Država nije u stanju ili ne želi da spriječi nelegalnu gradnju

0
Država nije u stanju ili ne želi da spriječi nelegalnu gradnju
Gradnja – Oblatna – foto S.L

Uprkos višestrukim zahtjevima i prijavama kompanije Luštica Development, koja na sedam miliona kvadrata iznajmljenog državnog zemljišta na poluostrvu Luštica realizuje najveću stranu grinfild investiciju u Crnoj Gori – 1,1 milijardu eura vrijednu gradnju čitavog novog turističkog naselja Luštica Bay, država i njeni organi već mjesecima nisu u stanju ili ne žele da spriječe bespravnu gradnju objekta koji se nalazi u neposrednom susjedstvu jednog od najatraktivnijih djelova budućeg turističkog kompleksa u uvali Oblatna u Krtolima kod Tivta.

Građevinsko-urbanistička inspekcija Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU) do sada nije uspjela ili nije htjela da zaustavi gradnju novog velikog stambenog objekta koji niče u blizini poznatog kupališta Almara Beach u uvali Oblatna. Objekat se gradi na katastraskoj parceli 1085/140 KO Radovići, a prve prijave o nelegalnom izvođenju pripremnih građevinskih radova na tom placu poslate su još u aprilu prošle godine.

Parcela koja se nalazi uz sami lokalni put koji vodi kroz cijeli budući kompleks Luštica Bay u pravcu rta Tri krsta i ponte Kočište, je inače, površine samo 333,5 kvadrata, što je po važećim urbanističkim parametrima u Tivtu čini nedovoljnom da bi se na njoj uopšte mogao graditi bilo kakav stambeni objekat.

Komunalna policija Opštine Tivat je postupajući po prijavi građana, još početkom aprila prošle godine izašla na lice mjesta i po zapisniku koji je sačinio rukovodilac sektora Komunalne policije Gvozden Balšić tom prilikom tamo zatekla radnike i operativu građevinske kompanije “Braća Magud” iz Grblja kako pikamerom razbijaju stijensku masu, ravnaju plac i pripremaju ga za gradnju stambenog objekta. Budući da nije nadležna za bespravnu gradnju, Komunalna policija je službenu zabilješku sa fotografijama načinjenim prilikom kontrole 5. aprila poslala nadležnom državnom organu, Direktoratu za inspekcijske poslove i licenciranje MEPU-a.

Međutim, državna građevinska inspekcija, koja je pod direktnom kontrolom MEPU kojim rukovodi ministarka Ana Novaković Đurović (URA), je 19. aprila obavijestila Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat da je njihov inspektor Veljko Roganović 13. aprila izvršio inspekcijski nadzor i konstatovao da na spornoj parceli “nije započeta izgradnja bilo kakvog objekta”.

Zbog toga je urbanističko-građevinska inspektorka MEPU Dragana Konatar, pozivajući se na Zakon o upravnom postupku, ovaj slučaj vratila Komunalnoj policiji i Komunalnoj inspekciji Tivta “na dalje postupanje iz okvira vaše nadležnosti”.

Ping-pong sa pozivanjem na navodnu nenadležnost državne Građevinsko-urbanističke inspekcije i “guranjem” nenadležnom organu – opštinskoj Komunalnoj inspkeciji i Komunalnoj policiji da spriječi bespravnu gradnju na koju je upozoravao i strateški strani investitor, jer Luštici Development itekako smeta da se, mimo važećih prostorno-plansih dokumenata za prostor na kojem oni grade preko milijardu eura vrijedan novi turistički grad, u neposrednom komšiluku prave bespravni objekti, do danas je međutim, rezultirao samo činjenicom da su radovi na placu pored Oblatne nesmetano nastavljeni i intenzivirani.

Luštica Development je krajem decembra i fotografski dokumentovala izvođenje građevinskih radova koje inspekcija MEPU ne vidi – prisustvo velikih miksera i pumpi za beton, te radnika koji izlivaju zidove novog objekta. Stoga je menadžment te kompanije od Vlade Crne Gore 26. decembra i zvanično zatražio da kabinet premijera Dritana Abazovića (URA) reaguje i konačno spriječi nelegalnu gradnju u kontakt-zoni kompleksa Luštica Bay, odnosno da se Vlada konačno pozabavi onim što njeno Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma očito neće ili ne želi da odradi.

Inače, prostor u okruženju uvale Oblatna gdje se gradi ovaj bespravni stambeni objekat do sada je u najvećoj mjeri bio netaknut, sa izuzetkom jedne manje kuće sa donje strane puta, a koja je takođe nelegalno napravljena prije nekoliko godina. Taj objekat se navodno, nezvanično dovodi u vezu sa ljudima bliskim bivšem dugogodišnjem direktoru JP Morsko dobro Rajku Mihoviću (DPS). Nakon prijave od kompanije Luštica Development, na teren je ponovno krajem decembra izašla i Komunalna policija Opštine Tivat, iako zaustavljanje bespravne gradnje po zakonu nije u njenoj, već nadležnosti Građevinsko-urbanističke inspekcije MEPU. Komunalna policija opet je sačinila novu službenu zabilješku i uputila je Građevinsko-urbanističkoj inspekciji.

Sporna parcela upisana na Bojanu Šaković u junu 2021.

Parcela, ali i buduća vila na njoj, vode se na Bojanu Šaković, suprugu Aleksandra Aca Šakovića, koji godinama slovi za bezbjednosno interesantno lice.

Šaković je u ranijoj izjavi “Vijestima” u maju kazao da ta parcela, a time i buduća nekretnina, više nije u njegovom vlasništvu i da u Tivtu ne gradi ništa.

”Tamo niti imam, niti gradim ništa. To je dezinformacija”, kazao je on.

Šaković je potvrdio da se sporna nekretnina u katastru vodi na njegovu suprugu Bojanu, ali tvrdi da je to zbog činjenice što nakon prodaje nije prevedena na kupca.

”Vodi se na nju, ali mi sa tim nemamo ništa. U Podgorici sam, to me ne interesuje. Ja sam to prodao, ali je i taj čovjek prodao. Nisam dužan da vodim istragu. Kažem vam da nije moje i da ne gradim ništa, a vi što mislite radite”, rekao je on.

Prema podacima Uprave za nekretnine, sporna parcela upisana je na Bojanu Šaković sredinom juna 2021. godine. Navodi se da se na parceli nalazi porodična stambena zgrada (građenje), a u rubrici “opis prava” stoji da “nema dozvolu, nema građevinsku dozvolu”.

Lastovska riva se godinama raspada, Morsko dobro samo obećava

0
Lastovska riva se godinama raspada, Morsko dobro samo obećava
Novopotkopani dio šetališta u Donjoj Lastvi

Lastovska riva i šetalište na potezu od parkla Ivovića do crkve Svetog Roka, nekada jedno od najljepših šetališta uz more na području Tivta, nastavlja da sa bukvalno raspada zbog dugogodišnje nebrige i neulaganja državnog prerduzeća Morsko Dobro u ovaj dio obalne infrastrukture na području opštine Tivat.

Tako je prije dva dana, iak nije bilo nikakvog nevremena niti udara velikih talasa, dio betonske obloge obalnog šetališta ispred kuće Ucovića, popustio i srušio se u more. Nakon rušenja betonske obloge, sada je i sama konstrukcija obalnog šetališta u dužini od oko 6 do 7 metara potpuno „ogoljena“ i izložena eroziji morskih talasa. Slična oštećenja na lastovskoj rivi već su se desila u ranijem petiodu, posebno na njenom dijelu prema i ispod samog parka Ivovića, ali Morsko Dobro u čijoj je nadlenožsti i obavezi briga o i održavanje zakupcima nesutupljenih djelova morske obale, već godinama ništa ne preduzima da popravi ili obnovi oštećenu obalnu infrastrukturu u Donjoj Lastvi.

Uopšte, ulaganja ovog JP u obalnu indfrastrukturu Tivta u posljednje dssvije giodine od kada je na čelu te firme izršvni direktor Mladen Mikilje (DF), a Odborom direktora predsjedava Blažo Rađenović (URA), gotovo da su potpuno prestala. Sa izuzetkom improvizovanog i bez poštovanja zakonske procedure prošlog ljeta napravljenog privremenog objekta tz.vodnog terminala aerodroma Tivat u koji je Morsko Dobro investiralo preko 30.000 eura da bi taj objekat cijele prošle sezione koristila slovom i brojem, ukupno četiri putnika koja su prešla preko trijumfalno najavljivanog „terminmala“, Morsko dobro u Tivtu već dvije godine nije uredilo niti jedan komad obale niti je napravilo neki novi objekat obalne infrastrukture.

Pred novogodipnje praznike menadžment Morskog Dobra u Budvi je na sastanku ugostio rukovodstvo Opštine Tivat nakon čega je izdao saopštenje u kkjem  se to JP pohvalilo da je u 2023. „planirana jrealizacija tri velika kapitalna projekta na teritoriji opštine Tivat, i to: „Pješačka staza Sv. Roko-Lepetani-Tivat“, „Lungo Mare Donja Lastva“ i „Izvođenje radova na pješačkoj stazi-Lungo mare sa parternim uređenjem javnih površina obodom Ponte Seljanovo u Tivtu.”

“S obzirom na obuhvat morskog dobra u Tivtu, potrebe opštine, građana i unaprijeđenju turističke ponude, Javno preduzeće „Morsko dobro“ će u narednoj godini otpočeti sa realizacijom projekata u vrijednosti oko 3,5 miliona eura, što je četiri puta više od prihoda koje je ubiralo sa teritorije ove opštine tokom 2022.godine.”- navodi se u tom saopštenju Morskog Dobra.

Međutim, ove optimistične najave i ko zna koji put ponovljena obećanja Morskog Dobra kada su u putanju navodna velika ulaganja te firme u Tivta, demantuje “Plan korišenja sredstava javnog preduzeča za upravkljanje morskim dobrom za 2023.godinu” a koji je pripremio UO te firme, a Vlada Crne Gore ga usvojila na svojoj posljendjoj sjednici prije novogodišnjih praznika.

U tom Planu, kada je Tivat u pitanjuu, nema gradnje odnosno popravke lngo mare staze u Donjoj Lastvi na potezu od crkve Svetog Roka do parka Ivovića sa kojom su se Rađenović i Mikilje samo nekoliko dana ranije hvalili i obečavali je tivatskom gradonačelniku Željku Komnenoviću (NP).

Srušeni dio – šetalište Donja Lastva

Naime, po Palnu ulaganmja za 2023. Morsko Dobro će na području Opštine Tivat sa kojeg je samo u prošloj godini ta firma prihodiovala 858.000 eura, investirati tek 718.666 eura. Od toga je planirano da se  sa 100.000 eura finansiraju radovi na izgradnji lungo mare pješačke staze u dužini od 500 metara obodom Ponte Seljanova, a za nadzor nad tim radovima biće izdvijeno dodatnih 15.000 eura. Za izvođenje radova na uređenju i održavanju Rezervata prirode “Tivatska Solila”, postvaljanju i priključenj na vodoivodnu mrežu protivpožarne opreme u tom rezervaru, postavljanje rasvjete i kanalizacije za privremeni objekat Centra za posjetioce u tom rezervatru, odnosno nadzor nad ovim poslovima, Morsko Dorbo će ove godine po Planu koji je usvojila Vlada, investirati ukupno još 19.000 eura, Za nadzor nad izvođenjem prve faze radova na izgradnji lungo marer šetaklišta na potezu od crkve svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, ta državna firma je opredijeliloa 25.000 eura.

Zajedno, za sve za radove na objektima u zoni morksog doba u Tivtu i nadzor nad njima, JP iz Budve će u 2023. investorati zajedno ukupno tek 159.000 eura.

U Planu piše i da se u ovoj giodini u Tivtu očekuje realizacija investichja koje je Morsko Dobro bilo planiralo za 2022: početak gradnje šetališta od Donje Lastve do Lepetana u vrijednoti od 400.000 eura, uređenje pješačke staze duge 80 metara uz granicu rezervata prirode Solila vrijedno 20.000 eura, razni drugi radovi u tom rezervatu vrijendi 43.000 eura, sanacija platoa od hotela “Mimoza” do Kalimanja vrijedna 70.000, te sanacija platoa ispred hotela “Kamelija” vrijedna 90.000 eura. Međutim, u tom dokumnetu nema ni slova obješnjenja zašto Morsko Dobro ove poslove predviđene za prošlu godinu nije tada realizovalo, niti je većinu od njih uopšte i počelo da radi.

Morsko Dobro je iz prošlogodišnjeg, u Plan za ovu godinu prenijelo i nerealiozovane svioje obaveze izrade projekta za uređenje lungo mare šetalipta u Dojoj Lastvi u dužini od 300 metara na potetu od crkve Svetog Roka do parka Ivovića, vrijednu 25.000 eura, te reviziju te dokumentacije vrijednu 4.500 eura, ali nije planiralo da i započne sa samim građevinskim radovima na realizaciji tog projekta.

Budvansko JP je inače, već zvanično odustalo od prošle godine planiranih aktivnmosti u Tivtu i nije ih prebacilo za Plan ulaganja u 2023. pa će tako Lastovljani po ko zna koji put, ostati bez rekostrukcije oštečenog glavnog starog mula-pristaništa ispod crkve Svetog Roka koju Morsko Dobro obećava već desetak godina, a za što j lani u Planu ulagnaja te firme za izradu i revizuju projetne fokumentacije bilo predviđeno 12.500 eura. Ta sredstva su izbrisana i prenamijenjena na druga prošlogiodišnja ulaganja Morskmg Dobra u drugim gradovima, a isto se dogodilo i sa lani pklaniuranim investiranjem 100.000 eura kao učešća tog JP u gradnji i uređenju nove obalne infrastrukture i šetalita na Belanima u Tivtu.

Skoro milion eura iz kase Morskog dobra za Herceg Novi u 2023. godini

0
Skoro milion eura iz kase Morskog dobra za Herceg Novi u 2023. godini
Herceg Novi – foto Vuk Ilić

Prema planu korišćenja sredstava, na koji je Vlada Crne Gore dala saglasnost, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u 2023. godini u Herceg Novom će realizovati nekoliko infrastrukturnih projekata, a izdvaja se rekonstrukcija i popločavanje Šetališta pet Danica od Meljina do hotela Plaža, planirana u prošloj godini.

Za ovaj projekat opredjeljeno je 300.000 EUR, odnosno 200.000 za prvu fazu, kao i 18.000 za nadzor, odnodno 12.000 za prvu fazu.

Za rekonstrukciju javne rasvjete u Herceg Novom Morsko dobro je opredjelilo 220.000 EUR.

Kada je riječ o izradi projekata i projektnih dokumentacija u 2023. godini, Morsko dobro će finansirati idejno rješenje i glavni projekat za sanaciju lukobrana Luke Škver sa 25.000, izradu dokumentacije za sanaciju željezničkog mosta u Zelenici 15.000, izradu dokumentacije za pješačku stazu od Zmijica do skretanja za Kumbor 25.000, zatim izradu dokumentacije za lungo mare na Rosama, takođe, 25.000.

U planu je i studija tehničko-tehnoloških uslova za formiranje nautičkog sidrišta ispred brodogradilšne luke Bijela, za šta će opredjeljeno 8 hiljada eura.

Procenat učešća prihoda ostvarenih u opštini Herceg Novi u poslovnom prihodu Javnog preduzeća tokom 2022. godine iznosi oko 10%, navedeno je u dokumentu.

Učešće prihoda ostvarenih u opštini Herceg Novi u planiranom ukupnom prihodu od 7,8 mil EUR iznosi 780.000 EUR. Nakon izmirenja redovnih troškova poslovanja javnog preduzeća, obim raspoloživih sredstava, u odgovarajućem procentu od 10%, za ulaganje tokom 2023. godine u opštini Herceg Novi iznosi 385.300 EUR.

Morsko dobro je opredjelilo 937.866 EURza projekte čija je realizacija planirana u 2023. godini u Herceg Novom.

Tri neradna dana za Božić

0
Tri neradna dana za Božić
Božić Izvor: Shutterstock

Povodom vjerskog praznika Božića neradni dani su 6, 7. i 8. januar, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

-Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici pravoslavne vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić u petak 6. januara i subotu 7. januara, kao i u nedjelja 8. januara, drugog dana Božića, navode iz Ministarstva.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.

S okusom soli – Kako najjednostavnije napraviti ribu u pećnici?

0
S okusom soli – Kako najjednostavnije napraviti ribu u pećnici?
Foto Marko Miščević/CROPIX

Uz malo truda do dobrog ribljeg ručka? Najčešće ubacimo ribu u pećnicu, a ovoga puta na red je došla orada/komarča koju smo začinili začinima poput timijana, bosiljka i organa, soli i paprom te neizostavnim maslinovim uljem.

Dobar trik koji smo ovdje upotrijebili jest umatanje ribe u listove peršina i celera, a sve smo dodatno učinili zanimljivijim s malo sivog pinota. U slučaju da vam pri ruci nije boca dobrog vina, radije ga preskočite i zadnjih pet minuta ribu pecite jednostavno otkrivenu i pokapanu s malo kvalitetnog maslinova ulja.

RECEPT ZA RIBU IZ PEĆNICE

SASTOJCI:

1 veća orada
začinsko bilje kao što je timijan, bosiljak, origano…
sol, papar
maslinovo ulje
listovi peršina i celera
sivi pinot

PRIPREMA:

Riba se očisti i položi na foliju, a zatim se zareže sa svake strane na tri mjesta po tijelu (kako bi bolje prodrli začini). Ribu natrljajte začinima, obilno solju i paprom čak i oko glave i škrga. Sve dodatno natrljajte maslinovim uljem, a sa strane obložite listovima celera i peršina. Dobro zamotajte, a zatim stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 200°C na 20-ak minuta. Na kraju dodajte malo sivog pinota i uz otvorenu foliju sve zapecite još pet minuta.

Priprema nije nimalo komplikovana i oduzet će vam svega 10-ak minuta (bez čišćenja ribe), dok ćete za pečenje trebati 20-ak, ovisi koliko je velika riba koju pripremate. Dok čekate da se ispeče, ostat će vam vremena i za pripremu krumpir salate pa se svakako poslužite receptom koji donosimo i dodatno je začinite po želji. Krompir salata voli kremaste dodatke pa joj tako možete dodati malo grčkog jogurta, majoneze, senfa, pa čak i hren, ubaciti sitno sjeckani mladi, ali i ukiseljeni luk te je dobro začiniti soli i paprom. Ne zaboravite niti začinsko bilje od kojih će se u ovoj kombinaciji najbolje slagati svježi vlasac i kopar.

Za novogodišnje praznike Trebinje posjetilo više od 10.000 ljudi

0
Za novogodišnje praznike Trebinje posjetilo više od 10.000 ljudi
Trebinje – foto Boka News

Trebinje je za novogodišnje praznike posjetilo više od 10.000 ljudi, čime su nadmašena očekivanja, ističu iz trebinjske Turističke organizacije, prenosi www.padrino.ba

Stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Trebinje Žarko Vico rekao je Srni da je za novogodišnje praznike bilo više od 7.000 noćenja, a oko 10.000 ljudi je posjetilo grad u okviru jednodnevnih izleta i slično.
– Turisti koji su posjetili najjužniji grad Srpske uglavnom su iz regiona, Srbije i Crne Gore, ali bilo je i posjeta iz Kine i Јapana – naveo je Vico.
On je dodao da su veoma zadovoljni i posjetom gostiju novogodišnjim koncertima Borisa Režaka i Peđe Јovanovića koji su prema reagovanjima publike i na društvenim mrežama nadmašili očekivanja.
Vico očekuje da će trend dobre posjećenosti najjužnijeg grada Republike Srpske biti nastavljen i tokom božićnih praznika.

Hiljade ljudi stižu na pogreb Benedikta XVI.

0
Hiljade ljudi stižu na pogreb Benedikta XVI.
Papa Benedikt XVI.
Foto: Matias Baglietto / Reuters

Hiljade ljudi počele su pristizati tijekom noći na pogreb bivšeg pape Benedikta XVI., koji je umro na Staru godinu u dobi od 95 godina i koji je prije gotovo deset godina šokirao svijet nakon što se odrekao papinske službe.

Prema novim informacijama tamo se okupilo više od 60 hiljada ljudi.

Neki su počeli stizati u Vatikan već u četiri sata ujutro, pet i pol sati uoči početka pogreba koji će predvoditi papa Franjo. Misu zadušnicu predvodit će papa Franjo pred bazilikom svetog Petra, a na oltaru će misu slaviti više od 120 kardinala, više od 400 biskupa i približno 4000 svećenika.

Bit će pokopan u podzemnim vatikanskim grotama
Benedikt je umro u subotu u samostanu u Vatikanskim vrtovima, u koji se preselio nakon što se odrekao dužnosti Svetog Oca zbog lošeg zdravlja. Bio je prvi papa nakon 600 godina koji se odrekao svoje službe i tako otvorio put izboru pape Franje.

U posljednja tri dana u bazilici svetog Petra počast mu je odalo gotovo 200.000 ljudi koji su prodefilirali uz njegovo tijelo, odjeveno u mitru i crvene odore te s krunicom u sklopljenim rukama. Na mrtvačkim nosilima nije bilo nikakvih papinskih regalija.

Njegovo tijelo je položeno u lijes od čempresa, u koji su položene vatikanske kovanice iskovane tijekom njegovog pontifikata. Osim križa, papinog imena i godina pontifikata, lijes sadrži i papin osobni grb.

Nakon ceremonije pogreba lijes će biti ponovno prebačen u baziliku i obložit će ga cinkom te ga zapečatiti u drugom drvenom lijesu. Kao završni, treći lijes dolazi onaj od brijesta ili oraha, zapečaćen zlatnim čavlima.

Budući da Benedikt više nije bio šef države kad je umro, samo će dvije zemlje poslati službene delegacije na njegov pogreb, Italija i rodna Njemačka. Ostali čelnici, među kojima su kralj i kraljica Belgije, kraljica Španjolske te još 13 ostalih šefova država i vlada, nazočit će pogrebu u privatnom svojstvu. Većinu država će predstavljati veleposlanici u Svetoj Stolici.

Benedikt, pravim imenom Joseph Ratzinger, na svoj će zahtjev biti pokopan u podzemnim vatikanskim grotama, u kripti u kojoj su pokopani papa Ivan XXIII. i potom Ivan Pavao II., čiji su posmrtni ostaci kasnije prebačeni u baziliku.

Papa Ivan Pavao II. bio je pokopan u kripti nakon svoje smrti 2005., a nekoliko godina poslije njegovi posmrtni ostaci preneseni su pored Michelangelove skulpture Pieta u bazilici svetog Petra pa je njegov grob u kripti prazan.

Luksuzni kruzer bio blokiran sedam dana na pučini zbog – algi! Putnici propustili i doček Nove godine

0
Luksuzni kruzer bio blokiran sedam dana na pučini zbog – algi! Putnici propustili i doček Nove godine
VIKING ORION

Putnici luksuznog kruzera koji su krenuli na novogodišnje krstarenje bili su čak sedam dana blokirani na moru zbog “biološkog obraštaja” koji je, prema zahtjevu australskih vlasti, trebalo djelomično ukloniti s trupa broda kako ne bi naštetio ekosustavu.

Australski guverner je rekao da su ronioci morali ukloniti “biološki obraštaj” – naslage mikroorganizama, biljaka, algi i sitnih životinja s trupa Viking Oriona dok se nalazio u međunarodnim vodama.

Čišćenje je bilo nužno radi zaštite australskih voda od “potencijalno štetnih morskih organizama”, priopćilo je ministarstvo za ribarstvo.

Viking Orion, brod s 930 mjesta, izgrađen 2018. i opremljen svim pogodnostima za ugodan boravak turista kao što su wellness zonar, kazalište, sportski tereni, bazen, isplovio je 23. prosinca iz Auckalanda na Novom Zelandu.

Bilo je predviđeno uplovljavanje u Christchurch i Dunedin na Novom Zelandu te u Hobart, glavni grad australske države Tasmanije te u Melbourne.

Umjesto toga Viking Orion stajao je blokiran dok su ronioci obavljali posao na otvorenom moru najbliže australskom gradu Adelaide.

“Iako je brod propustio nekoliko turističkih posjeta na putu zbog čišćenja, nastavit će put”, objavila je kompanija Viking i kazala da će korisnici biti obeštećeni.

Kotor dobija Sekretarijat za investicije u interesu brže i efikasnije realizacije kapitalnih projekata

0
Kotor dobija Sekretarijat za investicije u interesu brže i efikasnije realizacije kapitalnih projekata
Kotor connect – foto Boka news

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić je najavio je u ovoj godini reorganizaciju lokalne uprave, koja nije značajno mijenjana decenijama unazad. Kao razlog takvog stanja on navodi političku situaciju, odnosno interese političkih partija da se neke vrste političkih feuda ne diraju.

“Mi smo donijeli odluku da se sa tom vrstom prakse prekine i da učinimo sve što je u našoj moći da Opština Kotor bude što efikasnija kako bi se uspješno realizovao što veći broj projekata.
U proteklih 10 godina realizacija kapitalnog budžeta rijetko je prelazila 50 procenata, a realizacija koja se dešavala od strane Direkcije rietko je prelazila i 40 odsto planiranih sredstava. Sve to nas je navelo da donesemo odluku da dosadašnja Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora od 1. januara više ne postoji već će biti formiran Sekretarijat za investicije. Mislim da će to ubrzati procese, skratiti procedure i što je najznačajnije smatram da će to doprinijeti bržoj i efikasnijoj realizaciji kapitalnih projekata u gradu”.

U Herceg Novom zadovoljni posjetom za praznike

0
U Herceg Novom zadovoljni posjetom za praznike
Herceg Novi – foto Boka News

U Turističkoj organizaciji (TO) Herceg Novi zadovoljni su posjetom turista za novogodišnje praznike, a prema posljednjim podacima, u gradu je preko tri hiljade gostiju.

Predstavnica TO Herceg Novi, Natalija Terzić, je za TVCG najavila i Praznik mimoze, koji će tradicionalno okupiti brojne posjetioce.

“Zadovoljni smo posjetom s obzirom na to da nijesmo imali organizovan doček na otvorenom. Lijepo vrijeme i ponuda hotelijera i restoratera, učinili su da novogodišnji praznici budu proslavljeni i da posjeta bude odlična”, kazala je Terzić, prenosi portal RTCG.

Praznik mimoze, kako je najavila, počinje 17. februara velikim koncertom Marije Šerifović, a 4. marta će ga “zatvoriti” Toni Cetinski.

“U međuvremenu, 25. februara imamo Egzit veče, kada će nastupiti DJ Klepton i Konstrakta. Tu su i maskenbali, trka karića, picigin, fešta od mimoze, ribe i vina, kulturne večeri”, dodala je Terzić i naglasila da će u programu Praznika mimoze biti preko 40 događaja.