Gastrofešta u centru Rijeke – kuvao se bakalar

0
Gastrofešta u centru Rijeke – kuvao se bakalar
Rijeka gastro fešta – bakalar – foto Hina

U centru Rijeke je u petak održana tradicionalna Gastrofešta koju uoči Badnjaka organiziraju Grad Rijeka i Turistička zajednica grada Rijeke u suradnji sa Studentskim centrom Sveučilišta u Rijeci i sponzorima.

Na Korzu i Trgu Republike Hrvatske je podijeljeno oko tri hiljade porcija prženih ribica koje je pripremio MP Stina, te oko 2500 porcija bakalara na gulaš koje je pripremio Studentski centar. Uslijedila je podjela tri tisuće kanape sendviča od bakalara na bijelo i isto toliko čaša žlahtine koje su pripremili i donirali Vinotel Gospoja iz Vrbnika, Poljoprivredna zadruga Gospoja, Radio Korzo, Agencija za marketing VJ Primorski i Općina Čavle.

Građanima su se pridružili riječki gradonačelnik Marko Filipović i predsjednica Gradskog vijeća Ana Trošelj sa suradnicima, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija, ravnatelj Studentskog centra Goran Manestar i  direktor TZ grada Rijeke Petar Škarpa.

Ovom prigodom je Filipović rekao: “Kraj godine prilika je da podvučemo crtu na sve ono što se u ovoj godini dogodilo i da lagano zakoračimo u sljedeću godinu. Nakon dvije godine pandemije korona virusa i suzdržavanja od druženja, vjerujem da su ljudi već željni i druženja i zabave i veselja, te ih i ovom prigodom pozivam da nam se pridruže na Korzu i na dočeku nove godine koju smo ove godine odlučili proslaviti bez vatrometa kako bismo poštovali i prava životinja i na taj im način omogućili mirnu novu godinu”.

Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor, više od tradicije…

Tradicionalnim novogodišnjim koncertom Gradske muzike Kotor, koja ove godine slavi 180 godina postojanja, sinoć  je i zvanično otvorena manifestacija  „Od Božića do Božića”.

Gradska muzika i njihovi gosti uspjeli su da na najbolji način uvedu Kotorane, koji su ispunili salu Kulturnog centra „Nikola Đurković”, u veselu atmosferu predstojećih praznika.

Pod dirigentskom palicom Darija Krivokapića u maniru pravih profesionalaca održali  su bogat koncert i prošetali publiku muzikom od bečkih klasika preko popularnih dalmatinskih melodija.

Koncert i manifestaciju “Od Božića do Božića” otvori je Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji je kazao:

Kao posebni gosti nastupila je ženska klapa Inkanto iz Kotora.

Novogodišnji koncert gradska muzika Kotor- Klapa Inkanto – foto Krsto Vulović

Predsjednik Gradske muzike Kotor Vladimir Begović, podsjetio je da tokom cijele ove godine nizom svečanosti obilježeno 180 godina postojanja ove institucije:

Koncert se tradicionalno završio Kolom Bokeljske mornarice.

Publika je uživala, podsjetimo, koncert je održan nakon dvije godine pauze zbog pandemije korona virusa.

Božićna poruka kotorskoga biskupa

0
Božićna poruka kotorskoga biskupa
Kotorski biskup mons Ivan Štironja – foto Boka News

Poštovana braćo svećenici, sestre redovnice,

dragi vjernici i svi ljudi dobre volje!

„Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist – Gospodin. I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama!“ (Lk 2,10-11).

Ove riječi, među ostalim, nalazimo u Evanđelju sv. Luke, poznatoga liječnika druge polovice prvoga stoljeća. Ne znamo u čemu je bio specijaliziran: u kardiologiji, kirurgiji ili nekoj drugoj medicinskoj grani, no zasigurno osjećamo da njegovo pero duboko zasijeca u naš život, u srce i u dušu sviju, a osobito onih koji se nađu u raznim životnim tunelima. Te su njegove Bogom nadahnute riječi istinska blagovijest, tj. velika radost svim narodima, muževima i ženama, djeci i mladima, djedovima i bakama, svima onima koji svoju sreću grade na neprolaznim vrijednostima vjere, nade i ljubavi.

Sv. Luka, zapravo, želi reći da je najavljena blagovijest i radost živa Osoba, živi Bog, Spasitelj – Krist – Gospodin, novorođenče povijeno u jaslama. Ponizni i jednostavni pastiri, koje je anđeo Gospodnji obavijestio, prvi su pohitali da ga pozdrave i da mu se poklone. Oni su u njemu prepoznali Boga, tu beskrajnu njegovu ljubav prema čovječanstvu, te mu, gledajući poniznim i jednostavnim očima, dali ime Božić – Mali Bog. Oni su ga, umjesto susjeda i rodbine, dočekali pjesmom, kako je već bio običaj dobrodošlice novorođenim dječacima.

Božić, braćo i sestre, sa svojom porukom istinske radosti dovikuje: Ne bojte se!, te daje odgovor svima onima koji su žalosni, bolesni, osamljeni, ostavljeni, zaboravljeni…

Božić, čestiti Božji narode, daje odgovor svima onima koje izjedaju sumnje i strahovi, malodušje, tuga, besmisao života, svima dovikuje – Ne bojte se!

Božić je, poštovani ljudi, sa svojom porukom ljubavi i mira, odgovor svima onima koji, bilo svjesno ili nesvjesno, izazivaju strah, krize, netrpeljivosti, razdore, nerijetko i ratove. Božić svima dovikuje: Ne bojte se, klonite se zla, a činite dobro, hrabro se suprotstavite zloduhu koji razara i ubija; neka se oholost zamijeni poniznošću, bahatost blagošću, zloća dobrotom. To je pravi put do pravoga mira.

Sveta Crkva u svom Božanskom časoslovu svakoga dana ponavlja Zaharijin hvalospjev: Blagoslovljen Gospodin Bog… što pohodi i otkupi narod svoj. Blagoslivljati Boga, hvaliti ga i slaviti, uzvišen je poziv svakoga vjernika, svakoga ljudskog bića. Na to nas poziva božanska osoba Isusa Krista, Svjetlo od Svjetla, pravoga Boga od pravoga Boga – Božića, koji se želi roditi u vjernim srcima te po Crkvi Kristovoj svijet učiniti kraljevstvom života i istine, pravde, ljubavi i mira. Isus nas želi učiniti oruđem dobra u obnovi svijeta.

Zato, ne bojmo se! Otvorimo vrata Kristu! Neka se rodi u našim dušama, u središtu čovjekova života! Neka se rodi u mojoj i tvojoj savjesti, obitelji, središtu svakoga društva! Neka se rodi u mom i tvom susjedstvu, u mom i tvom narodu, u mom i tvom svijetu. Neka se rodi u svakom začetu djetetu i neka živi i razvija se do naravne smrti u svakom čovjeku.

Svima vama do kojih dođe ova poruka neka bude čestit Božić, blagoslovljeni blagdani i ispunjeni mirom i radosti, istinskim zajedništvom utemeljenim na vjeri, nadi i ljubavi.

Na dobro vam došli Božićni blagdani i svi dani nadolazne 2023. godine.

Vaš biskup Ivan Štironja

Katolički vjernici danas slave Badnji dan

0
Katolički vjernici danas slave Badnji dan
Badnjaci / foto Roko Stjepčević – Boka News

Katolički vjernici danas obilježavaju Badnji dan. To je dan uoči Božića. Ime mu dolazi od riječi bdjeti, jer se na Badnji dan, kao i na Badnje veče, simbolički bdije čekajući Kristovo rođenje.

Ponoćke će biti organizovane u mnogim crkvama Boke Kotorske.

Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će u subotu 24. decembra na Badnji dan, svete mise biti služene prema sledećem rasporedu.

Raspored-misa-Božić-2022

Troje mrtvih u pucnjavi u Parizu, ministar kaže da je napadač ciljao strance

0
Troje mrtvih u pucnjavi u Parizu, ministar kaže da je napadač ciljao strance
Pariz – foto EPA

Šezdesetdevetogodišnji napadač koji je u petak, 23. decembra, otvorio vatru na kurdski kulturni centar i frizerski salon u centru Pariza, ubivši tri i ranivši tri lica, namerno je tražio strance, izjavio je francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanin.

Penzionisani mašinovođa, “jasno je ciljao strance”, rekao je Darmanin novinarima, dodajući, međutim, da “nije sigurno” da su mu cilj bili “posebno Kurdi”, navodi agencija Frans pres (AFP).

Motivi napadača koji je uhapšen, još nisu poznati, kao ni veze sa ultradesničarskim organizacijama ili pojedincima, ali, kako je rekao ministar, zna se da je član streljačkog sportskog kluba “i ima nekoliko registrovanih komada oružja”.

Darmanin je naredio pojačano obezbeđenje kurdskih sastajališta u Francuskoj, kao i turskih diplomatskih sedišta.

U napadu su dve osobe ubijene na licu mesta, dok je treća podlegla povredama.

“Ima troje mrtvih, jedna osoba na intenzivnoj nezi i dve osobe sa teškim povredama, a osumnjičeni, koji je uhapšen, takođe je povređen, naročito po licu”, rekla je novinarima pariska tužiteljka Lori Bekju.

Gradonačelnica Aleksandra Kordebard rekla je da su na meti napada bili Centar kurdske zajednice, restoran i frizerski salon. Dvije osobe su upucane u salonu.

Novogodišnji koncert GPD Tivat 28. decembra

0
Novogodišnji koncert GPD Tivat 28. decembra
Koncert

U susret novogodišnjim praznicima, Glazbeno prosvjetno društvo Tivat  će ovu 2022. godinu, koja je na izmaku, ispratiti tradicionalnim Novogodišnjim koncertom.

Novogodišnji koncert, pod dirigentskom palicom kapelnice prof. Nevile Klakor, održaće se u srijedu, 28.12.202022. godine u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat (Dom „Gracije Petkovića“), sa početkom  u 19.00 h.

Gost večeri je klapa “Jadran” iz Tivta.

Ulaz je slobodan !

Dragi prijatelji, Pozivamo vas  da u što većem broju dođete na naš koncert i uživate u muzičkom programu, koji smo vam  pripremili za doček predstojeće 2023. godine.

Umro pjevač Massimo Savić

0
Umro pjevač Massimo Savić
Massimo Savić

Pjevač Massimo Savić umro je u  Zagrebu u 60. godini života, objavila je u petak na Massimovim službenim Facebook stranicama njegova obitelj, supruga i kći.

”Naš tata, suprug, ponos i ljubav, Massimo Savić, napustio nas je nakon kratke, ali herojske borbe. Iako je otišao s ovoga svijeta, u našim će dušama živjeti vječno, nasmijan, topao, snažan, pun ljubavi i satkan od umjetnosti”, zapisale su na službenim stranicama supruga Eni i kćer Mirna.

Vijest o iznenadnoj smrti Massima potvrdili su i iz diskografske kuće Aquarius Records. Massimo Savić je umro u Vinogradskoj bolnici, prenijeli su mediji.

Hrvatski pjevač i skladatelj, Massimo Davić rođen je u Puli 1962. godine. Godine 1982. osniva  art rock grupu Dorian Gray s kojom 1983. objavljuje album „Sjaj u tami“, a godinu dana kasnije i „Za tvoje oči“.

Od 1986. nastupa samostalno te izdaje albume „Stranac u noći“, „Elements“, „Massimo“, „Vještina 1“, „Vještina 2“, „Sunce se ponovo rađa“, „Dodirni me slučajno“, „1 dan ljubavi“ i „Sada“.

U svojoj bogatoj glazbenoj karijeri surađivao je s mnogim glazbenicima, među ostalima i s Arsenom Dedićem,

Massimo je devet puta nagrađivan nacionalnom diskografskom nagradom Porinom za mušku vokalnu izvedbu, s prvog Porina dobio je 2004. za izvedbu skladbe “Znam zašto te osjećam”.

Čarobni božićni doživljaj u Sloveniji: Žive jaslice u Postojnskoj jami

0
Čarobni božićni doživljaj u Sloveniji: Žive jaslice u Postojnskoj jami
Postojnska jama Foto: Aleš Beno /AA

Postojnska jama u Sloveniji sa Živim jaslicama jedan je od najatraktivnijih božićnih doživljaja na svijetu, što je objektivom danas ekskluzivno na generalnoj probi zabilježio fotoreporter Anadolu Agency (AA).

Postojnska jama jedna je od najposjećenijih turističkih atrakcija u Evropi i svake godine u njoj bude više od 500.000 turista. Prva predstava Živih jaslica u Postojnskoj jami prikazana je 1989. godine. Kasnije su Žive jaslice iz Postojnske jame postale poseban spektakl koji je nakon 33 godina tradicije poznat diljem svijeta.

Od 25. do 30. decembra posjetioci će imati priliku da dožive pravu biblijsku priču u zapanjujućem okruženju Postojnske jame i prepuste se jedinstvenom bajkovitom ozračju. Više od 150 lokalnih glumaca zajedno s vrhunskim muzičarima od 13.30 sati nadalje svaki dan u spomenutom periodu pripremat će nekoliko prekrasnih božićnih predstava duboko ispod površine zemlje.

Šesnaest prizora iz biblijske priče raspoređeno je po pet kilometara dugoj turističkoj stazi osvijetljenoj s 2.100 šarenih sijalica. Uz tradicionalni božićni sajam i fotografsku izložbu cijeli park Postojnska jama oživljava u blagdanskom ozračju.

Ovogodišnje Žive jaslice ponovo su zasjale uz audiovizualne efekte i kostime čarobnog pozorišta.

Postojnska jama se sastoji od kompleksa tunela, galerija i dvorana, a 24.120 metara dugi je prostor od nekoliko jama u blizini Postojne.

Postojnska jama je stvorena erozijom rijeke Pivke, čije su vodene mase tokom dva miliona godina oblikovale njenu unutrašnjost.

Stalna temperatura u unutrašnjosti jame je do prije nekoliko godina iznosila 8 stepeni Celzijevih, dok se u zadnje vrijeme kreće između 8 i 10 stepeni. Najveća dubina jame je 115 metara.

Strategije razvoja turizma Kotora do 2030.godine

0
Strategije razvoja turizma Kotora do 2030.godine
Kotor – foto Roko Stjepčević

Pezentacija Strategije razvoja turizma Kotora do 2030.godine, koja će biti održana u četvrtak 29.12. u 19 sati u hotelu Cattaro u Starom gradu.

U okviru navedene prezentacije će biti  predstavljeni strateški pravci razvoja turizma, odnosa stacionarnog i kruzing turizma, razvoja turističkih proizvoda u kontekstu održivosti destinacije, ali i upravljanje kvalitetom i marketingom turističke destinacije, kao i projekcije ljudskih resursa, naposljetku i sagledavanje kriznog menadžmenta na nivou destinacije, uslijed svih aktuelnih zdravstvenih i geopolitičkih kriza na globalnom nivou.

Dokument je koncipiran sa akcentom  na održivi razvoj koji omogućava adekvatan i stabilan napredak turističke destinacije, čija prezumpcija su optimalni prostorni planovi, njihovo potpuno respektovanje i u skladu sa tim razvoj skladne turističke politike, kao i razvoj novih turističkih proizvoda koji će omogućiti unapredjenje kvaliteta destinacije i ekstenziju sezone.

S obzirom na činjenicu da je turizam složen sistem u kojemu sudjeluje velik broj stakeholdera, koncipiranje navedenog dokumenta ima za cilj unaprediti komunikaciju destinacijskog menadžmenta i lokalnih stakeholdera, jer upravo od njih zavisi uspješnost implementacije načela ekonomske, ekološke i sociološke održivosti.

Navedeni dokument ima i za cilj definisati maksimalnu nosivost užeg i šireg gradskog jezgra na osnovu EU indikatora održivosti, a kako bi se reducirao pritisak na navedeno područje.

Vikend u Luštici Bay – Zimski bazar i Božićni koncert Muzičke škole Tivat

0
Vikend u Luštici Bay – Zimski bazar i Božićni koncert Muzičke škole Tivat
Luštica Bay

Vikend u Luštici Bay u znaku prazničnih melodija i unikatne ponude malih kreativnih proizvođaća


Osnovne muzičke škole Tivat upotpuniće prazničnu atmosferu u susret Božiću ovog vikenda u Luštici Bay.

Od 13 do 17 časova, u subotu, 24. decembra na promenadi u Marina naselju naći će izuzetan izbor rukotvorina, poklona i dekoracija ručne izrade u ponudi domaćih  umjetnika i kreativaca. Nakit će ponuditi kreativne radionice Margo Design, i Piensa en mi Jewellery (Nadežda Samardžić), maštovite ukrase za kosu, gumice i rajfove izložiće B_Unique, homemade novogodišnji ukrasi za jelke krasiće štand Irine Galadie, tik uz štand prirodne kozmetike manufakture Koozmetik CG, dok će Handmade by Saal ponuditi ručno rađene bebi cipelice i čizmice za djecu.

Koncert Osnovne muzičke škole Tivat biće izveden u Amfitetaru Luštica Bay u nedjelju, 25. decembra, od 15 do 16 časova. Karuselom božićnih pjesama hor osnovaca pod dirigentskom palicom profesorice Anđele Homen a uz klavirsku pratnju profesorice Staše Nikolić izvešće deset poznatih prazničnih numera, pored ostalog pjesme: Happy New Year, Zvončići, Novogodišnja pjesma, Kad snovi krila dobiju krila, Kao kucanje čaša, Zimska radost i druge. Kvartet flauta (Damjan Pajović, Franceska Lesjak, Maša Samardžić i Isidora Babić) iz klasa profesorice Brune Matijević i profesorice Dunje Nikolić  izvešće Ukranian Christmas Carol “Carol of the Bells”.

Luštica Bay

Veoma posjećeni Festive dome, nalik bogato ukrašenom iglou, poput onih u evropskim prestonicama sa neodoljivom ponudom slatkih i slanih đakonija dočekuje goste od 11 do 18 časova i tako će biti sve do 15. januara. Uz tradicionalne kolačiće, medenjake, kuglof, vafle, sušeno voće i ostale slatke delicije služi se kuvano vino, topla kafa, mirisni čajevi, likeri i voćni sirupi, slana islatka topla peciva. Za ljubitelje slanih delikatesa, u ponudi su svježe ostrige sa limunom i kavijar sa najfinijim integralnim hljebom, a sve to servirano uz ledeni šampanjac.

Lustica Bay

Bogat kalendar događaja, uz sa prazničnim delicijama i poklonima, preobrazili su Lušticu Bay u svojevrsnu zimsku destinaciju, koja do 15. januara kreira upečatljivo iskustvo za sve posjetioce i jedinstven praznični identitet Luštice Bay. Uz izvanrednu ponudu gastronomskih specijaliteta sa raznih meridijana, radost druženja i prazničnog darivanja ove godine će imati poseban sjaj u Luštici Bay, kao najboljoj integrisanoj destinaciji na crnogorskoj rivijeri koja ima šta da ponudi u svakom godišnjem dobu.