju svojih saveznika, izjavio je Putin.
Turistička organizacija Tivat predstavlja turističku ponudu na jubilarnom 10. Međunarodnom sajmu turizma – PLACE2GO, koji se održava od 24-26. marta, u Areni Zagreb.
Nosilac aktivnosti ove godine je Turistička organizacija Podgorice, a na sajmu su prisutni takodje i Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, kao Turističke organizacije Tivta, Bara, Herceg Novog i predstavnici turističke privrede.
Imajući u vidu značaj ovog tržišta, uspostavljanje direktne avio linije sa gradom Zagrebom iz Podgorice, te činjenicu da su turisti iz regiona tradicionalno najbrojniji, nastup Tivta na ovom sajmu smatramo izuzetno značajnim. Tome u prilog ide i činjenica da bilježimo povećanje u broju noćenja kada je u pitanju Hrvatsko trižište. Tokom prethodne godine registrovano je oko 3000 dolazaka turista sa ovog tržišta i ostvareno preko 26 000 noćenja, sto je 22% više u odnosu na prethodnu godinu.
Turistička organizacija Tivat predstavila je ponudu grada mnogobrojnim posjetiocima sajma koji su imali priliku upoznati se sa dešavanjima u Tivtu, kao i cjenovnom ponudom za 2023.godinu.
TO Tivat
Na štandu Crne Gore bili su prisutni i predstavnici medija i privrede, a štand je posjetio i Otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj g-din Damir Grbović sa kojim se razgovaralo o pripremi predstojeće sezone i potencijalnom saradnjom sa hrvatskim tržištem.
U okviru crnogorskog štanda organizovana je i nagradna igra, gdje su nagrade za Tivat obezbijedili hotel Astoria i apartmani Sea point.
Pažnju posjetilaca privukao je i nastup poznatog crnogorskog glumca, Momčila Otaševića, koji je na zanimljiv način predstavio ljepote naše zemlje.
PLACE2GO je najveći turistički sajam u Hrvatskoj i izlagačima pruža priliku da na kreativan i zanimljiv način predstave sebe, svoje proizvode i usluge. Do sada je na sajmu nastupilo preko 700 izlagača iz 38 zemalja svijeta.
Hommageom Miljenku Smoji “Moglo je i svršit gore”? u Kavani Lvxor na Peristilu u Splitu završio je 16. festival pričanja priča Pričigin, a organizatori festivala najavljuju gostovanja u drugim gradovima, od kojih će prvo biti 21. aprila na Cresu i Lošinju.
Organizatori festivala istaknuli su da je ovogodišnji Pričigin bio najposjećeniji dosad te da je nadmašio sva njihova očekivanja. Izvršna direktorica festivala Maja Vrančić najavila je da nastavljaju u istom ritmu? napomenuvši da je Pričigin brend ?Splita.
Festival produžuje turističku sezonu, rekla je, dodavši da su ponosni na to što je u publici bilo i ljudi iz Zagreba, Zadra i Šibenika. “Iako festival ostaje u Splitu sa svojom publikom, tendencija ?nam je da izađe iz grada ??s posebnim programima s kojima će? publika biti upoznata na vrijeme”, najavila je Vrančić.
Pričigin će, dodala je, širiti svoju priču kroz gostovanja u drugim gradovima i mjestima, a prvo će biti 21. aprila, kada odlaze na Cres i u Mali Lošinj. Program će trajati dva dana i bit će svojevrsni “mini Pričigin”.
Ovogodišnji su Pričigin 21. ožujka otvorile hrvatske spisateljice i spisatelji pričajući o temi inflacije “Više nego jučer, manje nego sutra”, nakon čega je na programu bila autorska večer Amire Medunjanin – “Sevdah kao priča u pjesmi”.
Foto Hina
Festival je nastavljen p?rogramom Lijepa vaša: Sram me i stid bilo te pričama turističkih vodiča u programu “Ajte vi, svitu, lipo doma”.
Priče Zagrepčana koji su se preselili na otoke i PR-ovske dogodovštine nasmijavale su publiku trećega dana festivala, a četvrtoga dana splitske spisateljice i spisatelji pričali su o blamaži “Zemljo, otvori se”?, nakon čega je uslijedila autorska večer Rade Šerbedžije.
U subotu ujutro u Gradskoj knjižnici Marka Marulića održan je dječji Pričigin “PriČAgin”, a u podne je na Peristilu održan ??program posvećen Miljenku Smoji “Moglo je i svršit gore”?, kojim je festival i završio.
Većina programa održala se u amfiteatru Doma mladih, ulaz na sve programe bio je besplatan, a mogli su se pratiti i uživo na službenom youtube kanalu festivala.
Pomicanjem vremena za jedan sat unaprijed u nedjelju 26. marta započet će ljetno računanje vremena koje je trajati do 29. oktobra.
Ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u mjesecu martu, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata ujutro računa kao 3 sata ujutro.
Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena, ono završava posljednje nedjelje u oktobru, odnosno 29. oktobra u 3 sata ujutro, kada se vrijeme pomiče jedan sat unatrag.
I uprkos tome što je u ispitivanju javnog mnijenja u EU 2018. velika većina od 4.8 miliona učesnika ankete izrazila želju da se s tom praksom prekine i što je Evropska komisija nakon toga sastavila predlog da se to učini. Prijedlog su zatim potvrdili zastupnici Evropskog parlamenta u prvoj polovini 2019.
Očekivalo se da će se promjena dogoditi u narednim godinama. Međutim, do toga nije došlo.
Na žičari Kotor-Lovćen danas je postavljena žica, objavio je na svom Fejsbuk profilu predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i konstatovao “nakon decenija najava, ovog ljeta žičara Kotor-Lovćen biće u funkciji”.
Kamen temeljac položen je 13. jula 2022. godine, na Dan državnosti Crne Gore. Žičaru Kotor-Lovćen gradi konzorcijum Leitner – Novi Volvox.
Lokacija terminala Dub nalazi se unutar Grbaljskog polja, 200 metara od puta Budva – Tivat i 500 metara od aerodroma Tivat. Trasa vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.
Lokacija terminala Kuk nalazi se na visoravni Kuk na planini Lovćen, na 1.348 metara nadmorske visine.
Visinska razlika između polazne i krajnje stanice biće 1.316 metara. Žičara će biti duga oko 3.900 metara.
Projektovani kapacitet je na nivou od 1.200 putnika po satu. Žičaru će opsluživati 40 gondola. Planirano vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk biće nepunih 11 minuta.
Država je podnijela kontratužbu protiv firme Univerzal monte zbog ugovora o koncesiji za put Meljine–Petijevići. Univerzal monte je ranije podnio tužbu kojom traži isplatu 4,84 miliona eura na osnovu sporazuma o raskidu ugovora za put Meljine–Petijevići, dok zaštitnica imovinsko-pravnih interesa kontratužbom traži poništenje sporazuma o raskidu ugovora, jer smatra da Vlada nije mogla da se zaduži na ispunjenje sporazuma na osnovu zaključka.
Tim povodom juče je u Privrednom sudu održano ročište, na kome je zamjenica zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Slavica Laković saopštila da je sporazum ništavan.
– Vlada je na sjednici održanoj 6. maja 2021. godine zaključkom odobrila sporazumni raskid i zadužila Ministarstvo finansija i socijalnog staranja da u zakonu o budžetu za 2022. godinu predvidi sredstva u iznosu od 4.000.000 eura za isplatu predmetne obaveze. Takođe smatramo da je predmetni Sporazum ništav i iz razloga što je Vlada 27.4.2022. godine donijela zaključak kojim je zadužila nadležno ministarstvo da iz tekuće budžetske rezerve isplati iznos tužiocu, a isplata iz tekuće budžetske rezerve može se vršiti jedino uz saglasnost Vlade. S tim u vezi, Ministarstvo finansija je donijelo informaciju o statusu zaključaka Vlade, koja je donijela zaključak od 20.10.2022.godine, pod tačkom 1 usvojila informaciju o statusu ovih zaključaka, a pod tačkom 4 zadužila Ministarstvo finansija da u ime Vlade cjelokupnu dokumentaciju proslijedi nadležnom državnom tužilaštvu – navodi se u kontratužbi.
Isplata četiri miliona eura koncesionaru bila je obaveza vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić. Ta sredstva prvobitno je trebalo da budu predviđena za isplatu iz budžeta za 2022. godinu, ali tadašnja vlada i ministar finansija Milojko Spajić nijesu predvidjeli njihovu isplatu u Zakonu o budžetu za 2022. godinu. Potom su, neposredno prije smjene, tj. dolaska manjinske vlade Dritana Abazovića, donijeli zaključak da se novac isplati iz budžetske rezerve. Nova vlada i ministar finansija Aleksandar Damjanović nisu postupili po tom zaključku jer im je taj posao bio sumnjiv, pa su informaciju razmatrali na Vladi i vraćali je na doradu, ali nisu isplatili novac.
Zakonski zastupnik kompanije Univerzal Monte Mladen Ivanović naveo je da je isticanje protivtužbe i njeno obrazlaganje suprotno načelu ekonomičnosti postupka, da vodi uvećanju troškova i zakonske zatezne kamate, te zatražio zakonom predviđen rok od 15 dana da se na protivtužbu izjasni.
On je istakao da je nužno da se zastupnica države izjasni radi utvrđenja kojih činjenica predlaže vještačenje po vještaku građevinske struke i zašto smatra da su te činjenice od odlučnog značaja za odluku u ovoj parnici, što je bio predlog na prethodnom ročištu.
Naredno ročište biće održano 11. aprila.
Koncesionar prije tužbe poslao dvije opomene
Kompanija Univerzal Monte je sa državom potpisala sporazum o raskidu BOT aranžmana 8. maja 2021. godine, a potpisali su ga tadašnji ministar Milojko Spajić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predstavnik investitora Đorđe Vlaović. Od potpisivanja sporazuma do podnošenja tužbe koncesionar je poslao dvije opomene, ali do uplate nije došlo.
Naplatna rampa sa ove dionice dužine 12,5 kilometara između Herceg Novog i Trebinja zvanično je uklonjena 11. maja 2021, a vozači su koncesionaru, kompaniji Univerzal Monte, od 2008. godine plaćali putarinu od tri do 18 eura, u zavisnosti od kubikaže vozila.
Najmanje 34 osobe nestale su blizu tuniške obale u potonuću čamca s migrantima koji su nastojali stići do Europe, prenosi agencija dpai dodaje da se na talijanski otok Lampedusu u zadnja 24 sata iskrcalo više od 2000 ljudi.
Tuniška obalna straža spasila je još četiri osobe pošto je brod potonuo, rekao je Favzi El Masmudi, dužnosnik iz grada Sfaxa.
“Zlosretni brod peti je koji je potonuo blizu obale u zadnja dva dana”, rekao je u subotu za dpa, dodavši da su u srijedu i četvrtak kod Sfaxa potonula još četiri broda.
Obalna straža izvukla je tijela sedmero migranata iz subsaharske Afrike koji su se utopili u tim incidentima, a traga se za najmanje 30 nestalih, dodao je.
Preživjelo je 84 migranata.
Tuniška obalna straža spriječila je 79 pokušaja ulaska ilegalnih migranata u posljednja tri dana, rekao je u subotu glasnogovornik Nacionalne garde Husamedin Džbabli.
Kazao je da je zbog ilegalnog nastojanja da dođu u Europu uhićeno otprilike 2982 migranta, a među privedenima je i devet Tunižana.
Tuniska obala postala je uobičajena polazna točka za tisuće migranata koji traže bolji život u Europi.
Nedavno su tuniške vlasti uhitile stotine ljudi iz područja subdsaharske Afrike nakon što je predsjednik Kais Saied optužio migrante iz te regije da stoje iza kriminala u zemlji.
U Italiji ove godine triput više migranata
Unatoč nedavnim nesrećama veliki broj migranata i dalje nastoji prijeći Mediteran na putu prema talijanskim obalama. Ove se godine njihov broj više nego utrostručio.
Samo se na talijanski otok Lampedusu u zadnja 24 sata iskrcalo više od 2000 ljudi, uključujući djecu. Po pisanju ANSA-e ondje je doplovilo više brodova s migrantima.
Po službenim brojkama Italija je od početka siječnja registrirala tri puta veći broj migranata nego prethodnih godina.
Dosad je do talijanske obale doplovilo 21.000 migranata u usporedbi sa 6000, koliko ih je obično ondje stizalo svake zime tijekom prethodne dvije godine.
U subotu je u ranim jutarnjim satima u sedam čamaca stiglo 267 ljudi. Brod za spašavanje na moru i patrolni čamci talijanskih vlasti uočili su šest od sedam čamaca, priskočili im u pomoć te ih dovezli do Lampeduse.
Samo u petak na otok je stiglo ukupno 1778 ljudi, izvijestila je ANSA.
Lampedusa je smještena između Sicilije i sjeverne Afrike, nešto manje od 190 kilometara od tuniškoga obalnog grada Sfaxa.
Mnogi migranti više puta pokušavaju Sredozemljem stići do Lampeduse, Malte, Sicilije ili do talijanskog kopna čamcem ili brodicom iz Tunisa i Libije.
Italija već neko vrijeme upozorava na tisuće migranata koji do talijanskih obala stižu čamcima koji uglavnom nisu za plovidbu, a mediji to nazivaju “migrantskim bumom”.
Nerijetko takve situacije rezultiraju potonućima loših plovila, strašnim nesrećama i ljudskim žrtvama, poput one koja se dogodila krajem veljače pokraj obale Kalabrije. U njoj je smrtno stradalo najmanje 73 ljudi.
