NVO „ROZETA“ Kotor organizuje kreativne radionice i promociju stvaralaštva mladih OSI izrade DOBROTSKE ČIPKE. Radionicu će voditi Milena-Mila Moškov sa asistentima.
Projekat čiji je naziv „Jačanje kapaciteta mladih sa invaliditetom za bržu inkluziju u društvenu zajednicu“, edukativne radionice će biti organizovane u prostorijama JU Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“, projekat je u potpunosti finansirala opština Kotor.
Radionice počinju sa radom 07.11.2022.godine(ponedeljak) sa početkom 18.30 sati.
Dobrotska čipka je proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom 2013.godine.
U oktobru mjesecu, Air Montenegro je prevezao 33.000 putnika i obavio 307 letova, dok je prosječna popunjenost na letovima bila 73 odsto, saopšteno je iz nacionalne acio-kompanije.
– Posebno nas raduje što nakon uspješne ljetnje sezone možemo biti zadovoljni ostvarenim rezulatima i u oktobru mjesecu, kada ulazimo u period manjeg intenziteta saobraćaja. U odnosu na isti mjesec prošle godine, broj prevezenih putnika je više nego duplo veći, a velikim dijelom je tome doprinio i najam aviona sa većim brojem sjedišta – saopšteno je iz kompanije Air Montenegro.
Od januara do danas, nacionalni avio-prevoznik prevezao je preko 325.000 putnika i obavio ukupno 3.700 letova.
– Dosadašnji ostvareni rezultati su bolji od planiranih, naročito kada govorimo o periodu postezone, a očekujemo da će se taj trend zadržati i u narednom periodu. U toku su intenzivne pripreme za narednu godinu, kao i izrada predloga plana letjenja, flote i linija ka kojima ćemo saobraćati – poručuju iz kompanije Air Montenegro.
Jedino rješenje koji bi možda moglo omogućiti Bolnici Meljine da narednih dana nastavi svoj rad bilo bi da neka državna zdravstvena ustanova sklopi ugovor sa stečajnom upravom o tehničkoj saradnji ili zakupu i na taj način preuzme upravljanje, ali i sve troškove ove bolnice kako bi građani Herceg Novog dobili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, a da stečajna masa istovremeno ne bi bila oštećena i ne bi bili napravljeni novi troškovi za stečajne povjerioce.
To je nezvanični zaključak sa jučerašnje sjednice Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, jer na kraju nije postojala većina da se oni usvoje zbog bojkota poslanika iz opozicije (DPS). Komisiju čini jednak broj poslanika vlasti i opozicije. Predsjednik Komisije Maksim Vučinić je kazao da će nastavak sjednice biće zakazan naknadno.
Ovo rješenje razmatra i komisija Vlade osnovana za tu namjenu, a jedina moguća prepreka bilo bi to što postoji privremana mjera nad imovinom od prije tri godine koji je zatražilo tužilaštvo zbog svoje istrage.
Preostali predlozi za rješenje situacije su odbačeni, kao što je direktna novčana pomoć Vlade jer bi se time kršio Zakon o zaštiti konkurencije zbog toga što je bolnica zvanično privatna zdravstvena institucija. Nije moguće ni da Fond zdravstva poveća uplate ovoj bolnici, jer je cjenovnik bolničkih usluga za osiguranike isti za sve bolnice.
Nije moguća ni reorganizacija kroz stečaj, jer bi ona značila da država obezbjeđuje najviše do 60 odsto novca, a preostali dio bi morala obezbijediti sama bolnica ili njen vlasnik.
Opšta bolnica Meljine, koja je i gradska bolnica za Herceg Novi, mogla bi da prestane sa radom u roku od sedam dana ukoliko se ne riješi problem njenog finansiranja. Iz stečajne uprave su nedavno saopštili da im je mjesečno za minimalno funkcionisanje potrebno 115 hiljada eura.
Odbornici hercegnovske Opštine i građani najavili su da će početi sa blokadama graničnih prelaza u toj opštini ukoliko se na spase njihova jedina bolnica.
Vučinić je na početku sjednice kazao da se neće baviti samo kontrolom privatizacije, već da je sjednica posvećana pronalasku privremenog rješenja kako bi bolnica preživjela a građani imali zdravstvenu zaštitu, a da će naknadno istraživati zakonitost privatizacije iz 2008. godine i svega onoga što se od tada dešavalo.
On je želio da stavi na glasanje to da li bi se dozvolilo vlasniku Atlas grupe Dušku Kneževiću da se preko video linka uključi u rad komisije.
Poslanik Force Genci Nimanbegu bio je protiv da se to dozvoli Kneževiću jer je osoba koju potražuje tužilaštvo i koja se nalazi u bjekstvu, i da bi to urušilo ugled parlamenta.
”Ukoliko to dozvolite, ja ću napustiti sjednicu”, kazao je Nimanbegu. Sa njim se saglasio i poslanik Liberalne partije Andrija Popović. Kako su njih dvojica na početku bili jedini predstavnici opozicije, i njihovim odlaskom ne bi postojao kvorum za dalji rad Komisije, odustalo se od uključenja Kneževića.
Vučinić je naveo da mu je žao što sjednici ne prisustvuju poslanici DPS-a jer je njihova Vlada za vrijeme premijera Igora Lukšića dala da se privatizuje gradska bolnica sa vrijednim zemljištem jednom od svojih tadašnjih miljenika daleko ispod realne cijene.
Predstavnica Sindikata Bolnice Slavica Drobnjak kazala je da joj je drago što na sjednici vidi predstavnike Atlas grupe jer ih u Bolnici nisu gledali od 2016. godine. Ona je kazala da su kršenja kolektivnog ugovora od strane vlasnika počela 2013. godine, a od tada su morali i da se snalaze za funkcionisanje i finansiranje bolnice, kao i da ih je veliki broj kolega napustio.
Drobnjak je navela i da ih je vlasnik ostavio na vjetrometini, da se bolnica godinama urušavali, a da su ih ljekari i srednje medicinsko osoblje napuštali. Ona je navela i da je već tada, ali i kasnije o problemima u funkcionisanju bolnice lično obavijestila i Kneževića, ali da nije bilo reakcije.
Predstavnik vlasnika firme “Atlas Cop” Marko Nikolić je kazao da se vodi šest pravnih postupaka u vezi sa Meljinama i bez čijeg okončanja nema ni konačnog rješenja. On je naveo i da su ukupne obaveze “Meljine kompleksa” i Bolnice kada su uvedeni stečajevi, iznosile 12 miliona eura. Kazao je i da nikada konzorcijum nije prestao da vodi računa o bolnici, na šta mu je Drobnjak navela da su prije stečaja plate kasnile četiri mjeseca.
Direktorica Bolnice dr Olivera Mihajlović Elez kazala je da su vlasnicu u ovom periodu samo jednom pomogli bolnici kada je vjetar uništio krov i to pozajmicom od 15.000 eura. On je navela i da joj je Knežević reako da ne namjerava da išta radi u Bolnici.
Predsjednik Opštine Stevan Katić je apelovao da se donesu zaključci kako bi se bolnici i građanima pomoglo što prije. On je naveo da je Knežević kod njega u kabinetu rekao da ga ne interesuje bolnica ni bijeli mantili već biznis. Poslanica Demokrata iz Herceg Novog Tamara Vujović kazala je da neće glasati za budžet ako se ne nađe rješenje za bolnicu.
Advokat Atlas grupe Milovan Milošević naveo je da nema trajnog rješenja bez vlasnika, kao i da su radnici pored Kneževića najveće žrtve u ovom slučaju.
Povodom svetkovine Dana mrtvih ili Dušnog dana, večeras je u Kotoru održano bogosluženje na groblju Sv. Franja na Gurdiću, na kotorskom svetom polju-Campo Santo.
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, kao i mnogi drugi Kotorani koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine.
Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli. Ovo mjesto nije samo arheološko nalazište ili spomenik kulture, ima tu nešto mnogo dublje…
Koliko ste puta prošli od Gurdića prema raskrsnici ili obratno a da niste obratili pažnju na to da se, sakriven iza suvenirnice, kioska za novine i samoposluge, često zarastao u travu i šiblje, ponekad prekriven kesama, a ponekad i potopljen nalazi jedan od najvrijednijih kotorskih dragulja, kotorski Campo Santo ili sveto polje, kotorsko srednjevjekovno groblje uz srušeni samostan Sv. Franja koji je, davne 1288. godine osnovala kraljica Jelena Anžujska, žena kralja Uroša I.
Za ovaj dragulj nažalost, nijedna gradska vlast do sada nije učinila ništa da ga zaštiti od propadanja tako da je danas postao slika i prilika nemara i obezvrijeđivanja našeg naslijeđa, naše kulturne materijalne i nematerijalne baštine.
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava – Camp Santo
Prije desetak godina, na inicijativu sada pok. don Antona Belana, četvorica Kotorana, don Tonći, Anto Palma, Slavko Dabinović i Saša Dender počeli su sa paljenjem lumina na franjevačkom groblju, odavajući pomen Kotoranima koji počivaju na tom groblju, da bi, u zadnje dvije godine, bogosluženje na franjevačkom groblju bilo uvršteno u raspored svetkovina kotorske biskupije povodom Svih Svetih i Dušnog dana.
Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani Kotorani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, tu su grobnice čuvenih kotorskih porodica Drago, Bolica, Grubonja, Bizanti, tu je i grob Novaka Kovača, zlatara Miha Spice, vjerovatno i grob fra Vite maloga brata iz Kotora koji je sagradio najljepši spomenik srpske srednjevjekovne arhitekture Visoke Dečane, kao i mnogih drugih Kotorana koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine. Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli, to je izvanredna slika života preslikana na kamene nadgrobne ploče…
Komunalno preduzeće Tivat tokom prošle godine je sakupilo i na deponiju Možura kod Bara odvezlo ukupno 9.380 tona miješen og komunalnog otpada.
Dio mješovitog komunalnog otpada predat je Komunalnom preduzeću Kotor koje je izvršilo njegovu sekundarnu selekciji u iz njega izdvojilo materijale koji se mogu reciklirati, prije nego što je ostatak otpada transportovan i odložen na deponiju Možura.
Tivatsko Komunalno preduzeće inače, već dugi niz godina vrši i odvojeno sakupljanje i primarnu selekciju nekih kategorija otpada koje se mogu reciklirati – naročito kartona, papira i plastike, a što ga čini jednim od prvih komunalnih društava u Crnol Cori čiji prikupljeni otpad prolazi kroz primarnu i sekundarnu selekciju. U toku 2021 godine Komiunalno Tivat je selektivno sakupljeni otpad (metal. papir-karton.čvrsta plaslika) predavalo firmama ovlašćenim za sakupljanle odnosno otkup odredene vrste otpada iz Nikšića. Takođe, dio sakupljenog zelenog potpada predate je na dalju preradu u kompost Komunalnom preduzeću Kotor. Ukupno je lani iz tivatskih parkova i sa drugih javnih zelenih površina sakupljeno 3.122 tone zelenog otpada.
Tokom 2021. tivvtski komnunalci su u posebnim posudama za odvojeno odlaganje reciklabilnog otpada koje su postavljene na vope mjesta širom teritorije te opštine, sakupili i na dalju reciklažu uputili ukupno 197,17 tona kartona i papira, dvije tone miješanih metala, 15,1 tonu metalne PET ambalaže, 1,3 tona čvrste plastike, te 0,2 tone aluminijumskih limenki. Sakupljeno je i 1,3 tone starih automobilskih guma.
Komunalno Tivat je lani u posebno organizovanoj akciji koju priređuje već treću godinu za redom u saradnji sa Opštinom i Ministarstvom ekologije, prstornnog planiranja i urbanizma, sakupilo i 720 kilograma elektronskog i električnog otpada. On se inače, smatra opasnom vrstom otpada i kao takav, predat je na dalju preradu ovlašćenoj firmi “Hemosan” iz Bara.
Lani je iz najmanjeg bokeljskog grada sakupljeno i 18,4 tone raznih vrsta građevinskog, te ukupno čak 2,500 tona kabastog otpada. Ove vsrte otpada odlažu se na deponiju firme “Matej” na Cetinju sa kojom Komunalno preduzeće Tivat ima potpisan ugovor o poslovnjoj saradnji od 2019.godine.
Zračna luka Dubrovnik će u zimskom redu letenja pored domaćih prijevoznika biti povezana i letovima British Airways-a (LGW), Turkish Airlines-a (IST) te Vueling Airlines-a (BCN).
Prijevoznici koji su produžili operacije u prvoj sedmici zimskog reda letenja su Austrian Airlines, Aer Lingus, easyJet, Jet2.com, Lufthansa, Transavia France, TUI Airways, Volotea.
Također su tokom zimskog reda letenja najavljeni i charter letovi Freebird Airlines Evrope, tokom studenog su najavljeni i charter letovi Korean Airlines-a iz Seula.
U okviru manifestacije “Novembarski dani 2022”, Opština Tivat u petak 4. novembra od 16 sati na gradskoj rivi Pine organizuje Sajam kulinarske baštine.
Ovaj gastronomsko-edukativni događaj jedna je u nizu aktivnosti projekta prekogranične saradnje “EnhanCing Sustainable ToUrism Development througH Culinary HeritAge – CUHaCHA”, i biće prilika za tivatske ugostitelje, domaćinstva i poljoprivredne proizvođače da predstave svoju ponudu lokalnih tradicionalnih jela i proizvoda. U sklopu programa biće organizovana i prezentacija Monografije kulinarske baštine izrađene u okviru projekta, kao i priprema jela na licu mjesta po tradicionalnim receptima koji se nalaze u monografiji. U muzičkom dijelu programa nastupiće pjevač Danijel Alibabić.
U susret sajmu, na talasima lokalnog javnog emitera Radija Tivat u četvrtak od 9 časova, biće održana panel diskusija na temu istraživanja sprovedenog u tri partnerske regije: Zadarskoj županiji, Hercegovačko – neretvanskoj županiji i Boki Kotorskoj.
Interreg IPA program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020 jedan je od programa Evropske teritorijalne saradnje, koji zauzima važno mjesto kao jedan od instrumenata i ciljeva kohezione politike Evropske unije. Glavni cilj projekta “CUHaCHA” je jačanje i očuvanje identiteta zajedničke kulinarske baštine programskog područja i doprinos razvoju turizma.
Projekat je sufinansiran sredstvima ERFF i IPA II fondova Evropske unije. Ukupna vrijednost projekta je 710.946,94 €, od čega EU sufinansira 85%.
Mjesto na kojem će biti vezano novo plutajuće skladište goriva na bunker stanici Porto Montenegra
Kompanija Adriatic marinas-Porto Montenegro iz Tivta namjerava da rekonstruiše gat za snabdijevanje jahti gorovim u istoimenoj tivatskoj marini i negove kapacitete poveća čak četiri puta u odnosu na aktuelno stanje.
Stim u vezi Porto Montenegro je Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gor epodnio zahtjev za davanje saglasnosti na “Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju gata PN u sklopu luke nautičkog turizma Tivat-Porto Montenegro u zoni M2, za potrebe napajanje plovila gorivom, na kat.parceli br 965/1 KO Tivat i dijelu morskog akvatorijuma, u zahvatu Izmjena i dopuna Državne studije lokacije „Arsenal“, opština Tivat.”
Elaborat koji je stavljen na javnu raspravu, uradila je firma LTC Consulting iz Kotora, a centralna javna tribina o tom dokumentu održaće se 11.novembra u 10 časova u upravnoj zgradi Porto Montenegra – bivšeg Domu Vojske u Tivtu.
Gat PN na kome je napravljena stanica za snabdijevanje brodova gorivom (takozvani bunker) u marini Porto Montenegro, izgrađen je 2013. kao ekstenzija novog mula V najveće marine u ovom dijelu svijeta. Objekat je dimenzija 83 puta 16 metara i sastaoji se od armirano-betonskog gata koji je oslonjen na u dno mora pobodene velike čelične šipove. Na ovom gatu s se nalazi manja zgrada za smještaj službi koje rukovode i upravljaju procesomm bunkerisanja brodova, kao i ukupnom pet aparata za istakanje dizel goriva i bezina. Gorivo kojim se na ovom vezu snabdijevaju jahte i manja plovila, cjevovodom koji se pruša duž mula 3 marine, dolazi iz osam podezemnih rezervoara ukupnog kapacviteta 800 kubika, a koji se nalaze na obali Porto Montenegra, sjeverno od objekta bazena Lido Mar. Budući da će na tom prostpru za par godina početi gradnja novog ultraluksuznog krila nautilkog naselja Porto Montenegro koje sada u idejnim konceptima nosi naziv Synchro, podzemne rezervoare treba izmjestiti i na drugačiji način riješiti pitanje skladištenja goriva kojim se u elitnmoj tivatskoj marini snabdijevaju jahte.
Stim u vezi Porto Montenegro namjerava da gat PN rekonstruiše na način da na njegovom istočnom dijelu, trajno priveže plutajuće skladište za dizel gorivo i benzin (baržu). Barža čiju je gradnju u jednom brodogradilištu u Kini tivatska kompanija već naručila, biće postavljena u skladu sa “Pravilnikom o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i uskadištavanju ži pretakanju zapaljivih tečnosti”, te će sa istočnom (unutrašnjom) stranom gata Pn biti povezana preko triju šina-vodilica. Barža je dužine 70,2 metara, širine 16,4 metara i visine 5,3 metara, a gaz joj iznosi 3,5 metara. Ovaj čelični plovni objekatr bez sopstvenog pogona, ima tzv. double skin, odnosno dvostruku oplatu koja je obavezna za sva plovila namijenjena transportu i skladiptenju goriva i zauljenih tečnosti. Barža u svojih osam tankova može da primi ukupno 3,274 kubika goriva – benzina i dizela, od čega su neki rezervoari namijenjeni za gorivio koje ne podliježe carinjenju, dok su drugi predviženi za ocarinjeno gorivo. Baržu će Porto Montenegru isporučiti njemačka firma Manufactures United GmbH koja je zastupnik u Evropi niza kineskih brogograđevnih i indutrijksih firmi. Samo plovilo koje gradi brodogradiliše Nantong Tongmao Shipyard iz grada Rugao, projektovano je i građeno po dokumentaciji koju je odbobri jedan od najpoznatijih svjetskih klasifikacionih zavoda Burea Veritas, po standardmom dizajnu za plutajuće skladište goriva. Na desnom boku barže će biti postavljeni i aparati za istakanje goriva u manja plovila, dok je sama barža opremljena dizalicom, crijevijema, drenažom, sistemom za hlađenje vodom, automatskim sistemom za balastiranje plovila, senzorima i alarmnim sistemom koji omogućavaju bezbjedne operacije transfera i pretakanja goriva. Barža će imati i ukupno četiri rezervoara za balastne vode.
Umjesto kamionima-cistermana kao što je to sada slučaj, rekonstruisana stanica za bunkerisan je jahti u Prto Montenegtru ubuduće će se gorivom puniti morskim putem – direktno iz tankera koji će povremeno ovdje uplovljavati i prekrcavati gorivo u baržu trajno fiksiranu na istopčnom dijelu gata PN. Predviđeno je da operacija prekrcaja kompletne količine goriva koju barža može primiti sa tankera, traje maksimalno šest sati.
Predviženo je i postavljenje novih radnih pluatjućih pontona s asitočne strane barže na koje će pristajati jahte dužine do 40 metara i imanja plovila koja se budu snabdijevala gorivom sa ove instalacije. Veće superjahte i dalje će goriovo uzimati vezujući se direktno na Pn gatu, sa njegove zapadne strane. Čitavo postrojenje stanice za bunkerisanje plovila u Porto Montenegru biče ograđeno plutajućim fiksnim i mobilnim branama na površini mora, radi spriječavanje širenja eventualnih izliva goriva i zauljenih tečnosti u more na širi akvatorijum.
Služba zaštite i spašavanja Tivat je sinoć, pola sata iza ponoći, dobila poziv od dežurne smjene Odjeljenja bezbjednosti da je došlo do saobraćajne nezgode na Seljanovu ispred pekare.
Kako im je javljeno, jedna osoba je ostala zarobljena u automobilu koji se, usljed za sad nepoznatih razloga, prevrnuo na krov i tako završio u dvorištu ispred pekare. Šteta je velika, ali na sreću vozač nije povrijeđen. On je u svjesnom stanju predat Hitnoj pomoći, javlja Radio Tivat.
Foto SZP Tivat
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.
Operativno komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se u Podgorici dogodilo šest nezgoda, a u Baru i Budvi po tri.
Po jedna nezgoda dogodila se u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Mojkovcu i Pljevljima.
Izdata su 23 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 152 prekršajne prijave.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.
Revoltirani zbog nedonošenja DUP-a, mještani MZ Lepetane najavili su protest i blokadu saobraćajnice za četvrtak, 3. novembar. Protest je najavljen “u pet do 12” u Ulici Luka, na početku tri trake iz pravca Tivta. Time će biti onemogućen saobraćaj ka trajektu.
Prema riječima predsjednika MZ Lepetane Đura Grubišića, blokada će trajati sat vremena, a to je jedini način da se skrene pažnja na dugogodišnje probleme građana tog dijela Tivta.
Grubišić je pozvao građane da im se pridruže i pomognu da se makar krene u izradu DUP-a Lepetane. U tu mjesnu zajednicu se, kako tvrdi, godinama nije ulagalo.
-Kad nema DUP-a, Opština Tivat ne može da realizuje nikakve značajne investicije u infrastrukturu tako da smo onemogućeni da imamo normalan život. Bukvalno nam remete kvalitet života nedonošenjem DUP-a poslednjih 20 godina. Pohvalio bih Opštinu Tivat koja je, kao i mi, bezbroj puta pisala ministarstvu i objašnjavala koliko je hitno i koliko je značajno da se taj DUP donese. Međutim, kao i mi, ostali su bez ikakvog odgovora- istakao je Grubišić.
Mještani Lepetana uputili su juče pismo premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću kojim ga pozivaju na protest zbog toga što nije donesen Detaljni urbanistički plan, iako je prošao više javnih rasprava, a probijeni su svi zakonski rokovi za njegovo donošenje. S ranijeg zbora građana upućena je inicijativa resornom ministarstvu, ali odgovor nisu dobili.
-Dali smo rok ministarstvu od nekih 15 dana da nam daju makar neki odgovor kada će se pristupiti izradi DUP-a, zašto se ne pristupa, zašto ne dobijamo odgovor od njih… Međutim, kao što smo navikli i očekivali, odgovora nije bilo. Taj rok od 15 dana je istekao prošle sedmice, ali smo mi dali još jednu sedmicu da se organizujemo i najavimo naš protest. Nadamo se da ćemo ovim putem skrenuti pažnju na sebe, jer smo izrevoltirani ignorisanjem ministarstva i njihovom neaktivnošću- kazao je Grubišić.
Ulaganja Opštine Tivat u MZ Lepetani godinama nije bilo, ni u infrastrukturu ni u razvoj tog naselja, što je posledica nepostojanja planskog dokumenta.
