U utorak 17.01.2023. godine sa početkom u 20 sati u velikoj Sali Centra za kulturu u Tivtu biće izvedena predstava “HOTEL PROMAJA” Teatra 303 iz Kotora.
“Hotel Promaja” je nova komedija Teatra 303, koja na jedan komičan način preslikava pogrešne investicije u našoj zemlji. Komedija prikazuje i bahati odnos “modernih” investitora prema radnicima i prema društvu u cjelini. Kontroverznim investitorima je promaja u džepu i u glavi, ali od svojih neostvarenih želja ne vide stvarnost, a kamoli uništenu budućnost svojih zaposlenika.
Kroz predstavu provejava žal za starim dobrim vremenima, kad je pošteni rad i radnik bio cijenjen. Predstava obiluje humorom i satirom, koja opomijne one koji mogu našu stvarnost popravit. Osnovni cilj ove komedije je da na prvo mjesto nasmije gledaoce, jer smijeh nam je ono što svima treba u ovim vremenima, jer nije bez razloga rečeno: Smijeh je kao lijek.
U predstavi glume: Neđeljko Kustudić, Katarina Igić, Dragan Buzdovan, Iva Kernec, Vasilije Čolan, Silvana Saveljić, Kosta Damjanović, Andrea Marić, Zoran Dragović, Andrea Drašković, i Ranko Ristovski.
Scenario i režiju za predstavu je uradio Dragan Buzdovan.
Potrebnu scenografiju je uradila je NVO “Meštar i furešta”.
Vlada nije uplatila 1,2 mil eur-a Institutu Igalo, pa će račun državne firme i dalje biti u blokadi, ali firma neće po automatizmu otići pod stečaj, iako je takav scenario ranije najavio vršilac dužnosti direktora Savo Marić.
Iz Vlade je potvrđeno da ne postoji zakonski mehanizam da država uplati novac Institutu, odnosno da Agencija za zaštitu konkurencije nije dala pozitivno mišljenje na izdvajanja novca iz budžeta za Institut.
Jedina “pomoć” koju država može dati jeste da pomogne u procesu privatizacije Instituta, odnosno da proda većinski paket akcija. Novac iz budžeta za pokrivanje, odnosno plaćanje dugova Instituta ne može dati.
Iz Ministarstva zdravlja, na čijem čelu je Dragoslav Šćekić, kazali su da Agencija za zaštitu konkurencije nije dala pozitivno mišljenje da li država može isplatiti novac, odnosno dati pomoć Institutu.
– Ministarstvo zdravlja podržava Fond za zdravstveno osiguranje da se povećaju cijene usluga, kako bi ublažili nastale finansijske probleme. Ali ni menadžment Instituta ništa nije uradio u pravcu prevazi laženja situacije, osim što pravi dodatne dugove istakli su iz Ministarstva zdravlja.
Iz Ministarstva finansija je nezvanično rečeno da država Institutu podršku može dati samo u skladu sa zakonom, da se traži rješenje i da će država pomoći na zakonit način. Istakli su da ne mogu tek tako dati novac jer bi to onda bila državna pomoć.
Duguju preko 30 miliona
Akumulirani dug Instituta iznosi oko 30 mil EUR, od čega je devet miliona eura sa kamatama dug prema Jugobanci Beograd u stečaju. Radnici po pravosnažnim presudama za neadekvatno obračunate koeficijente potražuju oko šest miliona eura. Ukoliko rješenje ne bude iznađeno kroz restrukturiranje ili sada ponovo aktuelnu privatizaciju, Institut će neminovno skliznuti u stečaj.
Upravni sud Crne Gore osporio je rješenje ranijeg Savjeta kojim je odbijen prigovor tužilaca, konzorcijuma Philibert a. s. i Vile Oliva d. o., vlasnika Žarka Rakčevića, koji je ujedno i vlasnik 28% akcija Instituta. Taj konzorcijum, koji je 2018. godine na tenderu ponudio 10 mil EUR za 56,48% akcijskog kapitala i 20 mil EUR za investicije, žalio se na odluku tenderske komisije koja je prodaju Instituta proglasila neuspjelom. Savjet za privatizaciju sada može ući direktno u razgovore sa Rakčevićem, te zaključiti ugovor o privatizaciji. Treba istaći da budući vlasnik kupuje akcije, ne i imovinu, jer je sva zemlja Instituta sa pravom korišćenja, a ne sa pravom svojine. Tek država treba da je prevede u pravo svojine za kompaniju čije akcije kupuje budući vlasnik.
Nastavlja se potraga za preživjelima nakon ruskog napada na stambenu zgradu u Dnjipru. Poginulo je najmanje 35 osoba, a ranjene su 83. Rusija je preuzela odgovornost za raketne napade diljem Ukrajine, ali ne i za napad u Dnjipru. Rusko ministarstvo obrane ističe da je cilj postignut te da su projektili ispaljeni na vojne i s njima povezane energetske objekte.
Broj žrtava ruskog napada na Dnjipro popeo se na 35
Broj žrtava nakon ruskog napada u kojem je razorena stambena zgrada u Dnjipru, na istoku Ukrajine, narastao je na najmanje 35. Među poginulima je dvoje djece. Deseci ljudi su ranjeni, objavio je u ponedjeljak guverner te regije Valentin Rezničenko.
– Trideset devet ljudi je spašeno, 75 ih je ranjeno, dodao je na društvenim mrežama guverner pokrajine Dnjipropetrovsk.
– Sudbina 35 stanovnika zgrade nepoznata je, dodao je Rezničenko.
Nastavljaju se operacije raščišćavanja ruševina zgrade pogođene u ruskim napadima u subotu, no sve je manje nade da pod njima još ima preživjelih.
Napad na Dnjipar bio je najžešći od nekoliko njih u subotu.
Vodstvo u Kijevu snažno je osudilo napade na civilno stanovništvo i iznova govorilo o ruskom teroru.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da spasioci nastavljaju potragu i bore se za svaku osobu.
– Potraga će se nastaviti sve dok postoji i najmanja šansa za spašavanje života.
Zelenski je također zahvalio onima u inozemstvu koji su poslali poruke sućuti i potpore.
Traže se preživjeli pod ruševinama zgrade u Dnjipru
Pod teškim blokovima betona traže se preživjeli. Ispod ruševina stambene zgrade u Dnjipru moglo bi biti zarobljeno oko 30 osoba.
– Eksplozija je trajala doista dugo. Dijete i ja toliko smo vrištali da me grlo zaboljelo. Pet minuta nakon eksplozije i dalje smo nepomično ležali, rekla je Irina Fedorčenko.
Ukrajina tvrdi da je za napad na stambenu zgradu u Dnjipru kriva Moskva. Rusi, pak, navode da je zgradu pogodio zalutali projektil ukrajinske protuzračne obrane.
– I dalje je nepoznata sudbina više od 30 ljudi, koji su se vjerojatno nalazili u zgradi u trenutku kada su je teroristi gađali projektilima. Ispod ruševina spašeni su deseci ljudi, među kojima i šestero djece. Borimo se za svakog čovjeka! Akcija spašavanja trajat će sve dok postoji i najmanja mogućnost da se spasi nečiji život, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.
U selu Veterinarne u Harkivskoj oblasti, tik uz rusku granicu, odjekuje topnička paljba. Iako je selo oslobođeno u rujnu, posljedice rata vide se na svakoj kući. Od nekadašnjih 500 stanovnika ostalo ih je 30.
– Sva naselja uz državnu granicu, nažalost, i dalje su izložena granatiranju s teritorija Ruske Federacije. Riječ je o sustavnim, ali izoliranim napadima. Uglavnom minobacačkim i topničkim, rekao je Vjačeslav Zadorenko, načelnik vojne uprave Derhači u Harkivskoj oblasti.
Pad Soledara na istoku Ukrajine prva je veća ruska pobjeda od lipnja. Za Vladimira Putina to je pozitivan zamah specijalnoj ratnoj operaciji. Nakon Soledara, fokus rata ponovno se vraća na Bahmut. Kijev će sada morati veći dio snaga rasporediti u Bahmutu, dok se priprema za protuofenzivu u drugim dijelovima zemlje.
– Situacija je napeta. Ruske orke pokušavaju ući u Bahmut, ali mi im ne dopuštamo. Pogađamo mete snažno i precizno. Mislim da ćemo uz Božju pomoć pobijediti, rekao je Zohan, ukrajinski vojnik u Bahmutu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u intervjuu za njemačke medije najavio je još teškog oružja za Ukrajinu.
Bulk carrier MKK 1, koji je bio na putu iz Ukrajine za Tursku, nasukao se jutros na azijskoj strani Bospora. Promet u Bosporu je obustavljen, a u pomoć je poslano nekoliko tegljača. Za sad nije utvrđena šteta.
Brod za prijevoz rasutih tereta MKK 1 pod zastavom Palaua nasukao se u ponedjeljak prilikom tranzita kroz Bospor na putu iz Ukrajine za Tursku. Promet u tom tjesnacu je obustavljen, priopćili su agenti brodarske agencije Tribeca.
Istanbulske vlasti potvrdile su da se bulk carrier nasukao oko 7:30 ujutro (04:30 GMT) u blizini obale u okrugu Beykoz. Razlog nasukavanja najvjerojatnije je kvar na kormilu, javlja AlJazeera.
Istanbulske lučke vlasti objavile su da je nekoliko tegljača poslano u pomoć ovom bulk carrieru dugom 142 metara. Zajednički koordinacijski centar u Istanbulu koji prati provedbu sporazuma sklopljenog pod okriljem UN-a o izvozu žitarica iz Ukrajine, navodi da je brod isplovio iz ukrajinske crnomorske luke Pivdenji za tursku mediteransku luku Mersin s teretom od 13.000 tona graška, javlja Reuters.
Zasad nema izvještaja o oštećenju ni izlivu goriva.
Najviše mladih na Zapadnom Balkanu koristi kanabis, navodi se u izvještaju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, koji je objavljen krajem 2022. godine.
Ističe se i kako je Zapadni Balkan postao ključan akter na regionalnom i europskom tržištu drogom.
Razlog za to je, dijelom, u geografskom položaju na raskrižju glavnih ruta krijumčarenja droga, ponajviše balkanske rute heroina, kanabisa, ali sve više i ruta kokaina i sintetičkih droga.
Iako dostupni podaci pokazuju da je ukupna upotreba droga u zemljama Zapadnog Balkana niska u usporedbi s međunarodnim standardima, mogu se uočiti značajne razlike u obrascima korištenja, različitim dobnim skupinama i vrsti opojnih droga.
Glavne rute krijumčarenja droge na Zapadnom Balkanu.
Izvještaj je pokazao da je moguće da su brojevi niži od stvarnih, jer je za sve zemlje regije utvrđena manja spremnost da se prijavi korištenje droge, između ostalog, zbog društvene stigme.
Kriminalne mreže na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvještaju, usvojile su šifriranu komunikaciju i koriste online tržišta i kriptovalute kako bi pokušali zametnuti novčani trag.
To sugerira da tržište droge u regiji postaje sve više digitalno omogućeno, a ta tehnologija i druge povezane operativne inovacije donose prednosti kriminalnim mrežama uključenim u proizvodnju droge, trgovine i pranja novca.
Još jedan problem regije jeste i korupcija, koja, navodi se, djeluje kao posrednik za učvršćivanje i širenje zapadnobalkanske kriminalne mreže.
Percipirana dostupnost opojnih droga
Stručnjaci su izvijestili da se većina nedopuštenih droga doživljava kao lako dostupna u regiji, posebno u velikim gradovima.
Dostupni su neki kvantitativni podaci u vezi s percepcijom o dostupnosti tvari iz 2019. godine među učenicima od 15 do 16 godina u četiri zapadnobalkanske zemlje.
U usporedbi s prosjekom prijavljenim u svim zemljama koje sudjeluju u istraživanju, veći udio učenika u Crnoj Gori i Srbiji izvijestio je da su kokain i sintetski stimulansi prilično ili vrlo lako dostupni.
Slično nalazima iz EU, čini se da je utjecaj pandemije COVID-a 19 na korištenje droga povezan s drogama koje se obično kupuju i koriste u kontekstu “noćnog života”, koje nisu bile dostupne tokom razdoblja fizičkog distanciranja i karantina.
Stručno mišljenje je sugeriralo i relativnu stabilnost dijelova tržišta lijekova tokom pandemije, što se može objasniti postojanjem kratkih puteva za kanabis i potencijalno velike zalihe kokaina i heroina.
Internetska tržišta, također, su postala važniji izvor opskrbe tokom pandemije COVID-a 19.
Uloga i utjecaj kriminalnih mreža Zapadnog Balkana na tržište droge u EU
Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana su aktivne u EU, koja predstavlja unosno tržište u neposrednoj geografskoj blizini. Aktivnosti u EU, navodi se u izvještaju, potpomognute su prisutnošću dijaspora iz regije.
Kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana postale su aktivne u EU 1990-ih, zbog rata i nestabilnosti u regiji.
Izvještaj navodi da kriminalci iz Zapadnog Balkana gravitiraju mjestima gdje postoji značajna dijaspora.
Primjerice, sjevernomakedonska mreža poznata je kao “Frankfurt mafija” i umiješana je u trgovinu heroina iz Zapadnog Balkana u Frankfurt, ali i Beč.
Dostupnost droga, ispitivanje iz 2019. godine
Kanabis – droga koja se najviše konzumira
Kanabis je najčešće korištena nedopuštena droga u regiji Zapadnog Balkana.
Među mladima u dobi od 15 do 34 godine, procjene godišnjeg broja svih slučajeva pojedinih bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu, kreću se između 1,9 posto za Bosnu i Hercegovinu (2018.), do 12,5 posto u Sjevernoj Makedoniji (2017.). To je niže od procijenjenog EU prosjeka – 15,5 posto mladih u 2020. godini.
Kao što je ranije najavljeno, ovi podaci bi mogli biti drukčiji zbog nedovoljne spremnosti da se govori o upotrebi kanabisa na Balkanu.
Biljni kanabis je najčešći oblik kanabisa koji se koristi u regiji.
Na to ukazuju rezultati iz europskog istraživanja o drogama iz 2021. u pet zemalja regije.
Izvještaj je pokazao da je prosjek od 87 posto onih koji su koristili kanabis u posljednjih 12 mjeseci koristilo biljni kanabis, a 24 posto je izjavilo da je koristilo smolu kanabisa.
Među tim ispitanicima, pronađene su najviše razine prijavljene upotrebe smole kanabisa u Albaniji (54 posto) i na Kosovu (34 posto), dok su najniže bile u Srbiji (7 posto) i Crnoj Gori (9 posto). Ulje ili ekstrakt bili su najpopularniji u Sjevernoj Makedoniji (27 posto).
Razdoblje 2017. – 2020. karakterizira opadajući trend u količinama biljnog kanabisa zaplijenjenog u regiji.
Dok je više od 84 tone bilo zaplijenjeno na regionalnoj razini 2017., uglavnom u Albaniji, količina se značajno smanjila na oko 19,5 tona u 2019. i 14 tona u 2020. godini.
Pregled podataka o zabilježenim zapljenama kokaina u regiji između 2017. i 2020. pokazuje dramatičan porast na gotovo 700 kilograma u 2018.
Usporedbe radi, to predstavlja manje od jedan posto kokaina zaplijenjenog u EU u istoj godini, ali ovaj obim zapljena i dalje je izniman za regiju, navodi se u izvještaju.
Heroin i drugi opioidi i dalje su glavni uzrok štete povezane s drogama u regiji, dok problemi upotreba opioida su glavni razlog zbog kojeg ljudi ulaze u programe odvikavanja.
Predoziranja povezana s heroinom ili drugim opioidima prijavljeni su iz četiri zemlje za koje su dostupni podaci o smrtnosti.
Ovi podaci sugeriraju da je heroin glavni nedopušteni opioid koji se koristi u cijeloj regiji, osim Kosova, gdje većina ljudi koji ulaze u tretman prijavljuje korištenje metadona, te Sjeverna Makedonija gdje se metadon smatra drogom koja se najčešće ubrizgava i također je povezan s većinom prijavljenih smrtonosnih predoziranja drogama, često u kombinaciji s benzodiazepinima.
Heroin se obično ubrizgava, ponekad zajedno s drugim tvarima uključujući kokain.
Zapljene sintetičkih droga
Amfetamin je bio najviše zaplijenjena sintetička droga u Hrvatskoj između 2017. i 2020., nakon čega slijedi MDMA ili ecstasy.
Zapljene amfetamina u ovom razdoblju bile su, uglavnom, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Podaci o upotrebi novih psihoaktivnih tvari na Zapadnom Balkanu su, navodi se, ipak iznimno ograničeni.
Neki pokazatelj prisutnosti na regionalnom tržištu lijekova može biti izvještaj Europskog internet istraživanja o drogama (EWSD) iz 2021., prema kojem je između devet posto ispitanika u Crnoj Gori i 23 posto u Sjevernoj Makedoniji prijavilo korištenje neke od ovih tvari tokom 2020. godine.
Praznik mimoze, koji će se u Herceg Novom održati od 17. februara do 4. marta, okupiće rekordan broj posjetilaca, saglasni su predstavnici hercegnovske Turističke organizacije i Direkcije festivala.
“Prema interesovanju agencija i gostiju iz regiona, neke procjene su da na koncertima na otvaranju i zatvaranju možemo očekivati više od deset hiljada ljudi, na Berbi mimoze oko 20 hiljada posjetilaca, a kada je u pitanju velika karnavelska povorka 4. marta učešće je najavilo više od 800 karnevalista iz 20-ak evropskih i gradova regiona”, saopštili su predstavnici Direkcije 54. Praznika mimoze za Radio Crne Gore.
U slavu mimoze organizovaće se 50 događaja tokom 16 dana.
Festival će upotpuniti muzički koncerti Marije Šerifović, Konstrakte, DJ Claptone-a, Tonija Cetinskog, Đorđa Davida i Ivane Peters, Galije, Zvonka Bogdana, kao i Nikole Rokvića i Nede Ukraden.
Predstavnica Turističke organizacije, Natalija Terzić, kazala je da je novost događaj Winter Flower koji je rađen u saradnji sa Exit festivalom. Tačnije, 25. februara će nastupiti jedan od najpopularnijih svjetskih DJ i producenata, Cleptone, zatim Konstrakta sa Zemljom Gruva, Kejt i predstavnici crnogorske elektronske scene P.S. i Bodzie.
“Takođe novina, a odnosi se na sadržaj za djecu je Park mimoze koji će biti smješten u centru grada, tačnije Parku Boka. Najveća atrakcija parka svakalo će biti klizalište, potom bina za dječje predstave, muzičke koncerte, ugostiteljske kućice koje će u ponudi imati za autentične bokeške gastro proizvode ali i suvenire. U svakom slučaju za najmlađe puno sadržaja i zabavnog programa”, navela je Terzić.
Pored muzičkog programa organizovaće se i Fešta od ribe, mimoze i vina, Riblja večera, Maskenbal za djecu i odrasle, Salon vina, Izložba cvijeća, pozorišne predstave za djecu i odrasle, književne večeri uz Ljubivoja Ršumovića i Vedranu Rudan i Likovni salon.
Praznik mimoze – foto Mediabiro
“U programu su i atraktivna trka karićima kroz centar grada, uvijek zanimljivo takmičenje u piciginu, turnir u briškuli i trešeti, kao i trka najljepšim novskim skalinima do Škvera do tvrđave Španjola, za male i velike učesnike”, rekli su iz Direkcije.
Terzić je saopštila da o novčanim sredstvima koja će biti izdvojena za organizaciju festivala još nije moguće precizno govoriti.
“Sredstva za finansiranje programa predviđena su budžetom Opštine kroz izdatke za kulturne manifestacije, kao i budžetom Turističke organizacije, a za određene programske segmente obezbijeđena je podrška sponzora i partnera festivala”, naveli su iz Direkcije.
Tačan iznos sredstva koja će biti raspodijeljena za tu namjenu biće precizno određen do početka festivala, imajući u vidu da on zavisi od logističkih i ostalih segmenata neophodnih za uspješnu realizaciju programa, čije ugovaranje je u toku.
U okviru pripreme festivala kreiran je i sajt Praznika mimoze na kojem se može naći kompletan program i zanimljivosti o jednoj od najstarijih zimskih turističko-propagandnih manifestacija na našim prostorima.
“Kada su u pitanju povoljnosti za strane turiste, poseban fokus ove godine je stavljen na bolje povezivanje Herceg Novog sa najznačajnijim emitivnim tržištima. S tim u vezi, Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije Opštine dogovorio je sa crnogorskom nacionalnom avio kompanijom organizaciju većeg broj letova iz Beograda za Tivat u toku praznika”, saopšteno je iz Direkcije festivala.
U Crnoj Gori se od ponedjeljka do subote očekuje uticaj serije ciklona, što će usloviti obilnu količinu kiše, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS).
Iz ZHMS su kazali da se posebno obilna količina kiše očekuje u centralnim i južnim predjelima i prema sjeveru i sjeveroistoku.
Kako su naveli, posebno jaka kiša i vrlo jak južni vjetar očekuju se u utorak i srijedu.
Iz ZHMS su rekli da će se u planinama smjenjivati kiša, susnježica i snijeg, i da se u petak i subotu očekuje zahlađenje, pa će kiša preći u snijeg.
„Zbog uticaja ciklona i jakog južnog-jugozapadnog strujanja vazduha, u južnom Jadranu, očekuje se značajno podizanje nivoa mora, jaki talasi, uzburkano more i lokalni problemi sa vodom duž obale“, kaže se u saopštenju.
Iz ZHMS naveli su da su zbog očekivane meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu.
„Zbog intenzivne kiše i naglog priliva obilne količine vode, u centralnim i južnim predjelima i na sjeveroistoku, potencijalno su mogući bujični problemi, prvenstveno na bujičnim tokovima, u urbanim sredinama“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su na saobraćajnicama i potencijalno ranjivim mjestima moguća lokalna klizišta ili odroni, posebno gdje su vršeni ozbiljni građevinski zahvati i gdje je narušena prirodna povezanost tla.
„Ova meteorološka situacija potencijalno može da utiče na normalno funkcionisanje infrastrukturnih sistema“, rekli su iz Zavoda.
Predstavljamo vam novu pjesmu “Blago domu”, Novljanina Zorana Zora Martinetti koji je više od pola vijeka član grupe „Exodusi“, a desetak godina svirao je i u Gradskoj muzici Herceg Novi.
Priča o jednoj ljubavi i kako je nastala ova kompozicija je nesvakidašnja, a donosi nam je novski „oriđinal“ Zoro Martinetti.
„Inspirisana Mirinom i mojom ljubavnom pričom, našim gnijezdom koje traje preko 53 godine, jedne junske noći prošlog ljeta, pjesmom nas je iznenadila naša draga prijateljica, tekstopisac, Natalija Preočanin Samardžić, koja je iznjedrila ove dirljive i božanstvene stihove u kojima opisuje život, ljubav, dom i stavlja krunu na našu životnu priču.
Riječi su satkane od najdirljivijih emocija i mislim da je ovo svojevrsni nastavak i odgovor na pjesmu “Koga to volim u Herceg Novom”.
Suprug Natalije Preočanin, kompozitor Branislav Samardžić uradio je muziku, a aranžman naš sin Ivo Martinetti na Tajlandu (Thailand). Spot za ovu odu ljubavi takođe je uradila naša druga sreća u životu – sin Ivo, koji nam je za ovu priču bezrezervna podrška i njegov prijatelj koproducent spota Philippe Klose Guitar Man.
Zoro Matinetti
Zahvaljujem se našoj dragoj Nataliji, koja mi je natjerala suze na oči kada sam prvi put čuo pjesmu, njenom suprugu Branislavu i našem Ivu. Posebna zahvalnost ide vječitoj inspiraciji, mojoj saputnici, zlatnoj ženi Miri kojoj je i posvjećena pjesma.
“Najbolji brakovi su oni koji su izgrađeni pomoću timskog rada”- Fon Viver je rekao, a ja dodajem da je ova pjesma dokaz za to!” – poručio je Martinetti.
Poslušajte kako je to poslije više od 50 godina reći “Blago domu” tekst Natalija Preočanin Samardžić, muzika Branislav Samardžić, aranžman Ivan Ivo Martinetti, izvođač Zoran Zoro Martinetti, video produkcija Philippe Klose (Joe Bonamassa Guitar Man) i Ivan Ivo Martinetti, PR projekta Viktorija Samardžić.
U Herceg Novom trenutno boravi 2,4 hiljade turista, što je 176 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO) od četvrtka, od ukupnog broja gostiju stranih je oko 2,39 hiljada, a domaćih 22.
U hotelima boravi 269 gostiju, a u domaćinstvima 2,14 hiljade. U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih gostiju.
Najava: Praznik mimoze od 17. februara do 4. marta 2023. godine
Mimoza 1
Praznik mimoze – festival koji je više od pola vijeka brend Herceg Novog, biće održan od 17. februara do 4. marta 2023. godine. Očekuju nas dani vrhunske zabave, muzičkih, gastro, kulturnih, dječijih i sportskih programa, koncerti regionalnih zvijezda, kao i jedan novitet – saradnja sa Exit festivalom i gostovanje svjetski poznatog DJ Claptone-a i Konstrakte.
Zvanično otvaranje 54. Praznika mimoze zakazano je za 17. februar, kada će u Igalu nastupiti Marija Šerifović. Prije njenog koncerta, Novljane i goste će defileom i nastupom pozdraviti i zabaviti Gradska muzika Herceg Novi, Mjesna muzika Đenovići, mažoretke i Kulturno-sportski centar „Diano“.
NN je u četrdesetim godinama otkrila da otac i majka nisu njeni biološki roditelji i da je prilikom rođenja zamijenjena u porodilištu Bolnice Kotor
Učimo da je porodica temelj svakog društva, osjećamo, u zdravim porodicama, da je tu naše uporište, od prvog udaha, prvih koraka i riječi, tokom odrastanja i spoznavanja malih i velikih lekcija o životu i svijetu. Tu osjećamo ljubav, pažnju, podršku, tu nalazimo inspiraciju, odatle krećemo u svijet, u ostvarivanje svojih snova. A šta kada dijete u takvoj porodici, u ranim četrdesetim sazna da ljudi koje je smatralo roditeljima nisu njegovi biološki otac i majka, a nije ni usvojeno već nečijim propustom zamijenjeno još u porodilištu? Na sreću, u priči koju donosimo, odnosi u porodici se nisu promijenili postali su jači, ali je nemjerljivo snažna postala i želja da se sazna istina.
“Kada sam bila trudna sa mojim prvim djetetom radila sam razne analize. Između ostalih i analize krvi. Začudilo me je što se moja krvna grupa ne “poklapa” sa krvnom grupom mojih roditelja. O tome sam razgovarala sa doktorom koji mi je, zbog sumnji koje su se tada pojavile, savjetovao da uradim DNK analizu i tako otklonim sve nedoumice”, navodi naša sagovornica NN kojoj je teško da priča o njenom iskustvu pa zato želi da za širu javnost ostane anonimna.
Da bi, kako kaže, pronašla mir, NN je nekoliko godina nakon rođenja drugog djeteta uradila DNK analizu u poznatoj laboratoriji u Švajcarskoj gdje sada živi.
“Rezultat je bio neopisiv šok za mene, moje roditelje i sestru, traumatično saznanje i ne bez poslijedica. Moji roditelji i danas se teško nose sa tim saznanjem, a pitanje gdje je njihovo biološko dijete stalno je prisutno”, ističe NN.
Analiza DNK je potvrdila sumnje da NN nije biološko dijete njenih roditelja. Kako je došlo do toga? Majka se nikada nije odvajala od svoje kćerke, pa je jedino objašnjenje bilo da je dijete zamijenjeno u porodilištu bolnice u Kotoru. NN je u želji da sazna istinu, odnosno ko su joj biološki roditelji, pokrenula sudski postupak.
“Mislim da mojoj djeci dugujem objašnjenje, iako na neka pitanja možda nikada neću imati odgovore”, objašnjava NN motive zbog kojih je krenula, kako će se kasnije vidjeti, u višegodišnji mukotrpni sudski proces.
“NN nije mogla pokrenuti krivični postupak protiv Bolnice Kotor zbog zastare gonjenja, pa je zato tražila naknadu nematerijalne štete, da bi presudom dokazala da je prilikom rođenja krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka zamijenjena u toj zdravstvenoj ustanovi”, navodi advokat Vukašin Šimrak koji je zastupao interese NN.
Saznao je da je u Francuskoj vođen istovjetan postupak, i da je sud porodicama odredio nematerijalnu štetu od 1,2 miliona eura.
“Uspio sam doći do francuskog advokata koji mi je, vrlo brzo, poslao presudu koja mi je bila vodilja za visinu materijalne nadoknade u postuku u kome sam zastupao NN”, kaže advokat Šimrak.
Zbog opstrukcija zastupnika Bolnice Kotor, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao i poznate situacije u crnogorskom sudstvu, postupak je trajao sedam godina.
“Po zahtjevu suda tri puta je rađena DNK analiza, nekoliko puta psihijatrijska vještačenja. Dva ili tri puta su, zastupnici Bolnice pisali prigovor na rješenje suda iako nisu imali pravo na to. Sve samo da bi odugovlačili postupak”, ističe advokat Šimrak.
U neopravdano dugom postupku odbijen je tužbeni zahtjev protiv Države Crne Gore, a prema presudi za nematerijalnu odštetu za NN i njenu porodicu mora da isplati Bolnica Kotor. Primjera radi, odšteta je desetostruka manja od one koja je dosuđena francuskim porodicama za istovjetan slučaj. Ali nepravdi nikada kraja – Viši sud je u žalbenom postupku ukinuo prvostepenu odluku i dodatno za nekoliko puta umanjio odštetu.
Ali za NN tu nije kraj, jer hoće da sazna ko su joj biološki roditelji, a njeni roditelji gdje je njihovo biološko dijete.
“Hoćemo da saznamo šta se desilo. Često dolazim u Crnu Goru sa svojom djecom, koja bi mogla da uopoznaju svoje bliske krvne srodnike, a da toga nisu ni svjesni”, objašnjava NN.
Ističe da se u emotivnom smislu ništa nije promijenilo u njenom odnosu sa roditeljima i sestrom. „Naš odnos je čak i jači, i još bliskiji sada“.
“Prihvatila sam moju čudnu i neuobičajenu životnu priču, ipak sa pitanjem šta se desilo pri mom rođenju. Preporučujem budućim roditeljima opreznost, i da zahtijevaju da bebe u porodilištu ostanu pored svojih majki. A budućim očevima da budu prisutniji u tim trenucima. Ne gubim nadu da ću pronaći biološke roditelje i osobu rođenu polovinom novembra 1978. godine, kako bi konačno dobila odgovore na moja pitanja. Ispričala sam šta se desilo meni i mojoj porodici u nadi da će se neko javiti sa nekim saznanjima koji će možda osvijetliti događaje vezane za moje rođenje ”, poručuje NN.
Odrastamo na različite načine, ali jedno nam je zajedničko, pamtimo trenutke djetinjstva, roditeljske radosti, brige, tuge, u naborima života čuvamo te, ali i one momente kada smo morali stisnuti zube, sakriti suze, a najradije bismo vrisnuli tražeći istinu. I naša sagovornica, roditelji pored kojih je odrastala i njena djeca traže istinu. Traže jer u njihovim srcima postoje praznine koje valja ispuniti. Otud nada da će uspjeti i vjera da će taj komadić koji nedostaje donijeti nove ljubavi.
