Državljaninu Srbije 15 dana zatvora zbog fizičkog napada na djevojku, protjeran iz Crne Gore na pola godine
Dana 21.08.2023.godine u večernjim časovima u Sud za prekršaje u Budvi – Odjeljene u Herceg Novom priveden je okrivljeni K.E. (28) iz Republike Srbije, zbog prekršaja iz zakona o javnom redu i miru.
U postupku je utvrđeno da je ranije tog dana, nakon kraće verbalne rasprave fizički napao svoju djevojku i da joj je zadao više udaraca, kao i da to nije prvi put, ali da oštećena nasilje do sada nije prijavljivala državnim organima.
Dežurni sudija Andrija Vojvodić je okriljenom izrekao kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, te je odredio da se on odmah sprovede na izdržavanje izrečene kazne u UIKS Spuž, zbog opasnosti da ne ponovi istovjetni prekršaj. Osim kazne, sudija je okrivljenom izrekao i zaštitnu mjeru protjerivanje stranca sa teritorije Crne Gore u trajanju od 6 mjeseci, koju će Uprava policije izvršiti odmah nakon izdržane zatvorske kazne, saopštio je predsjednik Suda Marko Đukanović.
Kome će pripasti preko 28 kilograma poludragog kamena – opala koji je u Crnoj Gori duže od deceniju, odlučiće Sud u Kotoru.
Opal je zaplijenjen od dva lica sa južnoafričkim pasošima marta 2012. Proglašen je državnom imovinom i smješten u trezor Centralne banke Crne Gore. Bilo je to u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, piše Slobodna Evropa.
Tamo su dočekali i promjenu vlasti avgusta 2020.
Nove vlasti odlučile su da prodaju dragulje, ali je u tome zaustavio kotorski Sud, do okončanja postupka, koji su pokrenula lica od kojih je zaplijenjen i čiji advokat tvrdi da vrijede oko tri milijarde eura.
Opal je po hemijskom sastavu mineraloid, a pripada grupi dragog kamenja.
Kako su dragulji stigli u Crnu Goru
Kolekciju opala su preko aerodroma iz Ciriha na podgorički aerodrom u julu 2011. donijeli Robert Fenjek i Antoni Vernon Strelenski južnoafrički državljanini (Anthony Vernon Strelensky),
Kasnije se ispostavilo uz kršenje carinskih propisa.
Međutim, javnost je za njih saznala godinu kasnije, kada su Fenjek i Strelenski prijavili policiji Branka Ćupića, vlasnika budvanskog hotela “Belvi” optužujući ga da im je na “prevaru uzeo dragulje”.
Policiji su ispričali da ih je Ćupić 2011. sačekao na podgoričkom aerodromu, gdje su “zaobišli carinu” i poveo u s hotel kao njegove goste a dragulje ostavio u hotelskom sefu.
Kada je Ćupić po njihovim tvrdnjama, godinu kasnije odbio da im vrati dragulje prijavili su ga policiji.
Nakon prijave policija je zaplijenila dragulje, a podgorički Osnovni sud ih, u septembru 2012. trajno oduzeo jer su, kako piše u rešenju, unijeti mimo carinskih propisa što je krivično djelo.
S obzirom na elemenat krivičnog djela prilikom unosa opali su postali državno vlasništvo i završili u sefu Centralne banke Crne Gore.
Osim što su im oduzeti dragulji Ćupić, Fenjek i Strelenski su prekršajno kažnjeni sa po 4.000 u aprilu 2013. Presudu je izrekao podgorički Sud za prekršaje.
Postupci pred crnogorskim sudovima
Od tada Fanjek i Strelenski pokušavaju pokretanjem sudskih postupaka da povrate dragulje.
Postupke su pokretali i od njih odustajali pred sudom u Podgorici u dva navrata 2014. i 2019. i u Nikšiću 2017. godine.
Poslednju tužbu protiv Crne Gore su predali kotorskom Sudu 9. januara ove godine.
Na njihov zahtjev taj Sud je donio i privremenu sudsku mjeru kojom je državi zabranjeno da otuđi opal.
“Tužioci traže povraćaj oduzetih opala. Predmet je u pokušaju da se riješi mirnim putem, upućen na medijaciju, koja je zakazana za 31. avgust 2023.”, naveo je za RSE sudija Veljko Bulatović.
Suprotstavljene strane uoči spora
Crnu Goru na kotorskom Sudu zastupa Zaštitnica pravnih interesa države Bojana Ćirović, koja je za RSE rekla da tužioci traže i nadoknadu štete jer smatraju da je iz kolekcije nestalo oko pet kilograma opala:
“Tužioci traže da sud utvrdi povredu prava na mirno uživanje imovine (opala), povraćaj oduzete kolekcije, naknadu štete zbog oštećenja opala zbog nemarnog čuvanja od strane države, naknadu štete na ime nestalih pet kilograma, i naknadu štete u vidu izmakle dobiti”.
Potvrdila je da će učestvovati u postupku medijacije.
Fanjeka i Strelenskog pred kotorskim sudom zastupa advokatska kancelarija Prelević.
Iz te kancelarije RSE je rečeno da je država 2012. od njihovih klijenata nezakonito konfiskovala kolekciju crnog opala visokog kvaliteta, ukupne težine 33 kilograma:
“Čime je država neproporcionalno sankcionisala naše klijente, povrijedila im pravo svojine, zaštićeno zakonom, Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U ovakvim slučajevima, države pod jurisdikcijom Evropskog suda za ljudska prava, se redovno obavezuju na vraćanje konfiskovane imovine i naknadu štete”.
Navode da će ako dobiju sudski spor nastupiti ogromna šteta po Crnu Goru :
“Procjenjujemo da će šteta, nastala zbog nezakonitog djelovanja države i grube nepažnje nakon konfiskacije, biti približna ili čak premašiti godišnji iznos budžeta Crne Gore”.
Navode i da je kolekcija procijenjena na tri milijarde eura.
S druge strane, Ćirović napominje da je upravo na advokatima Fanjeka i Strelenskog teret dokazivanja “prevashodno prava svojine nad opalima, a zatim i ostalih navoda iz tužbe”.
Ona objašnjava i da će vještaci pred Sudom u Kotoru procijeniti koliko vrede dragulji.
Sud u Kotoru
Zašto vlade nijesu uspjele da procijene dragulje?
Dragulji su zaplijenjeni u vrijeme Vlade Mila Đukanovića, odnosno Demokratske partije socijalista koja je avgusta 2020 smijenjena sa vlasti.
Dvije godine nakon oduzimanja opala, u novembru 2014. izvršeno je njihovo mjerenje.
Tada je utvrđeno da ima 28 kilograma i 172 grama neobrađenog poludragog kamena opala, odnosno devet različitih vrsta.
Samo jedan kamen je težak četiri kilograma i 400 grama. Utvrđeno je i da je najviše vatrenog, bijelog i crnog opala.
Kolekcija sadrži i 14 figurica u obliku životinja, koje su teške nešto preko kilogram.
Dalje je navedeno da je zbog utvrđivanja kvaliteta i cijene opala i dobijanja sertifikata, Vlada na čijem je čelu bio Đukanović te 2014. uzorke poslala Gemološkom institutu u Antverpenu, koji je u odgovoru naveo da “ne može izvršiti traženu uslugu jer se opali prvo moraju obraditi”.
Ovi podaci nalaze se u informaciji koju je Vladi Zdravka Krivokapića, koja je formirana nakon smjene DPS-a, u junu 2021. dostavilo Ministarstvo finansija pošto je ta Vlada odlučila da “uđe u postupak prodaje dragulja”.
To ministarstvo na čijem je čelu je bio aktuelni mandatar Milojko Spajić angažovala je preko Uprave za državnu imovinu gemologa sa Kanadskog instituta da razvrsta, identifikuje i izmjeri opale.
Navodi se da je i on preporučio obradu uzoraka da bi se saznala vrijednost kolekcije.
“Kako nije postojala mogućnost da se to uradi u Crnoj Gori Uprava je pokušala da iznese uzorke iz zemlje i obradi ih”, navedeno je u odgovorima RSE iz Uprave za državnu imovinu.
Ta institucija nije odgovorila ko je stručnjak, procjenjivač iz Kanade kojeg je država angažovala.
Proces procjene opala zaustavio kotorski Osnovni sud, koji je državi privremenom mjerom zabranio “raspolaganje i otuđenje opala” do okončanja postupka, potvrdio je Radiju Slobodna Evropa (RSE) portparol Suda Veljko Bulatović.
Sudskom mjerom je obustavljen i postupak obrade opala koji je trebao da da odgovori na pitanje koliko vrijedi kolekcija dragulja- potvrđeno je RSE u Upravi za državnu imovinu.
Šta kaže Centralna banka
Ni iz Centralne banke, koja u sefu čuva kolekciju dragulja duže od deset godina RSE nijesu željeli da saopšte više detalja o kolekciji.
Neveli su da su opali u vlasništvu države i da se o njima stara Uprava za državnu imovinu.
“Shodno navedenom, Centralna banka Crne Gore nema pravo da daje informacije u vezi sa predmetima koje se čuvaju u Trezoru a nijesu vlasništvo banke”, piše u odgovoru.
Još jedan segment vezuje crnogorske institucije i zaplijenjene opale.
Razlika u težini opala- advokati u tužbi pominju 33, a mjerenje nešto više od 28 kilograma.
U septembru 2022. Specijalno državno tužilaštvo je saopštilo da je formiralo predmet po krivičnoj prijavi da je iz institucija nestalo 5,7 kilograma poludragog kamenja opala.
Na novinarsko pitanje da li se ovaj predmet odnosi na Centralnu banku guverner Radoje Žugić je rekao da niko iz te banke nema nikakvu odgovornost, osim za čuvanje opala:
“A mi to radimo perfektno”, rekao je krajem septembra 2022. Žugić.
Ko su Fanjek i Strelenski
Robert Fenjek i Antoni Vernon Strelenski su 2. juna 2011. odnosno devet mjeseci prije zaplijene opala osnovali firmu u Crnoj Gori.
Kompanija Canyon Holdins AD registrovana je u Podgorici, sa početnim kapitalom od dva eura.
Iako se i danas vodi kao aktivno preduzeće u dostupnim registrima ne postoji podatak o finansijskim aktivnostima ove firme.
Prema podacima sajta Uprave prihoda i carina Crne Gore firma nije podnijela finansijske izvještaje poslednjih godina.
O biznisima dvojice Južnoafrikanaca takođe nema mnogo podataka.
Robert Fenjek predstavlja se kao počasni grof carske kuće Černetić, a Strelenski kao konzul iste kuće, u Južnoafričkoj Republici u Pretoriji.
Inače, radi se o izmišljenoj carskoj lozi čiji je predstavnik Stefan Černetić, koji je javnosti postao poznat kada se 2022. pojavio na prijemu Dana državnosti i slikao sa tadašnjim predsjednikom Milom Đukanovićem.
Zbog toga je pokrenuta istraga u vezi sa načinom na koji je Černetić ušao na prijem.
U 20 gradova u Hrvatskoj održani su protesti u znak solidarnosti sa žrtvama femicida i njihovim porodicama, nakon brutalnog ubistva Nizame Hećimović koja je od institucija u BiH tražila zaštitu od nasilnika.
Transparentom “Sigurnost žena je odgovornost države” žene u Splitu su izrazile solidarnost sa ženama u Bosni i Hercegovini koje su na protestnim okupljanjima pozvale vlasti da zaštite žene koje su žrtve nasilja i koje se odvaže da prijave nasilnika.
Također, žene u Hrvatskoj godinama upozoravaju da država ne radi dovoljno po pitanju zaštite žrtava nasilja i sve mjere su, kažu, nedovoljne kako bi se zaštitile žene.
Od vlade traže da se u Kazneni zakon uvrsti femicid te da se izradi nacionalna strategija koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama u skladu s Istanbulskom konvencijom, ali da u državnom budžetu budu predviđena sredstva za njenu provedbu.
Smatraju da se ne izdvajaju dovoljna sredstva za prevenciju ni za kažnjavanja. Prema statistici, Hrvatska je treća u Evropskoj uniji po broju slučajeva ubistava žena, koji je porastao u zadnjih deset godina.
Klarinet fest u Kotoru održava se u znaku seminara za klarinetiste /kinje i radionice servisa i popravke klarineta, koji će biti održani od 21. do 26. avgusta u prostoru Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ u Kotoru.
Seminar i radionicu pod nazivom „Klarinet XXI vijeka / Klarinet – moj izbor“ vodiće istaknuti umjetnici i pedagozi dr um.Veljko Klenkovski i mr Damjan Begović, te inž. Baptiste Fradet- Buffet Crampon iz Pariza. U ovom segmentu 22. i 23. avgusta su predstavljeni i klarineti francuskog renda „Buffet-Crampon“.
Ljubitelji ovog duvačkog instrumenta jedinstvenog zvuka imaće priliku da na koncertu najavljenom za petak, 25. avgust od 20 sati u Koncertnoj dvorani ŠOSMO „Vida Matjan“ u Kotoru uživaju u izvedbama učesnika seminara- učenika i studenata iz zemlje i regiona. Ulaz je slobodan.
Ukoliko zaposleni u Institutu Igalo do srijede ne dobiju platu nije isključena i obustava rada, kazala je za TVCG predsjednica Sindikata Instituta “Dr Simo Milošević” Marija Obradović, kao i da agonija radnika predugo traje, a da zanemarivanje Instituta traje mnogo duže.
Pokušavali su na razne načine da sačuvaju Institut, ali kako ističe, odgovora nema ni od države, ni od manjinskih akcionara.
“U slučaju da se nastavi ovaj vid zanemarivanja sigurno će doći do neke vrste radikalizacije protesta, kako i kada to još ne mogu da kažem, ali sam sigurna da će se to desiti”, istakla je Obradović.
Ona je kazala da druga faza Instituta ima oko 600, a prva oko 260 pacijenata.
“Mi godinu i više ne dobijamo zarade na vrijeme, kašnjenja su od tri do šest mjeseci. Mi svoj rad obavljamo profesionalno”, poručila je Obradović i ponovila da bi zatvaranjem Instituta najviše izgubili građani.
Saopštila je i da nema nove informacije o pozajmici od 600.000 eura, koliko je voljna da ima da EPCG.
Ističe i da su ranije dobijali avansne uplate, koje su kasnije odrađivali.
Institut Igalo – foto Slavica Kosić
“Sada mi je šokantno zašto postoji uput da li takvu vrstu pomoći dati Institutu”, navela je Obradović i dodala da bi im ta pomoć značila isplatu dvije od tri zaostale zarade.
Danas je u Kolašinu nastavljeno prikupljanje potpisa za spas Instituta Igalo. Ranije su potpisi podrške prukupljani u Budvi, Baru, Nikšiću, Pljevljima i Bijelom Polju. Obradović je zadovoljna podrškom građana.
“Ljudi su svjesni činjenice šta će se desiti, ako se Institut ugasi, sa druge strane nažalost svjesni su i da je to vrlo izvjesna i vrlo bliska budućnost, tako da su se ljudi odazvali u nevjerovatnom broju”, poručila je Obradović.
Peticiju sa potpisima će, kako kaže, proslijediti onoj Vladi koja bude na vlasti sredinom septembra.
Radnici Instituta petkom organizuju i dvosatnu blokadu svakog petka graničnih prelaza prema Hrvatskoj.
Na Velikoj Plaži u Ulcinju danas je spašeno četvorogodišnje dijete, kazao je načelnik službe traganja i spasavanja u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić.
– Dežurni spasilac Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Edis Sijarić danas u 9.35 sati primio je informaciju da je sa plaže Noki Beach (Velika plaža Ulcinj) jak istočni vjetar odvukao na pučinu blizu Krša od Đerana četvorogodišnjeg državljanina Kosova, koji se nalazio na gumenom dušeku. Plivači su pokušali da doplivaju do ugroženog djeteta, ali morske jake struje im u tom trenutku nisu dozvoljavale, te se dušek odaljio od obale približno tri kilometra ka Adi Bojani – istakao je Lukšić za portal Cafe del Montenegro (CdM).
Hitnom upotrebom specijalnog spailačkog skutera UPSUL Sijarić je za samo nekoliko minuta došao do djetata i evakuisao ga uz asistenciju Enesa Skenderovića koji je, navodi Lukšić, krajnjim snagama uspio da dopliva.
– Na sreću roditelja dječak je spašen u poslednjim trenucima, jer je postojala opasnost da uzburkano more prevrne dušek i pitanje je da li bi spasioci imali vremena da reaguju pravovremeno – navodi Lukšić.
Ističe da je akcija spašavanja trajala svega 15 minuta od prijema poziva za spašavanje.
– Kao pun pogodak se pokazala analiza UPSUL da rasopredi jedan specijalni skuter na Veliko Plaži, jer je već 10-ak kupača spašeno sigurnog utopljavanja – naglasio je Lukšić.
Crnogorskom premijerom filma “Sirin” Senada Šahmanovića, u utorak 22.avgusta počinje 36. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival (FFHN-MFF). “Sirin” je dugo iščekivani, više od pet godina pripremani dugometražni debi Senada Šahmanovića, čija je svjetska premijera održana u okviru “Open Air” programa Sarajevo film festivala.
Film “Sirin” podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore za sufinansiranje razvoja projekta i produkcije, kao i od strane Albanskog nacionalnog centra za kinematografiju i Kosovskog kinematografskog centra u kategoriji manjinskih koprodukcija, te Fondacije za kinematografiju Sarajevo u istoj kategoriji.
Radnja filma prati Natali (40) koja je napustila bivšu Jugoslaviju odmah nakon početka ratova 90-ih. Kao i mnogi drugi ljudi s ovih prostora emigrirala je u inostranstvo u potrazi za boljim životom i sigurnijom buducnosti. Nakon više godina provedenih u inostranstvu, u želji da se potpuno adaptira na život u novoj sredini, poželjela je da promijeni svoj identitet i izbriše svoje porijeklo. Neobičan pravni slučaj oko nasljedstva bogate starije žene koja nije imala porodicu će je dovesti ponovo u zemlju svog porijekla – Crnu Goru.
Film “Sirin” rađen je prema scenariju Senada Šahmanovića i Klaudije Bottino. Koproducenti su Jure Pavlović, Dritan Huqi, Fatmir Spahiu i Alen Babić. Direktor fotografije je Aleksandar Jakonić, scenografi Ognjen Smolović i Dragana Baćović, kostimografkinja Lina Leković, a menadžer produkcije Filip Poleksić.
Producent filma je Veliša Popović i kompanija “Cut-Up” iz Podgorice, dok su koproducenti „Sekvenca (Hrvatska), „On Film Production“ (Albanija), „Buka“ (Kosovo) i „Dokument“ (BiH). Projekat je podržan od strane Filmskog centra Crne Gore, HAVC-a, Filmskog centra Albanije, Filmskog centra Kosova, kao i od strane filmskog fonda Savjeta Evrope – Eurimages. U filmu igraju: Danica Ćurčić, May-Linda Kasumović, Jasna Đuričić, Marko Baćović, Nikša Butijer, Lidija Kordić, Jelena Simić, Momčilo Otašević, Tihana Ćulafić, Mišo Obradović, Izudin Bajrović, Fatmir Spahiu, Simon Shkrelli, Bashkim Alaj i drugi.
Festival ima tri takmičarske selekcije – dugometražni igrani film, dokumentarni film i studentski film. Pored pomenutih, festival će obogatiti i selekcija Kino Evropa, sačinjena od nagrađenih filmova sa renomiranih evropskih festivala, i selekcija „Adriatic Audience Award“ Mreže festivala Jadranske regije, kao i bogat prateći program.
Iz Uprave policije su kazali da je tokom vikenda na crnogorskim putevima evidentirana 71 saobraćajna nezgoda, u kojima nije bilo smrtno stradalih lica, dok je pet osoba zadobilo teške, a 14 lica lake tjelesne povrede.
Kako su kazali, saobraćajna policija je u naznačenom periodu podnijela 181 prekršajnu prijavu, izdala 1.256 prekršajnih naloga, oduzela 23 para registarskih oznaka i isto toliko vozila isključila iz saobraćaja.
“Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola slobode je lišeno 56 vozača od čega 19 u Podgorici, šest u Budvi i po pet u Baru i Kotoru”, saopšteno je iz policije.
Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
3. Međunarodni dječiji festival folklora „Kolo bez granica“ biće održan od 23. do 27. avgusta 2023. godine u Tivtu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva „Boka“, pod pokroviteljstvom Opštine Tivat.
Program festivala odvija se na javnim prostorima grada, ove godine dočekujemo goste iz 7 država a pred publikom će nastupiti više od 400 mališana, što izdvaja ovaj festival kao jedan od malobrojnih internacionalnih manifestacija posvećenih isključivo djeci, na nacionalnom nivou, poručuju organizatori.
U četvrtak, 24. avgusta program počinje Međunarodnom festivalskom paradom šetališnom zonom, a svečana Ceremonija otvaranja festivala počinje u 20.30 sati na Pinama, nakon čega će uslijediti cjelovečernji koncert inostranih grupa i domaćina.
Petak, 25. avgust, je ispunjen edukativnim sadržajem – program otvara Folklorna radionica sa početkom u 19.00 časova, a od 21.00 na gradskoj rivi biće organizovan bioskop na otvorenom kada će se prikazivati snimak koncerta KUD „Boka“ – Kad prošetam Crnom Gorom. Ovaj koncert dat je u formi folklorne predstave, a karakteriše ga objedinjen prikaz narodne igre, pjesme i običaja svih naroda sa teritorije Crne Gore, prošaran humoresknim dijalozima koji na zanimljiv, prijemčiv način gledaocima dočarava bogatstvo naše kulturne baštine.
U subotu, 26. avgusta, od 19.30, Međunarodna festivalska parada sa performansima transformisaće ulice grada Tivta u podijum za igru, a Gala koncert sa početkom u 20.30 zaokružiće festivalski program. Na Gala koncertu bogatstvo crnogorskog folklora predstaviće i dječiji folklorni ansambli KUD „Njegoš“ sa Cetinja, KUD „Bihor“ iz Petnjice i KUD „Sloga“ iz Herceg Novog.
Manifestacija “Muljansko plesno veče“ biće održano utorak, 22. avgusta sa početkom u 21 sat na mjesnom mulu, saopšteno je iz Mjesne zajednice Muo.
Proglašenje najboljeg plesnog para je u 22 sata, a u 23 sata planiran je vatromet.
Iz Mjesne zajednice navode da je manifestacija humanitarnog karaktera.
“Prodavaće se brodet i palenta po 5 eura. Sav prihod ide u humanitarne svrhe za dvije porodice sa Mula. Potrebni su volonteri za organizaciju“ – poručuju iz MZ Muo.
Za dobru muziku zadužen je muzički sastav Exodusi.
