Koncert đečjih klapa iz muzičkih škola Crne Gore, biće održan danas, 22. novembar u Kotoru, u 19 sati, velika sala Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.
Koncert pod nazivom Fašinada se organizuje povodom Dana opštine Kotor i Svjetskog dana djeteta. Mladost muzičkih škola Crne Gore na prvom zajedničkom koncertu pjesmom najavljuje budućnost klapskog pjevanja. Kao u Fašinadi, povezaće tradiciju Boke sa melosom svojih zavičaja. Poželimo im uspješne debitantske nastupe i ohrabrimo ih za predano čuvanje naše kulturne baštine, saopštili su organizatori Međunarodni festival klapa Perast.
Okrugli sto na važne teme za budućnost ovog projekta će se održati 23.nov. u 11:30 sati u KC Kotor.
OKRUGLI STO MFK Perast
TEME :
Projekat Fašinada – Dječje klape u muzičkim školama Crne Gore
Lirica br. 9: partiture i širenje repertoara sa tradicionalnim pjesmama
Plan budućeg FESTIVALA DJEČJIH KLAPA ZA 2023. po gradovima Crne Gore
Podrška institucija – Ministartva prosvete, Ministarstva kulture i medija Crne Gore
Istraživanje Udruženja građana Alternativa pokazalo je da je bar polovina prihoda od turizma neoporezovana, kao i da samo od nelegalnog privatnog smještaja državni i opštinski budžeti gube 300 do 400 miliona EUR, saopštio je koordinator Vesko Pejak.
“Dok se vrh države trudi da nađe pozajmicu, novac nam prođe preko granice neprijavljen. Da se iskoristi za poboljšanje infrastrukture i novu ponudu na primorju, imali bi svake godine veći broj turista. Ovako imamo manji broj turista, jer nam je ponuda jednolična i dosadna”, kazao je Pejak Pobjedi.
On je dodao da većina izdavalaca smještaja vjeruje da su plazma televizor i kablovska TV vrhunac turističkog ugođaja.
“To je u zemljama poput Turske ili Hrvatske neophodni minimum. Zato je bitno da država uredi standarde za privatni smještaj, da sve oporezuje i izradi neku vrstu karte gdje bi turisti mogli da vide šta imamo u vanhotelskom smještaju. Tako bi svake godine prebacili milijardu prihoda od turizma”, smatra Pejak.
On je podsjetio i da do tada evidencija privatnog smještaja i suzbijanje sive ekonomije ostaju izazov za nadležne.
Resorno ministarstvo smatra da će novom strategijom razvoja turizma uspjeti da se izbori sa tim dugogodišnjim problemom. Strategijom razvoja turizma do 2025. godine procijenjeno je, kako su kazali, da su kapaciteti privatnog smještaja 120 do 150 hiljada smještajnih jedinica. S druge strane, nezvanično nam je rečeno da je do kraja prošle godine u registru bilo svega šest hiljada prijavljenih izdavalaca smještaja.
Kako u ovom momentu ne postoje zvanični podaci o broju onih koji posluju u sivoj zoni, resorno ministarstvo razmatra uvođenje informacionog sistema po ugledu na eVisitor u Hrvatskoj.
Ministarstvo je pripremilo Prijedlog zakona o turizmu i ugostiteljstvu kojim bi trebalo da se dodatno uredi ta oblast, naročito u dijelu izdavanja odobrenja za rad, oglašavanja i kontrole.
“Namjera je da se precizno definiše ko i pod kojim uslovima može pružati ove usluge, da se definiše njihov sadržaj, uz jasnu podjelu nadležnosti između organa koji izdaju odobrenja za obavljanje turističke i ugostiteljske djelatnosti, te podjelu nadležnosti inspekcija na državnom i lokalnom nivou”, kazali su iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Oni su dodali da će predložena rješenja u dijelu inspekcijske kontrole dovesti do drastičnog suzbijanja sive ekonomije.
Iz tog Vladinog resora su saopštili da imaju intenzivnu saradnju sa Udruženjem izdavalaca privatnog smještaja.
“Fokus saradnje biće na kreiranju sistema koji će izdavaocima omogućiti jednostavnu prijavu, ali i promociju, a korisnicima usluga da na jednom mjestu nađu sve neophodne podatke i rezervišu smještaj”, kazali su iz Ministarstva.
Predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović rekla je da su problemi vlasnika privatnog smještaja prvenstveno nedostatak dijaloga i dobre volje da se problemi rješavaju na lokalnom nivou.
“Tražimo da rješenja za izdavanje budu trajna, da putem online aplikacije možemo da se registrujemo, tražimo redovnu i kvalitetnu edukaciju, organizovanu prodaju kapaciteta, tražimo nesmetane uslove za obavljanje djelatnosti za koju se registrujemo – infrastruktura, čistoća, parking, plaže”, navela je Džoganović-
Ona tvrdi da su izdavaoci smještaja najveći resurs u koji mora da se uloži da bi se višestruko vratilo, a dosadašnja praksa pokazuje da se samo prave planovi kako da se još nešto naplati.
Ona je sapštila da postoji značajna siva zona u privatnom smještaju, koju je sam sistem stvorio.
“Dali smo naše preporuke i rješenja za drastičan pomak na bolje i nadamo se da je sazrela svijest da se ovdje radi o gotovim, spremnim kapacitetima koji čekaju organizovano, domaćinsko upravljanje”, rekla je Džoganović.
Dan opštine Kotor 21. novembar danas je tradicionalno proslavljen nizom svečanosti, defileom Gradske muzike ulicama Kotora, ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima, svečanim raportom i predajom zastave od strane predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.
Na današnji dan, prije tačno 78 godina, nakon teških i krvavih borbi, Kotor su oslobodile Prva bokeljska i Druga dalmatinska brigada.
Više u našem video zapisu…
Dan opštine Kotor 2022. - foto CG News
1 od 5
Foto CG News
Foto CG News
Foto CG News
Jokić - Foto CG News
Foto CG News
Kotor danas slavi tri fešte, Dan oslobođenja, Aranđelov dan i Gospu od zdravlja.
Obraćajući se prisutnima na svečanoj sjednici SO Kotor, prvi čovjek grada Vladimir Jokić kazao je da je u proteklih 12 mjeseci započeto više značajnih projekata, koji će kada budu dovedeni do kraja u mnogome promijeniti sliku Kotora.
“Postavljen je kamen temeljac za žičaru Dub-Kuk, radovi su u toku i danas mogu sa sigurnošću da kažem da će žičara biti otvorena narednog ljeta. Prije par dana je potpisan izvođački ugovor za infrastrukturu u okviru projekta Bigova Bay. Prvi put u istoriji gradski vodovod će biti doveden na prostor donjeg Grblja. Radovi počinju 28. Novembra, a rok završetka radova je 13 mjeseci. Paralelno sa izgradnjom glavnog cjevovoda radićemo i priključke za sela koja gravitiraju toj liniji, kako bi u toku 2023 I 2024 godine sva domaćinstva na tom prostoru bila povezana na gradski vodovod. U završnoj fazi je i izrada glavnog projekta za izgradnju drugog kraka vodovoda za donji Grbalj, na potezu od Jaza prema Savini, Krimovicama i Zagori, pa početak radova i na tom dijelu očekujemo za narednu godinu”, rekao je Jokić.
Jokić – Foto CG News
On je naglasio da je nastavljena izgradnja i rekonstrukcija puta kroz gornji Grbalj sa svim potrebnim pratećim infrastrukturnim objektima te da su izgradjeni i obnovljeni sportski tereni i dječija igrališta u Kavču i na Prčanju , a prošle nedelje su raspisani i tenderi za izbor izvođača za rekonstrukciju stadiona malih sportova na Benovu, kao i kod male škole u Škaljarima.
“Zimski bazen “Zoran Džimi Gopčević” je stavljen u punu funkciju, a ulica Iva Brkanovića rekonstruisana. Prije par dana je izvođač radova na izgradnji nove ulice kod školskog centra uveden u posao, pa očekujemo početak radova čim vremenski uslovi to dozvole. Pomagali smo škole i zdravstvene ustanove na teritoriji naše opštine, pa su tako obnovljeni toaleti, bravarija, nabavljena oprema za nastavu, pribavljeni najsavremeniji dijagnostički aparati. U saradnji sa ministarstvom prosvjete opremili smo i pokrenuli produžene boravke u svim osnovnim školama u Kotoru. Utvrđena je peraška tvrđava kojoj je prijetilo rušenje, nastavljeni su radovi na palati Viskovića. Grade se novi hoteli, pa je nakon decenija čekanja na prostoru Urca započeta izgradnja hotela Meriot, na Markovom rtu imamo Hyatt, dok se rekonstruiše i hotel Teuta”.
Završetkom ovih projekata, ističe Jokić, turistička ponuda Kotora će biti bogatija, a Grad će konačno dobiti alternativu izletničkom turizmu, čime će se stvoriti preduslovi da se zaista upravlja destinacijom, u punom smislu te riječi.
“Raspisali smo međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja novog gradskog stadiona, pa će u godinama pred nama Bokelj konačno dobiti svoj pravi dom. Svakako bih mogao da nastavim da nabrajam urađeno, no namjera mi nije da danšnju priliku koristim u tu svrhu, već da pokušam sa vama da podijelim svoje promišljanje sjutrašnjice Grada, analizirajući naše načine rada, rezultate i trenutno stanje”.
Jokić je podsjetio i na činjenicu da je za period od 2010. Godine do danas, budžetima grada bilo ukupno predviđeno bezmalo 90 miliona eura. Od tog iznosa, realizovano, kako kaže, svega 41,9 miliona, za 12 godina.
“Za 12 godina propustili smo da realizujemo i u stvarnost pretvorimo gotovo 47 miliona eura. Ako ovaj iznos pretvorimo u realne, opipljive stvari, lako ćemo doći do računice da smo propustili priliku da 2023. Godine svaka kuća u Gradu ima vodu, struju, put, optiku, da sve bolnice, škole, vrtići budu u potpunosti rekonsturuisani ili da izgradimo dvije žičare Dub – Kuk ili mnogo drugih projekata da bude realizovano. Nažalost, to nismo uradili. Tačnije propustili smo da to uradimo. Propustili jer smo svi zajedno bili dio beskprekidnog kruga u kojem smo se vrtjeli između naslijeđenih praksi i načina, političkih prepucavanja i interesa, ugađanja interesima koji se često nisu slagali sa interesima grada. Govorim mi, jer ne želim ni sebe da izuzmem od odgovornosti, mada to što smo svi odgovorni, ne znači da smo odgovorni u podjednakoj mjeri. Danas ću sa vama podijeliti namjeru, pretenciozno bi bilo reći viziju, kako da ovaj krug i ovo kolo ipak prekinemo,i da se zaputimo tamo gdje treba da požurimo, u budućnost”.
On je istakao potrebu za promjenama i hitno djelovanje jer ukoliko se to ne desi da je siguran da će se budućnost desiti ne samo mimo nas već i protiv nas.
“Upravo su ovo samo neki od razloga zbog kojih ćemo do kraja ovog mjeseca izvršiti potpunu reorganizaciju gradske uprave, ukidajući postojeće organe i osnivajući nove. Uvešćemo matematički precizne procedure, kako bi odgovornost za nedjelovanje bila u svakom trenutku matematički lako odrediva, bilo na pojedincu, bilo na objektivnim okolnostima kojih nije malo. Preduslov za stvaranje instuticje su pojedinci koji čine tu instituciju, pa će princip stručnosti i pregnuća u opštem interesu biti jedini princip koji će se slijediti u radu. Ovakvu reorganizaciju smatram najneophodnijim korakom u Gradu, te kako je ista dio zakonskih nadležnosti predsjednika opštine, na sebe preuzimam punu odgovornost za njeno sprovođenje. Eventualni uspjeh u ovom poslu biće uspjeh sviju nas, dok ću mogući neuspjeh preuzeti kao svoju ličnu odgovornost”, kazao je Jokić.
On je istakao i da je u planu izgradnja novog gradskog parka, na prostoru bivše livnice kao i da mjesecima rade na iznalaženju načina za smanjenje saobraćajnih gužvi, pa su u tom smislu angažovali prestižne međunardne agencije da urade predloge poboljšanja uslova I simulaciju stanja.
Foto CG News
“U toku je izrada projektnog zadatka za rekonsktrukciju ljetnjeg bazena, pa ćemo kultnom mjestu Grada dati novi izgled. Namjeravamo da u potpunosti uredimo javne površine grada i stavimo ih na raspolaganje građanima sa svim potrebnim sadržajima. Može zvučati ambiciozno, ali ne mogu da i ovdje ne podjelim informaciju da smo pokrenuli procedure kako bi izradili projekat žičare do San Giovannia, u skladu sa UNESCO preporukama, pa vjerujem da ćemo i taj projekat moći predstaviti javnosti u toku 2023. Godine. Odlučni smo da u Grad uvedemo komunalni red bez izuzetaka”rekao je Jokić.
Maja Mršulja predsjednica SO Kotor istakla je da je grad prepoznat po mnogim lokalnim, regionalnim i međunarodnim projektima jer je ovaj prostor izvor ideja koje će kroz već započete projekte i one koji se planiraju realizovati učiniti život u njemu lagodnijim a mnogobrojnim gostima omogućiti neponovljivo iskustvo geografski malog ali ipak velikog grada.
Foto CG News
Predsjednik Opštine Vladimir Jokić uručio je i tradicionalnu nagradu “21. Novembar” koja je ove godine dodijeljena FK “Bokelj”, Vaterpolo i plivačkom klubu “Primorac”, automobilisti Vasiliju Jakšiću i Opštinskoj javnoj ustanovi “Muzeji” Kotor.
Najvažniji dio Tivta su ljudi, a mladi i talentovani Tivćani njegova su budućnost. Zato smo dužni da stvaramo nove šanse, da obezbjedimo uslove i učinimo sve da naši mladi ljudi ne odlaze, već da požele da ostanu ovdje i da grade svoj život i uspješne profesionalne karijere u lokalnoj zajednici.
Poručio je to gradonačelnik Tivta Željkom Komnenović (NP) danas na svečanoj sjednici Skupštine Opštine, upriličenoj povodom 21.novembra – Dana Opštine Tivat. Svečanosti su prisustvovali brojne zvanice iz političkog, privrednog i kulturnog života Tivta i Crne Gore, članovi diplomnatskog kora, delegacije prihateljskih gradova iz Srbije, Sjeverne Makedonije ži Bosne i Hercegovine, čelniciu Mornarice VCG, kao i vjerski velikodostojnici iz Mitropolije crnogorsko-primorske, Kotorske biskupije i Islamske zajednice za Boku Kotorsku i Budvu.
Sa svečane sjednice Dan opštine Tivat
Obraćajajući se okupljeniuma u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat, gradonačenik Komnenović je podsjetio na 21.novembar 1944. kada su jedinice Druge dalmatinske brigade i Prve bokeljske bridage NOVJ, oslobodile Tivat od fašista u Drugom svjetskom ratu.
Dan Opštine Tivat 21.novembar 2022.
“Slavimo tekovine veličanstvene pobjede nad fašizmom u II svjetskom ratu, i sve hrabre borce koji su za slobodu i domovinu dali živote.„Sloboda znači odgovornost, zato većina ljudi pred njom i strahuje“ kazao je nobelovac Bernard Šo. Naša odgovornost jeste da tu izvojevanu, dragocjenu slobodu danas koristimo radeći najbolje što možemo, za dobrobit generacija koje dolaze. Današnja svečanost prilika je i da se kratko osvrnemo na naš rad između dva praznika i da kao odgovorno rukovodstvo položimo račune građanima. Uz brojne izazove, i u neizvjesnom zdravstvenom, ekonomskom i političkom ambijentu na lokalnom, ali i globalnom nivou, Tivat je u prethodnih godinu dana doživio i potpuni finansijski oporavak sa ostvarenim rekordnim prihodima, uspješnu turističku sezonu, veliki broj gostiju i manifestacija nakon dvogodišnjeg zastoja, a mi smo nastavili sa transparentnim radom i odlučnu borbu za javni interes i društveno odgovorno djelovanje.”- kazao je Komnenović nabrajajući kao uspjehe njegove administracije izvlačenje grada iz minusa od 4 miliona eura i dovođenje do aktuelnogn plusa od 9,5 miliona eura u gradskoj kasi, vraćanje zaostalih neizmirenih obaveza, ulaganje od 2,5 miliona eura u lokalnu infrastrukturu tokom proteklih 12 mjeseci, kao i značajno veća izdvajanja za mlade, sport, socijalan davanja, podršku prerduzetništvu i pomoć raznim institucijama poput školstva i zdravstva, akoje bi se trebale finansirati sa državnog nivoa.
Dan opštine Tivat
“Projektovani budžet za 2023. godinu u iznosu od 24 miliona eura – sa kapitalnim dijelom od čak 14 miliona eura, podaci su koji jasno govore o kvalitetu našeg dosadašnjeg rada. A pred nama je još mnogo posla i očekuju nas brojna ulaganja. Naš cilj i prioritet je završetak svih tekućih kapitalnih projekata – saobraćajnice MR2, šetališta Belani i Lungo Mare u Krašićima, saobraćajnice Cacovo, ali i izgradnja nove, nedostajuće infrastrukture. Nastavićemo i sa velikim ulaganjima u sportsku infrastrukturu, a među prioritetima svakako je opremanje glavnog stadiona Arsenala i igranje prvoligaških utakmica u Tivtu.
Dan Opštine Tivat 21.novembar 2022.
Opština Tivat u narednom periodu još će snažnije podržati kulturu, i samo za programske aktivnosti javnih ustanova kulture u 2023. opredjeliti 642 hiljade eura – 80% više u odnosu na ovu godinu. Veliki budžet predviđa i veća izdvajanja za sve važne oblasti i aktivnosti, pa tu neće biti izostavljena ni socijalna davanja, podrška mladima i institucijama, ni NVO sektor.”- istakao je gradonačelnik koji je na svečanoj sjednici, uručio i stzudentske nagrade ovogodišnjim najboljim tivatskim studentima – Anđeli Nikolić, Biljani Jevtić, Bobani Tešić i Filipu Stanišiću.
Prisustne je pozdravio i Goran Sindik, predsjednik Odbora povjerenika Opšttine Tivat koji u tom gradu do konstituisanja novog, mijenja raspušteni bivši lokalni parlament.
Dan opštine Tivat
“U skladu sa aktuelnim neverama našeg političkog i privrednog života, i još bitnije opšte moralne krize u društvu, pozvao bi sve da se okrenemo univerzalnim vrijednostima znanja, rada i pristojnosti, takođe i boljeg razumjevanja među nama i tolerancije na različitosti koje ustvari i ne postoje, već su uvijek bile bogatstvo Tivta i Boke Kotorske. Sve navedeno je obrazac koji istorijski i kulturološki prati naš grad vjekovima, i našu Boku Kotorsku kao regiju izuzetne svjetske baštine, sa utisnutim neprolaznim vrijednostima stečenim znanjem, radom, međuvjerskim i međunacionalnim skladom.”- istakao je Sindik.
Dan Opštine Tivat 21.novembar 2022.
U skladu sa tradicijom, obilježavanja Dana Opštine Tivat juče je počelo ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima, a potom su gradski čelnici predali državnu i zastavu grada pripadnicima tivatske podružnice Bokeljske mornarice koji su u pratnji gradske muzike i mažoretki profedilovali ulicama Tivta do gradske rive Pine. Ovdje je smotru počasnog odreda mornara i oficira u odorama te drevne, više od 12.vjekova stare organizacije, obavio potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović, nakon čega su pripadnici Bokelsjke mornarice ispalili počansi plotun iz starih pušaka-kremenjača, te odigrali tradicionalno kolo.
Menadžment hotela Regent Porto Montenegro poziva sve zainteresovane kreativce, male proizvođače umjetnika, ART udruženja i entuzijaste da se prijave za učešće na tradicionalnom prazničnom Bazaru, do kraja radnog dana 28.novembra emailom na adresu ena.dautovic@regenthotels.com .
Osmi po redu Božićni bazar hotela Regent će se održati dva vikenda u decembru (17. i 18. | 24. i 25. decembra) od 12.00 do 16.00 časova pod arkadama restorana Gourmet Corner ili u slučaju nepovoljnog vremena na terasi Murano restorana.
„Prijava treba da sadrži kratak opis proizvoda, kratak opis dosadašnjeg rada ponuđača i jednu do pet fotografija proizvoda ili web prezentaciju proizvoda. Menadžment hotela zadržava puno pravo izbora optimalnog ponuđača koji će biti biran po kvalitetu proizvoda i kreativnosti vizuelnog identiteta. U cilju utvrđivanja kvaliteta proizvoda, menadžment će takođe uputiti poziv izabranim ponuđačima da dostave uzorke proizvoda na uvid u prijavnom roku. Prijave je potrebno dostaviti do 28.novembra a izabrani ponuđači biće informisani o učešću do 05. decembra 2022. godine“, istakli su iz menadžmenta hotela Regent.
Kategorije u kojima će se birati ponuđači su nakit, božićne i novogodišnje dekoracije, maslinovo ulje, proizvodi od maslina i maslinovog drveta, domaći gastronomski proizvodi (sirupi, džemovi, slatka), ručni radovi i suveniri i ukrasni dodaci kreirani u duhu Božića.
Sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro predstaviće se prazničnim delicijama: tradicionalnim božićnim kolačima, priganicama, toplom čokoladom, kuvanim vinom, kuvanom rakijom sa medom, čajevima i drugim toplim napitcima te slanim delikatesama poput potaža od bundeve, kobasicama i prženim giricama.
Ova već tradicionalna manifestacija predstavlja idealnu priliku za izbor unikatnog poklona za svoje najdraže.
U okviru proslave Dana opštine Kotor, Gradska muzika je po tradiciji ovoga jutra u 8 sati obišla trgove i ulice.
Prijem članova Gradske muzike i Bokeljske mornarice predviđen je za 8 i 30, odnosno za 9 sati i 30 minuta. U 10 sati biće položen vijenac na spomenik palim borcima u Risnu.
Svečani raport i predaja zastave Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine Kotor biće u 11 sati i 15 minuta, a u 11 i 30 u Parku slobode biće položen vijenac na spomenik palim borcima.
Kolo Bokeljske mornarice biće odigrano na Trgu od oružja u 12 sati, a svečana sjednica Skupštine Opštine Kotor zakazana je za 13 sati u sali kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, kosmologije, filozofije i knjiga za djecu.
Dobar dan, tugo kultni je roman Fransoaz Sagan prodat u više od pet miliona primjeraka. Veličanstvena vila, vrelo ljeto, a Mediteran tako blizu. Sesli ima sedamnaest godina. U životnoj je dobi kad poljupci i sastanci predstavljaju ljubav. Njen otac, udovac, uživa u prolaznim i nevažnim odnosima. Zabavljaju se, srećni su i niko im ne treba. Taj divni nered narušiće posjeta prefinjenje, uravnotežene i inteligentne žene. U sjecni mirišljavih četinara naslućuje se surova igra. Dobar dan, tugo i danas se, nakon više od pola vijeka od objavljivanja prodaje u velikim tiražima i osvaja srca miliona čitalaca širom svijeta. Izdavač je Laguna.
Matriksa je roman autorke Loren Grof. Marija je nespretna djevojka divovskog stasa. Otjerana je sa anžujskog dvora i poslata da bude nastojnica zabačene opatije. Navikla na slobodu i udobnost, zatečena je surovošću novog života. Čežnju za porodicom, rodnom zemljom i mladalačkim strastima, međutim, brzo zamjenjuje odanošću sestrama, uvjerenjima u svoje božanske vizije i odlučnom namjerom da žene koje štiti povede odvažnim novom putem. Roman je zasnovan na liku Marije od Francuske, prve francuske pjesnikinje, i dirljivo svjedoči šta sve žene mogu da postignu kada ih okolnosti na to privole. Izdavač je Booka.
Đavolski dobar bluz roman je Ivana Nešića. Džimi Dikson je povučeni tinejdžer koji živi skromno sa samohranom majkom. Svakodnevno ga maltretira lokalna družina koju predvodi nasilnik zvani Kameni. Džimi utjehu nalazi u sviranju gitare čemu ga podučava neobični bluzer Džerom. Njegov muzički napredak budno prati i tajanstvena komšinica Bibop Mama, u čijoj se kući neprestano vrti jedna te ista pjesma iz samo njoj znanih razloga. Kada se u cijelu priču uplete i misteoriozni Iluzionista, talentovani momak započeće putovanje koje će se završiti faustovskom dilemom. Izdavač je Laguna.
Zagoreli šećer roman je Avni Doši. U mladosti Tara je bila buntovna i nemarna. Napustila je brak bez ljubavi. Bila je prosjakinja, a zatim je provela godine jureći razbarušenog umjetnika beskućnika, sve sa Antarom, ćerkom koju je zapostavljala i zlostavljala. Sad kad Tara počinje da zaboravlja, njena odrasla ćerka se suočava s tim da treba da brine o ženi koja se nikada nije starala o njoj. Vješto se krećući između Indije 80-ih godina prošlog vijeka i sadašnjeg doba Avni Doši raspetljava čvor sjećanja koji veže majku i ćerku. Britak i vispren, Zagoreli šećer je roman o ljubavi, izdaji i varljivosti sjećanja. Izdavač je Booka.
Kosmos Karla Segana primamljiva je, domišljata i izuzetno dobro napisana knjiga. Otkrili smo da je svemir toliko star i toliko veliki da na prvi pogled sve ljudsko djeluje beznačajno. Pomoću nauke dokučili smo ne samo to da je veličanstven i čaroban već i da je dostupan ljudskoj spoznaji. Pitanja o postanku svijeta i o sudbini svemira pobuđuju zanimanje i znatiželju ogromnog broja ljudi. Ova je knjiga pokušaj da se opišu zamisli metode i radosti nauke. Izdavač je Vulkan.
In vino veritas Serena Kjerkegora pandan je Platonovoj Gozbi i jedno je od Kjerkegorovih napopularnijih djela. Pet je učesnika gozbe: Johanes Zavodnik, Viktor Eremita, Konstanstin Konstatinus, Modni krojač i Mladi čovjek. Svaki iz svog ugla govori o ljubavi, ženama, braku. Kjerkegor kao i u ostalim svojim djelima odbacuje robovanje logici. Rečenica koju je stavio kao moto u ovoj knjizi dovoljno govori, a ona glasi: „Djela su ogledala: ako u njega pogleda majmun, iz njega ne može gledati apostol. Izdavač je Lom.
Priče o čudesnim mitskim bićima knjiga je koju nam je prepričala Stefanija Leonardi a ilustrovala Izabela Čeravolo. Upoznaćemo se sa nevjerovatnim čudovištima i drevnim bićima iz mitova i legendi naroda širom svijeta. Unutar njegnih korica očekuju nas naslovi: Žar ptica, Sfingina zagonetka, Varšavski bazilisk, Barong i Rangda, Elene ijednorog, Fenrir u lancima, Zmajski biser, Jason izlatno runo, Ruđero i hipogrif. Priče su zasnovane na ruskim bajkama, grčkim i nordijskim mitovima, poljskim i kineskim legendama, a jedna potiče čak iz kulture naroda sa ostrva Bali. Izdavač je Laguna.
*
Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
U organizaciji Unilinea, vodeće destinacijske menadžment kompanije u Hrvatskoj i regiji, Dubrovnik je posljednjih dana posjetilo više od 600 najuspješnijih prodajnih predstavnika kompanije iz Južne Koreje.
Program ovog ekskluzivnog Incentive putovanja pod nazivom Romantic Croatia, Diamond Invitation obuhvatio je najbolju ponudu hrvatske gastronomije, kulture i tradicije, a ovo je još jedna potvrda da je Dubrovnik na južnokorejskom tržištu prepoznat kao premium destinacija.
”Incentive putovanja iznimno su važna za hrvatski turizam, a dolazak grupe južnokorejskih turista odličan je znak za nadolazeću predsezonu, kako za Dubrovnik, tako i za cijelu Hrvatsku. Od pojave pandemije koronavirusa, gosti iz ovog dijela svijeta nisu posjećivali Hrvatsku, međutim ovog ljeta su u našu zemlju počeli stizati prvi turisti iz Južne Koreje, koji su našu zemlju prepoznali kao iznimno sigurnu destinaciju. Interesa za putovanja u Hrvatsku sve je više, a posebno za ovu vrstu turističke ponude.”, izjavila je Martina Tomić, voditeljica prodaje u Unilineu.
Među gostima koji su u Dubrovnik sletjeli Korean Air privatnim charterom bili su i deseci južnokorejskih influencera, koji će promoviranjem Hrvatske na društvenim mrežama, zasigurno potaknuti dodatni interes gostiju iz Južne Koreje. Gosti iz Južne Koreje destinaciju biraju prema lifestyleu i kulturi, a Hrvatsku su prepoznali kao iznimno sigurnu destinaciju, vrhunske gastronomske i kulturne ponude.
Podaci iz razdoblja prije pandemije su pokazivali koliko je važno emitivno tržište Južna Koreja. Prije pandemije, 2019.godine, u Hrvatsku je došlo više od 400.000 turista iz Južne Koreje, koji su ostvarili preko 511.000 noćenja.
Bit će to jedna od najgorih zima u Ukrajini. Da je koji slučajem neko drugo vrijeme, djeca bi se uživala u snježnim radostima, u prvom snijegu, i oko trgova, ispred zgrada i na igralištima uživali u prvom ovogodišnjem snijegu. Stariji ljudi klince bi častili i ugrijali tradicionalnim pecivima, tek ispečenim u vrućem ulju.
No ova zima mogla bi biti najbrutalnija u posljednjih 50 godina, budući da Rusi, u pokušaju da dođu do pregovora, masovnim udarima uništavaju energetsku infrastrukturu Ukrajine i tako ostavljaju milijune ljudi bez struje, vode i grijanja, piše Jutarnji list.
Guardian u velikoj reportaži navodi kako stanovnici gradova koji su najbliže bojišnici, tako i u gradovima koje je Ukrajina nedavno oslobodila od ruske okupacije, zbog toga jedva sklapaju kraj s krajem.
– Već sam počela koristiti ‘burzhuiku‘, kaže Kateryna Sliusarchuk, 71 – godišnja stanovnica Hersona, misleći na ukrajinsku tradicionalnu domaću zavarenu metalnu peć, dok su temperature u Hersonu padale blizu nule.
– Naravno, svaki dan ću morati mahati rukama i tražiti drva da se zaštitim od hladnoće. A to neće biti lako u mojim godinama – kaže.
Njeni sumještani nakon oslobođenja već su počeli skupljati drva za ogrjev, no u tome imaju velikih problema.
Naime, u razorenoj zemlji, mnoga područja puna su mina, spojenih žica i neeksplodiranih granata, zbog čega su i ukrajinske vlasti upozorile građane da ne idu u šumu bez konzultacija s vojskom. No mnogima ne preostaje ništa drugo nego riskirati.
Ako ih mina ne ubije, hladnoća bi mogla, piše Guardian.
Na problem nestanka struje i grijanja prošlog tjedna upozorila je i Svjetska zdravstvena organizacija koja je navela kako bi „uništavanje kuća i nedostatak pristupa gorivu ili električnoj energiji zbog oštećene infrastrukture moglo postati pitanje života ili smrti.”
Dok ljudi koji žive u kućama u Hersonu mogu ložiti drva – ako ih mogu nabaviti – oni koji žive u stanovima često se oslanjaju na stare sovjetske centralizirane sustave grijanja. Rusi su bombardirali mnoge termoelektrane u zemlji, koje su pumpale toplu vodu u radijatore stanova.
Olesia Kokorina, 60, živi na osmom katu sivog bloka iz sovjetske ere na periferiji Hersona. Kao i mnogi, ona živi bez svjetla, vode i struje.
– Teško je nositi vodu uz stepenice do vrha zgrade, rekla je za Observer.
Iz stana ne želi otići jer se boji pljački. Nada se da će taj problem uskoro biti riješen jer temperature preko noći padaju debelo ispod ništice.
Dok Kokorina govori, u daljini se čuje pucnjava. Linija bojišnice udaljena je manje od jedne milje i teške borbe se nastavljaju. Stanovnici znaju da budućnost grada ovisi o bitki koja je u tijeku s druge strane Dnjepra: druga elektrana u regiji je tamo, na teritoriju pod kontrolom Rusije i ne radi.. Sve dok su u rukama Moskve, daleke su nade za ponovno uspostavljanje struje, grijanja i vode u gradu.
– Nema vode ni plina, kaže Iryna Gololobova koja je navela kako su lokalne vlasti obećale da će im uključiti grijanje čim budu mogli, na nekoliko sati.
– Bolje išta nego ništa – kaže.
Ali nadolazeća hladnoća nije problem samo za stanovnike. Velike probleme stvara i Ukrajincima koji su na bojištu. U vjetrovitim stepama Donbasa temperature mogu pasti i do -30°C.
Prema američkim dužnosnicima, odluka Kremlja da se povuku iz Hersona, djelomično se temeljila na zabrinutosti da će njegovi vojnici “biti odsječeni od opskrbe s početkom zime”.
Ukrajinska vojska priopćila je pak da su njihovi vojnici dobili vreće za spavanje koje bi trebale biti dobre na -30°C te posebno donje rublje i “taktičke čarape” kako bi im pomogli da izbjegnu stopalo u rovovima – oštećenje uzrokovano dugotrajnim izlaganjem vlazi i hladnoći što je bilo uobičajeno tijekom prvog svjetskog rata.
Malo je poznato da se crnogorsko ime u svijetu veže i za određenu vrstu veza, koja je karakteristična za podneblje naše zemlje
Iz želje da ukrase svakodnevnu, a posebno svečanu odjeću ljudi su iglom i koncem vezli i stvarali neobične, ali često i prepoznatljive oblike cvijeća, drveća i drugih prizora iz prirode . Vezom se ukrašavao kućni tekstil koji je u često oskudne domove, unosio boju i vedrinu. Vezom su ukrašavane jastučnice, peškiri, stolnjaci i čaršavi, a zatim muške i ženske košulje, , ženske marame i kecelje.
Istorija veza seže čak do Antike, još su stari Asirci, Egipćani, Rimljani i Grci svoju odeću ukrašavali vezom koji je bio jako cijenjen, a u Vizantiji se vezivao za više slojeve društva. To se smatralo umjetnošću kojom su se profesionalno bavile vezilje i majstori u okviru crkve ili na dvorovima. Vez svilom i zlatnom i srebrnom žicom dovedeni su do viskog nivoa i uglavnom povezivani sa imućnijim stanovništvom i sveštenstvom.
NVO Mare Mare koja kroz svoj projekat “Stari zanati čuvari kulturne baštine “ ovog mjeseca organizuje radionice veza. Učesnice uče ili usavršavaju vještine veza, što je i jedan od načina da se od zaborava sačuva ovaj zanat i da mu se udahne novi život. Planirano je da se vezom ukrase vrećice, torbe I book markers .
U literaturi je zabilježeno da se vez u Crnoj Gori razvio u 17. vijeku i jedan je od najstarijih zanata iz domaće radinosti.
U našim krajevima devojčice su od ranog uzrasta učile kako da vezu. Vezom su ukrašavani mnogi predmeti, ali su najljepšu primjenu našli na narodnoj nošnji. Pored toga što je bio ukras, vez je bio pokazatelj društvenog statusa, materijalnog stanja, uzrasta, regionalne i nacionalne pripadnosti.
Radionica veza
Malo je poznato da se crnogorsko ime u svijetu veže i za određenu vrstu veza, koja je karakteristična za podneblje Crne Gore. U engleskom jeziku se naziva Montenegrin Stitch ili Montenegrin Cross Stitch.
Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
