Mještani Lepetana na sat blokirali saobraćaj na Jadranskoj magistrali

0
Mještani Lepetana na sat blokirali saobraćaj na Jadranskoj magistrali
Lepetane protest građana foto R.S.

Mještani Lepetana danas su na sat vremena na lokalitetu Luka, blokirali sobraćaj na Jadranskoj magistrali.

Blokada je počela u pet do 12 i trajala je do 12.55 sati kada su se okupljeni mirno razišli.

Građani  su to učinili iz protesta što se Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) već godinama oglušuje o njihove apele da se pod hitno izradi i usvoji Detaljni urbanistički plan za područje te Mjesne zajednice u opštini Tivat. Lepetane već desetak godina nema validnu prostorno-plansku dokumentaciju zbog čega je blokirana svaka legalna gradnja mještanima, ali i Opštini Tivat koja zbog nepostojanja DUP-a u Lepetanima ne može graditi nikakvu infrastrukturu i nove javne objekte. Područje ove MZ, odnosno naselja Lepetane sa okolinom, jedino je na teritoriji opštine Tivat koje nema važeći DUP, a što je problem koji traje već godinama. DUP Lepetane bi trebalo da pokriva površinu od 20,24 hektara i ovaj planski dokument obuhvata prostor od krajnje sjeverne granice naselja Lepetane prema tjesnacu Verige do rta Opatovo na jugu, sa isključenim područjem dosadašnje kasarne u Lepetanima površine 4,69 hektara, a za koju je već prije nekoliko godina napravljen i u Skupštini Opštine Tivat usvojen posebni Urbanistički projekat.

Vlada Crne Gore je od usvajanja aktuelnog katastrofalno lošeg Zakona o planiranju i izgradnji prostora koji je planiranje centralizovao a državnom nivou i izuzeo ga iz nadležnosti lokalnih uprava, u dva navrata je počev od 2019. do danas, donosila odluku o pokretanju  postupka izrade novog DUP-a Lepetane, birala obrađivača i davala mu programski zadatak. Međutim, Vlada je nakon toga, takođe dva puta bez ikakvog obrazloženja, donosila i odluke o prestanku važenje svojih ranijih odluka o izradu novog DUP-a za Lepetane. Posljednji put je to Vlada bivšeg premijera Zdravka Krivokapića uradila 29.decembra prošle godine.

Ovo u praksi znači da stanovnici Lepetana, ali i lokalna uprava Tivta imaju potpuno „vezane ruke“ kada je u pitanju legalna izgradnja bilo kakvog novog objekta na području te mjesne zajedince. Mještani ne mogu graditi nove kuće i druge objekte, a lokalna uprava Tivta ne može započeti izgradnju bilo kojeg novog javnog ili objekta infrastrukture, iako su oni prijeko potrebni u tom naselju gdje se već decenijama gotovo ništa značajnije nije uložilo.

Opština je podržala zahtjeve mještana i od države koja je prije nekoliko godina potpuno centralizovala oblast planiranja prostora i oduzela te nadležnosti lokalnim upravama, takođe u više navrata bezuspješno tražila da se donese novi DUP Lepetana.

Zbog toga su sa nekoliko desetina okupljenih nezadovoljnih mještana juče na protestu i blokadi magistrale bili prisutni i potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić (NP) kao i opštinska sekretarka za urbanizam Milica Manojlović. Protest građana obezbjeđivali su policajci OB Tivat, a na terenu su bili i pripadnici Komunalne policije Opštine Tivat.

Blokada Jadranske magistrale – foto S.L.

Predsjednik MZ Lepetane Đuro Grubišić kazao je da su mještani ogorčeni ovakvim postupanjem države koje ih ograničava u ostvarivanju niza njihovih prava, kao i da su bili primorani na ovakav vid protesta nakon što su ih premijer Dritan Abazović i ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović izignorisali u odnosu na zahtjeve koji su tim funkcionerima mještani Lepetana uputili sa Zbora građana održanog prije dvije nedjelje.

“Ovo je poruka MEPU jer ono već desetak godina ne donosi DUP Lepetana. Do sada smo im se ne znam koliko puta obraćali, zajedno sa Opgštinom Tivat koja nam daje punu podršku, a zadnji put smo im dostavili i peticiju koju je potpisalo preko 300 građana. Iako smo bili maksimalno toleranti i produžavali im rok da nam makar nešto odgovre, oni to nisu učinili i mi smo sada jednostavno dovedeni u situaciju da se za naša prava moramo boriti na ulici.”- kazao je Grubišić. On je istakao da zbog toga što ne postoji DUP, u Lepetanima se bukvalno ništa ne može legalno uraditi i da takvo nepiorhvatljivo stanje traje već godinama.

Istakao je da će, ukoliko se u međuvremenu ne desi nikakav pomak u vezi DUP-a, građani nastaviti sa protestima i da će tada ponovno na svakih nedjelju dana, dolaziti do blokade saobraćaja na Jadranskoj magistrali u Lepetanima.

Lepetane protest građana foto R.S.

Na pitanje da li mještani imaju informaciju da je već poodmakla izrada novog DUP-a Lepetane 2021. bila obustavljena od tadašnjeg ministra ekologije, prostornog planiranja I urbanizma dr Ratka Mitrovića jer on na području Lepetana posjeduje jednu parcelu koja nije ušla u obuhvat DUP-a pa ne bi bila urnabizovana, Đurišić je odgovorio potvrdno.

“Imamo takvu inmfomaciju, međutim, zvanično – obustava izrade DUPa je napravljena zbog zone sanitarne zaštite vodoizvorištata Plavda koja je takođe veoma sporna jer, da u Lepetanima izviru Nijagarini slapovi, ne bi ta zona bila toliko velika. To je zvanilan razlog, a nezvanično, i mi zaista imamo tu informaciju da je izrada DUP-a obustavljena od bivšeg ministra Mitrovića jer njegova privatna parcela nije ušla u obuhvat plana.”- istako je Grubišić.

Potpresdjendnk Opštine Tivat Vladimir Arsić istakao je da je lokalna uprava u posljednja tri mjeseca, uradila sve što je mogla da kod nadležnih državnih organa “pogura” izradu DUP-a.

“Ono što je glavni problem je to što su danas ovdje ptrotestuju zaista pošteni ljudi i građani koji poštuju zakon i pravila te koji na zakonit način žele da dođu do mogućnosti da valorizuju svoje zemljište i riješe egzistencijalna pitanja sžvojih porodica. Oni su vrio strpljivo čekali  da dobijuj tu mogućnost, dok su nekli drugi ljudi u Crnoj Gori gradili na divlje. Mještani Lepetana sa pravom su nezadovoljni, sa pravom protestuju i blokiraju magistralu jer je ovoliko dugo nereagovanje MEPU na njihove i zahtjeve Opštine Tivat po ovom pitanju, zaista diskriminacija.”- ocijenio je Arsić dodajućii da “postoje brojni razlozi zbog čega treba da se preispita rad mnogih pojedinaca u MEPU”. On je naglasio da lokalna uprava podržava stanovnike Lepetana i obećao da će “Opština uvijek biti uz njih dok se oni za svoja prava bore na ovako pošten način kao što to danas ovdje rade.”

Inače, iako Tivčani već mejsecvima bezuspješno apeluju na njenu reakciju u vezi izrade DUP-a Lepetane, redsotrne ministarka Ana Novaković-  Đurović juče nije našla za shodno da se pojavi na protestu i obrati mještanima, iako je ministarka juče  bila u Tivtu – u Porto Montenegru gdje je sa menadžmentnom te kompanije razgovarala o statsusu privremenih objekata u obuhvatu tog luksuznog turističkog kompleksa.

Porodica pomorca iz Kotora povrijeđenog u eksploziji na brodu zahvalila na pomoći: Vasilije je danas van životne opasnosti

Porodica pomorca iz Kotora povrijeđenog u eksploziji na brodu zahvalila na pomoći: Vasilije je danas van životne opasnosti
MSC Foto: scheepvaartwes

Porodica pomorca, Vasilija Vujoševićaiz Kotora, koji je povrijeđen u junu ove godine u eksploziji na brodu MSC Rachele koja se zbila na moru nadomak francuske luke Tulon, danas je van životne opasnosti.

“Uz veliki napor doktora u Tulonu i Lionu Vasilije Vujošević, danas van životne opasnosti”, dodali su oni.

Porodica Vujošević u saopštenju dostavljenom medijima zahvalila se svim ljudima koji su bili uz njih, pružili iz moralnu i finansijsku podršku.

“Ovim putem želimo da se zahvalimo svim ljudima koji su od 21. juna 2022 godine bili uz nas kada su u Francuskoj luci u blizini Tulona povrijeđeni naši pomorci među njima i naš Vasilije Vujošević. Posebnu zahvalnost dugujemo ambasadoru Crne Gore u Francuskoj gospodinu Ivanu Ivaniševiću koji nam je sve vrijeme bio od velike pomoći”, navodi se u saopštenju porodice Vujošević.

Takođe, oni su zahvalili Uniji pomoraca iz Kotora, sugrađanima…

“Zahvaljujemo od srca Uniji pomoraca iz Kotora koji su svojim humanim gestom pružili finansijsku i moralnu podršku. Zahvaljujemo se svim sugrađanima i ljudima koji su pomogli na bilo koji način”, ističu u saopštenju.

Podsjećamo, tri crnogorska državljanina povrijeđena su, od toga dvoje teže, u eksploziji koja se dogodila 21. juna 2022. na kontejnerskom brodu “MSC Rachele” kod luke Tulon u Francuskoj.

Oboren rekord i u Trebinju: Najtopliji početak novembra u posljednjih 25 godina

0
Oboren rekord i u Trebinju: Najtopliji početak novembra u posljednjih 25 godina
Muzej Hercegovine – foto TO trebinje

Temperatura vazduha na području Hercegovine je bila znatno iznad prosjeka tokom cijelog oktobra i početkom novembra, kada je zabilježena najviša temperatura u posljednjih 25 godina, rečeno je Srni u Meteorološkoj stanici Trebinje.

– Temperatura vazduha je 1. novembra u Trebinju iznosila 26,9 stepeni, Bileći i Gacku 23, Nevesinju 24 i na Čemernu 21 stepen što možemo sa sigurnošću tvrditi da je to najviša maksimalna temperatura zabilježene u posljednjih 25 godina – rekao je Srni Peđa Palikuća iz Meteorološke stanice Trebinje.
Prema njegovim riječima, dan ranije, odnosno 31. oktobra, u Trebinju je izmjerena maksimalna temperatura vazduha od 28,8 stepeni.

Palikuća je dodao da je u oktobru na ovom području palo samo 29,4 litra kiše u četiri padavinska dana, što je mnogo manje od prosjeka za oktobar koji iznosi 177,1 litar.

Prema njegovim riječima, prognoze Republičkog hidrometeorološkog zavoda su takve da će još danas i sutra biti toplo vrijeme sa visokom temperaturom, iznad prosjeka za ovo doba godine, a od petka, 4. novembra, očekuje se pogoršanje vremena i niža temperatura.

Najmanje dva člana posade poginula u napadu na tegljače u Crnom moru

0
Najmanje dva člana posade poginula u napadu na tegljače u Crnom moru
Crno more – ukraine-porta

Dva su pomorca poginula, a još najmanje dvojica teško su ozlijeđena u ruskom napadu na civilni brod u Crnom moru.


Kako su priopćile ukrajinske vlasti, u ponedjeljak je u ukrajinskoj luci Ochakiv pogođen tegljač. Riječ je o prvom ruskom napadu na civilna plovila od potpisivanja sporazuma o izvozu žitarica krajem srpnja.

Podsjetimo, Rusija se povukla iz sporazuma o izvozu žitarica ovog vikenda nakon što je u petak dronovima napadnuta Crnomorska flota u luci Sevastopolj.

“Ruske snage nastavile su napade na lučku infrastrukturu na fronti Ochakiv”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik ukrajinskog Operativnog zapovjedništva Jug. “U napadu su pogođena dva civilna lučka tegljača koji su sudjelovali u tegljenju barže s žitaricama. Na tegljačima je nakon napada izbio požar i nekontrolirano su plutali. Poginula su dva člana posade, još jedan pomorac teško je ozlijeđen, a zdravstveno stanje jednog člana posade još nije poznato.”

Nije poznato ni jesu li napadi na tegljače bili namjerni ili su samo kolateralne žrtve nasumične vatre. Ochakiv nije dio sporazuma o izvozu žitarica, a tijekom invazije više je puta napadnut, piše The Maritime Executive.

Podsjetimo, ruske snage više su puta napale trgovačke brodove u prvim tjednima sukoba, a ruske pomorske snage više mjeseci blokirale su civilni pomorski promet u ukrajinskim lukama te ograničavale izvoz žitarica. Blokada je završila početkom kolovoza sporazuma o izvozu žitarica na Crnom moru, ali se Rusija povukla iz sporazuma nakon napada na Sevastopolj u petak navečer.

Kao razlog Rusija navodi da Ukrajina koristi brodove za transport žita za pokretanje napada. Martin Griffiths iz UN-a u ponedjeljak je rekao da to nije moguće, budući da “niti jedan takav brod nije bio u koridoru tijekom napada na ruske brodove u noći s petka na subotu, niti cijelog tog vikenda”.

Međutim, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan izjavio je danas da je Rusija prihvatila obnoviti sporazum uz posredovanje Turske i UN-a. Rusko ministarstvo potvrdilo je vijest ubrzo nakon toga, navodeći da zahvaljujući angažmanu UN-a i Turske, Ukrajina jamči da neće koristiti crnomorski koridor za vojne operacije protiv Rusije, piše Splash247.

“Ruska Federacija smatra da se trenutačna jamstva čine dostatnima i nastavlja s provedbom sporazuma”, navodi se u priopćenju ministarstva.

Nuklearna elektrana Zaporižja prelazi pod rusku nadležnost?

0

Dobrotska čipka – kreativna radionica i promocija stvaralaštva mladih OSI

0
Dobrotska čipka – kreativna radionica i promocija stvaralaštva mladih OSI
Rozeta – radionica

NVO „ROZETA“ Kotor organizuje kreativne radionice i promociju stvaralaštva mladih OSI izrade DOBROTSKE ČIPKE. Radionicu će voditi Milena-Mila Moškov sa asistentima.

Projekat čiji je naziv „Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“, edukativne radionice će biti organizovane u prostorijama JU Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“, projekat je u potpunosti finansirala opština Kotor.

Radionice počinju sa radom 07.11.2022.godine(ponedeljak) sa početkom 18.30 sati.

Dobrotska čipka je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom 2013.godine.

Air Montenegro u oktobru prevezao 33.000 putnika

0
Air Montenegro u oktobru prevezao 33.000 putnika
air montenegro

U oktobru mjesecu, Air Montenegro je prevezao 33.000 putnika i obavio 307 letova, dok je prosječna popunjenost na letovima bila 73 odsto, saopšteno je iz nacionalne acio-kompanije.

– Posebno nas raduje što nakon uspješne ljetnje sezone možemo biti zadovoljni ostvarenim rezulatima i u oktobru mjesecu, kada ulazimo u period manjeg intenziteta saobraćaja. U odnosu na isti mjesec prošle godine, broj prevezenih putnika je više nego duplo veći, a velikim dijelom je tome doprinio i najam aviona sa većim brojem sjedišta – saopšteno je iz kompanije Air Montenegro.

Od januara do danas, nacionalni avio-prevoznik prevezao je preko 325.000 putnika i obavio ukupno 3.700 letova.

– Dosadašnji ostvareni rezultati su bolji od planiranih, naročito kada govorimo o periodu postezone, a očekujemo da će se taj trend zadržati i u narednom periodu. U toku su intenzivne pripreme za narednu godinu, kao i izrada predloga plana letjenja, flote i linija ka kojima ćemo saobraćati – poručuju iz kompanije Air Montenegro.

Spas Bolnice Meljine zavisi od tužilaštva i stečajne uprave

0
Spas Bolnice Meljine zavisi od tužilaštva i stečajne uprave
Bolnica Meljine – foto SOHN

Jedino rješenje koji bi možda moglo omogućiti Bolnici Meljine da narednih dana nastavi svoj rad bilo bi da neka državna zdravstvena ustanova sklopi ugovor sa stečajnom upravom o tehničkoj saradnji ili zakupu i na taj način preuzme upravljanje, ali i sve troškove ove bolnice kako bi građani Herceg Novog dobili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a da stečajna masa istovremeno ne bi bila oštećena i ne bi bili napravljeni novi troškovi za stečajne povjerioce.

To je nezvanični zaključak sa jučerašnje sjednice Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, jer na kraju nije postojala većina da se oni usvoje zbog bojkota poslanika iz opozicije (DPS). Komisiju čini jednak broj poslanika vlasti i opozicije. Predsjednik Komisije Maksim Vučinić je kazao da će nastavak sjednice biće zakazan naknadno.

Ovo rješenje razmatra i komisija Vlade osnovana za tu namjenu, a jedina moguća prepreka bilo bi to što postoji privremana mjera nad imovinom od prije tri godine koji je zatražilo tužilaštvo zbog svoje istrage.

Preostali predlozi za rješenje situacije su odbačeni, kao što je direktna novčana pomoć Vlade jer bi se time kršio Zakon o zaštiti konkurencije zbog toga što je bolnica zvanično privatna zdravstvena institucija. Nije moguće ni da Fond zdravstva poveća uplate ovoj bolnici, jer je cjenovnik bolničkih usluga za osiguranike isti za sve bolnice.

Nije moguća ni reorganizacija kroz stečaj, jer bi ona značila da država obezbjeđuje najviše do 60 odsto novca, a preostali dio bi morala obezbijediti sama bolnica ili njen vlasnik.

Opšta bolnica Meljine, koja je i gradska bolnica za Herceg Novi, mogla bi da prestane sa radom u roku od sedam dana ukoliko se ne riješi problem njenog finansiranja. Iz stečajne uprave su nedavno saopštili da im je mjesečno za minimalno funkcionisanje potrebno 115 hiljada eura.

Odbornici hercegnovske Opštine i građani najavili su da će početi sa blokadama graničnih prelaza u toj opštini ukoliko se na spase njihova jedina bolnica.

Vučinić je na početku sjednice kazao da se neće baviti samo kontrolom privatizacije, već da je sjednica posvećana pronalasku privremenog rješenja kako bi bolnica preživjela a građani imali zdravstvenu zaštitu, a da će naknadno istraživati zakonitost privatizacije iz 2008. godine i svega onoga što se od tada dešavalo.

On je želio da stavi na glasanje to da li bi se dozvolilo vlasniku Atlas grupe Dušku Kneževiću da se preko video linka uključi u rad komisije.

Poslanik Force Genci Nimanbegu bio je protiv da se to dozvoli Kneževiću jer je osoba koju potražuje tužilaštvo i koja se nalazi u bjekstvu, i da bi to urušilo ugled parlamenta.

”Ukoliko to dozvolite, ja ću napustiti sjednicu”, kazao je Nimanbegu. Sa njim se saglasio i poslanik Liberalne partije Andrija Popović. Kako su njih dvojica na početku bili jedini predstavnici opozicije, i njihovim odlaskom ne bi postojao kvorum za dalji rad Komisije, odustalo se od uključenja Kneževića.

Vučinić je naveo da mu je žao što sjednici ne prisustvuju poslanici DPS-a jer je njihova Vlada za vrijeme premijera Igora Lukšića dala da se privatizuje gradska bolnica sa vrijednim zemljištem jednom od svojih tadašnjih miljenika daleko ispod realne cijene.

Predstavnica Sindikata Bolnice Slavica Drobnjak kazala je da joj je drago što na sjednici vidi predstavnike Atlas grupe jer ih u Bolnici nisu gledali od 2016. godine. Ona je kazala da su kršenja kolektivnog ugovora od strane vlasnika počela 2013. godine, a od tada su morali i da se snalaze za funkcionisanje i finansiranje bolnice, kao i da ih je veliki broj kolega napustio.

Drobnjak je navela i da ih je vlasnik ostavio na vjetrometini, da se bolnica godinama urušavali, a da su ih ljekari i srednje medicinsko osoblje napuštali. Ona je navela i da je već tada, ali i kasnije o problemima u funkcionisanju bolnice lično obavijestila i Kneževića, ali da nije bilo reakcije.

Predstavnik vlasnika firme “Atlas Cop” Marko Nikolić je kazao da se vodi šest pravnih postupaka u vezi sa Meljinama i bez čijeg okončanja nema ni konačnog rješenja. On je naveo i da su ukupne obaveze “Meljine kompleksa” i Bolnice kada su uvedeni stečajevi, iznosile 12 miliona eura. Kazao je i da nikada konzorcijum nije prestao da vodi računa o bolnici, na šta mu je Drobnjak navela da su prije stečaja plate kasnile četiri mjeseca.

Direktorica Bolnice dr Olivera Mihajlović Elez kazala je da su vlasnicu u ovom periodu samo jednom pomogli bolnici kada je vjetar uništio krov i to pozajmicom od 15.000 eura. On je navela i da joj je Knežević reako da ne namjerava da išta radi u Bolnici.

Predsjednik Opštine Stevan Katić je apelovao da se donesu zaključci kako bi se bolnici i građanima pomoglo što prije. On je naveo da je Knežević kod njega u kabinetu rekao da ga ne interesuje bolnica ni bijeli mantili već biznis. Poslanica Demokrata iz Herceg Novog Tamara Vujović kazala je da neće glasati za budžet ako se ne nađe rješenje za bolnicu.

Advokat Atlas grupe Milovan Milošević naveo je da nema trajnog rješenja bez vlasnika, kao i da su radnici pored Kneževića najveće žrtve u ovom slučaju.

/G.Kapor/

Kotorski Campo Santo – lumini kao znak trajnog sjećanja

0

Povodom svetkovine Dana mrtvih ili Dušnog dana, večeras je u Kotoru održano bogosluženje na groblju Sv. Franja na Gurdiću, na kotorskom svetom polju-Campo Santo.

Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, kao i mnogi drugi Kotorani koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.

Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli. Ovo mjesto nije samo arheološko nalazište ili spomenik kulture, ima tu nešto mnogo dublje…

Koliko ste puta prošli od Gurdića prema raskrsnici ili obratno a da niste obratili pažnju na to da se, sakriven iza suvenirnice, kioska za novine i samoposluge, često zarastao u travu i šiblje, ponekad prekriven kesama, a ponekad i potopljen nalazi jedan od najvrijednijih kotorskih dragulja, kotorski Campo Santo ili sveto polje, kotorsko srednjevjekovno groblje uz srušeni samostan Sv. Franja koji je, davne 1288. godine osnovala kraljica Jelena Anžujska, žena kralja Uroša I.

Za ovaj dragulj nažalost, nijedna gradska vlast do sada nije učinila ništa da ga zaštiti od propadanja tako da je danas postao slika i prilika nemara i obezvrijeđivanja našeg naslijeđa, naše kulturne materijalne i nematerijalne baštine.

Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava – Camp Santo

Prije desetak godina, na inicijativu sada pok. don Antona Belana, četvorica Kotorana, don Tonći, Anto Palma, Slavko Dabinović i Saša Dender počeli su sa paljenjem lumina na franjevačkom groblju, odavajući pomen Kotoranima koji počivaju na tom groblju, da bi, u zadnje dvije godine, bogosluženje na franjevačkom groblju bilo uvršteno u raspored svetkovina kotorske biskupije povodom Svih Svetih i Dušnog dana.

Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani Kotorani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, tu su grobnice čuvenih kotorskih porodica Drago, Bolica, Grubonja, Bizanti, tu je i grob Novaka Kovača, zlatara Miha Spice, vjerovatno i grob fra Vite maloga brata iz Kotora koji je sagradio najljepši spomenik srpske srednjevjekovne arhitekture Visoke Dečane, kao i mnogih drugih Kotorana koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine. Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli, to je izvanredna slika života preslikana na kamene nadgrobne ploče…

Nastavljaju sa selektivnim prikupljanjem i reciklažom dijela otpada

0
Nastavljaju sa selektivnim prikupljanjem i reciklažom dijela otpada
Elektronski otpad foto Boka News

Komunalno preduzeće Tivat tokom prošle godine je sakupilo i na deponiju Možura kod Bara odvezlo ukupno 9.380 tona miješen og komunalnog otpada.

Dio mješovitog komunalnog otpada predat je Komunalnom preduzeću Kotor koje je izvršilo njegovu sekundarnu selekciji u iz njega izdvojilo materijale koji se mogu reciklirati, prije nego što je ostatak otpada transportovan i odložen na deponiju Možura.

Tivatsko Komunalno preduzeće inače, već dugi niz godina vrši i odvojeno sakupljanje i primarnu selekciju nekih kategorija otpada koje se mogu reciklirati – naročito kartona, papira i plastike, a što ga čini jednim od prvih komunalnih društava u Crnol Cori čiji prikupljeni otpad prolazi kroz primarnu i sekundarnu selekciju. U toku 2021 godine Komiunalno Tivat je selektivno sakupljeni otpad (metal. papir-karton.čvrsta plaslika) predavalo firmama ovlašćenim za sakupljanle odnosno otkup odredene vrste otpada iz Nikšića. Takođe, dio sakupljenog zelenog potpada predate je na dalju preradu u kompost Komunalnom preduzeću Kotor. Ukupno je lani iz tivatskih parkova i sa drugih javnih zelenih površina sakupljeno 3.122 tone zelenog otpada.

Tokom  2021. tivvtski komnunalci su u posebnim posudama za odvojeno odlaganje reciklabilnog otpada koje su postavljene na vope mjesta širom teritorije te opštine, sakupili i na dalju reciklažu uputili ukupno 197,17 tona kartona i papira, dvije tone miješanih metala, 15,1 tonu metalne PET ambalaže, 1,3 tona čvrste plastike, te 0,2 tone aluminijumskih limenki. Sakupljeno je i 1,3 tone starih automobilskih guma.

Komunalno Tivat je lani u posebno organizovanoj akciji koju priređuje već treću godinu za redom u saradnji sa Opštinom i Ministarstvom ekologije, prstornnog planiranja i urbanizma, sakupilo i 720 kilograma elektronskog i električnog otpada. On se inače, smatra opasnom vrstom otpada i kao takav, predat je na dalju preradu ovlašćenoj firmi “Hemosan” iz Bara.

Lani je iz najmanjeg bokeljskog grada sakupljeno i 18,4 tone raznih vrsta građevinskog, te ukupno čak 2,500 tona kabastog otpada. Ove vsrte otpada odlažu se na deponiju firme “Matej” na Cetinju sa kojom Komunalno preduzeće Tivat ima potpisan ugovor o poslovnjoj saradnji od 2019.godine.