Proglašenjem najboljih večeras će u Albufeiri (Portugal) biće završeno 57. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za seniore, na kojem je član reprezentacije Crne Gore Zdravko Damjanović osvojio bronzanu medalju.
I ostali naši reprezentativci bili su na zavidnom nivou ( Marko Radosavljwević je bio 13, Radovan Popović 24, Ivan Dejanović 27……). Svjetski prvak postao je Juan Pato iz Portugala, dok je srebrna medalja pripala Danijelu Mendozi iz Španije.
Reprezentacija Crne Gore za koju su pored navedenih nastupali još Dejan Sijerković i Aleksandar Pejović osvojila je četvrto mjesto, ostavljajući iza sebe prošlogodišnje šampione reprezentaciju Hrvatske. Zlatna medalja pripala je reprezentaciji Portugala, srebrna Italiji, a bronzana Španiji.
„Još jednom smo pokazali da i pored skromnije takmičarske opreme možemo ravnopravno da se nosimo sa najboljim reprezentacijama. Nadamo se da će nakon ovog Ministrstvo sporta i mladih znati da cijeni postignute rezultate i značajnije finanski pomogne naše aktivnosti“ – istakli su u Savezu za sportski ribolov na moru Crne Gore.
Ruski predsjednik Vladimir Putin dekretom je priznao neovisnost još dviju ukrajinskih regija, Herson i Zaporižja, a Kremlj je najavio da će danas potpisati dokumente kojima se četiri ukrajinske regije pripajaju Rusiji i potvrdio da će Rusija sutra na proslavi u Moskvi i službeno proglasiti aneksiju dijelova Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak će održati hitan sastanak s najvišim dužnosnicima na kojemu će se donijeti “bitne odluke”, kao reakcija na planove Rusije da pripoji četiri ukrajinske regije, rekao je u četvrtak ukrajinski dužnosnik.
Prema riječima njegovog glasnogovornika Dmitrija Peskova, Putin će potpisati dokumente o pristupanju u Kremlju prije nego što održi govor.
Planiran je i pop koncert na Crvenom trgu, gdje su postavljeni pozornica, veliki ekrani i poruke da su ukrajinske regije zapravo ruske.
Teritorij koji Rusija kontrolira u Donjecku, Lugansku, Hersonu i Zaporižji iznosi oko 15% ukupne površine Ukrajine.
U Crnoj Gori je u avgustu u kolektivnom smještaju ostvareno 226,58 hiljada dolazaka turista i 1,04 miliona noćenja, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
„Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 91,3 odsto ostvarili su strani, a 8,7 odsto noćenja domaći turisti“, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u avgustu, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 91,7 odsto, glavnom gradu pet odsto, planinskim mjestima 1,9 odsto i ostalim mjestima 1,3 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i investicije raspisao je javni konkurs za raspodjelu sredstava iz budžeta Opštine Herceg Novi opredijeljenih za podršku ženskom preduzetništvu u iznosu od 30 hiljada EUR.
„Pozivaju se preduzetnice i preduzeća sa prebivalištem, odnosno sjedištem na teritoriji Opštine Herceg Novi, da dostave svoje prijave na konkurs za raspodjelu sredstava budžeta namijenjenim ženama koje žele da počnu vođenje sopstvene privredne dijelatnosti ili preduzeća“, navodi se u pozivu.
Sredstva predviđena budžetom Opštine za ovu godinu raspodjeljuju se za biznis ideje koje doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine, a kojima se, naročito podstiču ekonomski razvoj opštine i predviđa otvaranje novih radnih mjesta.
Sredstva se opredjeljuju za biznis ideje kojima se podstiče razvoj poljoprivrede i ruralnog područja, organske poljoprivredne proizvodnje, stvaraju uslovi i podstiče razvoj turizma, doprinosi afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala, tradicije i kulturne posebnosti opštine, razvoju kreativnih industrija, kao i očuvanju životne sredine i održivog razvoja.
„Maksimalna visina podrške u okviru jedne biznis ideje je 50 odsto od ukupnog iznosa predviđenog budžetom Opštine za podršku ženskom preduzetništvu. Preduzeće ili preduzetnica može konkurisati za ukupan iznos ili dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz biznis ideje i dužna je da to naznači“, dodaje se u javnom pozivu.
Konkurs za raspodjelu sredstava otvoren je 45 dana od objavljivanja u dnevnom listu i web-sajtu Opštine. Prijava na konkurs se podnosi na propisanom obrascu i predaje na pisarnici Opštine Herceg Novi.
Zastave na pola koplja_Opština Herceg Novi
Biznis ideje koje se neće podržati su aktivnosti koje su u nadležnosti ili odgovornosti Vlade, kao što je formalno obrazovanje, formalna zdravstvena zaštita, kao i biznis ideje kojima se traže finansijiska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći.
Takođe se neće podržati biznis ideje koje se isključivo temelje na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, aktivnost koja se smatra nezakonitom ili štetnom po okolinu i opasnom za ljudsko zdravlje kao što su igre na sreću, duvan, alkoholna pića, izuzev proizvodnje vina i voćnih rakija, kao i nemoralne i nelegalne aktivnosti.
Komisija raspodjeljuje sredstva na osnovu pristiglih prijava na konkurs, cijeneći kriterijume propisane članom Odluke o načinu, postupku i kriterijumima raspodijele sredstava za podršku ženskom preduzetništvu.
Pogled sa katuna Bižaljevac na Tivatski zaliv i Kumborski tjesnac
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Malo je onih neimara u sferi kulture i medija koji poput dr Miomira Maroša svojom harizmom i ljubavlju krstare šrom Crne Gore prenoseći nam one lijepe i drevne priče i čarobne predjele planina, krša, izvora, rijeka, vrtača, uvala i dolova na kojima su se rađali gorštaci. Mali broj njih takođe zna da je Miomir Maroš kao dječak jedan dio svog djetinjstva proveo na padinama Lovćena, Štirovnika i sela Mirac za koje ga vežu brojne lijepe uspomene. Na tim magičnim prostorima đe izvorske vode žubore, a miris pelima i smilja vas opija dok mirački i pođanski putevi vas vode prema drevnom Olimpu, nastale su prve impresije boja i zvukova koji će Miomira Maroša odvesti u svijet lijepe riječi, medija i vizuelne umjetnosti.
Odlučili smo da jedan dio Miomirove reportaže i mojih legendi o podlovćenskim selima u koja spada i Žanjev Do i katun Bižaljevac prenesemo okom filmske kamere gledaocima na malim ekranima u sklopu kultne emisije ,,Zapis” ranog subotnjeg jutra 24. septenmbra 2021. godine. Krenusmo s prijestonog Cetinja ka Lovćenu, dan prošaran oblacima i suncem koje nas povremeno miluje svojim zracima. Nižu se redom sela: Gornič, Bjeloši, katuni Pavlov krst, Duge njive, Kruševica, Ivanova korita, Mali i Velji Bostur. Što smo bliži Lovćenu magija je sve jača a Sveta planina okružena oblacima, poneka munja kao da usmjerava planinare i druge posjetioce prema njenom vrhu. Stigosmo do Međuvršja odakle vodi planinarska staza ka izvoru, ali i ka katunu Vuči do. Nastavismo vozilom pored planina Mali i Veliki Babljak odakle se pogled pruža na prostranu vrtaču i katun Kuk. Smjenjuju se čarobni prostori podlovćenskog krša i prvi prizori zlatnožutih boja jeseni sa plodovima divljih krušaka, divljih jabuka i crvenog gloga na djelimično ogoljelim granama. Liče na nizove dragulja kojima su mlade planinke kitile okućnice svojih ognjišta za zdravlje i sreću. Sa katuna Kuk pruža se pogled na čari Boke.
BIŽALJEVAC KATUN ŽANJEVDOLJANA
Sa desne strane puta neugledna makadamska staza, ostavljamo naše vozilo i ekipa TVCG predvođena sa mnom i Miomirom Marošem kreće u svoju jesenju avanturu. Susrijeću nas reliktna stabla munike koja je u prošlosti krasila padine Lovćena, a sada se oporavlja i širi samom planinom. Nailazimo na dva ubla, zatvoreni i otvoreni. Zelena zdrava boja otvorenog ubla govori o ,,žici” dotoka žive vode koji se u prošlosti koristio kao pojilište za ovce i goveda. Drugi ubao je zatvoren svoltavanjem ogromnih kamena i iz njega se voda koristila za piće na katunima. Jedno stablo jabuke čiji miris i krupni zeleno-crveni plodovi nas mame da ih probamo. Nastaju prvi kadrovi samog katuna Bižaljevac i priča o btastvima Ljesara, Vulovića i Perovića. Sa samog katuna vodi manja staza ka Malom Štirovniku, a odatle samim grebenom k Velikom Štirovniku, odatle su najljepši pogledi na panoramu Njeguša, Lovćena i Boke. Tu su i brojne sniježnice koje su u prošlim vjekovima bile izvor prihoda jer se živjelo i od prodaje leda i snijega različitim vladarima Boke. Nailazimo na omanje stado goveda koje na ovom bogatom pasištu uživa u obnovljenoj vegetaciji, poneka kap kiše kao da nas miluje po kosi i čelu. Prenosimo jednu legendu o jednoj od manje otrovnih zmija s padina Štirovnika – šarganu (Lat. Vipera ursinii macrops) koji se nalazi na ovom lokalitetu, tu su i omanji kameni ,,stanovi” pod stijenama u kojima je mogao boraviti samo po jedan pastir. Iskusni Miomir Maroš filigranskom preciznošću upotpunjuje priču o ovom katunu dajući posebno lijep tok nastanku ove emisije. Vrijeme neumitno prolazi. Sa samog katuna polako koračamo ka našim vozilima, velika izglačana stijena pored koje prolazimo bila je mjesto đe su u prošlosti pastiri sipali so za ovce, goveda, mazge pa se usljed dejstva životinja stijena izglačala. Pastiri bi u dugim ljetnjim noćima sjeđeli na stijenama na vunenim prostirkama, posmatrali bi nebo između Bižaljevca i Boke. Odsjaj plavetnog mora obasjanog mjesecom koji se prelivao u različite figure i poneka zvijezda padavica ličila bi na veliko filmsko platno i razvijalo bi maštu pastira iz koje su nastale mnoge nestvarno lijepe priče i legende. Mnogi će se, vođeni tim magičnim pogledima i pričama, otisnuti u daleki svijet i izabrati jedno od najljepših i najtežih zanimanja koje se zove pomorac. Korak nas vodi dalje, čeka nas Žanjev Do.
DOLAZAK U ŽANJEV DO
Planinski prevoj Krstac je mjesto odakle se razdvajaju putevi karavanski. To je kapija između Boke, i ne samo Njeguša, već i stare Crne Gore, to je kapija na kojoj su se sudarili ,,stari i novi svijet” civilizacije naroda i prostora. Tu je karavanska staza đe su na svojim plećima planinke nosile sir, mlijeko, krtolu, kastradinu na pazar u Kotor, ali i na svojim teško namučenim plećima nerijetko iznosile po džak brašna, žita ili burilo s vodom sa izvora Nozdrvce. Svaki kamen koji tu vidite je kao suze s njihovog lica, jednom pale i nastale kao dio njihovog tegobnog života u želji da othrane i podignu svoju nejaku đecu. Golublja pećina svojom impozantnošću nas podsjeća na vile koje su u njoj boravile da bi u dugim noćima do pred samu zoru igrale svoja kola po Lovćenu đe su znale da zavedu mlade lijepe đevojke ili da ,,osvoje” mlade putnike koji bi kasnili na svojim karavanskim putovanjima i išli mjesečnim noćima. Pred sam ulazak u selo Žanjev Do je kuća Ljesara, tu nas čeka naš prvi sagovornik, upravitelj stroja Branislav-Branko Ljesar čija je kuća, a sada restoran, bilo mjesto na kom su se u prošlom vijeku sklanjali putnici namjernici, imali svoj konak. Kada su bile olujne noći i nevrijeme, u neposrednoj blizini kuće, je u olujnim i sniježnim noćima bilo vezano čak po sedamdeset konja u obližnjoj šumi kako bi se sačuvali od nevremena. Pored sama kuće vodi karavanska staza za tovarne životinje. Branislav-Branko Ljesar s mornarskom šapkom i lulom, svojim imidžom, odaje utisak onih starih pomoraca kao da je upravo ,,izašao” iz knjige Gradimira Radivojevića: ,,Posejdonovi izazovi” koja govori o ovom teškom pozivu i životu pomoraca. U samoj kući-restoranu je dragocjenost, živi izvor ,,uokviren” kamenom u stijeni, jedinstven na ovim prostorima. Izvorska voda nas okrepljuje njenom pitkošću kao drevni nektari bogove s Olimpa. Brankov otac Rade koji je bio prosvjetni inspektor je tokom svog života sakupljao toponime Njeguša koje ja često koristim u mojim radovima, a često i ispravim neke jer prelaze u atare drugih sela. Branislav-Branko Ljesar razgovara s Miomirom Marošem, oko kamere sve prati. Smiren, tih i staložen Branislav-Branko Ljesar svojim mudrostima i pomorskim pričama itekako obogaćuje kadrove ,,Zapisa” ostavljajući tako dragocjena arhivska svjedočanstva. Nastavljamo ka kući Ljuba Vulovića, jednog od neumornih neimara, zapravo svaki dolazak u Žanjev Do ne može da se zamisli da se kod njega ne svrati, a upravo kod njega i supruge Radmile se okupljaju svi Žanjevdolci, Njeguši i prijatelji na čast, rakiju i mezu i to uvijek tako godinama. Ljubo je Žanjevdolac koji je svojim pravnim znanjem i sposobnostima doprinio afirmaciji Njeguša s brojnim aktivnostima. Mudar i odmjeren, pun harizme, šala i anegdota, ali i energije čini naš boravak posebno lijepim. Miomir Maroš, neumoran, trudi se da sa kamermanom Tripunovićem obogati brojnim kadrovima i lijepim detaljima ovu priču. Ogromna energija profesionalca koji ne prepušta ništa slučaju. Ako i zrak sunca i kap kiše se pojavi, on ga prenosi okom kamere.
Dio panorame sela Žanjev do-Njeguši
Stižemo do crkve Svetog proroka Jeremije. Sveti prorok Jeremija je zaštitnik od zmija otrovnica. Zato je običaj da se na njegov dan razgone ovi gmizavci da ne bi preko ljeta ujedali pastire, žitelje i ovce. Žanjevdoljani bi išli 14. maja, na dan Svetog proroka Jeremije, u crkvu njemu posvećenu i govorili bi: „Jeremija u polje, a sve zmije u more! Samo jedna ostala, za zlo njeno ostala, oba oka izbola, na dva trna glogova, na četiri šipova, zlu kob izjela“. Sveti prorok Jeremija je uslišio njihove molitve pa je jednoj od otrovnica oduzeo njenu otrov pretvorivši je u jednu od najmanjih i najljepših zmija koju Njeguši nazvaše šargan (Lat. Viperaursinii macrops). Ubrzo su ovaj običaj preuzeli i drugi Njeguši moleći se Svetom proroku Jeremiji, zaštitniku od zmija otrovnica. Naš sagovrnik je Niko Perović, službenik Uprave za šume Crne Gore, čovjek koji je svoju ljubav prema planini prenio na svoj posao jer su se šume čuvale i značile su. Dok priča o svom, selu s ljubavlju nam pokazuje na brojna stabla jabuka koja su prepuna i koja svojim koloritom obogaćuju ovo selo. Nikada ljepše i slađe plodove jabuka nijesmo okusili. Ako ne svratiš u kuću kod Nika ili kod bilo kog mještanina, to je kao da nijesi ni bio u selu. Guvna, stare bistgijerne, ubao u sjenci, oranice s plodovima jeseni, kuće sa svoltanim podrumima, samo su dio ove ljepote. Majstor sav od kamene bijele prašine izgleda tako neobično, on na kući Gojka Ljesara svojim naboranim rukama i glijetom i macom kleše svoju životnu priču o ljudima s kamena na kamenu ispisijući i upisijući tako ,,gen”za sva buduća pokoljenja.
Gojko Ljesar razgovara s Miomirem Marošem, neposredno, toplo i iskreno. Iskusni upravitelj pomorskog stroja danas u ulozi profesora s velikim žarom nam pokazuje i lijepo govori o svakom detalju sela od svoje porodične istorije, preko toponima, priči istaknutih pojedinaca. Svojom smirenošću, a s pričom gotovo pedagoškom, vidi se da je profesor pred kojim se polažu ispiti za pomorske bravete onih željnih novih znanja i iskustava. Na tom kršu i razmeđu između planina, gora i mora Gojko kao da je izašao iz bilježnice njemačkog nobelovca Hesea koji je jednom zapisao: ,,Znanje se može saopšiti, ali mudrost ne može. Ona se može naći, u skladu s njom može se živjeti, ona može ponijeti, njome se mogu činiti čuda, ali se ne mogu izreći i poukom prenijeti.”
Miomir Maroš gleda da od svojih sagovornika izvuče maksimum kako bi ,,Zapisi” bili ono što i jesu – reprezent kulturne baštine Crne Gore. Ponekad to nije lako i treba veliki trud i požrtvovanje da se sklope svi lijepi detalji. No uz svoje kolege i dobre saradnike bude na neki način lakše. Tu je i Sveto Ljesar, selektor futsal reprezentacije Crne Gore, Miomirov sljedeći sagovornik. ako je rođeni brat Gojkov, evidentna je i razlika. Sveto je svojim sportskim duhom, načinom razgovora i stajlingom kao i visprenošću i hitrošću pokazao svoj nepokolebljivi sportski duh koji ga je uvijek vodio i nosio u životu, pa i dan danas.
Vrijeme tako brzo prolazi pod lozom kod Gojka Ljesara. Svi smo na okupu, sumiramo utiske ovog subotnjeg dana, zlatne boje grozdova grožđa mame nas svojim prezrelim mirisima i slatkoćom dok otkidamo po koje zrno. Za stolom šala, anegdote, priče o istoriji, ljudima i vremenima. Miomira Maroša i ekipu ,,Zapisa” čekaju drugi radni zadaci. No, naši domaćini ne dozvoljavaju da odemo a da ne bude pripremljen i postavljan ručak za svoje goste uz obavezne priganice, med, sir i pršut kao što su i njihovi preci u prošlim decenijama pa i vjekovima ugošćavali one koji su pohodili ove prostore. Pozdravismo se s njima, nastavismo naš put da snimimo posljednje kadrove u sami suton dok ja pričam priču kako su Žanjevdolci dobili pravo da za vrijeme francuske vladavine Bokom imaju oni isključivo pravo da izvoze led u Boku. Priča je sačuvana u zaostavštini Ilije Vulovića čiji je sin Ljubo koji je priču prenio na papir, a ja, ne samo u reportažu, već i u knjigu ,,Legende i priče sa Lovćena.” Nastavismo put s planovima za neke nove emisije i priče koje će biti ovjekovječene u ,,Zapisima” zahvaljujući Miomiru Marošu koji godinama s nama nesebično dijeli ove dragulje koji krase Crnu Goru.
Odbor povjerenika Opštine Tivat u drugom dijelu VIII sjednice razmatrao je izvještaje o radu dijela opštinskih preduzeća i ustanova. Iz razloga hitnosti, u istom danu održana je i IX sjednica na kojoj je imenovan novi član Opštinske izborne komisije.
Povjerenici izglasali su Izvještaj o radu DOO Autobuska stanica Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu, te Godišnji izvještaj o radu DOO Parking servis Tivat o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu. Pandemija koronavirusa značajno je uticala na rad Autobuske stanice, dok je Parking servis u prethodnoj godini ponovo ostvario dobar finansijski rezultat i dobit u iznosu od preko 85 hiljada eura, saopšteno je iz ovih preduzeća prilikom diskusije. Raspravljalo se o raspodjeli dobiti, kao i o najavljenom spajanju u jedno preduzeće, za šta je bivši saziv Skupštine usvojio Elaborat.
Sa jednim glasom za i 4 uzdržana, Odbor povjerenika danas nije usvojio predloženi Izvještaj o radu JU Muzej i galerija Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu.
Razlog za takvo izjašnjenje su, kako je rečeno, neizvršene obaveze i aktivnosti na koje ukazuje izvještaj eksterne revizije, a među kojima je i nerealizovana sanacija kule. Potpredsjednik opštine Vladimir Arsić kazao je da sanacija kule kasni zbog nenamjenski potrošenih sredstava od strane prethodne administracije i problema sa projektnom dokumentacijom. U ovogodišnjem budžetu za tu je namjenu ponovo opredijeljen novac i nakon sprovedenog tendera sa izabranim izvođačem je potpisan ugovor, a početak radova očekuje se naredne sedmice, najavio je Arsić.
Na sjednici nije usvojen ni Izvještaj o radu JU Sportska dvorana Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu. Za izvještaj su glasali povjerenici Igor Jovović i Goran Sindik, dok su ostali bili uzdržani. Takvu odluku obrazložili su navodima iz nalaza eksterne revizije i nerealizovanim aktivnostima.
Prvi Izvještaj o radu Gradske biblioteke Tivat, bez finansijskog izvještaja podržalo je svih pet povjerenika. Kako je saopšteno, izvještaj se odnosi na period od avgusta 2021. godine jer je tada ustanova registrovana u CRPS, a finansijski dio biće prikazan kroz Izvještaj Centra za kulturu Tivat za 2021. godinu, budući da su sve do marta 2022. godine dvije ustanove bile na zajedničkoj budžetskoj jedinici Opštine Tivat.
Osmo zasijedanje zaključeno je jednoglasnim usvajanjem Izvještaja o radu Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat sa finansijskim izvještajem za 2021. godinu.
Na dnevnom redu IX sjednice za člana Opštinske izborne komisije imenovan je Radosav Tujković, umjesto člana Petra Samardžića, koji je na to mjesto podnio ostavku iz razloga nespojivosti funkcije.
Aktuelni sedmočlani Odbor povjerenika Vlada Crne Gore imenovala je 23. 06. 2022. godine, u sastavu Goran Sindik i Igor Jovović – građani Tivta, Jelena Krivokapić – predstavnica Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, Enesa Hasanagić Katana i Jelena Pejović – predstavnice Ministarstva javne uprave, Šućo Orahovac – predstavnik Ministarstva finansija i Aleksandra Gardašević Slavuljica – predstavnica Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić održao je danas sastanak sa direktorom Uprave za kapitalne projekte Esminom Bećovićem, u okviru kojeg je razgovarano o započetim kapitalnim projektima na teritoriji Herceg Novog, kao i onim čija će realizacija tek uslijediti.
Između ostalih, razgovarano je o projektima: regulacije bujičnog potoka Nemila u Meljinama, izgradnje nadzemne pasarele u Bijeloj, izradi Idejnog rješenja i Glavnog projekta rekonstrukcije objekta Zadužbina porodice Bošković-Đurović-Laketić u naselju Srbina, izgradnje kanalizacione mreže Kutsko polje i zaštite vodoizvorišta Opačica, izgradnje putnog pravca Monte Rose, izgradnje panoramske gondole Igalo-Ilinica, izgradnje saobraćajnice-sekundarne putne mreže za potrebe autobuske stanice u naselju Bare-Igalo, izgradnje vodovodne mreže na Luštici, izgradnje i opremanja vrtića „Naša radost“ na Savini, sanacije puta Kruševice-Vrbanj-Orjen, izrade Glavnog projekta zaobilaznice oko Herceg Novog od Sutorine do Zelenike, rekonstrukcije sportskog bazena sportskog dijela objekta II faze Instituta „Dr Simo Milošević“, sanacije područnog odjeljenja u Sutorini OŠ „Dašo Pavičić“, adaptacije krova fiskulturne sale SMŠ „Ivan Goran Kovačić“, rekonstrukcije Kanli kule, izgradnje sanitarne deponije „Duboki do“, završetku radova na postrojenju za preradu otpadnih voda, dogradnje Dnevnog centra za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i izgradnje osnovne škole u Igalu.
Kako je nakon sastanka istakao predsjednik Katić, razmatrani su svi projekti koji su u fazi realizacije ili tek treba da se realizuju, a koji se nalaze u Budžetu države Crne Gore za 2022. godinu. On je dodao i da će Opština tokom narednih sedmicu do dvije raspisati dva tendera – za izgradnju autobuske stanice i za Šetalište Pet Danica u Igalu.
-Takođe, kada je u pitanju izrada projektne dokumentacije za zaobilaznicu oko Herceg Novog, uskoro će se odabrati projektant, a vrlo brzo ćemo imati i odluku o izvođaču radova za izgradnju vodovoda na Luštici. Radi se o zaista velikim projektima koji će biti realizovani u narednom periodu i za koje je završena tenderska procedura, naglasio je predsjednik Katić.
Predsjednik se osvrnuo i na danas usvojenu Odluku Vlade o izgradnji škole u Igalu, što predstavlja preduslov za ulazak u dalju proceduru.
-Kada zvanično dobijemo tu Odluku, raspisaćemo konkurs za idejno rješenje škole u Igalu, nakon toga i za izradu projekte dokumentacije, pa poslije toga za izvođača radova. Imaćemo tu i eksproprijaciju zemljišta. To su stvari koje ćemo morati završiti, ali idemo ka tome da Igalo konačno dobije školu, poslije 50 godina čekanja, naglasio je Katić.
Prema riječima Bećovića, Herceg Novi će za koju godinu biti jedan od najrazvijenih gradova u Crnoj Gori.
–Neki od projekata su pri kraju u realizaciji, neki će uskoro biti započeti. Drago mi je da će Herceg Novi za koju godinu biti jedan od najrazvijenijih gradova u Crnoj Gori. Do sada smo imali dobru komunikaciju, kao i sada od kad sam ja na čelu Uprave za kapitalne projekte, tako da mislim da će se Herceg Novi svakim danom sve više razvijati, istakao je Bećović i garantovao da će svi projekti biti realizovani kada se ispune potrebni uslovi.
Do kraja godine bi trebalo da bude kompletirana dokumentacija za školu u Igalu, kako bi što prije bila započeta izgradnja, zaključio je Bećović.
Sastanku su prisustvovali i potpredsjednici Opštine, Mirko Mustur i Miloš Konjević, sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović i Vladana Kundačina ispred Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.ć
U okviru velike ekspanzije najavljene za sledeću ljetnju sezonu, letonski airBaltic uvešće i direktnu liniju od Rige do Tivta.
Osim toga, airBaltic će u našem regionu letjeti i do Beograda takođe iz Rige, te Dubrovnika i Splita iz Talina.
Letonska aviokompanija airBaltic je objavila red letenja za narednu letnju sezonu koja počinje krajem marta 2023.
Ova će kompanija uspostaviti čak osamnaest novih linija iz svojih baza u Rigi (Letonija), Talinu (Estonija) i Vilnjusu (Litvanija).
Kompanija, koja do sada nije bila prisutna na crnogorskom tržištu, će sa letovima za Tivat početi 3. maja, i to sa to sa dvonedjeljnom rotacijom između dva grada.
Među najavljenim novim destinacijama našao se i Beograd, do koga airBaltic planira da leti dva puta nedeljno tokom ljeta, a počev od 16. maja 2023.
Iz Rige su najavljene nove linije do Istanbula, Hanovera, Bukurešta, Porta, Burgasa, Bilbaoa, Jerevana i Bakua. Iz Talina će se letjeti i do Rodosa, Herakliona, a iz Vilnjusa do Malage, Palma de Majorke, Nice i Herakliona.
– Ovo je najveći broj novih linija koje uspostavljamo u jednoj sezoni u airBalticu. Ostajemo posvećeni razvoju naših baza u regionu Baltika i da nastavljamo da poboljšamo povezanost našeg regiona – izjavio je Martin Gauss, predsjednik i generalni direktor aviokompanije airBaltic.
NVO Centar za podršku lokalnog i regionalnog razvoja CeP iz Herceg Novog organizuje besplatnu vođenu pješačku turu ka Borićima u nedjelju, 2. oktobra i poziva sve zainteresovane ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom da im se pridruže.
Pješačka šetnja kroz borovu šumu organizuje se po završetku Evropske nedjelje sporta, a u okviru projekta “Sport na otvorenom za sve – OPEN”, a koji se finansira kroz Erasmus+ Program za Sport.
Ciljevi projekta “OPEN” se odnose na razvoj saradnje sportskih, ekoloških i organizacija civilnog društva posvećenih unaprijeđenju inkluzije ranjivih društvenih grupa u sportskim aktivnostima na otvorenom kako bi ova vrsta aktivnosti postala dio njihove svakodnevice. Posebno se pozivaju zainteresovane osobe sa invaliditetom, djeca i mladi sa teškoćama u razvoju, kao članovi njihovih porodica, ali i ostali predstavnici ranjivih grupa koji su u mogućnosti da isprate ovu aktivnost na otvorenom.
Uslovi učešća na turi: Tura je besplatna, pogodna za širok krug učesnika, uz osnovnu kondiciju, odgovarajuću obuću, te mali ruksak sa vodom i rezervnom odjećom, po mogućnosti i jaknom za zaštitu od kiše.
Učešće je na sopstvenu odgovornost, za djecu na odgovornost roditelja-staraoca.
U slučaju kiše, tura se otkazuje.
Datum: nedjelja, 2.oktobar
Start: 10 sati, Motel Borići (800 mnv)
Međudestinacije: Žljebska lastva (Dizdarica)
Trajanje ture: oko 3h (uz pauzu za odmor, sa povratkom do početnog mjesta)
U Crnoj Gori se godišnje registruje preko 400 novooboljelih osoba od kancera dojke, nezvanično za 2019. godinu oko 500, dok broj umrlih na godišnjem nivou u nekoliko posljednjih godina uvijek prelazi stotinu, saopšteno je iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).
Prema istim navodima, u prvih dvadeset godina ovog stoljeća u Crnoj Gori godišnje je od kancera umiralo između 60 i 100 osoba.
-Najviše u ovom stoljeću zvanično po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) 110 osoba je umrlo od kancera dojke 2015, a najnoviji nezvanični podaci govore da su 2019. umrle 123 osobe.
Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003. -62 osobe-navode iz CDPR.
-Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine u cijelom svijetu obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda.
Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja.
Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest-dodaju iz CDPR.
Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, navode, ali, većina ovih promjena je srećom benigne prirode.
cdpr
-Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.
Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa.
Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu-ističu iz CDPR.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.
Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole.
Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.
Sumnjive promjene na dojkama su:
1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.
-Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk.
Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali, isključivo kada ljekar to preporuči-ukazuju iz CDPR.
Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
Faktori rizika su:
1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.
Tri stvari koje treba dobro zapamtiti su:
1. osobe – žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer u dojci je najbolja šansa za izliječenje.
