O mogućnostima realizacije Street food festivala tokom novogodišnjih i božićnih praznika u Budvi, predstavnici Turističke organizacije opštine Budva razgovarali su sa direktorom beogradske event agencije, Beofest, Milošem Vukšićem, koji je tim povodom boravio u Budvi.
U Beogradu se ovaj festival uspješno realizuje već nekoliko godina, a organizatori su se potrudili da osmisle festival koji bi bio zanimljiv i privlačan različitim generacijama, od najmlađih do najstarijih, prikladan za porodične izlaske, omladinu, starije osobe, strance i turiste, sve one koji vole dobru hranu i provod na jednom mjestu.
Tokom sedam dana Festivala koji bi se u Budvi organizovao krajem decembra, posjetioci bi mogli da probaju najrazličitije ukusne zalogaje lokalne, evropske i svjetske kuhinje, uživaju u muzičkom programu, nastupima DJ-eva i muzičkih bendova, propratnim sadržajima, društevim i sportskim igrama, a za najmlađe će se organizovati i kreativne dječije radionice.
Program Festivala podrazumijevaju i zanimljivo osmišljeni paneli na razne teme o hrani i zaštiti životne sredine o kojima bi govorili pažljivo odabrani stručnjaci iz ovih oblasti.
Predstavnici TO Budva su sa gostom obišli moguće lokacije za eventualnu realizaciju Festivala, razmjenili informacije o gastro sadržajima i mogućnostima sa kojima Budva raspolaže, kako bi se Street food festival uspješno organizovao i u Budvi.
Turistička organizacija Tivat će povodom Svjetskog dana turizma, u utorak 04.10.2022.godine obilježiti niz aktivnosti u Gornjoj Lastvi. Tema Svjetskog dana turizma je “Rethinking Tourism”. Kako je oporavak sektora turizma u toku, Svjetska turistička organizacija pri Ujedinjenim nacijama (UNWTO) želi da istakne priliku da razmislimo o tome kako se bavimo turizmom. To znači stavljanje ljudi i planete na prvo mjesto i okupljanje svih, od Vlada i preduzeća do lokalnih zajednica, oko zajedničke vizije za održiviji, inkluzivniji i otporniji sektor.
Turistička organizacija Tivat je prva destinacija u Crnoj Gori koja je pristupila programu Green Destinations, a selo Gornja Lastva je prethodne godine ušlo u Program unapređenja prve inicijative UNWTO ,,Najljepša turistička sela”.
Imajući u vidu naše napore na daljem monitoringu i razvoju održivijeg turističkog sektora, kao i cilj da razvijamo zaleđe i selo Gornju Lastvu kao odličan potencijal za turizam, ove godine proslavu Svjetskog dana turizma organizujemo u selu i to kroz niz aktivnosti u saradnji sa lokalnom zajednicom:
Utorak 04.10.2022.godine
09:30h Polazak organizovanim prevozom iz Tivta prema Gornjoj Lastvi (polazak je predviđen sa stare autobuske stanice)
10:00h Otvaranje izložbe radova učenika Osnovne škole ,, Drago Milović“ na temu ,,Gornja Lastva, najljepše turističko selo“ uz Duo Flauta i Violina u izvođenju Brune Matijević i Nevile Klakor
11:00h Edukativna šetnja selom Gornja Lastva za turiste i sugrađane
12:00h Gastro užitak uz degustaciju tradicionalnih jela
Pozivamo sve turiste i sugrađane da zajedno proslavimo Svjetski dan turizma.
Evropska komisija je u petak pozvala granične službe i konzulate država članica da strože nadziru zahtjeve za ulaznim vizama ruskih građana, kojih veliki broj nastoji pobjeći iz zemlje nakon što je proglašena djelomična mobilizacija.
– Evropska unija jest i uvijek će biti prostor azila. Ali ovo sada je prije svega sigurnosno pitanje – povećani nadzor kod izdavanja viza i strože granične kontrole omogućit će nam da se zaštitimo i očuvamo jedinstvo, rekao je potpredsjednik Europkske komisije Margaritis Schinas.
Komisija je na zahtjev država članica objavila ažurirane smjernice o postupku izdavanja viza i graničnim kontrolama za ruske građane na vanjskim granicama EU-a.
Sigurnosna prijetnja je realna i EU će zaštiti sebe i naše građane, rekla je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, ističući da je potreban zajednički pristup na vanjskim granicama EU-a prema ruskim građanima i kod izdavanja kratkoročnih viza.
Istodobno, Europa neće zatvoriti svoja vrata onima kojima doista treba zaštita, dodala je Johansson.
U smjernicama se navodi da države članice trebaju razmatrati uvjete pod kojima se ruskim građanima mogu izdati šengenske vize na restriktivan i koordiniran način. To uključuje i one koji bježe od mobilizacije.
Što se tiče onih ruskih građana koji već imaju šengenske vize, granični policajci i država koja je izdala vizu mogu poništiti te vize ako postoji temelj za to.
Ako podnositelj zahtjeva za vizu, primjerice osoba koja bježi od vojne mobilizacije, planira dugi boravak u EU-u, konzulati država članica trebali bi taj slučaj tretirati u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima za vize za dugotrajni boravak. Kada su u pitanju vize za kratkoročni boravak, konzulati su pozvani da restriktivno primjenjuju sve humanitarne derogacije. Na državama članicama je da, na temelju pojedinačnog ispitivanja, procijene mogu li zahtjevi ruskih državljana spadati u kategoriju humanitarnih razloga.
U slučajevima kada ruski državljani koji se nalaze izvan Rusije podnose zahtjev za vizu, Komisija preporučuje da se takvi zahtjevi upućuju konzulatima koji su nadležni za njihovo mjesto prebivališta u Rusiji.
Prema smjernicama Komisije zračni prijevoznici su odgovorni za one koje su dovezli u EU, a kojima je odbijen ulazak i dužni su ih vratiti u zemlju iz koje su krenuli. To znači da pozornije trebaju pregledavati putne dokumente, pogotovo ruskim građanima.
U Zadru je održana konferencija u organizaciji ACI-ja i Novog lista, a pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na kojoj su čelni ljudi hrvatskog turizma i nautičkog te pomorskog sektora govorili o razvoju luksuznog nautičkog turizma u Zadarskoj županiji. O velikom potencijalu Zadarske županije govorili su Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove pri Ministarstvu mora, prometa i razvitka, Božidar Longin, župan Zadarske županije, Branko Dukić, gradonačelnik grada Zadra, Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije, Ankica Kruljac, predsjednica Uprave Novog lista, Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d., i Josip Klišmanić, direktor Zračne luke Zadar.
Nautički turizam, jedna je od okosnica turizma na Jadranu, sve njegove prednosti vidjeli smo upravo i tijekom pandemije kad je predvodio cijeli turistički sektor prema oporavku. Od svojih početaka do danas kontinuirano se razvija i raste, a jedan od najbrže rastućih i najpotentnijih segmenata svakako je luksuzni nautički turizam. Ta vrsta turizma podrazumijeva znatna ulaganja, visoku razinu ponude i usluge, ali donosi i goste veće platežne moći, a upravo su to bile teme današnje konferencije, piše ŠibenikIN.
„Luke su vrata u svijet, pokretač gospodarskog razvoja i važan oslonac prometnoj povezanosti, nezaobilazan je njihov doprinos nautici, koja kontinuirano bilježi sve bolje rezultate. To najbolje zna i naš nacionalni lanac marina – ACI, koji upravlja s 22 marine od Umaga do Dubrovnika, a trenutno se priprema i gradnja 23. marine u Porto Barošu u Rijeci. ACI na području Zadarske županije upravlja marinom Šimuni na Pagu. Iznos koji je ACI uložio u svoje marine, samo protekle godine, iznosi gotovo 44 milijuna kuna. Upravo ova kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, ali i u cjelokupnu ponudu, uz razvedenu obalu koju Hrvatska ima, daju ove izvrsne rezultate i postavljaju nautiku na poziciju jednog od vodećih sektora u cjelokupnim turističkim rezultatima“, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Župan Božidar Longin zadarsko je priobalje ocijenio jednim od najvažnijih i najvrijednijih resursa kojima županija raspolaže. No, skrenuo je pozornost i na održivost, naime priobalje predstavlja i osjetljiv ekosustav koji moramo štititi i čuvati, dok je gradonačelnik Branko Dukić istaknuo da treba stvoriti preduvjete te više nego ikad razmišljati o lokalnom stanovništvu, s obzirom na velik broj gostiju i gužve tijekom sezone.
Zadar je idealna destinacija za razvoj luksuznog nautičkog turizma. Štoviše, predsjednik Uprave ACI-ja, Kristijan Pavić, kazao je da iza svake luksuzne marine mora stajati i destinacija koja je privlačna klijenteli veće platežne moći i većih zahtjeva, a Zadar je sigurno jedna od tih destinacija. U Zadru može i treba postojati luksuzna marina, jer je ponuda u gradu i okolici komplementarna s takvim tipom marine, i obrnuto.
Razvoj nautike posljednjih godina definirao je novi smjer kojim treba ići, a svi su se prisutni složili jedra i dalje usmjeravati upravo u tom pravcu, prema nautičkom turizmu na još višem nivou, ali u sinergiji s ostalim sadržajima i turističkom ponudom koju grad već ima.
U okviru IPA projekta FORTITUDE i uz izdvajanja iz kapitalnog budžeta, Opština Bar je uvela akcentnu rasvjetu u Starom gradu Baru, saopšteno je iz lokalne uprave.
Prema istim navodima, zahvaljujući projektnim aktivnostima osvijetljen je sjeverni i jugozapadni bedem u dužini od 266 m, Centar za posjetioce (Carinarnica), Arhiepiskopska palata, Sat kula i Kreativni hab “čime se na unificiran način pristupilo osvjetljavanju jednog od najvećih kulturnih dobara na našem prostoru”.
Radovi na akcentnoj rasvjeti u Starom Baru su podrazumijevali i izvođenje kompletno novih instalacija i ugradnju ukupno 101 rasvjetnog tijela.
Opština Bar je prethodno, kroz projekat rekontrukcije kaldrme u Starom Baru, osvjetlila sjeverozapadni bedem u dužini od 91m. Vrijednost tog projekta je 73.000 eura, a kroz buduće projekte rasvjete sistem osvjetljenja će biti proširen i na ostale važne tačke.
Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da kroz realizaciju ovog, ali i drugih projekata “možemo posmatrati revitalizaciju značajnih objekata u Starom Baru”.
-Prvi put smo u poziciji da možemo govoriti o iluminaciji starobarskih bedema sa spoljne strane i iluminaciji određenih objekata u samom starom gradu.
Vrijednost realizovanih radova je skoro 99.000 eura, od čega je 78.000 iz IPA projekta FORTITUDE, a 21.000 eura iz kapitalnog budžeta Opštine Bar.
Time smo zajednički dali doprinos da projekat, u ovoj prvoj fazi, bude završen na najbolji mogući način-kazao je Raičević.
Ana Živanović, šefica Kancelarije za evropske poslove Opštine Bar kazala je da je zahvaljući projektu FORTITUDE, kroz više segmenata, unijeta svjetlost u Stari grad Bar.
-Pored radova na akcentnoj rasvjeti realizovane su i brojne druge aktivnosti.
Adaptirana je Carinarnica koja sada djeluje kao Centar za posjetioce sa uvedenim sistemom proširene stvarnosti za šest objekata, tokom prethodne godine ljetnja scena je opremljena novom konstrukcijom sa 240 sjedećih mjesta, mini scenom i produkcijskom opremom, adaptiran je objekat uz scenu u okviru koga su uređene tri prostorije,a izvršena je i adaptacija kompletne stolarije na objektu i stare venecijanske kapija iza scene.
Nabavljene su i postavljene nove info table sa osnovnim informacijama, njih 22, a cijelio region je dobio i novu manifestaciju- “Noć tvrđava” koja će od naredne godine biti na evropskom nivou-istakla je Živanović.
Stari Bar – foto Opština Bar
Glavni izvođač radova na iluminaciji je “Sienersys” u konzorcijumu sa firmom “Koto” i podugovorenim „Elkon“-om, a nadzor radovima povjeren je firmi„Restart Ing“ u konzorcijumu sa „Meping pro“.
Igor Strugar, predstavnik izvođača radova istakao je zahvalnost na prilici da bude dio ovako izazovnog projekta koji u suštini predstavlja valorizaciju kulturnih dobara.
-Stari Bar je jedan poseban zadatak i na ovom poslu smo imali priliku da primjenom arhitektonskog osvjetljenja damo poseban akcenat kulturnoj baštini-rekao je Strugar.
Projekat FORTITUDE je započeo u martu 2020. i sprovele su ga Opština Bar, Grad Banja Luka i Grad Karlovac, uz vodeće partnerstvo Tvrđave kulture Šibenik.
Glavni cilj projekta bio je ojačati kulturno-turističku ponudu u prekograničnom području i razvijati kapacitete za kvalitetnije i održivije upravljanje kulturnim dobrima.
Ukupna vrijednost projekta je oko 1,6 miliona eura, dok budžet Opštine Bar iznosi nešto više od 430.000 eura.
Teatar 303 povodom Međunarodnog dana starih igra komediju “Crnogorac u tranziciji” za štićenike JU Doma starih u Bijelo Polje, 01.10.2022.
Nakon igranja u Domu starih Grabovac u Risnu, ovaj poziv iz Bijelog Polja čini nam veliko zadovoljstvo da možemo svojim humorom nasmijati one kojima je osim zdravlja potrebno pružiti i malo smijeha i druženja u ovim sumornim danima, poručuju iz Teatra 303.
Pripojenje četiriju ukrajinskih regija Ruskoj Federaciji označava dramatičnu eskalaciju u Putinovu sedmomjesečnom ratu. Od sada će se napadi Kijeva na Herson, Zaporižja, Luhansk i Doneck doživljavati kao napadi na samu Rusiju. Upozorenje je već odaslano – Moskva će upotrijebiti sva sredstva da ih obrani. To je itekako produbilo zabrinutost i strah od mogućeg korištenja nuklearnog oružja.
I dok se suočava s egzodusom potaknutim prisilnom mobilizacijom, ruski je predsjednik Vladimir Putin iz Velike kremaljske palače, svojem narodu, Zapadu i cijelom svijetu poručio: aneksija je volja milijuna ljudi. A, civili u Ukrajini i dalje gube živote.
U kremaljskoj dvorani Svetog Jurja, pred ruskom političkom elitom Vladimir Putin objavio je aneksiju ukrajinskih teritorija. Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson sada su Rusija, i to će, kako Putin tvrdi – biti zauvijek.
– Pozivamo Kijev da se vrati za pregovarački stol. Odabir ljudi u Donecku, Luhansku, Zaporižju i Hersonu vrlo je jasan. Rusija ih neće izdati. Branit ćemo svoju zemlju svim snagama i sredstvima koja su nam na raspolaganju i učiniti sve što možemo da zaštitimo sigurnost naših ljudi, rekao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.
Potpisivanjem aneksije, strah od nuklearne eskalacije rata sada dobiva novu dimenziju. Govor koji je trajao gotovo 40 minuta prekidan je gromoglasnim pljeskom, a nakon potpisivanja Putin je skandirao zajedno s čelnicima okupiranih regija: Rusija! Rusija! Rusija!
Putin u svojoj već uobičajenoj retorici poručuje da nakon današnjeg dana svijet više nikada neće biti isti. Ponovno se osvrnuo na sankcije, zaprijetivši Europi.
– Europski političari morat će uvjeriti svoje građane da trebaju manje jesti, da se rjeđe peru i da se toplije oblače. A one koji će postaviti logično pitanje zašto, njih će proglašavati neprijateljima, ekstremistima i radikalima. Svaljuju krivnju na Rusiju, kažu da im je ona izvor svih nevolja. Opet lažu, naglasio je Putin.
Iz zemlje kojoj se ponovno kao i 2014. silom otkida komad teritorija – stiže odlučan odgovor. Nakon hitne sjednice vijeća za nacionalnu sigurnost, prvi čovjek Ukrajine u rukama drži zahtjev za članstvo u NATO-u, i to po ubrzanoj proceduri.
– Mi smo de facto već saveznici. Već smo završili put u NATO i dokazali vojnu interoperabilnost sa standardima saveza. Vjerujemo jedni drugima, pomažemo jedni drugima i štitimo jedni druge. To je ono što je savez de facto, a Ukrajina se danas prijavljuje da postane članica saveza i de jure, istaknuo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Vladimir Putin danas je pred očima cijelog svijeta svojoj zemlji pripojio 109.000 četvornih kilometara susjedne države. Riječ je o otprilike 18% teritorija Ukrajine. Ali postavlja se pitanje gdje će točno biti nova ruska granica, a upravo na to pitanje jutros prema pisanju BBC-ja odgovor nije znao ni Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja. Ako Rusija sebi pripaja regije u njihovim administrativnim granicama, to zahvaća i neke slobodne gradove poput primjerice Kramatorska. Za stanovnike tog grada, život pod ruskom vlašću kažu – ne dolazi u obzir.
– Zašto nas Putin pripaja Rusiji? Nama to uopšte ne treba. Želim živjeti u Ukrajini, što će mi Rusija. Živjeli smo mirno i tiho, ne treba nam nikakva aneksija, rekla je Olena, stanovnica Kramatorska.
U sjeni najnovije Putinove predstave, potresan prizor vidio se u okupiranom Zaporižju. Od siline udara rakete, u tlu je ostao krater, a poginulo je 25 civila koji su se spremali u humanitarnom konvoju svojoj rodbini u okupiranim područjima odnijeti hranu, deke i ostale potrepštine, no onamo nisu stigli. Za strašan napad zaporiške vlasti optužuju Ruse, koji pak negiraju krivnju.
– Jutros u 7.10 ruske snage izvele su tri raketna napada na automobilsku tržnicu u blizini autoceste Zaporižja-Orihiv. Pogođen je konvoj civila koji je pokušavao prijeći punkt i otići na okupirano područje. Većina mrtvih i ranjenih stradala je od gelera projektila S-300, rekla je Anna Tkachenko, glasnogovornica nacionalne policije regije Zaporižja.
Na bojnom polju nastavlja se ukrajinska protuofenziva. U okupiranoj Luhanskoj oblasti, Ukrajinci su grad Liman gotovo okružili. Vrati li Liman, Ukrajina bi mogla biti u odličnoj poziciji da oslobodi cijelu regiju.
U velikoj Sali skupštine Opštine Budva danas je održana konferencija povodom raspisivanja međunarodnog konkursa za izradu idejnog urbanističko – arhitektonskog rešenja šetališta “Budvanska školjka“ Budva-Bečići I faza. Konferenciji su prisustvovali predsjednik Opštine Budva Milo Božović, ministar ekonomskog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore Goran Đurović, direktor JP „Morsko dobro“ Mladen Mikijelj, predjsednik Upravnog odbora JP Morsko dobro Blažo Rađenović i glavni gradski arhitekta Opštine Budva Vladan Stevović.
Opština Budva će 10. oktobra raspisati Međunarodni konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja šetališta “Budvanska školjka” Budva – Bečići I faza, pojekat koji je najznačajniji u novijoj istoriji metropole turizma, koji će zauvijek promijeniti vizuelni identitet grada, te u njega dovesti turiste visoke platežne moći, dok će mještanima omogućiti nove mogućnosti i mnogo bolji kvalitet života.
To je na današnjoj konferenciji za novinare najavio gradonačelnik Budve Milo Božović te poručio da je od današnjeg dana počela realizacija jednog od najvećih kapitalnih projekata.
– “Izgradnja šetališta je tema koja se “provlači” u Budvi zadnjih 30 godina. To je jedan san koji smo dugo sanjali svi , za koji većina u Budvi i danas ne vjeruje da ga je moguće ostvariti. To je nešto što u potpunosti mijenja sliku cijeloga grada, njegove mogućnosti u razvitku turističkog potencijala. To je jedan dio grada koji će nama, svim građanima Budve popraviti život. Ovo je kapitalni projekat za Opštinu Budva i jako nam je važno da se prijavi što veći broj arhitektonskih rješenja i arhitekata jer ovo je međunarodni konkurs. Obezbijedili smo jako veliki fond nagrada od čak 223.000 eura, a pored toga ovo je za arhitekte jedan od najprovokativnijih momenata koji mogu da imaju u svojoj karijeri, a to je da promijene kompletan imidž jednoga grada i način života svih građana u njemu. Razlozi zbog koje je ovo potrebno više su nego jasni, a sama riječ promenada je simbolična, francuskog porijekla i u najširem smislu znači “put kojim se šeta”, dok sama ta riječ u svom sastavu ima dvije riječi a to su pomjena i nada, a Budvi je potrebno i jedno i drugo. Ovo je projekat koji nam donosi i promjenu i nadu i jedan potpuno novi grad za sve nas koji živimo u njemu i sve one koji dolaze”, istakao je na današnjem presu predsjednik Opštine Budva Milo Božović.
FOTO PORTAL RTV BUDVA
Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović kazao je da ovim projektom Budva levitira da postane centar Mediterana.
– “Naravno da bi se takva stvar ostvarila veoma je potrebno raditi na strategijama razvoja i na analizama potencijala razvoja jednog grada kako bi se Budva izgradila kao sredina za životni prostor mještana, ali i turista koji dolaze da je posjete. Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović je najavio da nakon izgradnje šetališta sledeća faza je razvojna zona proširenja luke koja je u neposrednom kontaktu sa Starim gradom” – zaključio je na kraju svog izlaganja Glavni gradski arhitekta Vladan Stevović
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da je ovo jedan ozbiljan i strateški važan projekat za ponos ne samo Budve nego čitave Crne Gore
” Uporno naglašavam da percepcija razvoja našeg turizma polazi iz Budve. Kada kažu dobra je sezona, ona je dobra, ako je dobra u Budvi. Kada se priča da je sezona loša, ona je loša, ako je loša u Budvi. Budva je bila i ostala, a sa ovim projektom i biće srce razvoja crnogorskog turizma i žila kucavica. Zbog toga sam srećan i čestitam na pokretanju ovog projekta. Ovo ne može preko noći, ali ako ne krenemo nikada nećemo završiti bilo koju priču. Odlično što se kreće sa ovim projektom, jer će promijeniti sliku Budve koja, moram da kažem, bila malo naružena sa velikom gradnjom. Ovaj projekat može potpuno da vrati sjaj Budvi , kakav zaslužuje. Ovaj projekat biće prestiž za svakog arhitektu, ne u Crnoj Gori, nego u svijetu. Ja apelujem na predsjedika i lokalnu smaoupravu da ovo ne ostane samo na idejnom rješenju kao što se znalo desiti sa mnogim projektima već da se istraje u ovome jer ovo determiniše razvoj crnogorskog turizma, a znamo da 30 odsto prihoda dolazi od turizma, a od toga najveći procenat baš iz Budve” – poručio je Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović.
On je apelovao ovim putem na uređenje šetališta i obale i u durgim gradovima, kao i na kreiranje ponude koja će biti pandan najatartaktivnijim svjetskim turističkim destinacijama.
Predjsednik Upravnog odbora JP “Morsko dobro” Blažo Rađenović istakao je da je “Cilj projekta da se trajno promijeni vizuelni identitet Budve, da proširimo ono što je opšti konsenzus građana i turista, a to je nedostatak prostora koji je navrijedniji resurs. Mi ćemo ovim proširiti zelene površine, izgraditi igrališta i što je najbitnije imati veći postor kada su u pitanju plaže” kazao je Predjsednik Upravnog odbora JP “Morsko dobro” Blažo Rađenović prilikom svog obrađanja.
Direktor JP „Morsko dobro“ Mladen Mikijelj istakao je da je već danas sve spremno za raspisivanje međunarodnog konkursa koji će u potpunosti promijeniti najvažniju lokaciju u gradu.
– “Svjesni smo da se na ovaj trenutak čekalo dugo, svjesni smo da su mnogi pričali o ovom projektu, ali nikako da taj projekta bude započet i da se krene sa njegovom realizacijom. Ovo je pravi put kako dvije institucije, državna i loklana treba da sarađuju. Ovo je projekat koji će u velikoj mjeri da promijeni imidž destinacije. Slušamo svakoga dana da treba da Budva ima visokoplatežnu klijentelu, samo kroz realizaciju ovakvih kapitalnih projekata možemo da očekujemo te goste da dođu u naš grad i našu državu. Uvjeren sam da period devastacije prostora u Budvi, kada se Budva što se tiče urbanizma negdje tretirala kao negativan primjer, da budem potpuno blag, završava. Da ljudi koji će u narednom periodu voditi ovaj grad su spremni da ponude građanima potpuno drugu priču”, zaključio je direktor JP „Morsko dobro“ Mladen Mikijelj.
Projekat „Budvanska školjka“ Budva-Bečići zajednički je projekat Opštine Budva, JP “Morsko dobro” i države Crne Gore.
Zaposleni u Institutu “Dr Simo Milošević” protestovali su danas zbog pokušaja Odbora direktora da smijeni aktuelnog vršioca dužnosti direktora Sava Marića i da na njegovo mjesto imenuje Milana Jančića ispred SNP-a. Predstavnici Opštine, sindikata i manjinskih vlasnika dogovorili su da se hitno zatraži sastanak u Vladi kako bi se našlo rješenje za ovu zdravstvenu ustanovu.
Okupljeni radnici i građani nijesu dozvolili da se Marić razriješi, a onda se pojavio Žarko Rakčević koji je vlasnik 27 odsto akcija Instituta i koji je objasnio, između ostalog, da ustanovi prijeti stečaj.
“Znao sam da postoji nezadovoljstvo radnika, ali sam došao da razgovaram. Kao ekonomista i vlasnik akcija i koji želi dobro Institutu, po mom viđenju postoji struja da se Institut rasparča i ode u stečaj. Zabrinut sam za sudbinu ustanove, i slažem se sa vama da je ovo politički karusel. Kao predstavnik jednog od vlasnika, zaniteresovan sam da se ne postavljaju ljudi po politici. Nije dobro da se svakih tri, šest mjeseci mijenjaju ljudi koji se prvi put srijeću sa ovim. Institut je pred stečajem, u zadenje tri godine 27 miliona eura ima gubitka. Ako ode u stečaj sigurno propada i nikada se neće oporaviti, a doživjeće sudbinu kao “Radoje Dakić'”, naveo je Rakčević.
On je naglasio da već tri godine moli državu kao većinskog vlasnika da promijeni odnos prema Institutu u kojem ima 55 odsto akcija, ali da su aleli bili bezuspješni prema svim prethodnim menadžmentima. Kaže da je čudan odnos države koja pomaže i spašava i privatna preduzeća, a ne brine za ovo u kojem je većinski vlasnik.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević je ponudio da Opština kupi akcije Instituta.
Na sastanku predstavnika Opštine, sindikata i akcionara koji je uslijedio, i kome je prisustvovao i predsjednik Opštine Stevan Katić, postignut je konsenzus da se inicira hitan sastanak u Vladi, kako bi država koja je većinski vlasnik pomogla u rješavanju problema.
Sjednica Odbora direktora je odložena i Savo Marić ostaje do daljnjeg v.d. direktora Instituta.
