Izložba „Oteto od tmine“, otvorena u četvrtak u atriju palate Sponza, donosi fotografije Korčulanina Jakova Peručića s prijelaza iz 19. na 20. stoljeće, čijih je oko hiljadu negativa na staklu pronašao njegov sugrađanin Tonči Baždarić i donirao Arhivskom sabirnom centru Korčula – Lastovo.
Suautor izložbe Tonko Barčot izjavio je kako se, kad su stakleni negativi stigli u Arhivski sabirni centar, o Peručiću znalo jako malo.
„On se potpisivao kao Santiago Peručić, ali nismo mogli pojmiti tko je on tačno bio i koji je put prešao. Ipak, osjetili smo da je to nešto veliko. Slojevitu priču kao odraz svog vremena. Pomalo smo digitalizacijom negativa otkrivali detalje i povezali smo niti usporedbom s našom arhivskom građom“, rekao je Barčot.
Istaknuo je kako je Jakov Peručić bio siromašni klesar koji je s Korčule ‘trbuhom za kruhom’ otputovao u Punta Arenas u Čileu, gdje je bila velika hrvatska iseljenička zajednica.
„U kratko vrijeme se situirao i postao poduzetnik, a istovremeno je otkrio fotografiju. Tamo je otvorio svoj fotoatelje i snima u Čileu i Argentini. Onda se odlučio vratiti kući, pa su tako negativi završili u Korčulu, što je nama bogat trag iseljeničkih aktivnosti s kraja 19. i s početka 20. stoljeća“, naveo je Barčot.
Dodao je kako je Peručić u Korčuli otvorio prvu fotografsku radnju, a do kraja Prvog svjetskog rata bilježi svakodnevicu Korčule i snima portrete.
„Kako se smatrao Talijanom 1921. godine nije htio ostati u Korčuli, jer su se nakon Rapalskog sporazuma granice promijenile. S obitelji je odselio u Zadar, gdje također otvara fotoatelje, a umire po završetku Drugog svjetskog rata“, rekao je Barčot.
Suautor izložbe Maro Grbić rekao je kako je, vidjevši prve fotografije, odmah shvatio da je Peručić osobit fotograf.
„Među prvih pedesetak fotografija nekoliko ih je antologijskih u hrvatskoj fotografiji, a riječ je o potpuno nepoznatom autoru. Shvatio sam da je u podrumu u jednoj kutiji skrivena velika vrijednost. Baš je te godine u Žrnovu otvoren Sabirni arhivski centar, a najprimjerenija osoba bio je voditelj Centra Tonko Barčot“, rekao je Grbić, koji je nagovorio nalaznika Baždarića da u dva navrata pokloni negative.
Izložba fotografija Oteto od tmine – foto Hina
Dodao je kako su se negativi skenirali od 2015. godine i postupno otkrivali detalje Peručićevog života.
„Fotografije su nastale u dvadesetak godina, jer je Peručić 1921. godine preselio u Zadar, gdje je u savezničkom bombardiranju sve nestalo. Posebno je zanimljiv čileanski opus jer je Peručić u Punta Arenasu bio prvi fotograf. Vjerojatno je negdje naučio fotografirati, ali je po svemu bio rođeni talent. A jedva je završio jedan razred građanske škole klesarskog smjera“, izjavio je Grbić.
Napomenuo je kako je kod Peručićevog rođaka još oko 400 negativa koje je dao Državnom arhivu na upravljanje te se trenutno skeniraju.
Izložbu je organizirao Državni arhiv u Dubrovniku.
Ne zato što bi hrvatski navijači s “Golden Horizona” bubnjanjem podizali moral naše nogometne vrste na skorašnjem Mundijalu u Kataru, što se sve do nekidan pompozno najavljivalo. Već zato što će taj brod za klasična krstarenja, najveći svjetski jedrenjak s križnim jedrima, kako mu se voli tepati u medijima i splitskom brodogradilištu, završiti na bubnju. Ništa bolje nije se moglo ni odigrati…
Posrnuli veliki poduzetnik Tomislav Debeljak najprije će izgubiti jedrenjak. A onda bi mogao i škver. Ovako nam je to pismenim putem objasnila Franka Buzov, predsjednica Trgovačkog suda u Splitu prije nekoliko dana, odgovarajući na naša pitanja:
”U predmetu poslovnog broja Ovr-24/22, dana 18. listopada 2022. godine, po prijedlogu ovrhovoditelja VTB BANK (EUROPE) SE, protiv ovršenika XB AHTS HERO SHIPPING INC., doneseno je rješenje o ovrsi na brodu u vlasništvu ovršenika imena GOLDEN HORIZON, i to zabilježbom ovrhe u Upisniku brodova Lučke kapetanije u Splitu, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, na predmetnom brodu, utvrđivanjem vrijednosti broda, prodajom broda i namirenjem tražbine ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom broda.”, piše Damir Tolj za Slobodnu Dalmaciju.
Uglavnom: “VTB Bank (Europe) SE”, sa sjedištem u Frankfurtu, jedan je od najvećih “Brodosplitovih” kreditora. To je banka ruskih vlasnika, ali europske uprave, koju je nametnula Europa, ustajući lepezom sankcija po službenom Kremlju i vazalima zbog brutalne Putinove agresije na Ukrajinu.
Iako je proljetos Debeljak zapomagao, vičući da je on prva europska žrtva sankcija uvedenih Moskvi i da mu je zato obustavljeno financiranje, odnosno već odobreni krediti za završetak zakašnjelih brodograđevnih poslova, pokazuje se da je u pitanju nešto sasvim drugo. Ono, naime, o čemu smo detaljno jedini pisali: ne duguju bankari Debeljaku nikakav novac, već Debeljak duguje njima. Gomilu potrošenog kreditnog novca. I onda su ti krediti došli na naplatu dekintiranom škveru.
SVE TU LIJEPO PIŠE
Epilog tog sraza upravo čitate: bankari su sudskim putem zatražili prisilnu naplatu, odnosno ovrhu. Svima razumljivo – prodaju broda na sudskoj dražbi.
Lijepo to piše i u zabilježbi na izvatku iz hrvatskog Upisnika brodova, od 28. oktobra 2022. godine:
”Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu, broj 9 Ovr-24/2022-3 od 18. 10. 2022. godine, donesenom u ovršnoj stvari ovrhovoditelja VTB Bank (Europe) SE, Njemačka, protiv ovršenika XB AHTS HERO SHIPPING INC., Maršalovi Otoci, radi naplate novčane tražbine u iznosu od 57.643.055,56 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate, u toč. I. određena je ovrha na brodu GOLDEN HORIZON, NIB: 271733, zabilježbom ovrhe u upisniku brodova, utvrđivanjem vrijednosti broda, prodajom broda i namirenjem tražbine ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom broda.”
Sve jasno i nema mrdanja: “Golden Horizon” neće u Katar nego na bubanjsku prodaju. Bankari su svoje kredite Debeljaku osigurali založnim pravom. Hipotekama! Iz upisnika je očito: frankfurtski VTB ima dvije hipoteke na jedrenjaku: jednu na 50 milijuna eura, a drugu na još 33. Ukratko, imaju još popriličan broj milijuna u rukavu.
Ne biste vjerovali, na istom tom brodu još je (pored VTB-a) hipotekarnih vjerovnika: “Star Clippers” – tvrtka koja je izvorno bila i naručila gradnju broda u Splitu – sa 6 milijuna eura; pa HBOR, hrvatska državna razvojna banka – s 250 milijuna kuna, za lanjski kredit dan škveru, a onda je hipoteke na svoj brod udario i sam Debeljak – jednu od 50 milijuna eura, još jednu na 47 milijuna eura i još jednu na 24 milijuna kuna.
MNOGI ĆE IZGORJETI
Sve skupa – ukupno sedam hipoteka, zajedno vrijednih više od 220 milijuna eura. A brod ne vrijedi ni upola! Ma što govorimo, ni još pola od polovice. Podsjetimo, Debeljak ga već neko vrijeme nutka po internetskim servisima i traži 118 milijuna eura. A brod je izvorno, još 2014. godine, na samom početku Debeljakove škverske ere, bio ugovoren za 64 milijuna eura. “Brodosplit” je kasnije u svojim poslovnim knjigama priznao 190 milijuna kuna teške gubitke na projektu jedrenjaka.
Mnogi će izgorjeti u tom svođenju računa. Na primjer, HBOR, čija je hipoteka od 250 milijuna kuna (33 milijuna eura) tek na petom mjestu u redu prvenstva. Tko li će za to odgovarati?!
Evo zgode koju smo i dosad spominjali, ali ste je možda u međuvremenu zaboravili: stvarni vlasnik raskošnog jedrenjaka je škverska, odnosno Debeljakova off-shore pacifička tvrtka “XB Ahts Hero Shipping” s Maršalovih Otoka, a direktorica je bila Vedrana Debeljak, poznatija kao Tomina sestra. Brod nosi hrvatsku zastavu i eno ga privezanog u škveru. Kažu upućeni da posljednjih dana posljednji škverani s njega skidaju sve što mogu. Da ne padne neprijatelju u ruke.
Upitali smo Trgovački sud u Splitu možemo li dobiti na uvid doneseno rješenje o ovrsi, odnosno prisilnoj prodaji broda. Nisu nam odgovorili. Pa vam zasad ne možemo reći kada, kako i po kojim uvjetima će biti organizirana sudska dražba, kolika će biti istaknuta početna cijena, kakva je procjena vrijednosti broda i slično. Nema veze, bit će vremena.
Mogli bismo o ovom brodu – čija su razapeta jedra na pet jarbola znala promotivno ukrašavati i splitsku luku i koji je trebao biti Debeljakova ulaznica u svijet priznatih, majstorskih brodograditelja, označavajući zaokret u splitskom proizvodnom programu, koji je imao ambiciju biti dalmatinski brod za Guinnessa – mogli bismo, dakle, o tom brodu još satima i ne bi bilo dosadno…
Uključujući i činjenicu da su jedrenjaku već ljetos privremeno oduzete plovidbene dozvole, budući da Debeljak nije bio platio čak ni oko 700.000 kuna (ubrojene i kamate) goriva danskoj tvrtki “Monjasa”, još od lanjskog kolovoza i premijernog sezonskog putovanja britanskim obalama.
Pa “Golden Horizon” odavno ne može nikamo iz škvera. A kamoli će na Mundijal s crvenim “kockicama” na glavnom jedru.
S jedrenjakom su počeli Debeljakov rast i pad. I s tim nesretnim lijepim petojarbolnim barkom bit će samo onako – da parafraziramo stari “Električni orgazam” – kako bubanj kaže.
Posljedice napada u Donecku Foto: Vladyslav Musiienko / REUTERS
Rusija je optužila Veliku Britaniju da je preduboko uključena u sukob u Ukrajini, upozorivši je da riskira opasnu eskalaciju krize. Rusija je i noćas nastavila s raketnim napadima na ukrajinsku infrastrukturu, ali sustavno unštavanje ukrajinske elektro-energetske mreže zasad se ne odražava na bojištu. No zato se sve više spominje moguće rusko povlačenje s desne obale Dnjepra u Hersonskoj oblasti.
Rusija i noćas nastavila s raketnim napadima na ukrajinsku infrastrukturu
Unatoč teškim borbama i svakodnevnim topničkim dvobojima, na ukrajinskoj bojišnici već danima nema znatnijih promjena jer ni jedna strana ne uspijeva ostvariti veće vojne uspjehe. Ruska vojska u najtežem je položaju na desnoj obali Dnjepra u Hersonskoj oblasti, prije svega zbog logističkih problema. U posljednje vrijeme sve se više nagađa, čak i na ruskim kanalima na Telegramu, da bi se ruske snage odande mogle povući i napustiti grad Herson, jedino regionalno središte koje su ruske snage uspjele zauzeti od početka rata i odakle su uglavnom evakuirani civili, odneseni čak i posmrtni ostaci ruskog kneza Potemkina pa i neki spomenici.
I dok se čeka odlučujuća bitka za desnu obalu u Hersonskoj oblasti, kod Bahmuta u Doneckoj oblasti neprekidno traju teške borbe. Strateški važan grad već mjesecima napada privatna ruska vojska Wagner, ali ne uspijeva ga zauzeti zbog snažnog i organiziranog ukrajinskog otpora. Grad se sve više pretvara u ruševine.
Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da su 4,5 miliona stanovnika već bez struje zbog ruskog neprekidnog uništavanja ukrajinske elektroenergetske mreže.
Rusija u posljednje vrijeme ukrajinsku energetsku infrastrukturu unštava uglavnom vrlo učinkovitim iranskim dronovima kamikazama, a sve se više spominje i moguća iranska isporuka dronova druge vrste, dok NATO posebno zabrinjava mogućnost da Iran Rusiji isporuči balističke rakete kratkog dometa.
U međuvremenu se Rusija sve više mobilizira za rat. Osim mobilizacije 300.000 vojnika, znatno povećava i ubrzava proizvodnju oružja, posebno tenkova i dronova.
Prema izvještaju upravnika azila, trenutno su na Dizdarici smještena 143 psa, a da bismo mogli da smjetimo toliki broj pasa morali smo da dodajemo određene djelove i proširujemo kapacitete koliko smo u mogućnosti, kazao je Milovan Benderać
Mnogo je izazova pred preduzećem “Čistoća” DOO, a možda među najvećima, je azil za pse na Dizdarici kojim gazduju. Kapacitet azila je 90 pasa, a u njemu trenutno boravi čak 143. Azil je daleko od reprezentativnog kakav je bio prilikom otvaranja i godinama nakon njega. Nemar je učinio svoje, klima uređaji su “čudom” odavno nestali, baš kao i rasvjeta unutar zatvorenog prostora. Psi spavaju na razjedenim i vlažnim paletama, nerijetko u sopstvenim fekalijama. Vodu piju iz zarđalih prepolovljenih bojlera.Trošne, stare kućice obnavljaju se uz pomoć volontera, koji psima obezbjeđuju ćebad za predstojeću zimu, ljekove i vode ih na tretmane. Tako već godinama. Mjesta u azilu za nove jedinke nema, a rukovodstvo se svakodnevno srijeće ne samo s pozivima građana da uklone pse sa ulica već i s leglima štenaca ili psima koje su zbog starosti vlasnici odlučili da napuste, odnosno ostave pred kapijom azila.
Milovan Benderać, direktor “Čistoće”, kazao je da je uz pomoć lokalnih privrednika započeo radove na proširenju azila.
– Kapaciteti azila za pse na Dizdarici gotovo uvijek su popunjeni, pa u preduzeću nastoje da faznim proširenjima omoguće što humaniji smještaj za veći broj pasa. Završena je priprema zemljanih radova, kanal za odvod voda i zidanje septičke jame. U tom dijelu će biti smješteno 36 odraslih jedinki opasnijih pasa, koje je teže socijalizovati, kazao je Benderać.
Dodaje da su tražili i dobili pomoć od privrednika koji je izveo zemljane radove svojim sredstvima, svojim mašinama i uz rad sopstvenog ljudstva, te da je riječ o prvoj u nizu najavljenih donacija. Azil je trenutno preopterećen brojem pasa koje su vlasnici napustili, a svakodnevno pristižu novi.
– Prema izvještaju upravnika azila, trenutno su na Dizdarici smještena 143 psa, a da bismo mogli da smjetimo toliki broj pasa morali smo da dodajemo određene djelove i proširujemo kapacitete koliko smo u mogućnosti, objasnio je Benderać.
Pored aktuelnog proširenja, u “Čistoći” nastoje da obezbijede dodatni prostor, a prema riječima Benderaća to je oko 140 odvojenih kućica, kako bi psi imali odgovarajuće uslove za život.
Dašo Đurđević, upravnik azila, kazao je da posljednjih dana preuređuju azil u kojem će sadržati 36 kućica s boksovima. Dodatni prostor omogućiće humaniji boravak pasa, a zaposlenima olakšati odvajanje agresivnijih od ugroženijih jedinki.
– Stare kućice smo prefarbali, a nove betonske će biti napravljene. Azil je pretrpan, nemamo više slobodnog mjesta. Kada radovi budu gotovi, samo ćemo malo rasteretiti trenutnu situaciju, nećemo dobiti nova mjesta za prikupljanje jedinki, a svakodnevno nas pozivaju građani da ima pasa po ulicama. Imamo veliki broj prikupljenih pasa, koji u jednom periodu moraju biti izolovani, tako da nam fali pregrađenog prostora, a potrebna je dogradnja još kućica, ukazuje Đurđević.
Apel građanima da pomognu
Slijede hladniji dani, pa su u azilu pripremili drva za ogrev, imaju nešto ćebadi i slame, ali apeluju ukoliko neko može da donira nešto od toga da im se jave.
– Azil se nalazi na velikoj nadmorskoj visini, gdje su zime ekstremne, temperature padaju i do minus deset stepeni, tako da su uslovi vrlo teški. Dosta je štenadi, kojima je najteže da se izbore s velikom hladnoćom. Ulažemo velike napore, gledamo da im pomognemo i da ih što bolje utoplimo, ali uslovi su loši, kazao je Đurđević.
Odnedavno su ostali i bez veterinara, koji je otišao u penziju. Za sada imaju ugovor sa veterinarskom ambulantom u gradu i potrebno je dodatno vrijeme za prevoz pasa do ambulante.
– Nekada vozimo po nekoliko puta od azila do veterinara, što otežava naš rad. U upravi smatraju da veterinar nije potreban, da sve možemo završiti u ambulanti sa kojom sarađujemo, ali mislim da bi bilo povoljnije da imamo veterinara, smatra Đurđević.
Neodgovorni vlasnici
Đurđević ističe da je zapravo najveći problem neodgovornost vlasnika koji ne sterilišu pse, kao i onih koji ih napuštaju.
-Jedan od velikih problema su neodgovorni vlasnici. Ogroman je broj pasa koje drže po kućama dok su mali, a kad odrastu puštaju ih, tako da uvijek imamo jedan broj odraslih pasa na ulici. Ljudi ne vode računa o sterilizaciji i kastraciji, koja je obavezna, upozorava Đurđević.
Aerodromi Crne Gore imaju visok potencijal za razvoj, ocijenio je senior partner i šef globalnog tržišta njemačke kompanije Lufthansa Consulting, Ronald Šulc. On je to saopštio tokom zvanične posjete ACG.
“Treba da se razvijate. U tom smislu, izrada Master plana za naredni desetogodišnji period bi bio dobar korak kako biste utvrdili pravac razvoja aerodromske infrastrukture koji će na najbolji način odgovoriti zahtjevima tržišta”, kazao je Šulc.
On je ukazao da aerodromima mogu dobro da upravljaju i države i privatni investitori.
“Međutim, ovo pitanje je potrebno staviti u kontekst ACG i iznaći najbolje rješenje prilagođeno aerodromima u Podgorici i Tivtu”, zaključio je Šulc koga je na Aerodromu Podgorica dočekao izvršni direktor ACG, Vladan Drašković.
“Imam sve profesionalne razloge da vjerujem da Lufthansa Consulting posjeduje potreban nivo ekspertize uz komponentu neutralnosti u procjeni, što je nama od značaja za objektivnije sagledavanje ukupnih okolnosti. Ukoliko rezultat bude proširena lepeza ideja koje vrijedi uzeti u obzir, ako dobijemo makar još jednu dodatnu opciju za razmišljanje u smislu pravca daljeg razvoja ACG, onda je ova posjeta postigla svoju svrhu. U narednim iteracijama saradnja može da dobije i konkretnije obrise. To će vrijeme pokazati”, kazao je Drašković.
Lufthansa Consulting se, između ostalog, specijalizovala u oblastima vezanim za aerodromske djelatnosti uključujući planiranje i upravljanje prihodima, izradu namjenskih projekata, pripremu master planova i projekte iz oblasti upravljanja sigurnošću i bezbjednošću. Ova njemačka kompanija ima iskustva u radu i sa aerodromima koji posluju kako u državnom vlasništvu tako i u privatizacionim aranžmanima.
LC je prevashodno usmjerena na regionalna tržišta u Evropi, Rusiji, Zajednici nezavisnih država, Bliskom istoku, Aziji, Africi i Južnoj Americi.
Zbog jakog vjetra, kiše i mogućeg grada u petak će na snazi u sjevernim djelovima zemlje na snazi biti narandžasti meteo alarm, a u centralnom i južnom dijelu žuti.
Prema informacijama Zavoda za hidrometeorologiju i seizimologiju (ZHMS), sutra prijepodne će nastupiti postepeno naoblačenje, koje će tokom dana usloviti mjestimično kišu ili pljuskove i grmljavinu, koje će biti češće u južnim i centralnim predjelima.
Najviše padavina se očekuje krajem dana i tokom noći, kada će nešto više kiše biti i u sjevernim predjelima.
Jutarnja temperatura vazduha će biti od dva do 15, a najviša dnevna od 11 do 20 stepeni.
Nepovoljne vremenske prilike s pljuskovima, grmljavinom i udarima vjetra obilježiće i subotu.
Temperature će biti niže. Prema navodima ZHMS, niže temperature očekuju nas i naredne sedmice.
U znak sjećanja na preminulog umjetnika, prijatelji, kolege i poštovaoci poznatog bubnjara trčaće u majicama sa njegovim likom
Prijatelji, kolege i poštovaoci legendarnog bubnjara Dragoljuba Đuričića trčaće Porodičnu trku u bijelim majicama sa njegovim likom.
Svi zainteresovani pozvani su da im se pridruže, u nedelju, 27. novembra u 09 sati ispred crkve Svetog Marka, Beograd, odakle trka počinje.
Ovu inicijativu pokrenule su Viktorija i Natalija Samardžić koje su žensku trku u septembru ove godine prošle u majicama sa Đuričićevim likom i posvetile pređene kilometre sjećanju na njega.
Uz podršku direktora Beogradskog maratona Darka Habuša, u sklopu Porodične trke, čija trasa ove godine prolazi i ulicom u kojoj je Dragoljub Đuričić živio, održaće se i trka sjećanja na preminulog umjetnika.
Dragoljub Đurić bio je heroj Beogradskog maratona i punu deceniju sa svojim bubnjarima bodrio trkače u tunelu ispod Brankovog mosta, gde je oslikan i mural posvećen njemu.
Rođen je na Cetinju 10. februara 1953. Svirao je u “Yu Grupi”, “Leb i solu”, “Kerber”, bio je i bubnjar Zdravka Čolića i Đorđa Balaševića.
Prosvjetni radnici Gimnazije i Pomorske škole iz Kotora, danas su se u 13 sati pridružili polučasovnom protestu protiv uvećanja zarada od 15%, umjesto traženih 45%, okupivši se ispred školske zgrade.
Oni smatraju neprihvatljivim da koeficijent univerzitetskih profesora sada iznosi 21.62, a profesora u srednjim i osnovnim školama, na sadašnjih 7.67, uvećao bi se svega 15%, odnosno iznosio bi 8.82 %, što u praksi predstavlja uvećanje od oko 100 €.
To ne samo da obezvrjeđuje rad prosvjetnih radnika koji obrazuju generacije u najosjetljivijim uzrastima, od dječijeg do tinejdžerskog, nego ih onemogućava da se finansijski izbore sa narastajućom inflacijom i svakodnevnim poskupljenjima. Predviđeno uvećanje nije u skladu ni sa članom 5 Zakona o zaradama u javnom sektoru koji predviđa“ ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo odnosno podnivo kvalifikacija“.
Protest kotorskih prosvjetnih ranika
Prosvjetni radnici su podržali i zahtjev NVU PZCG o plaćanju putnih troškova, u skadu sa kilometražom, profesorima koji nemaju obezbijeđen besplatni prevoz. Ovom prilikom su napomenuli i da administrativne obaveze kojima su svakodnevno „zatrpani“ od strane različitih institucija Ministarstva prosvjete i organizacija koje realizuju svoje projekte preko njih, nastavu i rad u učionici stavljaju u drugi plan, saopšteno je iz Sindiklane organizacije Gimnazije i Pomorske škole iz Kotora.
Za sada nepoznati počinioci juče su polomili vjetribarsno staklo na pogrebnom vozilu „mercedes E“ Komunalnog preduzeća Tivat, a noćas su polomili i ulazna vrata na prostoriji nekadašnje cvjećarnice koja je radila u sklopu objekta Gradske kapele u Tivtu.
Šteta na automobilu koji je bio parkiran na službenom parkingu iza objekta kapele, otkrivena je u srijedu oko 16 sati kada se drugo vozilo Komunhalnog preduzeća vratilo sa radnog zadatka i zaustavilo na tom parkingu. Jutros je otkrivena je i nova šteta – lom vrata na prostorijama nekadašnje cvjećare. Po prijavi radnika Komunalnog, uviđaj na licu mjesta obavila je ekipa tivatske policije koja traga za počiniocima.
Inače, u Tivtu je u posljednje vrijeme primjetan pravi talas vandalizma i namjernog uništavanja ili oštećivanja javne imovine, a na meti vandala su dječja i sportska igrališta, oprema na njima, urbani mobilijar i drugi javni objekti. Počinici ovih izgreda do sada nisu otkriveni niti su sankcionisani za nanesenu materijalnu štetu.
Lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali su u četvrtak u Berlinu tri regionalna sporazuma – foto Anadolija Agencija
Lideri zemalja Zapadnog Balkana potpisali su u četvrtak u Berlinu tri regionalna sporazuma koji će omogućiti slobodno kretanje s ličnim kartama u regiji, priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte.
Sporazume su potpisali premijer Albanije Edi Rama, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, premijer Crne Gore Dritan Abazović, premijer Kosova Albin Kurti, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski i premijerka Srbije Ana Brnabić.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell ocijenio je da su tri sporazuma potpisana u okviru zajedničkog regionalnog tržišta ključna za ekonomsku otpornost.
“Zapadni Balkan mora biti stabilan, ne bi trebao postojati ni najmanji otvor za spletkarenje u regiji. Trenutak je za prevazilaženje naslijeđa prošlosti”, napisao je Borrell na Twitteru.
Današnji sporazum je potpisan nakon što su ministri vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, usaglasili 21. oktobra tri sporazuma o mobilnosti koja je, u okviru Berlinskog procesa, koordinisalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC).
Jedan od sporazuma koji je potpisan uključuje dogovor o slobodnom kretanju s ličnim kartama i ukidanju postojećeg viznog režima između Bosne i Hercegovine i Kosova.
Ukinute vize između BiH i Kosova
Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regiji koja ne priznaje nezavisnost Kosova i jedina zemlja u regiji koja s Kosovom ima vizni režim. Kosovo je 2014. godine Bosni i Hercegovini uvelo recipročne mjere na vizni režim, nakon što BiH nije ukinula vize za građane Kosova. Te mjere stvorile su velike probleme građanima dviju zemalja i onemogućile slobodno kretanje.
Usaglašavanju verzije dokumenta prethodile su skoro dvije godine intenzivnih pregovora, a kako je ranije najavljeno, ovim sporazumom ruši se posljednji preostali “vizni zid” u regiji.
Druga dva sporazuma – o priznavanju visokoobrazovnih kvalifikacija i priznanju stručnih kvalifikacija doktora, stomatologa i arhitekata će omogućiti priznavanje akademskih kvalifikacija, a samim tim i mogućnost da građani Zapadnog Balkana posao u svojoj struci potraže u nekoj od zemalja regije.
Sporazum će građanima omogućiti da priznavanje akademskih kvalifikacija rješavaju besplatno u roku od 40 dana.
Sporazumi će stupiti na snagu nakon što prođu proceduru ratifikacije u državnim parlamentima svih šest zemalja regije, što bi se trebalo dogoditi 2023. godine.
