Porto Montenegro priprema se za rekonstrukciju stanice za snabdijevanje jahti gorivom u tivatskoj marini

0
Porto Montenegro priprema se za rekonstrukciju stanice za snabdijevanje jahti gorivom u tivatskoj marini
Mjesto na kojem će biti vezano novo plutajuće skladište goriva na bunker stanici Porto Montenegra

Kompanija Adriatic marinas-Porto Montenegro iz Tivta namjerava da rekonstruiše gat za snabdijevanje jahti gorovim u istoimenoj tivatskoj marini i negove kapacitete poveća čak četiri puta u odnosu na aktuelno stanje.

Stim u vezi Porto Montenegro je Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gor epodnio zahtjev za davanje saglasnosti na “Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju gata PN u sklopu luke nautičkog turizma Tivat-Porto Montenegro u zoni M2, za potrebe napajanje plovila gorivom, na kat.parceli br 965/1 KO Tivat i dijelu morskog akvatorijuma, u zahvatu Izmjena i dopuna Državne studije lokacije „Arsenal“, opština Tivat.”

Elaborat koji je stavljen na javnu raspravu, uradila je firma LTC Consulting iz Kotora, a centralna javna tribina o tom dokumentu održaće se 11.novembra u 10 časova u upravnoj zgradi Porto Montenegra – bivšeg Domu Vojske u Tivtu.

Gat PN na kome je napravljena stanica za snabdijevanje brodova gorivom (takozvani bunker) u marini Porto Montenegro, izgrađen je 2013. kao ekstenzija novog mula V najveće marine u ovom dijelu svijeta. Objekat je dimenzija 83 puta 16 metara i sastaoji se od armirano-betonskog gata koji je oslonjen na u dno mora pobodene velike čelične šipove. Na ovom gatu s se nalazi manja zgrada za smještaj službi koje rukovode i upravljaju procesomm bunkerisanja brodova, kao i ukupnom pet aparata za istakanje dizel goriva i bezina. Gorivo kojim se na ovom vezu snabdijevaju jahte i manja plovila, cjevovodom koji se pruša duž mula 3 marine, dolazi iz osam podezemnih rezervoara ukupnog kapacviteta 800 kubika, a koji se nalaze na obali Porto Montenegra, sjeverno od objekta bazena Lido Mar. Budući da će na tom prostpru za par godina početi gradnja novog ultraluksuznog krila nautilkog naselja Porto Montenegro koje sada u idejnim konceptima nosi naziv Synchro, podzemne rezervoare treba izmjestiti i na drugačiji način riješiti pitanje skladištenja goriva kojim se u elitnmoj tivatskoj marini snabdijevaju jahte.

Stim u vezi Porto Montenegro namjerava da gat PN rekonstruiše na način da na njegovom istočnom dijelu, trajno priveže plutajuće skladište za dizel gorivo i benzin (baržu). Barža čiju je gradnju u jednom brodogradilištu u Kini tivatska kompanija već naručila, biće postavljena u skladu sa “Pravilnikom o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i uskadištavanju ži pretakanju zapaljivih tečnosti”, te će sa istočnom (unutrašnjom) stranom gata Pn biti povezana preko triju šina-vodilica. Barža je dužine 70,2 metara, širine 16,4 metara i visine 5,3 metara, a gaz joj iznosi 3,5 metara. Ovaj čelični plovni objekatr bez sopstvenog pogona, ima tzv. double skin, odnosno dvostruku oplatu koja je obavezna za sva plovila namijenjena transportu i skladiptenju goriva i zauljenih tečnosti. Barža u svojih osam tankova može da primi ukupno 3,274 kubika goriva – benzina i dizela, od čega su neki rezervoari namijenjeni za gorivio koje ne podliježe carinjenju, dok su drugi predviženi za ocarinjeno gorivo. Baržu će Porto Montenegru isporučiti njemačka firma Manufactures United GmbH koja je zastupnik u Evropi niza kineskih brogograđevnih i indutrijksih firmi. Samo plovilo koje gradi brodogradiliše Nantong Tongmao Shipyard iz grada Rugao, projektovano je i građeno po dokumentaciji koju je odbobri jedan od najpoznatijih svjetskih klasifikacionih zavoda Burea Veritas, po standardmom dizajnu za plutajuće skladište goriva. Na desnom boku barže će biti postavljeni i aparati za istakanje goriva u manja plovila, dok je sama barža opremljena dizalicom, crijevijema, drenažom, sistemom za hlađenje vodom, automatskim sistemom za balastiranje plovila, senzorima i alarmnim sistemom koji omogućavaju bezbjedne operacije transfera i pretakanja goriva. Barža će imati i ukupno četiri rezervoara za balastne vode.

Umjesto kamionima-cistermana kao što je to sada slučaj, rekonstruisana stanica za bunkerisan je jahti u Prto Montenegtru ubuduće će se gorivom puniti morskim putem – direktno iz tankera koji će povremeno ovdje uplovljavati i prekrcavati gorivo u baržu trajno fiksiranu na istopčnom dijelu gata PN. Predviđeno je da operacija prekrcaja kompletne količine goriva koju barža može primiti sa tankera, traje maksimalno šest sati.

Predviženo je i postavljenje novih radnih pluatjućih pontona s asitočne strane barže na koje će pristajati jahte dužine do 40 metara i imanja plovila koja se budu snabdijevala gorivom sa ove instalacije. Veće superjahte i dalje će goriovo uzimati vezujući se  direktno na Pn gatu, sa njegove zapadne strane. Čitavo postrojenje stanice za bunkerisanje plovila u Porto Montenegru biče ograđeno plutajućim fiksnim i mobilnim branama na površini mora, radi spriječavanje širenja eventualnih izliva goriva i zauljenih tečnosti u more na širi akvatorijum.

U posljednja 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda

0
U posljednja 24 sata 17 saobraćajnih nezgoda
Foto SZP Tivat

Služba zaštite i spašavanja Tivat je sinoć, pola sata iza ponoći, dobila poziv od dežurne smjene Odjeljenja bezbjednosti da je došlo do saobraćajne nezgode na Seljanovu ispred pekare.

Kako im je javljeno, jedna osoba je ostala zarobljena u automobilu koji se, usljed za sad nepoznatih razloga, prevrnuo na krov i tako završio u dvorištu ispred pekare. Šteta je velika, ali na sreću vozač nije povrijeđen. On je u svjesnom stanju predat Hitnoj pomoći, javlja Radio Tivat.

Foto SZP Tivat

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.

Operativno komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se u Podgorici dogodilo šest nezgoda, a u Baru i Budvi po tri.

Po jedna nezgoda dogodila se u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Mojkovcu i Pljevljima.

Izdata su 23 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 152 prekršajne prijave.

Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Mještani Lepetana najavili blokadu saobraćaja da bi ubrzali donošenje DUP-a

0
Lepetane

Revoltirani zbog nedonošenja DUP-a, mještani MZ Lepetane najavili su protest i blokadu saobraćajnice za četvrtak, 3. novembar. Protest je najavljen “u pet do 12” u Ulici Luka, na početku tri trake iz pravca Tivta. Time će biti onemogućen saobraćaj ka trajektu.

Prema riječima predsjednika MZ Lepetane Đura Grubišića, blokada će trajati sat vremena, a to je jedini način da se skrene pažnja na dugogodišnje probleme građana tog dijela Tivta.

Grubišić je pozvao građane da im se pridruže i pomognu da se makar krene u izradu DUP-a Lepetane. U tu mjesnu zajednicu se, kako tvrdi, godinama nije ulagalo.

-Kad nema DUP-a, Opština Tivat ne može da realizuje nikakve značajne investicije u infrastrukturu tako da smo onemogućeni da imamo normalan život. Bukvalno nam remete kvalitet života nedonošenjem DUP-a poslednjih 20 godina. Pohvalio bih Opštinu Tivat koja je, kao i mi, bezbroj puta pisala ministarstvu i objašnjavala koliko je hitno i koliko je značajno da se taj DUP donese. Međutim, kao i mi, ostali su bez ikakvog odgovora- istakao je Grubišić.

Mještani Lepetana uputili su juče pismo premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću kojim ga pozivaju na protest zbog toga što nije donesen Detaljni urbanistički plan, iako je prošao više javnih rasprava, a probijeni su svi zakonski rokovi za njegovo donošenje. S ranijeg zbora građana upućena je inicijativa resornom ministarstvu, ali odgovor nisu dobili.

-Dali smo rok ministarstvu od nekih 15 dana da nam daju makar neki odgovor kada će se pristupiti izradi DUP-a, zašto se ne pristupa, zašto ne dobijamo odgovor od njih… Međutim, kao što smo navikli i očekivali, odgovora nije bilo. Taj rok od 15 dana je istekao prošle sedmice, ali smo mi dali još jednu sedmicu da se organizujemo i najavimo naš protest. Nadamo se da ćemo ovim putem skrenuti pažnju na sebe, jer smo izrevoltirani ignorisanjem ministarstva i njihovom neaktivnošću- kazao je Grubišić.

Ulaganja Opštine Tivat u MZ Lepetani godinama nije bilo, ni u infrastrukturu ni u razvoj tog naselja, što je posledica nepostojanja planskog dokumenta.

Kotor – Kulturni centar “Nikola Đurković” pripremio je bogat novembarski program

0
Kotor – Kulturni centar “Nikola Đurković” pripremio je bogat novembarski program
Centar za kulturu Kotor foto Boka News

Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor pripremio je bogat novembarski program, kazala je portparolka Karolina Radulović.

Kako navodi, u utorak, 8. novembra od 20 sati na Velikoj sceni gostuje Dragan Marinković Maca sa monodramom “Kakva ti je žena takav ti je život”.

Ulaznice po cijeni od 10 eura prodaju se svakog radnog dana od 10 do 12 sati u kancelarijama Kulturnog centra.

Predstava za djecu “Zelena gora”, rađena u koprodukciji Teatra mladih i kotorskog Kulturnog centra biće odigrana 15. novembra. Veče poezije “San o snu” u kojem učestvuju crnogorski glumac Đorđije Tatić i glumica Anđelija Rondović, planirano je za 18.novembar u 19.30 u Muzičkoj sali Kulturnog centra.

“Pred kraj mjeseca imamo i tri koncerta. U subotu, 19. novembra nastupiće Gradski hor Bijelo Polje. U saradnji sa Školom za osnovno i srednje muzičko obrazovanje Vida Matjan organizujemo koncert kamerne muzike ansambla Union Music koji će se održati u Crkvi Svetog Duha 24. novembra, a 30. novembra nastupiće gudački kvartet EARPEACE. Ulaz će biti slobodan” – navodi Radulović.

Kako podsjeća, detaljnije informacije mogu se naći na društvenim mrežama, viber grupi i sajtu Kulturnog centra kckotor.me.

Nučnici zabrinuti zbog previsokih jesenskih temperatura

0
Nučnici zabrinuti zbog previsokih jesenskih temperatura
Ulaz u Boku Kotorsku – foto Boka News

Jutarnje temperature koje su dosezale 30 stupnjeva Celzijevih u Španjolskoj tokom oktobra možda su razveselile turiste, ali izazivaju zabrinutost među naučnicima. Živa se diže daleko iznad normale širom Europe, od Španjolske do Švedske. Nakon ljeta obilježenog opetovanim toplinskim valovima, u Europi vladaju iznimne temperature čak i na početku jeseni, što je znak ubrzavanja klimatskih promjena.

Ruben del Campo iz španjolske meteorološke službe Aemet kaže da je ovaj oktobar u Španjolskoj najtopliji u stotinu godina.

– Jedan, dva dana iznad 30 stepeni je normalno za Španjolsku, ali toliko dana – ne. To su ljetne temperature, a mi smo već ušli u jesen. – rekao je.

U petak ujutro, sjeverno ljetovalište San Sebastian zabilježilo je temperaturu od 30,3 stupnjeva Celzijevih u 8:30 sati ujutro, daleko iznad sezonskog prosjeka.

Zadnjih dana u Baskiji, u kojoj se nalazi San Sebastian, izbili su požari pa su vlasti zabranile roštiljanje i vatromete.

Neuobičajeni toplinski val donio je i novu riječ u španjolski jezik – „verono”, spoj riječi verano (ljeto) i otono (jesen).

Del Campo je rekao da se u zadnjih deset godina događa „značajno ubrzanje” klimatskih promjena i sve jača dezertifikacija zemlje.

Po think tanku Climate Central, Madrid, Barcelona, Valencia i Zaragoza su među deset europskih gradova koji su najviše pogođeni globalnim zagrijavanjem po dokazima iz zadnjih 12 mjeseci.

Susjedna Francuska je kao i Španjolska zabilježila topliji listopad od prosjeka. A toplo je i daleko na sjeveru, u Švedskoj, gdje je u petak u južnom gradu Kristianstadu izmjereno rekordnih 19,5 stupnjeva.

– To je najveća temperatura ikad zabilježena u Švedskoj ovako kasno. – rekao je Erik Hojgard-Olsen, meteorolog Švedskog meteorološkog i hidrološkog instituta (SMHI).

Na jugozapadu Francuske, koja je ljetos bila pogođena velikim šumskim požarima, Meteo France objavio je u petak da su se temperature približile 30 stupnjeva.

U Belgiji, glavni grad Bruxelles zabilježio je maksimalnu temperaturu od 24 stupnjeva, punih 10 stupnjeva više od uobičajenog za kraj oktobra.

Britanski Met Office objavio je u srijedu da je London uživao na toplih 20,5 stupnjeva Celzijevih, što je bliže temperaturama kakve vladaju koncem kolovoza, a ne listopada.

Topla fronta s jugozapada kontinenta zahvatila je i Njemačku koja uživa u temperaturama koje više odgovaraju ljetu nego početku novembra.

„Teško je vjerovati da je kraj oktobara jer je u velikim dijelovima Europe (i sjeverne Afrike) neuobičajeno toplo”, objavila je u petak na Twitteru Svjetska meteorološka organizacija.

Kijev postavlja hiljadu punktova grijanja

0
Kijev postavlja hiljadu punktova grijanja
Ukrajina – foto EPA

Vlasti u glavnom gradu Ukrajine Kijevu pripremaju više od hiljadu punktova grijanja u cijelom gradu u slučaju da njegov sustav daljinskog grijanja bude onesposobljen zbog nastavka ruskih napada, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko. Napadi raketama i bespilotnim letjelicama oštetili su 40% ukrajinske energetske infrastrukture i već su nakratko ostavili velike dijelove Kijeva bez struje i vode, što je dovelo do racionalizacije potrošnje struje.

Kličko je putem Telegrama napisao da gradske vlasti razmatraju različite scenarije zbog raketnih napada. “Najgore je ondje gdje uopće neće biti struje, vode ili grijanja”, rekao je. “Za taj slučaj pripremamo više od 1000 punktova grijanja u našem gradu.”
Lokacije će biti opremljene agregatima i imati zalihe potrepština poput vode, rekao je.

Pozivajući Ukrajince koji su već napustili zemlju da ostanu zimovati u inozemstvu, vlada je optužila Rusiju da izaziva novu humanitarnu krizu tjerajući još više ljudi na bijeg, uplašeni izgledima da će morati preživjeti bez struje i grijanja tokom zime.

Dender: Kotorani ne zaboravljaju…

0
Dender: Kotorani ne zaboravljaju…
Campo Santo – Kotor

Povodom svetkovine Dana mrtvih ili Dušnog dana, u srijedu 2. novembra u 19 sati,  održati će se bogosluženje na groblju Sv. Franja na Gurdiću, na kotorskom svetom polju-Campo Santo.

Prije desetak godina, na inicijativu sada pok. don Antona Belana, četvorica Kotorana, don Tonći, Anto Palma, Slavko Dabinović i Saša Dender počeli su sa paljenjem lumina na franjevačkom groblju, odavajući pomen Kotoranima koji počivaju na tom groblju, da bi, u zadnje dvije godine, bogosluženje na franjevačkom groblju bilo uvršteno u raspored svetkovina kotorske biskupije povodom Svih Svetih i Dušnog dana.

Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, kao i mnogi drugi Kotorani koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.

Campo Santo – Kotor

Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli. Ovo mjesto nije samo arheološko nalazište ili spomenik kulture, ima tu nešto mnogo dublje, tu počivaju naši preci, naši Kotorani , dio našeg identiteta, dio našeg naslijeđa, dokaz da nismo od juče, kazao nam je Saša Dender.

Zato večeras, srijeda, u 7 ura uveče, svratite do Franjevačkog groblja na Gurdiću, sa luminom ili bez njega nije važno, da se zajedno poklonimo sjenima onih koji su nam ostavili u naslijeđe nemjerljivo kulturno i duhovno bogatstvo, poručio je Dender.

Druga strana uspjeha: Čuvajmo se masovnog turizma

0
Druga strana uspjeha: Čuvajmo se masovnog turizma
Dubrovnik foto Boka News

Nakon velikog pada broja posjetitelja zbog pandemije, Hrvatska ponovno uživa sve veću popularnost među turistima. Gostioničari i hotelijeri su odahnuli. No, prijeti li sada povratak neželjenog masovnog turizma?

Bezbrojni otoci, šarmantni gradovi i primamljivi nacionalni parkovi čine Hrvatsku popularnim odredištem za odmor. Prije izbijanja pandemije COVID-a dolazilo je toliko turista da su mnoga mjesta i čitavih dijelova obale bila preplavljeno navalom posjetitelja. Posebno se to odnosilo na slikoviti obalni gradić Dubrovnik, jedno od mjesta snimanja američke televizijske serije “Igra prijestolja”. Nakon što je Hrvatska zabilježila drastičan pad posjetitelja zbog pandemije COVID-a, brojke sada ponovno značajno rastu.

Godine 2019. više od 17 miliona turista pohrlilo je u Hrvatsku, mnogi od njih na jadransku obalu između Splita i Dubrovnika. Bilo ih je više nego ikada. Trenutačni broj posjetitelja još je daleko od ovog vrhunca, no ovogodišnje ljeto posebno ukazuje na snažan oporavak turističkog poslovanja. Ovog septembra u zemlju je došlo još više putnika nego u septembru 2019.

Hrvatsko gospodarstvo uvelike se oslanja na prihode od turizma, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji EU-a.Prema Agenciji Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), ograničenja putovanja uzrokovana pandemijom i s time povezan pad broja posjetitelja teško su pogodili zemlju.

Ipak, Hrvatska je i dalje popularna destinacija za odmor. “Nudi puno raznolikosti”, kaže Sophie Taylor, britanska turistica u Hrvatskoj.

“Možete se opustiti na plaži, uživati u morskom zraku, ali i istraživati zemlju, učiti o povijesti njezinih gradova i otoka.”

Taylor je namjerno otputovala u zemlju tijekom jeseni izvan glavne sezone kako bi izbjegla turističke gužve.

Sopota je netko tko se veseli rijekama turista. Radi kao prodavač bureka u dubrovačkom starom gradu sretan je zbog dobrog prometa posljednjih mjeseci.

“Preko ljeta je bilo sve puno, što je bilo odlično za posao”, kaže Sopota dok dijeli omiljen snack gostima.

Zadovoljna je i Nada Brigović-Lendić. Ova 67-godišnjakinja iznajmljuje stan za odmor u Dubrovniku i oduševljena je velikom potražnjom. „Bila je to jaka sezona, samo su mjeseci april i maj bili malo mirniji. Iako je zbog restrikcija putovanja u zemlju došlo manje turista iz Azije, više je gostiju iz Evrope“, kaže.

Ali nisu svi tako pozitivni u vezi s ponovnim procvatom turističkog poslovanja. Posebno je osjetna zabrinutost za Dubrovnik. Mnogi strahuju da bi povratak gužvi mogao ponovno preplaviti ovaj srednjovjekovni grad. Strah je opravdan jer mnogi brodovi za krstarenje ponovno pristaju u Dubrovniku tokom sezone nakon čega tisuće turista nahrupe u grad.

Iz tog je razloga 2019. godine pokrenuta inicijativa „Respect the City“ za promicanje održivog turizma u Dubrovniku. No, čini se da je ovaj projekt već pao u zaborav, jer ni link a internetsku stranicu niti Instagram kanal nisu aktualizirani u posljednje vrijeme. Nekako se stječe dojam da Hrvatska čini sve da što prije nadoknadi financijske gubitke pandemijskog razdoblja i maksimalno zaštititi turizam.

Hrvatsko Ministarstvo turizma osnovalo je fond u protuvrijednosti od 290 miliona eura za promicanje održivog turizma. Dio novca trebao bi se slijevati u hrvatsku unutrašnjost, koja je do sada imala malo koristi od turizma.

U razdoblju prije pandemije koronavirusa, izleti brodom bili su vrlo popularni. No, ovaj se sektor oporavlja puno sporije od ostatka turističkog biznisa, vjerojatno zato što se putnici još uvijek boje moguće zaraze korona virusom. Osim toga, mnogi kvalificirani radnici su se profesionalno preorijentirali.

“Brodari prijavljuju popunjenost od samo 60 do 70 posto”, kaže Ivana Đuroković. Njezina tvrtka organizira izlete brodom duž jadranske obale i popularnih otoka poput Korčule, Hvara i Visa.

“Mnogi su morali odustati, a mnogi moji kolege tražili su nova zaposlenja. Za njih je povratak na staro nezamisliv jer ne mogu isključiti mogućnost da se ovako nešto opet ne ponovi.”

Mnogi moraju uzdržavati obitelji ili otplaćivati kredite, zbog čega su brzo potražili druga zaposlenja. Zato se sada, kako kaže, bilježi akutan nedostatak kadra u industriji.

Đuroković ne vjeruje da će Hrvatska u budućnosti biti pošteđena masovnog turizma. Najkasnije iduće godine, kada se broj posjetitelja vrati na razinu prije pandemije, ljudi će se ponovno izravno suočiti s prekomjernim turizmom i njegovim posljedicama. Već se poduzimaju mjere za rješavanje gužvi. Zbog zaštite prirode uvedena je zabrana kupanja u Nacionalnom parku Krka. Nacionalni park Plitvička jezera u Hrvatskoj, s druge strane, mogao bi izgubiti status svjetske baštine UNESCO-a jer je masovni turizam već prouzročio golemu ekološku štetu.

Oni koji preferiraju manje turističkije dijelove Hrvatske trebali bi posjetiti sjevernu Istru, preporučuje Đuroković. Ili glavni grad Zagreb.

Teatar 303 po prvi put u Sjevernoj  Makedoniji

0
Teatar 303 – Buki – foto Boka News

Komedija Teatra 303 “Crnogorac u tranziciji” se ne zaustavlja. Nakon preko 60 nastupa po Crnoj Gori i regionu (Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine), ova komedija putuje i za Sjevernu Makedoniju. Od 3 do 6 novembra 2022 god. ćemo se družiti sa makedonskom publikom  u Skoplju, Kumanovu i Ohridu.

Poziv “Crnogorske zajednice Makedonije” je za nas izuzetna čast i sa zadovoljstvom je prihvaćen tako da možemo prikazati po prvi put svoj program našoj dijaspori i  publici iz Sjeverne Makedonije.

Ova komedija je 2019. bila hit na gostovanjima po Hrvatskoj, ali zbog epidemije Covida 19 nastupi su zaustavljeni 2020. kao i sva dogovorena gostovanja za Sloveniju i Sjevernu Makedoniju. Sad kad se zdrastvena situacija promijenila na bolje nastavljamo sa promocijom Teatra 303 i grada Kotora. Nažalost i dalje radimo od kuće i bez kuće, jer Kulturni centar je tražio od našeg amaterskog pozorišta da plaća probe, čak i za dječju bajku “Princeza i žaba”, zaboravivši da je ista naša zajednička koprodukcija.

Takođe nije bilo razumijevanja kotorske vlasti za izradu monografiju povodom 40 godina postojanja. Međutim da mi tako lako odustajemo ne bi smo trajali 40 godina.  Mi ne odustajemo  od te ideje već uporno nastavljamo sa radom i dalje, jer smatramo da ono što nije zapisano, kao da se nije ni desilo. Iako Kotor nije mogao, moglo je Udruženje Crnogoraca iz Splita da nas uvrsti u svoju monografiju (20 godina postojanja) i time oda priznanje za naš kvalitetan rad.

Osim svojih samostalnih predstava za koje sami radimo tekst i režiju, kao što i sami finansiramo postavke istih, mi dajemo veliki doprinos i prilikom gradskih manifestacija (Karnevala, maskenbala, Bokeljskih noći i drugih pučkih programa)

Ne možemo shvatiti razlog nerazumijevanja za nastavak festivala “Smijehom u srijedu” koji je Teatar 303 uz pomoć iste Opštine Kotor 2017. prepoznao i koji je već bio našao mjesto u pozorišnoj ponudi grada Kotora.

Teatar 303 po prvi put u Sjevernoj  Makedoniji
Crnogorac u tranziciji- Teatar 303

Uz Kotor Art i Dječiji festival pozorišta, ovaj projekat je bio prepoznat i kao turistička i kulturna ponuda grada i kao takav je postao regionalno poznat još od 2017. gostovanjima najpopularnijih zvjezda regiona u polju Stand up i komedije (Nikola Đuričko, Zoran Kesić, Dragan Marinković, Neša Bridges, Arijana Čulina, Marina Orsag i mnogi drugi).

Do boljih kulturnih dana u našem gradu, mi nastavljamo sa nastupima van Kotora, gdje naš rad kulturni radnici znaju da cijene i poštuju. Toliko malo finansijskih sredstava treba da grad pruži Teatru 303, kad već ima ovakve volontere i zaljubljenike pozorišta toliki niz godina i koji ima i budućnost ukoliko bude razumijevanja grada.

Sa ponosom moram istaći činjenicu da troje glumaca Teatra 303 pohađa akademiju glume u Beogradu i na Cetinju (jedan diplomac, i dva studenta na trećoj i drugoj godini glume).

Velika utjeha nam je saznanje da ko ima publiku ima i budućnost.  Nadamo se da će se napokon standardi u društvu poboljšati  kako bi se omogućilo što većoj populaciji da priušti sebe i to malo zadovoljstva, a pogotovo malo smijeha, koji je u ovim vremenima svima prijeko potreban.

Bogat program „Novembarskih dana” u Tivtu

0
Festival vjetra – Veče klapske pjesme Bokeljske udruge muzičara a capella
Tivat – foto Miko Đuričić

Povodom proslave Dana Opštine 21. novembra, lokalna uprava Tivta u saradnji sa javnim ustanovama i institucijama, lokalnim sportskim i nevladinim organizacijama i udruženjima, priređuje niz kulturnih, edukativnih, sportskih i zabavnih aktivnosti. Ovogodišnje izdanje „Novembarskih dana” u Tivtu sa prvim programima počeće već 3. novembra, i sve do kraja mjeseca obuhvatiti preko 50 različitih dešavanja.

Kalendar manifestacija čine koncerti, izložbe, pozorišne predstave, književne večeri, predavanja i edukativne radionice, te veliki broj sportskih takmičenja, turnira i programa namjenjenih najmlađima. Centralni događaj, 21. novembar – Dan Opštine Tivat biće obilježen uz tradicionalne svečanosti, koje uključuju polaganje vijenaca na spomenik Palim borcima NOR-a, svečani defile, ceremoniju predaje opštinske zastave odredu Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine, kolo Bokeljske mornarice na rivi Pine, i svečanu sjednicu Skupštine opštine Tivat.

Ovogodišnje novembarske dane kulture ispuniće i brojni novi sadržaji. U petak 4. novembra, na gradskoj rivi Pine biće održan Sajam kulinarske baštine, događaj gastronomsko-edukativnog karaktera u organizaciji Opštine Tivat posvećen promociji tradicionalnih jela sa prostora Boke Kotorske, na kom će biti predstavljena i specijalna Monografija sa receptima izrađena u okviru projekta CUHaCHA. Istog dana u jutarnjim časovima, tivatski Dnevni centar po prvi put će organizovati Opštinsko sportsko takmičenje u atletici za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Godišnja priznanja najboljim lokalnim ugostiteljima, Turistička organizacija Tivat dodijeliće na svom prvom međunarodnom edukativnom kongresu pod nazivom “Tivat Tourism Think Tank 2022”.

Novembarski dani 2022.

U prostorijama Muzeja i galerije Tivat u nedjelju 13. novembra biće premijerno prikazana nova dokumentarna serija “Boka pomorska” u produkciji Matice Boke. U toj će ustanovi tokom novembra biti otvorene i dvije specijalne izložbe, posvećene obilježavanju 50 godina od osnivanja tivatske podružnice Bokeljske mornarice i bućarskog kluba “Palma 1972” iz Donje Lastve. Godišnjim koncertom 26. novembra KUD “Boka” Tivat obilježiće 45 godina postojanja, a svoj rođendan i jubilarnih 40 godina rada proslaviće i lokalni javni emiter Radio Tivat. Uz ove događaje, dane novembra uljepšaće i drugi raznovrsni kulturni, umjetnički i edukativni programi u organizaciji Centra za kulturu Tivat i Gradske biblioteke Tivat.

Osim organa lokalne uprave i opštinskih ustanova, značajno učešće u realizaciji manifestacije „Novembarski dani Tivat 2022” uzeće i tivatske vaspitno-obrazovne ustanove SMŠ Mladost, Muzička škola Tivat, OŠ “Drago Milović”, OŠ “Branko Brinić”, JPU “Bambi” Tivat, brojne nevladine organizacije i sportski klubovi.