Stari grad Bar: Bedemi i objekti prvi put osvijetljeni

0
Stari grad Bar: Bedemi i objekti prvi put osvijetljeni
Stari Bar – foto Opština Bar

U okviru IPA projekta FORTITUDE i uz izdvajanja iz kapitalnog budžeta, Opština Bar je uvela akcentnu rasvjetu u Starom gradu Baru, saopšteno je iz lokalne uprave.

Prema istim navodima, zahvaljujući projektnim aktivnostima osvijetljen je sjeverni i jugozapadni bedem u dužini od 266 m, Centar za posjetioce (Carinarnica), Arhiepiskopska palata, Sat kula i Kreativni hab “čime se na unificiran način pristupilo osvjetljavanju jednog od najvećih kulturnih dobara na našem prostoru”.

Radovi na akcentnoj rasvjeti u Starom Baru su podrazumijevali i izvođenje kompletno novih instalacija i ugradnju ukupno 101 rasvjetnog tijela.

Opština Bar je prethodno, kroz projekat rekontrukcije kaldrme u Starom Baru, osvjetlila sjeverozapadni bedem u dužini od 91m. Vrijednost tog projekta je 73.000 eura, a kroz buduće projekte rasvjete sistem osvjetljenja će biti proširen i na ostale važne tačke.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da kroz realizaciju ovog, ali i drugih projekata “možemo posmatrati revitalizaciju značajnih objekata u Starom Baru”.

-Prvi put smo u poziciji da možemo govoriti o iluminaciji starobarskih bedema sa spoljne strane i iluminaciji određenih objekata u samom starom gradu.

Vrijednost realizovanih radova je skoro 99.000 eura, od čega je  78.000 iz IPA projekta FORTITUDE, a 21.000 eura  iz kapitalnog budžeta Opštine Bar.

Time smo zajednički dali doprinos da projekat, u ovoj prvoj fazi, bude završen na najbolji mogući način-kazao je Raičević.

Ana Živanović, šefica Kancelarije za evropske poslove Opštine Bar kazala je da je zahvaljući projektu FORTITUDE, kroz više segmenata, unijeta svjetlost u Stari grad Bar.

-Pored radova na akcentnoj rasvjeti realizovane su i brojne druge aktivnosti.

Adaptirana je Carinarnica koja sada djeluje kao Centar za posjetioce sa uvedenim sistemom proširene stvarnosti za šest objekata, tokom prethodne godine ljetnja scena je opremljena novom konstrukcijom sa 240 sjedećih mjesta, mini scenom i produkcijskom opremom, adaptiran je objekat uz scenu u okviru koga su uređene tri prostorije,a izvršena je i adaptacija kompletne stolarije na objektu i stare venecijanske kapija iza scene.

Nabavljene su i postavljene nove info table sa osnovnim informacijama, njih 22, a cijelio region je dobio i novu manifestaciju- “Noć tvrđava” koja će od naredne godine biti na evropskom nivou-istakla je Živanović.

Stari Bar – foto Opština Bar

Glavni izvođač radova na iluminaciji je “Sienersys” u konzorcijumu sa firmom “Koto” i podugovorenim „Elkon“-om, a nadzor radovima povjeren je firmi„Restart Ing“ u konzorcijumu sa „Meping pro“.

Igor Strugar, predstavnik izvođača radova istakao je zahvalnost na prilici da bude dio ovako izazovnog projekta koji u suštini predstavlja valorizaciju kulturnih dobara.

-Stari Bar je jedan poseban zadatak i na ovom poslu smo imali priliku da primjenom arhitektonskog osvjetljenja damo poseban akcenat kulturnoj baštini-rekao je Strugar.

Projekat FORTITUDE je započeo u martu 2020. i sprovele su ga Opština Bar, Grad Banja Luka i Grad Karlovac, uz vodeće partnerstvo Tvrđave kulture Šibenik.

Glavni cilj projekta bio je ojačati kulturno-turističku ponudu u prekograničnom području i razvijati kapacitete za kvalitetnije i održivije upravljanje kulturnim dobrima.

Ukupna vrijednost projekta je oko 1,6 miliona eura, dok budžet Opštine Bar iznosi nešto više od 430.000 eura.

Teatar 303: “Crnogorac u tranziciji” u Bijelom Polju

0
Teatar 303: “Crnogorac u tranziciji” u Bijelom Polju
Crnogorac u tranziciji Buki i Sara – Teatar 303

Teatar 303 povodom Međunarodnog dana starih igra komediju “Crnogorac u tranziciji” za štićenike JU Doma starih u Bijelo Polje, 01.10.2022.

Nakon igranja u Domu starih Grabovac u Risnu, ovaj poziv  iz Bijelog Polja čini nam veliko zadovoljstvo da možemo svojim humorom nasmijati one kojima je osim zdravlja potrebno pružiti i malo smijeha i druženja u ovim sumornim danima, poručuju iz Teatra 303.

Putin pred očima cijelog svijeta otkinuo Ukrajini četiri okupirane regije

0
Putin pred očima cijelog svijeta otkinuo Ukrajini četiri okupirane regije
Moskva – Putin – Rusija

Pripojenje četiriju ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji označava dramatičnu eskalaciju u Putinovu sedmomjesečnom ratu. Od sada će se napadi Kijeva na Herson, Zaporižja, Luhansk i Doneck doživljavati kao napadi na samu Rusiju. Upozorenje je već odaslano – Moskva će upotrijebiti sva sredstva da ih obrani. To je itekako produbilo zabrinutost i strah od mogućeg korištenja nuklearnog oružja.

I dok se suočava s egzodusom potaknutim prisilnom mobilizacijom, ruski je predsjednik Vladimir Putin iz Velike kremaljske palače, svojem narodu, Zapadu i cijelom svijetu poručio: aneksija je volja milijuna ljudi. A, civili u Ukrajini i dalje gube živote.

U kremaljskoj dvorani Svetog Jurja, pred ruskom političkom elitom Vladimir Putin objavio je aneksiju ukrajinskih teritorija. Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson sada su Rusija, i to će, kako Putin tvrdi – biti zauvijek.

– Pozivamo Kijev da se vrati za pregovarački stol. Odabir ljudi u Donecku, Luhansku, Zaporižju i Hersonu vrlo je jasan. Rusija ih neće izdati. Branit ćemo svoju zemlju svim snagama i sredstvima koja su nam na raspolaganju i učiniti sve što možemo da zaštitimo sigurnost naših ljudi, rekao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

Potpisivanjem aneksije, strah od nuklearne eskalacije rata sada dobiva novu dimenziju. Govor koji je trajao gotovo 40 minuta prekidan je gromoglasnim pljeskom, a nakon potpisivanja Putin je skandirao zajedno s čelnicima okupiranih regija: Rusija! Rusija! Rusija!

Putin u svojoj već uobičajenoj retorici poručuje da nakon današnjeg dana svijet više nikada neće biti isti. Ponovno se osvrnuo na sankcije, zaprijetivši Europi.

– Europski političari morat će uvjeriti svoje građane da trebaju manje jesti, da se rjeđe peru i da se toplije oblače. A one koji će postaviti logično pitanje zašto, njih će proglašavati neprijateljima, ekstremistima i radikalima. Svaljuju krivnju na Rusiju, kažu da im je ona izvor svih nevolja. Opet lažu, naglasio je Putin.

Iz zemlje kojoj se ponovno kao i 2014. silom otkida komad teritorija – stiže odlučan odgovor. Nakon hitne sjednice vijeća za nacionalnu sigurnost, prvi čovjek Ukrajine u rukama drži zahtjev za članstvo u NATO-u, i to po ubrzanoj proceduri.

– Mi smo de facto već saveznici. Već smo završili put u NATO i dokazali vojnu interoperabilnost sa standardima saveza. Vjerujemo jedni drugima, pomažemo jedni drugima i štitimo jedni druge. To je ono što je savez de facto, a Ukrajina se danas prijavljuje da postane članica saveza i de jure, istaknuo je ukrajinski predsjednik
Volodimir Zelenski.

Vladimir Putin danas je pred očima cijelog svijeta svojoj zemlji pripojio 109.000 četvornih kilometara susjedne države. Riječ je o otprilike 18% teritorija Ukrajine. Ali postavlja se pitanje gdje će točno biti nova ruska granica, a upravo na to pitanje jutros prema pisanju BBC-ja odgovor nije znao ni Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. Ako Rusija sebi pripaja regije u njihovim administrativnim granicama, to zahvaća i neke slobodne gradove poput primjerice Kramatorska. Za stanovnike tog grada, život pod ruskom vlašću kažu – ne dolazi u obzir.

– Zašto nas Putin pripaja Rusiji? Nama to uopšte ne treba. Želim živjeti u Ukrajini, što će mi Rusija. Živjeli smo mirno i tiho, ne treba nam nikakva aneksija, rekla je Olena, stanovnica Kramatorska.

U sjeni najnovije Putinove predstave, potresan prizor vidio se u okupiranom Zaporižju. Od siline udara rakete, u tlu je ostao krater, a poginulo je 25 civila koji su se spremali u humanitarnom konvoju svojoj rodbini u okupiranim područjima odnijeti hranu, deke i ostale potrepštine, no onamo nisu stigli. Za strašan napad zaporiške vlasti optužuju Ruse, koji pak negiraju krivnju.

– Jutros u 7.10 ruske snage izvele su tri raketna napada na automobilsku tržnicu u blizini autoceste Zaporižja-Orihiv. Pogođen je konvoj civila koji je pokušavao prijeći punkt i otići na okupirano područje. Većina mrtvih i ranjenih stradala je od gelera projektila S-300, rekla je Anna Tkachenko, glasnogovornica nacionalne policije regije Zaporižja.

Na bojnom polju nastavlja se ukrajinska protuofenziva. U okupiranoj Luhanskoj oblasti, Ukrajinci su grad Liman gotovo okružili. Vrati li Liman, Ukrajina bi mogla biti u odličnoj poziciji da oslobodi cijelu regiju.

Trajekti na relaciji Kamenari – Lepetane od 3.oktobra će saobraćati po zimskom redu vožnje

0
Trajekti na relaciji Kamenari – Lepetane od 3.oktobra će saobraćati po zimskom redu vožnje
Boka Kotorska foto Boka News

Trajekti na relaciji Kamenari – Lepetane od ponedjeljka 03.10. 2022. godine do juna 2023.godine će saobraćati po zimskom redu vožnje.

Od šest sati do ponoći, sa jedne na drugu stranu zaliva, trajekti će saobraćati neprekidno. Polaski trajekata su prilagođeni frekvenciji saobraćaja.

Od ponoći do šest ujutru trajekti polaze po sljedećem redu vožnje:

iz Kamenara 00.00 h, 00:20 h, 01.00h, 02.00 h, 03.00 h, 04.00 h, 04.50 h, 05.20 h
iz Lepetana 00:00 h, 00:10 h, 00.30h, 01.30h, 02.30h, 03.30h, 04.30h, 05.05h, 05.40 h, saop[teno je danas iz d.o.o. Pomorski saobraćaj  Herceg Novi.

Promenada “Budvanska školjka“ simbol promjene vizuelnog identiteta Budve

0

Video – RTBudva

U velikoj Sali skupštine Opštine Budva  danas je održana konferencija povodom raspisivanja međunarodnog konkursa za izradu idejnog urbanističko – arhitektonskog rešenja šetališta “Budvanska školjka“ Budva-Bečići I faza. Konferenciji su prisustvovali predsjednik Opštine Budva Milo Božović, ministar ekonomskog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore Goran Đurović, direktor JP „Morsko dobro“ Mladen Mikijelj, predjsednik Upravnog odbora JP Morsko dobro Blažo Rađenović i glavni gradski arhitekta Opštine Budva Vladan Stevović.

Opština Budva će 10. oktobra raspisati Međunarodni konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja šetališta “Budvanska školjka” Budva – Bečići I faza, pojekat koji je najznačajniji u novijoj istoriji metropole turizma, koji će zauvijek promijeniti vizuelni identitet grada, te u njega dovesti turiste visoke platežne moći, dok će mještanima omogućiti nove mogućnosti i mnogo bolji kvalitet života.

To je na današnjoj konferenciji za novinare najavio gradonačelnik Budve Milo Božović te poručio da je od današnjeg dana počela realizacija jednog od najvećih kapitalnih projekata.

– “Izgradnja šetališta je tema koja se “provlači” u Budvi zadnjih 30 godina. To je jedan san koji smo dugo sanjali svi , za koji većina u Budvi i danas ne vjeruje da ga je moguće ostvariti. To je nešto što u potpunosti mijenja sliku cijeloga grada, njegove mogućnosti u razvitku turističkog potencijala. To je jedan dio grada koji će nama, svim građanima Budve popraviti život.  Ovo je kapitalni projekat za Opštinu Budva i jako nam je važno da se prijavi što veći broj arhitektonskih rješenja i arhitekata jer ovo je međunarodni konkurs. Obezbijedili smo jako veliki fond nagrada od čak 223.000 eura, a pored toga ovo je za arhitekte jedan od najprovokativnijih momenata koji mogu da imaju u svojoj karijeri, a to je da promijene kompletan imidž jednoga grada i način života svih građana u njemu. Razlozi zbog koje je ovo potrebno više su nego jasni, a sama riječ promenada je simbolična, francuskog porijekla i u najširem smislu znači “put kojim se šeta”, dok sama ta riječ u svom sastavu ima dvije riječi a to su pomjena i nada, a Budvi je potrebno i jedno i drugo. Ovo je projekat koji nam donosi i promjenu i nadu i jedan potpuno novi grad za sve nas koji živimo u njemu i sve one koji dolaze”, istakao je na današnjem presu predsjednik Opštine Budva Milo Božović.

Promenada “Budvanska školjka“ simbol promjene vizuelnog identiteta Budve
FOTO PORTAL RTV BUDVA

Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović kazao je da ovim projektom Budva levitira da postane centar Mediterana.

– “Naravno da bi se takva stvar ostvarila veoma je potrebno raditi na strategijama razvoja i na analizama potencijala razvoja jednog grada kako bi se Budva izgradila kao sredina za životni prostor mještana, ali i turista koji dolaze da je posjete. Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović je najavio da nakon izgradnje šetališta sledeća faza je razvojna zona proširenja luke koja je u neposrednom kontaktu sa Starim gradom” – zaključio je na kraju svog izlaganja Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da je ovo jedan ozbiljan i strateški važan projekat za ponos ne samo  Budve nego  čitave Crne Gore

” Uporno naglašavam da percepcija razvoja našeg turizma polazi iz Budve. Kada kažu dobra je sezona, ona je dobra, ako je dobra u Budvi. Kada se priča da je sezona loša, ona je loša, ako je loša u Budvi. Budva je bila i ostala, a sa ovim projektom i biće srce razvoja crnogorskog turizma i žila kucavica. Zbog toga sam srećan i čestitam na pokretanju ovog projekta. Ovo ne može preko noći, ali ako ne krenemo nikada nećemo završiti bilo koju priču. Odlično što se kreće sa ovim projektom, jer će promijeniti sliku Budve koja, moram da kažem, bila malo naružena sa velikom gradnjom. Ovaj projekat može potpuno da vrati sjaj Budvi , kakav zaslužuje. Ovaj projekat biće prestiž za svakog arhitektu, ne u Crnoj Gori, nego u svijetu. Ja apelujem na predsjedika i lokalnu smaoupravu da ovo ne ostane samo na idejnom rješenju kao što se znalo desiti sa mnogim projektima već da se istraje u ovome jer ovo determiniše razvoj crnogorskog turizma, a znamo da 30 odsto prihoda dolazi od turizma, a od toga najveći procenat baš iz Budve” – poručio je Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.

On je apelovao ovim putem na uređenje šetališta i obale i u durgim gradovima, kao i na kreiranje ponude koja će biti pandan najatartaktivnijim svjetskim turističkim destinacijama.

Predjsednik Upravnog odbora JP “Morsko dobro” Blažo Rađenović istakao je da je “Cilj projekta da se trajno promijeni vizuelni identitet Budve, da proširimo ono što je opšti konsenzus građana i turista, a to je nedostatak prostora koji je navrijedniji resurs. Mi ćemo ovim proširiti zelene površine, izgraditi igrališta i što je najbitnije imati veći postor kada su u pitanju plaže” kazao je Predjsednik Upravnog odbora JP “Morsko dobro” Blažo Rađenović prilikom svog obrađanja.

Direktor JP „Morsko dobro“ Mladen Mikijelj istakao je da je već  danas sve spremno za raspisivanje međunarodnog konkursa koji će u potpunosti promijeniti najvažniju lokaciju u gradu.

– “Svjesni smo da se na ovaj trenutak čekalo dugo, svjesni smo da su mnogi pričali o ovom projektu, ali nikako da taj projekta bude započet i da se krene sa njegovom realizacijom. Ovo je pravi put kako dvije institucije, državna i loklana treba da sarađuju. Ovo je projekat koji će u velikoj mjeri da promijeni imidž destinacije. Slušamo svakoga dana da treba da Budva ima visokoplatežnu klijentelu, samo kroz realizaciju ovakvih kapitalnih projekata možemo da očekujemo te goste da dođu u naš grad i našu državu. Uvjeren sam da period devastacije prostora u Budvi, kada se Budva što se tiče urbanizma negdje tretirala kao negativan primjer, da budem potpuno blag, završava. Da ljudi koji će u narednom periodu voditi ovaj grad su spremni da ponude građanima potpuno drugu priču”, zaključio je direktor JP „Morsko dobro“ Mladen Mikijelj.

Projekat „Budvanska školjka“ Budva-Bečići zajednički je projekat Opštine Budva, JP “Morsko dobro” i države Crne Gore.​

Protest u Institutu “Dr Simo Milošević” – Država da se uključi u rješavanje problema, Marić do daljnjeg v.d. direktora

0
Protest u Institutu “Dr Simo Milošević” – Država da se uključi u rješavanje problema, Marić do daljnjeg v.d. direktora
Foto RTHN

Zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” protestovali su danas zbog pokušaja Odbora direktora da smijeni aktuelnog vršioca dužnosti direktora Sava Marića i da na njegovo mjesto imenuje Milana Jančića ispred SNP-a. Predstavnici Opštine, sindikata i manjinskih vlasnika dogovorili su da se hitno zatraži sastanak u Vladi kako bi se našlo rješenje za ovu zdravstvenu ustanovu.

Okupljeni radnici i građani nijesu dozvolili da se Marić razriješi, a onda se pojavio Žarko Rakčević koji je vlasnik 27 odsto akcija Instituta i koji je objasnio, između ostalog, da ustanovi prijeti stečaj.

“Znao sam da postoji nezadovoljstvo radnika, ali sam došao da razgovaram. Kao ekonomista i vlasnik akcija i koji želi dobro Institutu, po mom viđenju postoji struja da se Institut rasparča i ode u stečaj. Zabrinut sam za sudbinu ustanove, i slažem se sa vama da je ovo politički karusel. Kao predstavnik jednog od vlasnika, zaniteresovan sam da se ne postavljaju ljudi po politici. Nije dobro da se svakih tri, šest mjeseci mijenjaju ljudi koji se prvi put srijeću sa ovim. Institut je pred stečajem, u zadenje tri godine 27 miliona eura ima gubitka. Ako ode u stečaj sigurno propada i nikada se neće oporaviti, a doživjeće sudbinu kao “Radoje Dakić'”, naveo je Rakčević.

On je naglasio da već tri godine moli državu kao većinskog vlasnika da promijeni odnos prema Institutu u kojem ima 55 odsto akcija, ali da su aleli bili bezuspješni prema svim prethodnim menadžmentima. Kaže da je čudan odnos države koja pomaže i spašava i privatna preduzeća, a ne brine za ovo u kojem je većinski vlasnik.

Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević je ponudio da Opština kupi akcije Instituta.

Na sastanku predstavnika Opštine, sindikata i akcionara koji je uslijedio, i kome je prisustvovao i predsjednik Opštine Stevan Katić, postignut je konsenzus da se inicira hitan sastanak u Vladi, kako bi država koja je većinski vlasnik pomogla u rješavanju problema.

Sjednica Odbora direktora je odložena i Savo Marić ostaje do daljnjeg v.d. direktora Instituta.

Autentična domaća pijaca u Luštici Bay

0
Jedinstvena kulisa za izlagace – Domaci proizvodi – Luštica Bay

Crnogorski izlagači domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina predstavljaće se tokom cijelog oktobra


Luštica Bay promenada u Marina naselju pretvaraće se u autentičnu pijacu domaćih proizvoda i rukotvorina, svake nedelje u oktobru – prvi bazar pod nazivom „Luštica Bay Sunday Market“ zakazan je za 2. oktobar, uz raznovrsnu ponudu hrane i pića domaćih proizvođača, slanih i slatkih delicija, prirodne kozmetike i maštovitih rukotvorina.

Aktivnosti će se odvijati od 14 do 17 sati na platou ispred Amfiteatra duž šetališta, u jedinstvenoj kulisi Luštice Bay, s bojama, koja će mirisima i ukusima predstavljati uživanje za posjetioce.

„Izuzetno nam je zadovoljstvo što smo Festival jesenjih boja transformisali u cjelomjesečnu aktivnost, kojom našim partnerima, malim domaćim proizvođačima omogućavamo platfomu za predstavljanje i plasman proizvoda kako domaćim tako i internacionalnim gostima, jer kreiramo zajednicu i grad koji valorizuje nasljeđe i identitet našeg kraja. Nedjeljne nabavke su takođe tradicija i na ovaj način želimo da omogućimo još jedan punkt za nedjeljni pazar domaćih namirnica. rekla je Sonja Banićević, iz sektora organizacije događaja u Luštici Bay.

Raznovrsna ponuda prehrambenih proizvoda i delicija lokalnih proizvođača koji garantuju prirodno porijeklo, svježinu i kvalitet zasigurno će privući posjetioce. Među izlagačima će se naći već poznata i cijenjena imena domaćih proizvođača maslina i maslinovog ulja, povrća i domaćih sokova poput Gazdinstva Dragović i Barskog zlata, te Gazdinstva Garmash i Rajke Vojinović.

Autentična domaća pijaca u Luštici Bay
Domaci proizvodi – Luštica Bay

Kao i svake godine do sada, pažnju će privući „Fromagerie Ovchar“, sa paletom sireva preduzetnice ukrajinskog porijekla Olge Ovchar koja je već izgradila prepoznatljiv brend, te Dragana Murišić sa selekcijom domaće hrane, voća, povrća, likera rakije i čajeva koji se najviše i degustiraju tokom jeseni.

Od slatkog do ljutog, uz jedinstvenu selekciju vina i sira, gostima festivala će najinteresantnija biti raznovrsna ponuda prirodnih sokova i vina Jelene Pejanović, te med i prozvodi od meda pčelarskog gazdinstva Cimbaljević. Poznata su blagotvorna dejstva ljute paprika po organizam, a “Chili Montenegro” garantuje visok kvalitet chili papričica iz njihove organske proizvodnje, te prerađevina poput soseva, sušenog i mljevenog chilija.

NVO „Ruke” ponudiće domaće džemove, slatkiše i prirodnu kozmetiku iz njihove radionice a Pony Art Garden sa Luštice slasne domaće džemove, kompote, vino, likere, sir, masline i ostali domaće proizvode.

Poznavaoci vina i svi gosti moći će da vide vinsku selekciju Kraken – iz prvog podvodnog podruma u Crnoj Gori. Jedinstvena vina stara 365 dana, čuvana su 15 metara ispod površine mora.

Za najkreativniji dio marketa i najkoloritnije štandove pobrinuće se brojni izlagači maštovitih rukotovorina koji će se, iz nedjelje u nedjelju, smjenivati na promenadi u Luštici Bay. Prirodne proizvode za njegu mladalačkog izgleda i kože ponudiće Tauretis Natural i Koozmetik Cg sa paletom ručno rađene kozmetike, te Soap by Nina.

Bogata ponuda – Luštica Bay

Jedinstveni home décor od gline i drveta ponudiće poznati studio Agate čije će unikatne daske za posluživanje hrane od maslinovog i drveta oraha podstaći kreativnost u serviranju hrane i maštu u kuhinji. Neupitno će privući pažnju ženskog dijela publike i Krasiva ukrasi za kosu, nakit za djevojčice i dame Studija Milanka, heklani odjevni predmeti Branke Kastratović, cvjetni rajfovi Angie & Me, te ručno rađeni nakit Sanja Star Design i Julius Nakit od kristala.

Nevjerovatnu maštovitost predstaviće proizvođači domaćih rukotvorina – Vesna Janović čije pletene lutke će ukrasiti štandove, potom Jasna Janković korpama od novina i torbama od špaga kao i personalizovani kanvasi  manufakture Nadjas Petit Art.

Festivali domaćih proizvođača u Luštici Bay postaju omiljeno stjecište svih generacija, uz vrhunski gastronomski ugođaj u svim restoranima, barovima, kafeterijama i pekaricama u naselju i upoznavanje sa lokalnom tradicijom, ponudom jedinstvenih proizvoda vještih preduzetnika.

DPS Herceg Novi: Političko potkusurivanje u vidu pokušaja smjene direktora Instituta “Dr Simo Milošević“ Igalo

0
DPS Herceg Novi: Političko potkusurivanje u vidu pokušaja smjene direktora Instituta “Dr Simo Milošević“ Igalo
Institut-Igalo

Nakon što su se neki od odbornika lokalne vlasti u Skupštini Opštine Herceg Novi okuražili pričati o postojanju političkog zapošljavanja u Opštini Herceg Novi i lokalnim javnim preduzećima, danas na sceni imamo i političko potkusurivanje u vidu pokušaja smjene direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ Igalo AD doktora Sava Marića, saopšteno je danas iz  Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Podsjetićemo i na aferu izbora direktorice Turističke organizacije Herceg Novi, iako nadležni organi, mediji i NVO sektor o tome ćute, nemojte misliti da će Novljani zaboraviti.

Neće zaboraviti ni smjene direktora javnih ustanova kulture u Herceg Novom koje su nas koštale više desetina hiljada eura. Takođe, neće zaboraviti ni smjene direktora prosvjetnih ustanova koje nas danas skupo koštaju, poručuju iz DPS-a HN.

Nažalost svih nas, tu nije kraj.

DPS HN

Moramo građane podsjetiti i na koalicioni sporazum, po kojem su URA i SNP dio lokalne vlasti u Herceg Novom, pa nam je zaista nejasna reakcija odbornice Vujović (Demokratska Crna Gora) na današnje aktuelnosti oko smjene gospodina Marića.

U svom obraćanju, pored ukazivanja na politički revanšizam URE i SNP-a, odbornica Vujović navodi da „smjenjivanje profesionalnog kadra i postavljanje nekvalifikovanih ljudi ostavlja snažne negativne posljedice po zdravstveni sistem Crne Gore koji automatski utiče na život građana“; ironično, zar ne?

Uvažena odbornica Vujović zaboravila je na kulturu Herceg Novog i kada je njena partija dolaskom na vlast smijenila Stevana Koprivicu i Đura Belog Prijića, istaknute profesionalce.

Takođe, ne možemo ne zapitati se da li će na političku scenu osvanuti još neki memorandum o saradnji lokalnih odbora partija na vlasti, jer očigledno ovih četiri do sada nijesu dali očekivani rezultat.

Na kraju, retoričko pitanje, da li je smjena Marića uzročnoposljedična sa imenovanjem gospodina Konjevića na mjesto potpredsjednika Opštine Herceg Novi, te da li je sljedeća žrtva gospođa Olivera Doklestić direktorica Vodovoda i kanalizacije Herceg Novi, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi

Donacija Specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković“ u Risnu

0
Donacija Bolnici Risan

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović posjetio je JZU Specijalnu bolnicu za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu kojoj je Opština Tivat donirala sredstva za nabavku profesionalnih aparata za opremanje vešeraja.

Opština je za nabavku neophodne mašine izdvojila sredstva u visini od 16.500 eura.

“Drago nam je da smo bar minimalno pomogli da se poboljšaju uslovi u ovoj bolnici koja je veoma važna za grad i građane Tivta ali i za Boku, s obzirom na veliki broj pacijenata koji ovdje dobijaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu” kazao je Komnenović.

On je poručio da će Opština Tivat nastaviti kontinuirano da pomaže bolnicu u Risnu,

podsjetivši da su kroz donacije pomagali tivatski Dom zdravlja, ali i Opštu bolnicu u Kotoru, kojoj je u aprilu ove godine uplaćeno 10.000 eura za nabavku namještaja za dječije odjeljenje.

“Donacije i pomoć zdravstvenim ustanovama Opština je realizovala kroz budžetsku stavku “pomoć institucijama” ali se nadam da ćemo u narednom periodu uspjeti da obezbijedimo veća sredstva i intenzivnije pružimo podršku zdravstvenim ustanovama. Bez kvalitetne

zdravstvene zaštite i obrazovanja nema ni kvalitetnih uslova života”, kazao je Komnenović.

Vlado Popović direktor Specijalne bolnice u Risnu zahvalio se na velikoj pomoći i donaciji bolnici kao i na spremnosti Opštine Tivat da odgovori na njihov zahtjev za nabavku neophodne opreme.

Donacija Specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković“ u Risnu
Bolnica Risan

“Zdravstvena usluga i djelatnost bilo koje ustanove nije samo rad u bolnici i rad medicinskog  osoblja, već je mnogo tih pratećih elemenata koji čine i doprinose uspješnom liječenju.

Održavanje higijene je nemoguće bez profesionalne opreme, zbog čega je ova donacija i tekako značajna i važna” kazao je Popović.

On je izrazio nadu da će se dobra saradnja ove ustanove sa Opštinom Tivat nastaviti dodajući da su u iščekivanju rekonstrukcije dijela bolnice, ovakve donacije nešto što je neophodno i daje pozitivan impuls u daljem radu same ustanove.

Herceg Novi obilježava Svetog Jeronima zaštinika grada

0
Herceg Novi obilježava Svetog Jeronima zaštinika grada
Sveti Jeronim – foto Boka News

Proslava Svetog Jeronima, nebeskog zaštitnika grada i župe Herceg Novi, biće danas 30. septembar u župnoj crkvi Svetog Jeronima. Svečana sveta misa biće  u 18 sati će predvoditi don Srećko Majić, saopšteno je iz Župnog ureda u Herceg Novom.

Sveti Jeronim crkveni otac i  učitelj, iz Stridona u Dalmaciji, rođen je 340 godine, preminuo je 420 godine. Bio je sin ilirskih hrišćanskih roditelja, no kršten je kasnije, u Rimu, gde je studirao retoriku. Živio pustinjačkim životom, bavio se pisanjem i prevođenjem. Jeronim, koji je bio izuzetan poznavalac latinskog jezika, preradio je postojeće prevode Novog zavjeta. Njegov prevod se zove Vulgata („prevod za narod“ – na latinskom).

Podsjetimo, 30. septembra 1687. godine, na dan Svetog Jeronima, nakon dugotrajnih borbi sa Turcima, na čelu savezničkih snaga u Herceg Novi ulazi vojskovođa Jeronim Korner i sa ovim činom Boka Kotorska kao cjelina biva uključena u Republiku Svetog Marka.

Budući da je godine 1687. opšti providur Jeronim Corner preduzeo osvajanje i oslobađanje Herceg Novog od Turaka, u tu zahvalu isti je vojskovođa dao podignuti crkvu u čast Sv. Jeronimu kao zaštitniku Herceg Novog u spomen na oslobođenje i veliku pobjedu nad neprijateljem.

Herceg Novi – Sv Jeronim

Veliku vojsku, pored Mlečana i Peraštana, sačinjavali su i pripadnici reda Malteških vitezova koje je poslao vojvoda od Toscane i odred Papinske vojske. Nakon više sedmica opsade i borbe, grad je oslobođen 30. septembra kad se zbio i posljednji juriš. Istog dana je slavljena pobjeda, a svečani Te Deum (Tebe Boga Hvalimo) predvodio je nadbiskup barski, Andrija Zmajević.

Na ovaj događaj u crkvi Sv. Jeronima podsjeća nas velika oltarska pala Bogorodice sa svecima na kojoj se razabire Gornji grad (Tvrđava Španjola) i brežuljak na kome je izgrađena crkvica Sv. Ane polovinom 16. stoljeća, a u donjem desnom uglu slike stoji povijesni natpis: “Voljom Božjom, zagovorom Djevice, molitvama Inocenta XI. vrhovnog svećenika, svetu sliku Bogorodice izloži, klanjajući se Jeronim vitez Corner, upravitelj Dalmacije, osvojivši Herceg Novi 1687. godine”.