Prošlo je tačno 300 dana od početka ruske agresije na Ukrajinu

0
Prošlo je tačno 300 dana od početka ruske agresije na Ukrajinu
Ukrajina – foto Reuters

Prošlo je tačno 300 dana od početka ruske agresije na Ukrajinu. Vladimir Putin iznenadio je izjavom da je situacija u četiri ukrajinske regije, koje je Rusija anektirala, “ekstremno teška”. Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznenada je došao u Bahmut, razoreni grad na istoku zemlje u kojem se trenutačno vode najkrvavije bitke.

Dolazak Volodimira Zelenskog u Bahmut ohrabrenje je za ukrajinske snage, a poniženje za ruske. Šest mjeseci žestokih borbi rezultiralo je jedino razaranjem grada koji je prije rata imao 70 000 stanovnika. Sada je užarena točka bojišnice. Zelenski je vojnicima dodijelio državne nagrade dok su u pozadini odjekivale eksplozije.

– Neopisivo sam zahvalan na vašoj snazi i motivaciji. Ovdje su ljudi koji nose državu na svojim plećima. Ovo nije samo pitanje Donbasa, jer vi u Donbasu branite cijelu Ukrajinu. Rusi bi nakon Donbasa isto učinili u drugim ukrajinskim gradovima, jer žele izbrisati sve što je vezano za Ukrajinu., rekao je Zelenski.

Moskva je prvi put javno priznala da rat u Ukrajini ne ide glatko. Vladimir Putin FSB-u je naredio pojačani nadzor na ruskim granicama jer je, kako sam kaže, u anektiranim regijama situacija iznimno teška. Čelnike četiriju regija odlikovao je najvišom titulom časti za služenje Rusiji.

– Naša zemlja često se suočavala s izazovima i branila svoj suverenitet. Vojnici na prvoj crti specijalne vojne operacije primjer su iznimne hrabrosti i nesebičnosti. Najviša nagrada domovine, naslov Heroja Rusije, dodjeljuje se vojnom osoblju koje je pokazalo posebnu hrabrost, rekao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

Tjedni zajedničkih vojnih vježbi i najnoviji Putinov posjet Minsku probudili su ukrajinske strahove da će se i Bjelorusija uključiti u rat. Iako Kremlj takva nagađanja odbacuje, Kijev je na oprezu.

– Ova koncentracija ruskih snaga u Bjelorusiji dovoljna je za stvaranje prijetnje Ukrajini. Pozorno pratimo što Rusija radi na teritoriju Bjelorusije. Razina vojne prijetnje raste, ali poduzimamo odgovarajuće mjere, rekao je Sergij Najev, zapovjednik Ujedinjenih snaga oružanih snaga Ukrajine.

Ukrajina koju je prije točno 300 dana žestoko napao njezin prvi susjed, mijenjanjem naziva ulica i spomenika što prije želi se što prije osloboditi sovjetskog utjecaja. Mnogi koji su od rođenja govorili ruski, sada ga izbjegavaju. U Kijevu je preimenovano 200 ulica.

– Nazivi ulica, prisutnost pojedinih spomenika nisu pitanje toponimije. Ovdje je riječ o tome da Rusija smatra da Ukrajina nema pravo na postojanje. Nitko više ne želi živjeti u Moskovskoj ulici, rekao je zamjenik načelnika kijevskog gradskog vijeća Volodimir Prokopiv.

U središnjoj Rusiji u Kazanskoj oblasti – nova eksplozija. Prema pisanju agencije TASS prilikom redovitog održavanja eksplodirao je plinovod koji iz Rusije ide kroz Ukrajinu. Poginule su tri osobe.

Podgorica – Na protestu dvadeset hiljada građana, traže vanredne izbore

0
Podgorica – Na protestu dvadeset hiljada građana, traže vanredne izbore
Foto – Ima nas

Deseci hiljada prosvjednika, koje je podržao i crnogorski predsjednik Milo Đukanović, u utorak su ispred crnogorskog parlamenta zatražili raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i povlačenje protuustavnog zakona o predsjedniku.

Po procjeni organizatora, pokreta “Ima nas”, na protestu je bilo oko 20 hiljada građana Crne Gore.

Nebojša Mrvaljević iz tog pokreta pročitao je zahtjeve prosvjednika. U njima se, pored raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora i povlačenja neustavnog zakona o predsjedniku, kojim se Đukanović primorava da mandat za formiranje nove vlade povjeri kandidatu prosrpske koalicije Miodragu Lekiću, traži i da Crna Gore ne pristupi projektu “Otvoreni Balkan” u kome su već Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija.

Đukanović je na Twitteru napisao kako daje podršku “mirnom domoljubnom okupljanju protiv rušenja ustavnopravnog poretka i konfrontacije s partnerima iz evropske i euroatlantske zajednice”.

Potpredsjednik Đukanovićeve Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je okupljenim prosvjednicima da stiže “crnogorsko proljeće”.

“Na name je da se izborimo za izbore i da istaknemo na njima najbolje – iz partija, foruma… Ovo je borba za opstanak Crne Gore. Ovo proljeće mora biti crnogorsko, mora biti proljeće izbora. Budi se Crna Goro, stiže crnogorsko proljeće, a mi ti jamčimo – ima nas”, rekao je Eraković.

Podgorica protest – foto EPA

Prosvjednici su uzvikivali uvrede na račun aktualnog premijera Dritana Abazovića, nosili crnogorske i zastave EU-a, a na transparentima se moglo pročitati “Ima nas”, “Ne damo te, Crna Goro”.

Za razliku od prosvjeda koji su održani prošle sedmice na dan usvajanja zakona o predsjedniku Crne Gore, u utorak nije bilo  incidenata između prosvjednika i policije.

Prosvjed je završen šetnjom ulicama Podgorice, a ispred zgrade delegacije EU-a u Crnoj Gori ostavljeni su zahtjevi.

Crna Gora je u političkoj krizi od avgusta kada je pala vlada Dritana Abazovića nakon što je premijer potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Nakon toga formirana je nova vladajuća većina koju predvodi prosrpski Demokratski front, a Miodrag Lekić, nekadašnji diplomat iz vremena Slobodana Miloševića, predložen je za mandatara za formiranje nove vlade.

Đukanović je odbio Lekiću dati mandat, tvrdeći da nije uvjeren da Lekićeva vlada ima podršku u parlamentu.

Kao odgovor na to vladajuća većina usvojila je novi zakon o predsjedniku kojim primorava Đukanovića da mandat povjeri Lekiću. Taj zakon kao protuustavan ocijenili su i Venecijanska komisija i diplomati međunarodne zajednice.

Kriza je dodatno produbljena nefunkcionalnim Ustavnim sudom Crne Gore koji broji svega troje od sedam sudaca,  a zastupnici u crnogorskom parlamentu već mjesecima ne mogu se dogovoriti o izboru novih.

Naša akcija: Humanitarna akcija za JU Dom starih Bijelo Polje

0
Naša akcija: Humanitarna akcija za JU Dom starih Bijelo Polje
Humanitarna akcija

Za završnicu aktivnosti u ovoj godini sada već tradicionalno sakupljamo donaciju i posjećujemo JU Dom starih Bijelo Polje u istoimenom gradu na sjeveru države. Ove godine nam se u ovoj akciji pridružuje Omladinski tim Tivat, saopšteno je iz kotorske NVO Naša akcija.

Kako smo organizacija koja radi sa mladima i za mlade, ova humanitarna aktivnost pokrenuta je upravo od strane naših mladih volontera, koji su iskazali želju da ponovo posjete mjesto sa divnim ljudima sa kojima žele provesti određeno vrijeme, kao i da podržimo institucije na sjeveru naše zemlje.

Ukoliko i vi želite pomoći, to možete učiniti doniranjem odjeće, obuće, pelena za odrasle, drustvene igre i slično. Lokacije za donacije su:

U Kotoru u Omladinskom edukativnom centru Muo od 16 do 20 časova

U Tivtu u Aš Prom marketu na magistrali preko puta Helade od 10 do 19 časova

U Podgorici u Njegoševoj br. 9 od 9 do 15 časova,

Možete nas podržati i donacijom na račun 530-22112-25 sa naznakom “Donacija za dom starih”.

Donacija će biti uručena u subotu, 24. decembra!

Radimo danas, za bolje sjutra!

Za JPU Bambi iz Tivta prvo mjesto na konkursu “Energija podvučeno zelenom”

0
foto: CEDIS

Javna predškolska ustanova (JPU) “Bambi” iz Tivta, sa projektom Biram da komprostiram, osvojila je prvo mjesto na konkursu „Energija podvučeno zelenom“ koji realizuju Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Zavod za školstvo.

Kako je saopšteno iz CEDIS-a, ta kompanija uručila je nagrade obrazovno-vaspitnim ustanovama u okviru konkursa “Energija podvučeno zelenom“.

Izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Čađenović, kazao je da su u kompaniji željeli da tim projektom daju pokretačku energiju školama i zajednici u cjelini, u njihovim naporima da utiču na svijest učenika, nastavnika i javnosti o značaju životne sredine.

Kako je kazao, da su u tome uspjeli pokazuje i impozantan broj škola koje su ove godine učestvovale sa projektima.

“Kao što smo mi vjetar u leđa školama da se svake godine trude da budu i bolje i kreativnije, tako su i one nama podsticaj da istrajemo u zajedničkoj borbi u zaštiti naše planete i stvaranju boljeg mjesta za život svih nas“, rekao je Čađenović.

On je istakao da je svaki pojedinac važna karika na putu ka sigurnijem i čistijem mjestu za život.

„Priroda je Crnoj Gori već sve dala, a na nama je da to čuvamo kao najveće blago po kojem smo jedinstveni u svijetu“, rekao je Čađenović.

Jelena Perunović Samardžić, direktorica JPU “Bambi”, kazala je da već dugo godina razvijaju eko svijest najmlađih.

“Ova nagrada će biti dodatni vjetar u leđa da i dalje nastavimo istim koracima u implementaciji i realizaciji projekata koje smo zacrtali da realizujemo sa našim najmlađima”, kazala je Perunović Samardžić.

Jelena Perunović Samardžić, direktorica JPU “Bambi”

Projekat “Školski rasadnik” koji je kandidovala Osnovna škola (OŠ) “Štampar Makarije” iz Podgorice, osvojio je drugo mjesto.

Pomoćnica direktora te OŠ, Marija Lazarević, kazala je da nagrađeni projekat ima za cilj podizanje svijesti o očuvanju životne sredine svih učenika Štampar Makarija.

„Planirane su brojne akcije pošumljavanja, ne samo prostora školskog dvorišta, već i šireg društvenog prostora i to upravo sadnicama koje će biti proizvedene u našem školskom rasadniku”, kazala je Lazarević.

OŠ “Pavle Rovinski”, sa projektom “Eko učionica – Učionica na otvorenom”, osvojila je treće mjesto na konkursu.

Direktorica te škole Dijana Laković podsjetila je da je ta ustanova 2016. godine dobila sertifikat međunarodne “Eko škole”.

“Hvala CEDIS-u i Zavodu za školstvo što na najbolji mogući način podržavaju ekološke aktivnosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Drago nam je što je žiri prepoznao značaj eko učionice za našu školu”, kazala je Laković.

Koordinator projekta “Eko učionica” Nataša Bulatović kazala je da je da je projekat važan zato što je OŠ “Pavle Rovinski” prebukirana i nemaju dovoljno prostora.

„Tako da će nam ova učionica mnogo značiti za održavanje vannastavnih aktivnosti”, kazala je Bulatović.

Iz CEDIS-a su kazali da je stručni žiri nagradio i projekat OŠ “Radoje Čizmović” iz Nikšića za projekat “Eko kutak za saradnju“.

Direktorica te škole Milena Danilović podsjetila je da je ta ustanova duže vrijeme posvećena ekologiji, te da su nastavnici i djeca zaslužili priznanje.

“Nagrada je došla kao kruna za naš rad. Projekat nam je značajan zato što ćemo izgraditi eko učionicu na otvorenom koja će oplemeniti naše dvorište”, kazala je Danilović.

Priznanje je dobila i OŠ “21.maj” iz Podgorice, za projekat “Botanički park”.

Nastavnik biologije Jasmin Šabotić kazao je da će u okviru tog projekta školsko dvorište opremiti i osposobiti da bude kao mala oaza gdje će djeca moći da koriste slobodno vrijeme.

Nagradu je dobio i projekat OŠ “Ivo Visin” iz Kotora, a direktorica te ustanove Petra Ćetković kazala je da su već počeli da rade na projektu koji će imati veliki značaj i da je riječ o oplemenjavanju terena koji sada nije u upotrebi.

Jelena Perunović Samardžić, direktorica JPU “Bambi”

Fond za nagrade iznosio je 15 hiljada EUR, a član žirija Saša Karajović kazao je da je bilo teško odabrati najbolje projekte.

“Nijanse su odlučile koji će projekti dobiti nagradu. Nagrađeni su oni koji su imali najviše učešće mališana, odnosno učenika, kao i podršku lokalne zajednice“, rekao je Karajović.

On je istakao da ga raduje jer su uspjeli da, osim za očekivanih pet projekata, obezbijede novac i za šesti projekat.

„Zahvaljujemo CEDIS-u što je kao društveno odgovorna kompanija prepoznao značaj ekološke edukacije najmlađih, jer na njima ostaje planeta“, kazao je Karajović.

Pozorišna predstava za djecu “Carevo novo odijelo”

0
Pozorišna predstava za djecu “Carevo novo odijelo”
Carevo novo odijelo

Pozorišna predstava za djecu „Carevo novo odijelo”, po istoimenoj bajci Hansa Kristijana Andersena, biće izvedena sjutra, 21.decembra sa početkom u 12 sati u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.

Predstava je rađena u koprodukciji Hercegnovskog pozorišta i Herceg Festa – Herceg Novi.

Glumačku postavu čine: Dejan Đonović, Goran Slavić, Miloš Pejović i Slaviša Grubiša.

Autorski tim sačinjavaju – reditelj Petar Pejaković, dramaturg Đorđe Stanojlović, scenograf Vojislav Kilibarda, kostimografkinja Jelena Vasiljević, producentica Milina Kovačević.

Riječ reditelja: „Carevo novo odijelo je skrojeno kroz igru. Maštali smo o tome da napravimo predstavu o politici za djecu. Ova Andersenova bajka napisana je, kao i mnoge njegove bajke, i za djecu i za odrasle. On nije mislio da postoje neke stvari koje su samo za odrasle, a neke samo za djecu. Pisao je za djecu o stvarima za odrasle. Sve stvari koje su za odrasle jesu i za djecu, pa i politika, samo je pitanje kako je predočiti djeci. Carevo novo odijelo je tako postalo igra sa ozbiljnim temama. Carevo novo odijelo ne postoji. Car je go. To svi znamo. Htjeli smo da ogolimo sve te teme za odrasle: vlast, podanik, politika, izbori, programi, demokratija, despotija, revolucija… da ukažemo na mehanizam njihovog funkcionisanja. Da, te stvari su često jezive, ponekad smiješne, uglavnom farsične, kao i kod Andersena. A kao što kod njega isto često biva, nema srećnog kraja, ima nade, ima poziva, ima i rješenja, ali razrješenja ne, ono je isključivo na nama.” – Petar Pejaković

Cijena ulaznice je 3 eura.

Za sve dodatne infomacije broj telefona je 069-342-799

Održana prva radna sjednica novoizabranog tivatskog parlamenta

0
Održana prva radna sjednica novoizabranog tivatskog parlamenta
Ipak glasali u parlamentu koji smatraju nelegitimnim – odbornici koalicije Prava stvar

Koalicija “Prva stvar” ipak glasala u parlamentu koji smatra nelegitimnim


Manje od dvadeset minuta trajala je danas prva radna sjednica novog saziva Skupštine Opštine Tivat jer je bez rasprave, većinom glasova prisutnih odnbornika, usvojeno svih sedam tačaka dnevnog reda.

Glasovima odbornika vladajućeg saveza koji čini koalicija „Da zapečatimo“, DF, Krtoljska Lista, Tivatska Akcija i Bokeški Forum, kao i opozicionog HGI, usvojene su odluke o imenovanju novih sastava šest skupštinksih odbora i imenovani odbornici koji će u ime lokalne uprave, ubuduće prisustvovati ceremonijama zaključenja braka između građana.

Zanimljivo je da, iako su dan ranije iz glavne opozicione grupacije – koalicije „Prava stvar za Tivat – DPS-SD-SDP-LP“ najavili da će njihovi odbornici prisustvovati sjednicama tivatskog parklamenta, ali da na njima neće glasati dok se ne riješi žalba koju je ta koalicija podnijela Upravnom sudu oko načina na koji je odrđžana konstititivna sjednica novog saziva SO Tivat 2.decembra, ova koalicija ipak je učestvovala u jučerašnjem odlučivanju tivatskog parlamenta, Naime, odbnornik SDP Ćazim Lisičić je glasao za izbor jednog od novih skupštinskih odbora, što je izazvalo malu pometnju među njegovim koalicionim kolegama i posebno kod Lisičeveog partijskog šefa, odbornika i predsjednika OO SDP Tivta Aleksandra Đurovića.

Iako naoko nebitno, Lisičićevo glasanje ima dublji politički značaj jer je samo dan ranije koalicija „Prava stvar“ saopštila da je aktuelni saziv SO Tivat „konstituisan na način koji se kosi sa pravnom regulativom“ zbog čega su oni pokreniuli žalbu pred Upravnim sudom i naveli da “očekujemo ishod koji govori o nelegitimnoj konstitutivnoj sjednic,i te posljedično tome i imenovanju predsjednika SO  na nelegitiman način.”

“Uvaženi građani Tivta, prije nego to učinimo na skupštinskom zasijedanju 20. decembra, želimo i na ovaj način da istaknemo da ćemo prisustvovati sjednicama SO Tivat, uzeti učešće u raspravama, ali da o istima nećemo glasati do rješavanja žalbe.”- poručili su u ponedjeljak iz koaliciuje “Prava stvar” da bi manje od 24 sara kasnije, juče ipak jedna njihovih odbornika učestvoivao u glasanju koga je pripremio, kako u toj političlkoj grupaciji smatraju, nelegitimno izabrani predsjednk tivatskog parlamena Miljan Marković (DF).

Inače, nakon što je skoro godinu ipo dana bio u blokadi zbog bojkota opozicije i SDP-a koji je tada prešao na njihovu stranu, a što je dovelo i do raspuštanja SOi vanrednih lokalnih izbora, tivatski parlament sada nastoji da ubrzano radi pa bi do kraja mjeseca trebalo da održi još dvije sjednice. Prva od njih zakjazana je već za četvrtak, 22.decembar, kada će se na dnevnom redu pored ostaloga, naći i predlog odluke o rebalansku budžeta za 2022. koji se zbog viška ostvarenih prihoda uvećava sa prvobitno planiranih 18.635.700 eura, na iznos od 20.135.700 eura. Odbornici će u četvrtak razmatrati i predlog odluke o budžetu Opštine Tivat za narendnu godinu a koji je administracija gradonačenika Željka Komnenovića (NP) utvrdila na iznosi od 24.055.700 eura, što je za čak 30 odsto više od budžeta za ovu godinu.

Budva u finalu takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine

0
Budva u finalu takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture 2028. godine
Budva

Budva je ušla u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture. To je Vijestima potvrđeno u kabinetu predsjednik Opštine Mila Božovića.

– Čitava crnogorska javnost je željno iščekivala odluku EU panela nezavisnih kulturnih eksperata o tome koji gradovi će ući u finale za Evropsku prijestonicu kulture, a onda je iz Brisela stigla radosna vijest. Ovo je veliki uspeh za čitavu kulturnu i umjetničku scenu Crne Gore, ali i za zemlju u cjelini, njen imidž i prestiž u svijetu. Kako se navodi u Saopštenju Direktorata za obrazovanje i kulturu Evropske komisije: “Međunarodni Panel sastavljen od 10 uglednih nezavisnih kulturnih eksperata, nakon čitanja, analize i ocjenjivanja aplikacionih knjiga svih gradova kandidata, održao je selekcioni sastanak i na njemu odlučio da odabere gradove koji ulaze u finale takmičenja za Evropsku prijestonicu kulture u konkurenciji EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU. To su Budva (Crna Gora) i Skoplje (Sjeverna Makedonija) – navode iz Božovićevog kabineta

U saopštenju se ističe da biti u užem (finalnom) izboru za titulu može rezultirati značajnim kulturnim, ekonomskim i društvenim prednostima za izabrane gradove, pod uslovom da je njihov projekat dio dugoročne strategije razvoja vođene kulturom.

– Gradovi finalisti imaju rok do ljeta 2023. godine da završe svoje prijave. Komisija će se sastati u septembru 2023. kako bi donijela odluku koji od gradova finalista postaje 2028. godine treća Evropska prijestonica kulture (u konkurenciji EEA/EFTA zemalja, zemalja kandidata za EU i potencijalnih kandidata za EU) poslije Novog Sada (Srbija) 2022. i Bodoa (Norveška) u 2024. – zaključuje Direktorat za kulturu Evropske komisije.

Iz kabineta Božovića poručuju da se radi o velikom uspjehu Budve, njenih građana, stvaralaca u kulturi, institucija i organizacija, vaninstitucionalne scene i pojedinaca koji su u saradnji sa partnerima i ekspertima iz Evrope i svijeta pokrenuli proces strateškog transformisanja grada kroz kulturu.

– Ovo je i veliki podsticaj da se u narednih godinu dana još više i aktivnije radi na razvoju Aplikacione knjige i programa projekta “Budva-Boka 2028 Evorpska prijestonica kulture” uz uključivanje građana i opština Boke (Tivat, Herceg Novi i Kotor), ali i čitave Crne Gore. Uvjereni smo da ćemo zajedničkim snagama uraditi kvalitetnu Strategiju razvoja kulture i Strategiju razvoja grada i početi da radimo po ovim sistemskim dokumentima spremajući se da postanemo Evropska prijestonica kulture – navodi se u saopštenju kabineta predsjednika Opštine Budva

Luka Kotor iznenada kupila službeno vozilo iako radnicima duguju…

0
Luka Kotor iznenada kupila službeno vozilo iako radnicima duguju…
Luka Kotor foto Boka News

Iako se još nosi sa posljedicama milionskih gubitaka zbog toga što joj je dvije godine uslijed koronavirusa, bila najvećm dijelom potpuno obustavljena ili drastično redukovana osnovna djelatnost prijema kruzera, državna kompanija Luka Kotor AD odlučila je da prvi put u novijoj istoriji, kupi novo službeno vozilo za svog izvršnog direktora.

Naime, na traženje izvršnog direktora Milka Krvavca (SNP), Odbor direktora Luke Kotor AD kojim predsjedava Ljiljana Popović-Moškov (URA), donio je odluku da kompanija kupi novi službeni automobil. Zanimljivo je da je ova procedura realizovana u rekordno kratkom roku, pa je tako Luka Kotot tender za kupovinu novog vozila sa tehničkim specifikacijama u kojima je bio bukvalno „nacrtan“ automobil marke“ dacia logan 1.0 TCe 90 CVT“, raspisala 29.novembra sa rokom za podnošenje ponuda od samo tri dana. Naime, datum ponošenja i otvaranja ponuda bio je 2.decembar kada je i pristigla jedina ponuda – kompanije „Allinace“ iz Podgorice koja je zastupnik rumunskog proizvođača automobila Dacia u Crnoj Gori. Njenu ponudu koja podrazumijeva upravo traženi model „dacie logan“ vrijedan 17.490 eura sa PDV-om, Luka Kotor je prihvatila 5.decembra, a 14. decembra je potpisan i ugovor o kupovini nakon kojeg Alliance ima rok od pet dana da firmi koja je u većinskom vlasništvu Opštine Kotor i isporuči novi automobil.

Iako je riječ o jeftinijem vozilu niže klase nego što su ona koja uobičajeno ka službene automobile, kupuju menadžeri državnih firmi u Crnoj Gori, „dacia logan“ sa automatskim  mjenjačem i najvećim paketom opreme koju je kupila Luka Kotor svakako nije loš automobil. Ovo je inače, prvi put u posljednjih petnaestak godina da Luka Kotor kupuje službena vozila jer za to nije bilo potrebe budući da se većina poslovanja te kompanije odnosi na kontakte sa stranim brodarskim kompanijama na nekoliko specijalizovanih sajmova kruzing industrije, a koji se godišnje održavaju po svijetu. Za završavanje službenih obaveza po Crnoj Gori koji podrazumijevaju ne baš tako česte odlaske iz Kotora do Podgorice gdje je sjedište resornog Ministartva kapitalnih investicija, mendžment Luke do sada po pravilu, koristio sopstvene, privatne automobile uz refundaciju putnih troškova. Ostatak službenih obaveza, menadžeri Luke pokrivaju pješice jer je udaljenost od upravne zgrade te kompanije do njenog putničkog terminala na Luži tek nekoliko desetina metara, a do oko 300 metara udaljenog marinskog dijela luke, ionako se fizički ne može stići automobilom, isto kao ni do oko 500 metara udaljene zgrade osnivača i većinskog vlasnika te kompanije – Opštine Kotor koja se nalazi unutar zidina Starog grada.

Na pitanje zbog čega su baš sada odlučili da kupe novi službeni automobil za potrebe izvršnog direktora kompanije imajući vidu činjenicu da se Luka Kotor AD još uvijek nije oporavila od ogromnih finansijskih gubitaka koje je pretrpjela u protekle dvije godine zbog posljedica koronakrize u kruzing industriji i zašto se to radi kada Luka Kotor službene automobile nije imala ni u vrijeme kada je ostvarivala mnogo bolje rezultate poslovanja i bila u daleko boljoj ekonomsko-finansijskoj situaciji nego što je to sada slučaj, iz menadžmenta ove državne firme „Vujestima“ su odgovorili da je takva odluka donešena „na osnovu poslovnih pokazatelja koji govore da će Luka Kotor AD Kotor u 2022 godini ostvariti najbolje poslovanje od svog osnivanja i pokriti gubitak uz ostatak dobiti“.

„Članovi Odbora Direktora su jednoglasno donijeli Odluku o kupovini jednog (i jedinog)  službenog automobila koji će se korititi isključivo u poslovne svrhe i to od strane svih zaposlenih u svrhu službenih putovanja”.- rečeno nam je iz poslovodstva Luke Kotor.

Prema nezvaničnim informacijama, izvršni direktor Milko Krvavac koji živi u Budvi, do sada je na posao u Kotor dolazio sopstvenim automobilom uz pokrivene putne troškove. On je međutim, tražio od Odbora direktora da mu nabave novi službeni automobil, žaleći se da je on „jedini direktor a da nema ni službeni automobil, ni sekretaricu“.

Inače, Luka Kotor je zbog ogromne krize u poslovanju koje je imala u protekle dvije godine dobila povlastice od Vlade kada je u pitanju otpis jednog dijela, odnosno odlaganja plaćanja drugog dijela fiksne koncesione naknade za 2020. i 2021. godinu, a svim svojim zaposlenima Luka je značajno smanjila plate. Zaposleni su tako po godinu dana primali zarade smanjene za 20, odnosno za čak 40 posto. Uz to, firma je da bi preživjela,  „pozajmila“ i još nije radnicima vratila skoro 418.000 eura iz sindikalnog stambenog fonda. Te dvije poslovne godine Luka Kotor je okončala sa ukupnim gubitkom od preko 3 miliona eura.

Osim kupovine službenog vozila, aktuelni mendžment te fime koji vode Popović-Moškov i Krvavac, ovih dana priprema i veliki novogodišnji koktel za poslovne partnere firme, predstavnike lokalnih i džavnih vlasti i institucija, a koji će se održati 27.decembra u podne. Iako je na spisku preko 60 zvanica od kojih većina nema formalnu dozvolu za kretanje i zadržavanje u zoni međunarodnog graničnog prelaza, menadžeri Luke Kotor AD su odlučili da svoj novogodišnji koktel odrade u zgradi putničkog terminala na Luži, a koji se nalazi unutar međunarodnog graničnog prelaza „Luka Kotor“. Na prijem su pozvani bivši predsjednici Odbora direktora Luke Kotor Branislav Dragović i Tatjana Stanovčić, ali ne i dr Branko Ivanović (Socijalsisti Crne Gore) za vrijeme čijeg mandata je to preduzeće 2019.godine imalo rekordnu dobit od 1,1 milion eura.

Projektom CUHaCHA promovišu se tradicionalna jela u sklopu jačanja turističke ponude

0
Projektom CUHaCHA promovišu se tradicionalna jela u sklopu jačanja turističke ponude
Projekat CUHaCHA

Sajam kulinarske baštine “CUHaCHA”, na kojemu su se mogla probati jela pripremljena po tradicionalnim receptima, održan je u subotu u Mostaru i privukao je veliki broj posjetitelja.

Sajam je jedna od aktivnosti u okviru projekta “Unapređenje održivog razvoja turizma kroz kulinarsko naslijeđe – CUHaCHA” (Program Interreg IPA CBC Hrvatska – BiH – Crna Gora 2014. – 2020.).

– Sajmom CUHaCHA završavamo s našim projektom, koji je samo jedan u nizu koje je ovo ministarstvo odradilo. Izuzetno sam ponosan što smo uspjeli Crvenom križu donirati kuhinju, da smo uspjeli organizirati veliki broj radionica u sklopu ovoga projekta te što smo izdali Monografiju kulinarske baštine koja će uvelike pomoći i nama i našim partnerima. U sklopu ovoga projekta imali smo priliku da proširimo prijateljstva s ljudima iz Zadarske županije i Općine Tivat u Crnoj Gori, s kojima također planiramo nove projekte – izjavio je Rašid Hadžović, ministar prosvjete, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).

Glavni cilj projekta je ojačati i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine programskog područja i pridonijeti razvoju turizma.

– Jedan od ciljeva projekta je bio da iskoristimo gastronomsku ponudu kao jedan od novih načina da približimo Hercegovačko-neretvansku županiju posjetiteljima i turistima. Osim monografije, imamo i web stranicu CUHaCHA gdje su definirane turističke rute jer ljudi koji putuju i dolaze u BiH ne gledaju više gdje će nešto vidjeti, nego i gdje će što pojesti – ističe ministar.

U sklopu ovoga projekta ukupno ima sedam ruta u tri partnerske zemlje.

– U HNŽ-u imamo dvije rute, jednodnevnu i dvosatnu, a rute su definirane u suradnji s našim restoranima. Ako idemo prema sjeveru onda je neizbježna pečena janjetina, a ukoliko idete prema jugu Čitluku, Stocu i Ravnom onda imamo razni slani i slatki program, poput ćuptera – kazao je ministar Hadžović.
Projektni menadžer projekta CUHaCHA Karmela Zlomislić naglasila je kako je vrijednost ovoga projekta malo viša od 710.000 EUR.
– Ovo je jedan od prekograničnih projekata u kojemu je sudjelovalo Ministarstvo, zajedno s partnerima iz Hrvatske i Crne Gore, a glavni cilj projekta je bio jačanje ponude tradicionalne kuhinje na način da ona bude dijelom naše turističke ponude. U sklopu toga nastala su četiri izlazna rezultata: stvorene su staze kulinarske baštine, napravljena je monografija koja predstavlja kulinarsku baštinu u tri programske zemlje, a kod nas je stvorena baza od 42 jela od kojih se 19 nalazi u monografiji. Treći rezultat je obuka kuhara i četvrti je bilo uređenje tradicionalne kuhinje – ustvrdila je Zlomislić.
U modernom svijetu sve veći broj turista želi probati lokalnu gastronomsku ponudu.
– Moramo biti svjesni činjenice da je tradicionalna hrana baština koju treba čuvati i koju treba promovirati. Pod utjecajima modernih stilova života, mnoga tradicionalna jela su bila zaboravljena i mislim da se treba vratiti tim korijenima. Smatramo da je za naš turizam jako bitna stvar da se ubaci gastronomska i nematerijalna komponenta kako bi imali još bolju turističku ponudu – zaključila je Zlomislić.
Vodeći partner projekta je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, a partneri na projektu su Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a, Općina Tivat i Zadarska županija.
Period implementacije projekta je od 15. avgusta 2020. do 31. decembra 2022. godine.
Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova Europske unije, a ukupan proračun projekta je 710.946 EUR.

Pomorac uhapšen u Egiptu jer je u prtljazi imao dron

0
Pomorac uhapšen u Egiptu jer je u prtljazi imao dron
dron

Osiguravatelj Gard.no izvijestio je o porastu slučajeva u kojima su pomorci privedeni zbog nošenja zabranjenih predmeta, poput dronova i drugih ‘sumnjivih’ elektronskih uređaja, u prtljazi prilikom ukrcaja ili iskrcaja s brodova u Egiptu.

Prema podacima El Hamamsy Marine Services, egipatska obalna straža nedavno je privela pomorca, koji je iz inozemstva stigao u Port Suez kako bi se ukrcao na brod, jer je u svojoj prtljazi ‘ilegalno prenosio dron’, prenosi Safety4Sea.

Pomorac je dron namjeravao koristiti za obavljanje radnih zadataka, kao što su pregledi trupa broda, kao i za privatne svrhe, odnosno fotografiranje na moru. Iako tijekom boravka u Egiptu nije upravljao niti je namjeravao upravljati dronom, sama činjenica da je u svom posjedu imao dron smatra se kršenjem zakona pošto nije imao potrebne dozvole egipatskih vlasti.

Egipat ima vrlo strog zakon kad su u pitanju bespilotne letjelice. Zakonom je strogo regulirana ne samo njihova proizvodnja, trgovina i upotreba, već je zabranjen uvoz i posjedovanje dronova bez posebne dozvole koju je izdalo nadležno egipatsko Ministarstvo obrane. Onome tko prekrši ovaj zakon prijeti zatvorska kazna od maksimalno sedam godina, kao i pozamašne novčane kazne.

Pomorac iz ove priče na kraju je ipak pušten iz pritvora, a određena mu je novčana kazna u iznosu od 300 američkih dolara. Međutim, također je ostao bez svog drona, a nije se ni uspio ukrcati na brod te je bio podvrgnut temeljitoj ispitivanju Nacionalne sigurnosne službe.

“Mnogi agenti rade dobar posao upozoravanjem brodara na lokalna ograničenja koja se odnose na pomorce u tranzitu, pri ukrcaju ili iskrcaju. Ipak, svaki pojedinačni pomorac u konačnici je odgovoran te mora znati što je zabranjeno na njegovom odredištu”, kažu iz Garda.

Egipatske vlasti često su sumnjičave i prema drugim vrstama elektroničke opreme koja se čini ‘neuobičajenom’, osobito ako se čini da sadrži neku vrstu radio odašiljača. Čak i ako uređaj nije zakonom zabranjen, ovakvi uređaji mogu prouzrokovati probleme za pomorce, poput propuštanja leta ili ukrcaja na brod. Također je vrijedno napomenuti da je razina kontrole pri ulasku u lučka područja Sueskog kanala viša nego u egipatskim zračnim lukama zbog važnosti kanala za nacionalnu sigurnost.