Saradnja jača snage vatrogasaca i spasilaca iz Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog

0
Saradnja jača snage vatrogasaca i spasilaca iz Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog
Flood & Fire

Uspješna završna vježba projekta „Flood & Fire“


Vatrogasci i spasioci iz Herceg Novog, Konavala, Trebinja i Ravnog uspješno su izveli terensku vježbu spasavanja iz poplava, koja je organizovana u okviru prekograničnog projekta „Flood & Fire“.

Na juče održanoj završnoj vježbi učestvovalo je 60 predstavnika službi zaštite i spasavanja iz četiri partnerska grada, helikopterske jedinice vojske Crne Gore, Komunalne policije Herceg Novi, Planinarskog kluba „Subra“, novskog preduzeća „Čistoća“, Crvenog krsta Crne Gore i sanitet Instituta “Dr Simo Milošević” Igalo.

Učesnici vježbe su na dijelu rijeke Sutorine demonstrirali spasavanje ljudskih života i imovine u slučaju poplave. Pripremljeni scenario podrazumijevao je situaciju u kojoj je nabujala rijeka ugrozila stambene objekte i prevozno sredstvo, a u njima su građani čiji životi su u opasnosti, pa je publika imala priliku da sagleda sve aspekte reagovanja u ovakvoj kriznoj situaciji. Za pripremu i sprovođenje bili su zaduženi pripadnici novske Službe zaštite i spasavanja – vježbu je osmislio i koordinirao Aleksandar Škobalj, a vodio Vidak Vuković.

Vježba Flood & Fire

Nakon vježbe, predstavljen je Memorandum o razumijevanju koji su potpisali predsjednici sve četiri Opštine, sa ciljem da vladama sve tri države upute inicijativu za pojednostavljenje formalnosti i omogućavanje lakšeg prelaska granica u vanrednim okolnostima.

„Uputili smo inicijativu da vozila službi opština Konavle, Trebinje, Ravno i Herceg Novi međugranične prelaze prolaze dosta jednostavnije nego što je to bilo do sada. Nadam se da će ta naša inicijativa uroditi plodom jer mislim da u tim situacijama moramo da budemo jedinstveni i da se daleko brže reaguje, kako bi se spasili životi i imovina“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.

Projekta Flood & Fire

Kako je rekao, požari koji su se desili u Herceg Novom ovog ljeta pokazali su koliko su važni solidarnost i saradnja susjednih opština. Istakao je da je projekat „Flood & Fire“ veoma značajan za cijelu regiju zato što omogućava nabavku dodatne opreme i kapacitete za zajedničko djelovanje lokalnih službi zaštite i spasavanja. Zahvaljujući se svim partnerima na saradnji, Katić je izrazio nadu da će četiri grada i u narednom periodu udružiti snage na novim zajedničkim projektima. Uz njega, učesnike vježbe su u ime Opštine Herceg Novi pozdravili potpredsjednik Mirko Mustur i glavni administrator Nenad Đorđević.

Trodnevna teorijsko-praktična vježba spasavanja iz poplava održana u Herceg Novom je završna, nakon što su u ostalim partnerskim opštinama organizovane tri vježbe spasavanja iz požara. Projekat „Flood & Fire“ podrazumijeva i nabavku vrijedne opreme za reagovanje u slučajevima požara i poplava, kao i uspostavljanje zajedničkog komunikacionog centra koji je još jedan korak ka bržem reagovanju u vanrednim situacijama, naveo je projekt menadžer za Herceg Novi, Jovan Subotić.

On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je vježba u Novom izvedena uspješno, te istakao da timovi koji su radili na projektu predstavljaju ponos za sva četiri grada. Kako je rekao, proces realizacije projekta, koji je ušao u posljednji mjesec, pokazao je da partnerske opštine uvijek mogu računati na međusobnu pomoć.

„Stvorila se jedna regionalna baza za sve buduće projekte, bez obzira na temu. Kapaciteti su podignuti u svim opštinama. Herceg Novom je bilo prijeko potrebno da pokaže da može svojim resursima da iznese ovako komplikovane projekte. Ono što nas očekuje u budućnosti, pogotovo potencijalnim ulaskom u EU, jesu veća sredstva i češći projekti kroz koje gradu možemo da donesemo mnogo toga što nam nedostaje, a nismo u prilici da obezbijedimo kroz redovno poslovanje“, istakao je Subotić.

Vježba Flood & Fire

Mariana Čupić Jovanovski iz Općina Konavle kazala je da vježba održana u Herceg Novom predstavlja krunu svih aktivnosti u okviru projekta, pohvalila organizacioni tim i sve učesnike.

„Bitno je naglasiti koliko je ovaj projekat bitan svima nama. U opštini Konavle već se vide rezultati povezivanja ovih opština. Imali smo ovog ljeta priliku da vidimo koliko prirodne katastrofe nemaju granice i koliko je bitno što prije reagovati. I ovo ljeto bila je olakšana komunikacija između pripadnika vatrogasnih jedinica Konavala i Herceg Novog, kao i između nas koji smo članovi projektnih timova. Istakla bih kao najveću vrijednost projekta, osim opreme koja se dobija, vezivanje između projektnih partnera i pripadnika vatrogasnih službi“, poručila je Čupić Jovanovski.

Dražen Bošković iz Grad Trebinje – Grad Trebinje kazao da su projektni partneri vježbom dokazali da zajednički mogu odraditi mnogo toga, a da u narednom periodu slijedi veliki posao. Kako je naveo, ovakve vježbe treba organizovati što češće na različitim lokacijama jer one osnažuju službe i povećavaju povjerenje lokalnog stanovništva i turista.

Inflacija u EU-u u oktobru premašila 11 posto

0
Inflacija u EU-u u oktobru premašila 11 posto
Euro

Inflacija u EU-u ubrzala je u oktobru, premašivši 11 posto, objavio je evropski statistički ured, snizivši ujedno procjenu rasta potrošačkih cijena u eurozoni.

Godišnja stopa inflacije u EU-u, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u oktobru je dosegnula 11,5 posto, novu najvišu razinu otkada je europski statistički ured počeo objavljivati podatke.

U rujnu iznosila je 10,9 posto, a u listopadu prošle godine 4,4 posto.

U eurozoni porasla s 9,9 posto u rujnu na 10,6 posto u listopadu, objavio je Eurostat, snizivši procjenu s kraja listopada za 0,1 postotni bod.

Snižena procjena odražava blaži rast cijena energije, za 41,5 posto u odnosu na prošlogodišnji oktobar. Prije dva tjedna Eurostat je procijenio da su porasle 41,9 posto.

U listopadu stopa inflacije u eurozoni iznosila je 4,1 posto.

Uz skok cijena energije, snažniji nego u rujnu kada su uvećane 40,7 posto, glavni motor inflacije bilo je poskupljenje svježe hrane, za 15,5 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. U rujnu poskupjela je 12,4 posto.

Na mjesečnoj razini rast cijena ubrzao je u oktobru i u EU i u eurozoni, s 1,2 u septembru na 1,4 odnosno 1,5 posto.

Baltik i dalje na vrhu

U usporedbi s septembrom stopa inflacije porasla je u 13 zemalja članica, a pala u njih 11. U tri zemlje zadržala se na rujanskoj razini.

Najsnažnije su i u oktobru porasle potrošačke cijene u Estoniji i Litvi, za 22,5 odnosno za 22,1 posto.

Blizu su i Mađarska i Latvija s rastom cijena za 21,9 odnosno 21,7 posto.

U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije, mjerena HICP-om, u listopadu iznosila 12,7 posto i bila je viša za 0,1 postotni bod nego u septembru. U listopadu prošle godine iznosila je 3,9 posto.

Najbliže je Hrvatskoj po stopi inflacije u oktobru bila Italija, treće po veličini gospodarstvo i važan trgovinski partner, u kojoj je iznosila 12,6 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i također važnom trgovinskom partneru Hrvatske, iznosila je 11,6 posto.

Najslabiji rast potrošačkih cijena i u listopadu je bilježila Francuska, od 7,1 posto.

Slijede Španjolska i Malta s rastom cijena od 7,3 odnosno 7,4 posto.

Sve prednosti Hercegovine na jednom mjestu – Predstavljena veb platforma za digitalne nomade (VIDEO)

0
Mostar – Sarajevo – Foto: Mustafa Öztürk – Anadolu Agency

Veb platforma namijenjena digitalnim nomadima koji žele neko vrijeme provesti u Hercegovini, a koja je razvijena kroz projekt RECOOPER sufinanciran sredstvima Evropske unije i Vlade SR Njemačke, ugledala je svjetlo dana.

Od logističkih informacija, korisnih linkova pa sve do prirodnih ljepota i društvenih sadržaja, ova platforma pruža jedinstven pregled svega što digitalni nomadi mogu pronaći ili očekivati u Hercegovini. Ona olakšava jedan od najvećih izazova s kojima se digitalni nomadi susreću na novim lokacijama – nudi im preporuke, sugestije i savjete stvarajući idealan temelj za samostalno istraživanje regije.Veb platformu prati i promotivni video kojim su predstavljene ključne karakteristike regije kao destinacije za digitalne nomade.

– Prirodne ljepote, kulturne znamenitosti, avanturizam, gastronomija, društveni život, zajednica i mjesta za rad samo su neki od razloga zbog kojih digitalni nomadi biraju Hercegovinu kao jednu od svojih destinacija. Za potpuni učinak i privlačenje digitalnih nomada potreban je zajednički rad svih aktera. Zato, pričajte, dijelite, predstavljajte – vrijeme ove regije tek dolazi, a digitalnim nomadima, bez sumnje, ima puno toga za ponuditi – istaknuto je.

Mostar – foto Boka News

Work’n’Sunshine – slogan je kojim Hercegovina opisana, a u čiju istinitost se svakodnevno mogu uvjeriti kako digitalni nomadi, tako i drugi koji provode svoje vrijeme u Hercegovini.

Projekt RECOOPER zajednički implementiraju Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine i INTERA Tehnološki Park. RECOOPER je dio šireg projekta EU4BusinessRecovery, kroz koji Europska unija pruža podršku Bosni i Hercegovini u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.

Projekt EU4BusinessRecovery je vrijedan 13,7 mil EUR, a zajednički ga financiraju Europska unija (13 mil EUR) i Savezna Republika Njemačka (700.000 eura). Provode ga GIZ, ILO i UNDP.

Luka Kotor ostvarila 95% prometa iz 2019. godine – za narednu godinu 500 brodova najavilo dolazak

Luka Kotor ostvarila 95% prometa iz 2019. godine – za narednu godinu 500 brodova najavilo dolazak
Kotor foto Boka News

Luka Kotor je ostvarila 95% prometa iz 2019. godine, saopštio je zamjenik izvršnog direktora za marketing i razvoj u toj kompaniji, Ljubo Radović, dodajući da su zadovoljni i brojem putnika.

On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG, rekao da je ovogodišnji prihod iskorišćen za saniranje gubitaka uzrokovanih pandemijom.

Radović je saopštio i da neradna nedjelja ne utiče na kruzing turizam.
Ova godina je, kako navodi, izuzetno značajna za poslovanje Luke Kotor, jer je opravdala status koji je imala svih ovih godina kada je riječ o kruzingu, prenosi portal RTCG.

Kada je riječ o prometu, Radović je dodao da su ostvarili 95% prometa iz 2019. godine koja se računa kao rekordna.

– Što znači da smo više nego zadovoljni. Kada je riječ o veličini plovila, tu smo čak i bolji nego 2019 – rekao je Radović.

Kruzer u Kotoru 2022. – Foto Z. Nikolić Boka News

On je naglasio da je u prvoj polovini godine broj putnika bio redukovan kod velikih kompanija, zbog okolnosti vezanih za pandemiju.

– U drugoj polovini godine taj broj se počeo povećavati i u tom segmentu smo takođe zadovoljni, posebno što je karakteristika naše luke da imamo jedan brod na vezu, a tri pozicije su predviđene za sidrište i na taj način mi kontrolišemo samu gužvu – kazao je Radović.

Kruzing industrija je, prema njegovim riječima, bila najpogođenija pandemijom.

– Možete zamisliti šta je zabrana uplovljavanja kruzera nanijela našoj kompaniji. Kompanija je dvije godine bila u teškim uslovima. Teret su podnijeli svi, menadžment i radnici. Međutim, kompletan prihod ovogodišnji iskoristili smo za saniranje posljedica tih gubitaka – kazao je Radović i dodao da će se gubici nadoknađivati i naredne dvije godine.

Za sada je, za narednu godinu, rezervisano 500 brodova.

Izložba povodom 50.godišnjice tivatske podružnice Bokeljske mornarice

0
Izložba povodom 50.godišnjice tivatske podružnice Bokeljske mornarice
Bokeljska mornarica foto Boka News

U sklopu manifestacije „Novembarski dani“,  u Muzeju i galeriji Tivat u nedjelju 20. novembra sa početkom u 17 časova, biće otvorena izložba fotografija „50 godina podružnice Bokeljske mornarice u Tivtu“.

Posjetioci će, pored fotografija, biti u prilici da vide tradicionalnu nošnju, ali i tradicionalno i originalno oružje, koje i samo predstavlja značajan dio nošnje Bokeljske mornarice.

Na otvaranju će govoriti direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, predsjednik Bokeljske mornarice Podružnice Tivat Marjan Ribica i autor izložbe Neven Staničić. Izložbu će otvoriti Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat.

Otvaranjem izložbe posvećene 50.godišnjici tivatske podružnice Bokeljske mornarice, JU Muzej i galerija Tivat započinje realizaciju projekta pod nazivom „Zaštita nematerijalnog kulturnog nasljeđa kroz učenje“. U sklopu ovog projekta ova JU će prirediti niz aktivnosti (radionice, izložbe, konferencija i zbornik radova), koje će se sprovoditi do 17. oktobra naredne godine.

Vlada dala zeleno svjetlo tivatskoj kompaniji da založi novi luksuzni hotel na obali zaliva Trašte

0
Vlada dala zeleno svjetlo tivatskoj kompaniji da založi novi luksuzni hotel na obali zaliva Trašte
Luštica Bay

Kompanija Luštica Development iz Tivta koja gradi i razvija turističko naselje Luštica Bay na obali zaliva Trašte u Krtolima, obratila se Ministarstvu finansija sa zahtjevom da Vlada Crne Gore toj kompaniji da saglasnost na zaključivanje kreditnog aranžmana a za koji je kao sredstvo obezbjeđenja da će Luštica Development banci vratiti taj novac, predviđen objekat prvog hotela u tom rizortu – luksuznog „The Chedi Luštica Bay“.

Vlada je ovaj zahtev razmatrala na sjednici prošle nedjelje i dala saglasnot na traženje Luštice Development. Sa njim se prethodno, složila i institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore jer je konstatovano da je zahtjev podnešen u skladu sa onim što Luštici Develompent omogućava Ugovor o zakupu i izgradnji koji je ta firma sa državom Crnom Gorom sklopila 2009. godine.

U zahtjevu tivatske kompanije iza koje stoji švajcarsko-egipatski konmzorcijum Orascom, a koji je Vladi upućen sredinom septembra, stoji da je Luštica Development do sada u izgradnju kompleksa Luštica Bay uložila 350 miliona eura i da se nakon ljetnje turističke sezone, nastavljaju intenzivni građevinski radovi na objektima u naseljima Marina i Centrale, kao i na završetku prve faze golf igrališta. Navodi se da kompanija Luštica Development, da bi finansirala ove radove, neophodna sredstva obezbjeđuje kroz različite izvore finansiranja, uključujući  sopstveni kapital, akcionarske zajmove podrške od kompanije Orascom Development Holding kao svog većinskog akvionara, kao i kredite koje uzima kod poslovnih banaka.

Luštica Bay – The Chedi

Stoga je Luštica Development 13,septembra zaključila novi kreditni ugovor sa Alta bankon iz Beograda kojim se tivatskoj kompaniji odobrava srednjeročni kredit za finansiranje obrtnih sredstava namijenjenih projektu Luštica Bay, u iznosu od 8,3 miliona eura, sa rokom dospijeća od tri godine i grejs periodom od 12 mjeseci. Da bi kredit bio operativan, banka treba da uspostavi založno pravo kao sredstvo obezbjeđenja njegovog vraćanja, nad dijelom imovine Luštice Development, a na što, po ugovoru te kompanije sa državom iz 2009., formalnu saglasnost treba da da Vlada Crne Gore. Stroga se Luštica Development obratila Vladi sa zahtjevom da ova da „zeleno svjetlo“ da se upiše izvršna vansudska hipoteka u korist Alta banke nad objektima prvog hotela koji je sagrađen u kompleksu Luštica Bay – ultraluksuznog „The Chedi Luštica Bay“, ranga pet zvjezdica. Po ovom aranžmanu, beogradska banka će staviti hipoteku na oba krila ovog hotela, a koje čini 46 poslovnih prostora turizma (apartmana) 12 tehničkih prostorija, 8 jedinica nestambenog prostotra i 31 garažno mjesto, ukupne površine 6.370 kvadratnih metara. Vlada je istovremeno, kreditoru kompanije izdala i uvjerenje da je država „u dobrim odnosima u pogledu prava i obaveza ugovornih strana“ iz Ugovora o zakupu i izgradnji iz 2009., kao i da Vlada i Luštica Development nemaju nikakvih sporova u vezi realizacije tog ugovora.

Davanje saglasnosti države da Luštica Development hipotekom optereti dio svoje imovine – hotel “The Chedi Lušptzica Bay“, kako se navodi u materijalu koji je usvojila Vlada, ne oslobađa tu komnpaniju od ispunjenja bilo koje njene obžaveze iz ugovora kojim  je toj firmi 2009. u dugoročni zakup dato skoro 7 miliona kvadrata državnog zemljišta na Luštici radi izgradnje 1,1 milijardu eura vrijednog novog turističkog grada Luštica Bay.

Promocija monografije Pomorski muzej Crne Gore Kotor

0
Promocija monografije Pomorski muzej Crne Gore Kotor
Monografija PMCG

Povodom Dana Opštine Kotor, u okviru Programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja, u izdanju ove ustanove kulture, izašla je iz štampe monografija o dosadašnjem radu institucije.

Monografija Pomorskog muzeja prvi je cjeloviti prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Kotoru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa Muzeja kulturnom i pomorskom nasljeđu Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore.

Autorka Radojka Abramović, rukovodilac muzejskog sektora, istoričarka umjetnosti, u uvodnom dijelu piše o istorijatu Muzeja, njegovoj vezi sa Bokeljskom mornaricom, o porodici Grgurina- prvobitnim vlasnicama i arhitekturi same palate.

Osvrnula se i na formiranje prvih zbirki, prvih izložbi, razvoj muzeja u respektabilnu i naučno -istraživačku ustanovu sa sve većom ulogom u kulturi i promociji kulturnog nasljeđa Kotora.

Takođe, dat je pregled svih realizovanih aktivnosti od 1952. godine do danas, ali i popis knjiga čiji izdavač je Pomorski muzej.

Promocija će se održati u palati Grgurina, u petak 18. novembra sa početkom u 19 sati.
Na promociji će govoriti: Andro Radulović, direktor, Radojka Abramović, autorka i Ljiljana Zeković, recenzentkinja.

U muzičkom djelu programa će učestvovati : Dušica Kordić, violinistkinja i Nikola Vučković, klavir.

Pogledajte kako je večeras izgledao protest u Podgorici

0

Na platou ispred Skupštine Crne Gore večeras je održan drugi protest pokreta Ima nas.

Građani su oko 21 sat krenuli u protestnu šetnju od Skupštine, Ulicom Stanka Dragojevića, Bulevarom Ivana Crnojevića i Ulicom Slobode do Trga nezavisnosti.

Na prvom protestu građani su zatražili povlačenje izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore, dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda i održavanje vanrednih parlamentarnih izbor.

Mrvaljević: Na braniku smo prava, slobode i časti Crne Gore

Okupljeni ekstremno vole jedino domovinu – Crnu Goru, poručio je izvršni direktor Foruma slobodnih građana Luča, Nebojša Mrvaljević.

Mrvaljević je poručio da

“Jer ekstremno postojano stojimo na braniku njenog prava, slobode i časti, crnogorske istorije i njenih temeljnih vrijednosti i ustavnog uređenja”, kazao je Mrvaljević.

On je rekao da su okupljeni jaka odbrana jedinstva njenih naroda, vjera i građana i evropskih vrijednosti i da dobro odolijevaju i odolijevaće svakom pokušaju provokacije i radikalizacije.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović poručio je da Crna Gora nije ničija prćija koju bi da “raskuće i razaraju”.

On je ponovio da je jedan od zahtjeva održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

“Neka se izmjerimo pred građanima, neka građani svakog stave na svoje mjesto i neka, nakon tih izbora, Crna Gora bude ponovo slobodna”, poručio je Janović.

Crna Gora, kako je kazao, mora biti jedan tim sa svim njenim različitostima.

On je naveo da ponižavanje države mora da prestane.

Janović je poručio da je DPS uvijek spreman da pruži ruku.

“Zajedno da gradimo našu zemlju sa svima koji to žele, da u Crnoj Gori živimo jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih”, rekao je Javnović.

Funkcioner Socijaldemokratske partije Mirko Stanić kazao je da na protestu brani ono najvrijednije što je naslijedio, a to su crnogorska kapa i medalja za hrabrost prađeda.

“Znaju i oni i mi šta mi branimo i zato bježe od izbora. Znaju da nas ima više koji smo za evropsku i građansku, nego za Vučićevu i Putinovu Crnu Goru. Znaju i da neće biti nimalo relaksirani kad jednom i na njihova vrata pokuca ruka pravde“, naveo je Stanić.

On je poručio da na protestu neće biti nijednog problema.

“Mi ćemo vama o ljubavi prema Crnoj Gori, a vi nama kako ste cijepali i pod noge bacilli Ustav, lomili skupštinski inventar, čupali kablove. I pekli prase pred Skupštinom”, naveo je Stanić.

Sekretar Socijaldemokrata (SD) Marko Rakočević naveo je da večeras brane dostojanstvo, čast i slobodu evropske, antifašističke i moderne Crne Gore.

“Branimo je od onih koji su spremni da za mrvice sa stola Aleksandra Vučića prodaju i izdaju Crnu Goru. Izdaju je Vučiću, a prodaju je Putinu za šaku ruskih rubalja”, kazao je Rakočević.

Amar Borančić iz Liberalne partije (LP) poručio je da su se večeras okupili da odbrane Ustav Crne Gore.

“Ali i da budemo snažan Ustav i brana preko koje neće proći, koja će zaustaviti bujicu primitivizma, laži, manipulacija i potpunog urušavanja društva i zdravog razuma. Zato są punim pravom mogu da kažem da je ovo ustavna revolucija koju niko ne može zaustaviti”, rekao je Borančič.

Reditelj Danilo Marunović poručio je da je eksplodirao duh kosmopolitizma, Evrope i civilizacije.

“Ustav, sud, država. Tražimo li mi previše? Jesmo li mi krivi što volimo svoju zemlju, što nećemo da rušimo, već da čuvamo naše mauzoleje? Jesmo li krivi što čuvamo duh antifašizma”, upitao je Marunović.

Student Ilija Vujačić poručio je da su se večeras ponovo okupili na vratima zakona, pred crnogorskom Skupštinom, jer “tako mora”.

“I tako će biti, sve dok su oni gluvi na naše zahtjeve. Možda nas još broje, pa nemaju kad”, naveo je Vujačić.

On je pozdravio građane koji su, kako je kazao, spremni da kažu ne tiraniji, propadanju i veleizdaji Crne Gore.

“Ima nas i za vas koji sjedite doma”, poručio je Vujačić.

Protestu su prisustvovali i funkcioneri DPS-a Jevto Eraković, Aleksandar Bogdanović, Ivan Vuković, Danijel Živković, Andrija Nikolić, kao i SD, SDP-a, LP…

U Splitu uskoro započinje gradnja novog međunarodnog putničkog terminala

0
U Splitu uskoro započinje gradnja novog međunarodnog putničkog terminala
Luka Split – foto portsplit.com

Lučka uprava Split ishodila je u kolovozu novu građevinsku dozvolu za modernu zgradu međunarodnog putničkog terminala u splitskoj gradskoj luci. Potom je uslijedila izmjena GUP-a, zbog koje se čekalo na natječaj za izgradnju.

Kako doznaje Dalmacija Danas, u ponedjeljak, 14. novembra je pokrenut natječaj za izgradnju (radove i nadzor) novog međunarodnog terminala koji će biti smješten na lukobranu i graničit će s vanjskim vezovima za kruzere. Rok za dostavu ponuda/zahtjeva za sudjelovanje je 14. decembra 2022. u 10 sati. Tomu je prethodilo javno savjetovanje koje je, kako se doznaje, prošlo bez primjedbi.

S obzirom da će na terminalu biti schengenski granični prijelaz, odnosno prostor za kontrolu putnika i prtljage, tamo će se useliti samo policija i carina.

– Budući da smo mi najveća putnička u luka u Hrvatskoj i jedna od većih na Mediteranu, nužan nam je novi pomorsko-putnički terminal. Važno je naglasiti da kao luka, imamo prosječni porast putnika i vozila od oko 5 posto godišnje kroz posljednjih 20 godina – kazao je ravnatelj Lučke uprave, Vice Mihanović za Dalmaciju Danas.

Prije Covida, 2019. godine kroz splitsku gradsku luku prošlo je 5.6 milijuna putnika i 800 hiljada vozila, a sada se brojčano približavamo brojci preko 900 hiljada vozila i 5.1 miliona putnika.

– Moramo razmišljati o novim ulaganjima i drugačijoj organizaciji gradske luke, budući smo u zadanim gabaritima odnosno prostoru – kazao je direktor Mihanović.

Cilj Lučke uprave je da međunarodni promet s Gata sv. Duje prebaci na lukobran, koji je prema Mihanovićevim riječima veći dio godine neiskorišten, a ima 10.000 kvadrata površine. Gat sv. Duje prenamijenio bi se za domaći linijski promet što bi uvelike olakšalo otočanima.

– Iz EU fondova osigurano 52 milijuna kuna, a ostatak će financirati resorno ministarstvo i Vlada RH iz proračuna. Radi se o iznosu od 89 milijuna kuna bez PVD-a – dodaje Mihanović te se zahvalio Vladi što je prepoznala splitsku luku kao najveću putničku luku na Jadranu.

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima Moric i Kaluđerović na Luštici – uvezivanje ruralnog turizma i poljoprivrede razvojna šansa za Crnu Goru

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima Moric i Kaluđerović na Luštici – uvezivanje ruralnog turizma i poljoprivrede razvojna šansa za Crnu Goru
Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici

Nakon održanog ministarskog sastanka gdje je Crna Gora preuzela predsjedavanje Stalnom radnom grupom za regionalni i ruralni razvoj Jugoistične Evrope (SWG), savezni ministar poljoprivrede Njemačke Džem Ozdemir (Cem Özdemir) sa saradnicima, juče je kao gost potpredsjednika Vlade Crne Gore i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića, posjetio ugledna domaćinstva Ilije Morica i Bogdana Kaluđerovića na Luštici.

Kuća i konoba domaćina Ilije Morica stare preko 300 godina, kao i dva vijeka mlađi mlin na Luštici, uz dosta rada i truda osposobljeni su za posjete turista. Domaćinstvo Moric je kroz lični primjer pokazalo kako se na pravi način usko povezuju poljoprivreda i turizam, a njihovo imanje zaokružena agroturistička cjelina.

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici

– U selu Tići, na oko šest hektara nalazi se zasad sa preko hiljadu stabala masline. Porodica Moric za goste organizuje prezentacije na kojima uz obilazak maslinjaka i starog mlina, degustiraju maslinovo ulje i upoznaju se sa njegovim ljekovitim, jestivim i kozmetičkim svojstvima – saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Bogdan Kaluđerović većinski je vlasnik više kamenih kuća u etno selu Klinci koje je prvi difuzni samoodrživi hotel u Crnoj Gori raspoređen u više objekata. Prije osam godina odlučio je da imanje, koje je naslijedio od predaka, renovira i pretvori u mjesto za odmor.

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici

– U ovom selu se skuplja i reciklira kišnica, koristi se solarna energija, gosti se hrane iz bašte hotela, a eventualni nedostatak namirnica nadopunjuje se kupovinom iz komšijskih bašti dok se za ogrijev koristi otpadno drvo koje se sakupi u okolnoj šumi. U restoranu se služi hrana koja se proizvodi u njihovoj bašti sa organskim proizvodima – naveli su.

Tokom posjete, domaćini su ministru i gostima predstavili svoju proizvodnju, a razgovaralo se i o aktuelnima temama iz oblasti poljoprivrede, kao i problemima koje lokalna samouprava i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mogu da riješe.

Ministar poljoprivrede Njemačke, Džem Ozdemir iskazao je zadovoljstvo i zahvalnost povodom srdačnog gostoprimstva i ljepota ruralnih krajeva Crne Gore, iskazavši nadu da će poljoprivredna proizvodnja i tradicionalni proizvođači dodatno napredovati u budućnosti, posebno u dijelu organske proizvodnje i ruralnog turizma.

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici

Uputio je podršku i izrazio uvjerenje da će Crna Gora nastaviti i unaprijediti saradnju sa institucijama EU na polju poljoprivrede, ruralnog razvoja, šumarstva i bezbjednosti hrane, posebno naglasivši značaj bogatstva i potencijala razvoja organske proizvodnje u Crnoj Gori.

– Nadam se da će vaša poljoprivredna proizvodnja i tradicionalni proizvođači napredovati u tome u budućnosti, posebno u dijelu organske proizvodnje. Jako je važno da za organsku proizvodnju postoji i tržište. Tako se nadamo da će ga biti ne samo u vašoj Crnoj Gori nego i dalje kako Crna Gora bude napredovala prema članstvu u Evropskoj uniji. Priroda u Crnoj Gori je prelijepa. S obzirom da glavni prihod potiče od turizma i poljoprivrede, to treba zaštiti i razvijati i naravno mi imamo evropske fondove koji to podržavaju. Takođe, kada pogledate kako imate prelijepu prirodu, kako imate prelijepe šume i predivno more, jako je bitno iste zaštiti – istakao je Ozdemir.

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici

Ministar Joković je sa domaćinima, ali i prisutnim gostima, razgovarao o subvencijama i mogućnostima koje nudi država kako bi se ovaj sektor razvijao brže i kako bi se maksimalno iskoristili potencijali i kapaciteti koje nudi ovo podneblje.

Joković je povodom održanog ministarskog sastanka naglasio značaj posjete ministara iz Evropske unije i ministara i zamjenika ministara iz regiona, gdje je Crna Gora preuzela predsjedavanje Stalne radne grupe za regionalni i ruralni razvoj na Zapadnom Balkanu (SWG).

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici

– Posebna čast i zadovoljstvo predstavlja to što je ministar poljoprivrede Njemačke Džem Ozdemir ostao sa nama i posjetio divno gazdinstvo Moric na Luštici i turističku ponudu porodice Kaluđerović – Klinci takođe na Luštici.

Saglasni smo da je sklop poljoprivrede i turizma razvojna šansa Crne Gore i dalje unapređenje ove oblasti će biti jedan od naših najvećih prioriteta u budućnosti – kazao je ministar Joković, naglasivši da će ovogodišnji budžet za poljoprivredu iz nacionalnih sredstava biti veći nego ikada do sada.

Posjeta poljoprivrednim gazdinstvima na Luštici

Povodom održanog ministarskog sastanka, ministar Joković je naglasio da je poseban akcenat sastanka bio na povlačenju predpristupnih fondova Evropske unije i jedan poseban apel svima da što više unapređujemo poljoprivrednu proizvodnju kako bi je podigli i približili standardima EU.

Istakao je da je poseban fokus sastanaka bio dogovor oko implementacije studijskih putovanja kako bi naši farmeri i savjetnici koji edukuju naše proizvođače mogli da unaprijede svoja znanja i prenesu iskustva primjene novih tehnologija u oblasti poljoprivrede.