Curenje gasa iz Severnog toka je sabotaža?

0
Curenje gasa iz Severnog toka je sabotaža?
Koncept Sjevernog toka 2: Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Njemačkoj se ne isključuje mogućnost da je sabotaža u pozadini curenja gasa na cevovodima Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2 koji od Rusije idu ka Evropi preko Baltičkog mora. Bezbednosni izvori rekli su za dpa da incidenti još nisu razjašnjeni, ali da ima znakova sabotaže.

Istovremeno kažu da su to mogli da izvedu jedino akteri neke države – zbog tehničke složenosti.

Kremlj je isto saopštio da se mogućnost sabotaže ne može isključiti.

Danske vlasti su prethodno navele da gas curi na tri mesta. Dva su na Sjevernom toku 1, sjeveroistočno od ostrva Bornholm, a jedno je na Sjevernom toku 2, jugoistočno od ostrva.

“Prerano je za spekulacije,” rekao je jedan portparol Evropske komisije upitan da prokomentariše curenja.

U ponedeljak je prvo utvrđeno da je pao pritisak gasa u Sjevernom toku 2, potom da se to dogodilo i u gasovodu Severni tok 1, kako je saopštilo istoimeno preduzeće. Danske vlasti su u utorak utvrdile da je reč o curenju oba gasovoda.

U ministarstvu privrede i agenciji za mreže u Berlinu rekli su da nema posledica po sigurnost snabdijevanja u Njemačkoj. “Kroz Sjeverni tok 1 gas više ne teče pošto je Rusija prekinula isporuke početkom septembra. Popunjenost skladišta stalno raste i sada je na 91 odsto.”

Dok Sjeverni tok 2 nije proradio otkako je prošle godine dovršen, već je samo jednom napunjen gasom, kroz Sjeverni tok 1 gas je tekao ka Nemačkoj do početka septembra. Ruski Gasprom prvo je smanjio isporuke, a onda ih potpuno prekinuo, navodno zbog curenja nafte u kompresorskoj stanici Portovaja.

Organizacija Prijatelji Zemlje Njemačka (BUND) saopštila je da su curenja opasnost za živi svet u moru i za brodove. Postoji “opasnost gušenja životinja … posebno onih koje ne mogu brzo da pobegnu,” rekla je Nađa Cibart (Nadja Ziebarth).

“Na površini vode je povećana opasnost od eksplozije, što je iznad svega opasnost za sve brodove.” BUND vidi i rizik za klimu u metanu koji se oslobađa. Dok čisti metan koji se rastvara u moru nije otrovan, sastav gasa iz Severnog toka nije poznat.

Racija na najskupljoj jahti na svetu

0
Racija na najskupljoj jahti na svetu
Jahta je ranije zaplenjena na osnovu sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog napada na Ukrajinu. (dpa – standardna prava upotrebe) Foto: Sina Schuldt/dpa

Jahta “Dilbar” ruskog oligarha Ališera Usmanova važi za najskuplju na svijetu i od aprila je zaplenjena u Njemačkoj. Više od pola milijardi eura vredan brod policajci su pretražili u utorak.

U akciji kod Bremena je učestvovalo 60 službenika, potvrdilo je njemačko državno tužilaštvo.

U istražnom procesu protiv jednog 69-godišnjeg preduzetnika iz Ruske Federacije Generalno državno tužilaštvo iz Frankfurta i Savezna kriminalistička policija u saradnji sa Drugim pokrajinskim tužilaštvom u Minhenu pretražili su motornu jahtu na severu Nemačke, saopštilo je Generalno državno tužilaštvo.

O istrazi je najpre izvestio Špigel (Spiegel).

Jahta je ranije zaplijenjena na osnovu sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji zbog napada na Ukrajinu. Kriminalistička policija tada je saopštila da je korišćenje jahte zabranjeno, kao i prodaja i iznajmljivanje.

Koalicija “Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad! Za Tivat” predala listu

0
Koalicija “Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad! Za Tivat” predala listu
Predjala-liste-foto Radio Tivat

Koalicija  „Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad! Za Tivat“ danas su predali listu Opštinskoj izbornoj komisiji. Nakon verifikacije liste od strane OIKa, nosilac liste Željko Komnenović je izrazio zadovoljstvo što su koalicioni partneri predali pobjedničku listu na izborima koji će se održati 23.oktobra.

„Riječ je o kontinuitetu koju smo počeli fantastičnom pobjedom 30.avgusta 2020.godine kada je građanska koalicija osvojila vlast. Uspjeli smo da spriječimo bankrot Opštine, da stabilizujemo finanisije, da racionalizujemo lokalnu upravu, da donesemo više odluka u korist javnog interesa i da dokažemo da je opšti interes daleko iznad ličnog interesa“, rekao je Komnenović.

Predjala-liste-foto Radio Tivat

Izborna lista koalicije  „Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad! Za Tivat“

  1. NP – Željko Komnenović             Profesor SH jezika i književnosti
  2. NP – Vladimir Arsić                               Ing. Elektrotehnike
  3. DEM – Zorica Bulatović                       Mašinski tehničar
  4. DSS – Dejan Risančić                           Tehničar
  5. ES – Nina Lakičević                               Ekonomista
  6. DEM – Goran Vujović                          Elektrotehničar
  7. NP – Dejan Piper                                  Privrednik
  8. DSS – Siniša Samardžić                        KV bravar
  9. ES – Tonći Janović                                 Ekonomista
  10. DEM – Nina Purović                             Ekonomski tehničar
  11. NP – Petar Samardžić                          Advokat
  12. DEM – Dejan Kandić                             Menadžer u turizmu
  13. NP – Vlado Brguljan                             El.Ing.elektronike
  14. DEM – Milan Kovačević                       Elektrotehničar
  15. DEM – Slađana Vuković                       Menadžer
  16. ES –  Vladimir Španović                        Mašinski tehničar
  17. NP – Ankica Bogdanović                      Penzioner
  18. DEM – Gojko Ivanović                           Penzioner
  19. DSS – Jovana Potežica                           Student
  20. NP – Milisav Šćekić                                Tehničar drumskog saobraćaja
  21. DEM – Dr. Gorčin Čvorović                   Ljekar
  22. NP – Jelena Šćekić                                  pravnica
  23. DSS – Đorđe Jovićević                           Elektrotehničar
  24. ES – Milijana Savić                                 Vaspitačica
  25. NP – Srđan Krunić                                 Profesor fizičke kulture
  26. NP – Slobodan Lakićević                      Ing elektrotehnike
  27. DSS – Vladan Vojvodić                          Masinski tehničar
  28. NP – Zorana Jovanović                         Magistar muzike
  29. NP – Vučeta Stanišić                            Magistar nautike
  30. NP – Dalibor Kosović                           Turistički tehničar
  31. DSS – Vladana Perović                         Trgovački tehničar
  32. NP – Mihajlo Danilović                         Inženjer poljoprivrede

Tivatska Akcija i grupa birača „Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat“ – JER SMIJEMO I UMIJEMO

0
TA-i-GB-JER-SMIJEMO-I-UMIJEMO

Tivatska Akcija i grupa birača „Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat“  u ponedjeljak su predali koalicionu izbornu listu za prijevremene lokalne izbore, po drugi put u proteklih skoro šest mjeseci, jer tako  biva u zemlji u kojoj ne postoje ni Ustav ni zakoni, u kojoj ne postoji ni imitacija vladavine prava, i u kojoj su jedine „institucije“ – partijske vrhuške u Podgorici”- saopšteno je iz koalicije Tivatske Akcije i  grupe birača “Goran Božović – časno i odgovorno za bolji Tivat”.

Pad kriminalnog  i krvomutničkog režima,  zahvaljujući raznim Abazovićima i Jokovićima, pretvorio se u nepodnošljivo i besprizorno ruganje  i iživljavanje nad ljudima koji su trideset godina čekali da padne jaram korupcije, kriminala i raspirivanja podjela. Umjesto prave  slobode i pravde dobili smo mnogo malih DPS-ova koji u svojoj borbi za moć građane i dalje nemilosrdno drobe u partitokratskoj centrifugi, pritom dozvolivši pripadnicima bivšeg režima da i dalje mirno šetaju, dižu nacionalne tenzije i mirno sklanjanju ono što su opljačkali.

Jasna je namjera iza ovog gnusnog i nikad prestajućeg rijalitija: zgaditi slobodnim ljudima, koji ne pristaju da budu partijski poltroni i poslušnici, bilo kakav društveni i politički angažman, gurnuti ih u apatiju i ravnodušnost, da bi partitokrate mogle što lakše da se igraju državom i društvom, i namiruju svoje interese.

Ali, prevarili su se – nećemo im priuštiti to zadovoljstvo.

Ako smo smjeli i umjeli 2014. da krenemo kao NVO u bespoštednu borbu protiv korupcije i kriminala u Opštini Tivat, ako smo smjeli i umjeli da s ostalim lokalnim listama srušimo 2020.  kriminalnu vlast u Tivtu, da oslobodimo Tivat i zaustavimo sumanutu pljačku opštinskog budžeta – sigurno  ni ovoj pošasti nećemo dozvoliti da nas pokoleba, jer smijemo i umijemo.

Tridesetog avgusta 2020. oslobodili smo Tivat od organizovanih kriminalnih grupa, a 23. oktobra 2022. porazićemo ih do kraja, da će nakon tog dana u tivatskom parlamentu postojati samo kao ružni dekor koji stalno opominje na trideset godina zla.

I nećemo, budite sigurni u to, dozvoliti nikome drugom da održi poltronsko-poslušnički način ponašanja i upravljanja. Nemamo 100 života, da bismo i jedan dan više trpjeli i tolerisali da nam poltroni, poslušnici, lopovi upravljaju sudbinama.

Za Tivat – grad slobodnih ljudi!

Izborna lista TIVATSKA AKCIJA i GORAN BOŽOVIĆ-ČASNO I ODGOVORNO ZA BOLJI TIVAT – JER SMIJEMO I UMIJEMO – MIRKO KOVAČEVIĆ:

  1. Mirko Kovačević, profesor srpskog jezika i književnosti
    2. Goran Božović, psiholog
    3. Miomir Abović, dr lingvističkih nauka
    4. Sanja Vuković, privrednik
    5. Bojana Đurović, turizmolog
    6. Aleksandar Dragojević, turizmolog
    7. Vesna Barbić, profesor srpske književnosti i jezika
    8. Petar Bilafer, penzioner
    9. Ivo Pean, profesor geografije
    10. Aleksandar Filipović, VKV elektrotehničar
    11. Valentina Božović, student
    12. Vladimir Bauk, preduzetnik
    13. Ljubiša Macanović, trgovac
    14. Nataša Fažo, menadžer nautičkog turizma
    15. Tamara Milović, frizer
    16. Andrea Tripović, diplomirani fizioterapeut
    17. Srećko Elkaz, mašinski alatničar
    18. Vukašin Lakić, preduzetnik
    19. Tijana Dragojević, BSC pomorske nauke
    20. Mario Kurtin, trgovac
    21. Mile Albijanić, samostalni umjetnik
    22. Slobodan Perišić, inženjer brodomašinstva
    23. Mišel Horvat, autoelektričar
    24. Dušanka Ribica, penzioner
    25. Petrana Stojović, penzioner
    26. Nikola Strahinja, muzičar
    27. Katarina Račeta, turizmolog
    28. Zlatko Škanata, radnik
    29. Ljubomir Tufić, brodomehaničar
    30. Dragica-Beba Bogdanović, penzioner
    31. Saša Dubljević, prevodilac
    32. Andrija Rašica, penzioner

Plastične flaše i limenke “ukras” kotorske tvrđave

0
Smeće – bedemi foto M.D.P

Stepenište ili staza kroz tvrđavu od Kotora do vrha brda Sveti Ivan najprometnija je i najomiljenija turistička ruta, ali i neprimjereno opterećena plastičnim otpadom, uprkos u tu svrhu posebno postavljenim ružičastim vrećama. Na više mjesta unutar zidina, posebno na vrhu tvrđave, u pothodnicima, u ćoškovima ruševnih objekata, u otvoru bistijerne, čak i u pukotinama kamenih zidova… nalazi se smeće, najviše plastične flaše i limenke.

Mnogi ostaju zaprepašćeni količinama smeća već na samom ulasku kod naplatnih punktova, posebno sa sjeverne strane utvrde. Duž staze vidljivo je propadanje kamena, posebno na vrhu, na stražarnici koja prijeti da se surva u podnožje, Špiljare. Zabrinjava i stalno urušavanje zidina, propadanje kamenih struktura, njihovo rastakanje korijenjem šipražja.

Snežana Jovanić, direktorica Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, koja gazduje tvrđavom San Đovani i zadužena je za održavanje čistoće na njoj, za “Dan” kaže da angažovani radnici svakodnevno čiste stazu, te da su u više navrata očistili od smeća i objekte uz stazu, gdje prolaznici često bacaju plastiku, limenke…

Smeće – bedemi foto M.D.P

– Gore ima i nelegalnih prodavaca pića koji prave haos, ističe Jovanić i dodaje da je Direkcija, kako bi se bolje sagledalo postojeće stanje ovih djelova gradske fortifikacije, planirala geodetsko snimanje i izradu 3D modela kompletnih bedema, na osnovu kojih treba da bude izrađen projekat njihove sanacije.

– Tender za sanaciju staze je propao, niko se nije javio, jer je nepristupačno, pa svi bježe od ručnog transporta i napornog rada bez mehanizacije, ponovo ćemo ga raspisati. Proradio je i portal javnih nabavki koji nije radio zbog hakerskog napada duže vrijeme, te ćemo odmah raspisati tender za 3D geodetsko snimanje kompletnih bedema, gdje ćemo znati tačno stanje kako bismo najkritičniji dio sanirali – kazala je Jovanić.

/M.D.Popović/

U moru kod Brodosplita 6300 kilograma zauljenog krutog otpada

0
U moru kod Brodosplita 6300 kilograma zauljenog krutog otpada
Nafta u moru – foto HINA

U intervenciji na području luke posebne namjene u Brodosplitu, gdje je prije šest dana došlo do izlijevanja mazuta, do ponedjeljka je prikupljeno ukupno oko 137 kubičnih metara zauljenih voda, te oko 6 300 kilograma zauljenog krutog otpada, priopćeno je iz Županijskog operativnog centra.

Nakon iznenadnog onečišćenja mora na području te luke aktiviran je Županijski operativni centar Splitsko-dalmatinske županije koji djeluje sukladno Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Splitsko-dalmatinskoj županiji, navodi se u priopćenju.

Na području luke posebne namjene došlo je do izlijevanja teškog goriva, mazuta u more. Akcija čišćenja mora započela je 20. rujna te su odmah angažirane ovlaštene tvrtke specijalizirane za pružanje komercijalnih usluga sprječavanja i uklanjanja onečišćenja. Na mjestu izljeva, kako navode, postavljen je obruč apsorbirajućih i plutajućih brana kako bi se smanjila površina izlijevanja mazuta čišćenje usisnim pumpama.

“Uz to, čitavo područje luke posebne namjene Brodosplit s morske je strane ograđeno napuhujućim barijerama tj. branama, ukupne dužine 450 metara, te je luka zatvorena za pomorski promet. Za akciju čišćenja na terenu su angažirane cisterne za prikupljanje zauljenih voda, brodice specijaliziranih tvrtki, te nekoliko desetaka djelatnika za mehaničko prikupljanje zauljenih ostataka. Do ponedjeljka ujutro u intervenciji se prikupilo ukupno oko 137 metara kubičnih zauljenih voda te oko 6 300 kilograma zauljenog krutog otpada”, stoji u priopćenju.

Akcija čišćenja se i dalje nastavlja, a za sada se pravovremenim postavljanjem napuhujuće brane i zatvaranjem luke uspjelo spriječiti veće izlijevanje u Kaštelanskom zaljevu. Zabilježene su dvije mikro lokacije nakupljenih zauljenih naslaga van luke posebne namjene na kojima su također poduzete mjere sprječavanja daljnjeg širenja onečišćenja.

“Uz koordiniranu akcija čišćenja mora tijela državne uprave nadležna za postupanje u slučajevima onečišćenja, provode očevidne i istražne radnje, u cilju utvrđivanja točne količine izlivenog ulja, kao i uzroka koji je doveo do onečišćenja”, stoji na kraju priopćenja.

Dodjela studentskih stipendija i nagrada Opštine Herceg Novi

0
Dodjela studentskih stipendija i nagrada Opštine Herceg Novi
Herceg Novi – foto TO HN

Opština Herceg Novi raspisala je konkurs za dodjelu studentskih stipendija i nagrada za studijsku 2022/23.godinu studentima osnovnih i specijalističkih akademskih i primijenjenih studija, kao i master akademskih i primijenjenih studija, u skladu sa Odlukom o stipendiranju i nagrađivanju studenata.

Rok za prijavu je 15 dana od dana objavljivanja.

Pravo na stipendiju imaju novski studenti koji ispunjavaju Konkursom određene uslove, a koji su: položili sve ispite iz prethodne godine studija u visini 100% ECST kredita i postigli prosječnu ocjenu 9,00, osobe sa invaliditetom, pripadnici romske zajednice i korisnici materijalnog obezbjeđenja bez obzira na prosjek ocjena iz prethodne godine, kao i studenti koji su tokom prethodnog školovanja odlukom nadležnog Centra za socijalni rad upućeni kao djeca bez roditeljskog staranja u JU Dječiji dom „Mladost“ Bijela bez obzira na prosjek ocjena iz prethodne godine.

Pravo na nagradu imaju novski studenti završne godine studija koji su u toku svih prethodnih godina na istim imali indeks uspjeha 10 i ispunjavaju druge uslove određene Konkursom.

Stipendija se dodjeljuje za jednu studijsku godinu i isplaćivaće se mjesečno, za deset mjeseci studijske godine, bez obaveze vraćanja. Studentske stipendije koje dodjeljuje Opština Herceg Novi povećane su od prošle godine sa 63 na 90 eura mjesečno.

Stipendije se ne dodjeljuju studentima na ustanovama za visoko obrazovanje na kojima se omogućava sticanje diplome akademskih doktorskih studija.

Uslove za dobijanje stipendija i nagrada, informaciju o dokumentima potrebnim za konkurisanje možete pogledati u tekstu Konkursa.

Prijavu na konkurs (koja se nalazi u pisarnici i na sajtu Opštine Herceg Novi www.hercegnovi.me) potrebno je ispuniti i zajedno sa potrebnom traženom dokumentacijom po ovom Konkursu predati neposredno na pisarnici Opštine Herceg Novi ili poslati poštom na adresu: Opština Herceg Novi, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, Trg Maršala Tita 2 Herceg Novi. Više informacija možete dobiti u Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje, pozivom na broj telefona: (031) 321 052.

Rusi masovno bježe u Gruziju

0
Rusi masovno bježe u Gruziju
Granica Rusija – Gruzija

Nikita je do Gruzije putovao dva dana i jedan je od hiljade Rusa koji je želio izbjeći mobilizaciju u rat u Ukrajini.

Novi val ruskih emigranata koji pristiže u tu kavkasku zemlju čine vojno sposobni muškarci koji dolaze u kolonama automobila dugim dvadesetak kilometara, biciklima, a neki i pješače kilometrima do graničnog prijelaza.

„Nemam izbora nego pobjeći iz Rusije”, rekao je Nikita za AFP stojeći s gruzijske strane graničnog prijelaza Kazbegi koji se nalazi u uskom stjenovitom klancu.

„Zašto bih uopće morao ići u taj ludi rat?”, dodao je taj 23-godišnjak. „Nisam topovsko meso. Nisam ubojica”, naglasio je, dok mu je iznad glave, visoko na vedrom nebu, kružio sup.

Kao i većina muškaraca koji su razgovarali s AFP-om, odbio je reći svoje prezime bojeći se osvete.

Denis (38) je rekao: „Naš predsjednik želi nas sve uvući u bratoubilački rat, koji je proglasio posve nelegitimno”.

„Želim pobjeći”, rekao je kiselim osmijehom. „Za mene ovo nije lijep odmor u Gruziji, ovo je emigracija”.

Aleksandar Sudakov, 32-godišnji menadžer, rekao je da je „mobilizacija za njega kap koja je prelila čašu” nakon dvadeset godina života pod sve autoritarnijim Putinom.

„Ukrajinci su naša braća, ne razumijem kako bih mogao ići onamo ubijati ih ili biti ubijen”.

Rekao je da je Gruzija glavna destinacija onima koji bježe pred mobilizacijom jer Rusi mogu ući u zemlju i ostati do godinu dana bez vize.

Rekao je da će razmisliti o tome da zatraži azil u nekoj zemlji Europske unije kada mu se pridruže supruga i novorođeni sin, koje je ostavio u rodnom Sankt Peterburgu.

Priljev imigranata iz Rusije izazvao je podijeljene osjećaje u Gruziji u kojoj su još svježa sjećanja na rusku invaziju 2008. godine.

Gruzija je nakon petodnevnog rata ostala podijeljena, s ruskim postrojbama stacioniranima u dvjema separatističkim regijama koje je Kremlj priznao kao neovisne nakon što je dogovoren prekid vatre uz posredovanje EU-a.

Neobuzdana korupcija

Gotovo 50.000 Rusa pobjeglo je u Gruziju u prva četiri mjeseca rata, objavio je u lipnju gruzijski ured za statistiku. Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače.

Još ih je gotovo 40.000 u istom razdoblju pobjeglo u Armeniju, drugu popularnu destinaciju za koju Rusima ne trebaju vize.

Ruske vlasti u subotu su prvi put priznale da značajan broj ljudi napušta zemlju.

Lokalno ministarstvo unutarnjih poslova u ruskoj regiji koja graniči s Gruzijom objavilo je da se na cesti stvorila kolona od oko 2300 automobila koji čekaju da dođu do granice.

Nikita je rekao da je za prometnu gužvu kriva „neobuzdana korupcija”.

Rekao je da policija periodički zaustavlja promet i umjetno stvara zastoj „kako bi iznudila novac od očajnih ljudi”.

„Sada treba do tri dana da se prijeđe 20 kilometara do gruzijske granice, ali ako policiju podmitite, tada je u pitanju samo nekoliko sati, ispratit će vas do granice”, rekao je, dodajući da zna da su neki ljudi platili stotine američkih dolara.

Aleksandar je rekao da je platio policiji 1200 američkih dolara i opet mu je trebalo gotovo 30 sati da stigne do gruzijske granice.

„Živ ću biti do ožujka”

Nikita je rekao da je ovo samo početak masovnog egzodusa.

„Slijedit će milijuni, nitko ne želi ići u taj rat – čak ni oni Rusi koji su zatrovani vladinom propagandom i sviđa im se ideja da Rusija ponovno postane dominanta u postsovjetskom prostoru”.

Igor (32) je jedan od takvih.

„Ja sam domoljub, podržavam Putina i posebnu vojnu operaciju u Ukrajini”, rekao je taj 32-godišnji IT stručnjak. „Ali osobno ne mogu ići u rat jer jedini zarađujem u obitelji i imam krvavu hipoteku”.

Rekao je da planira raditi na daljinu za rusku IT tvrtku iz Gruzije, ali će se morati vratiti u Rusiju kada mu za šest mjeseci istekne putovnica.

„Bit ću živ još šest mjeseci, do ožujka, to je sve što sigurno znam”.

Tajne pošiljke ruske nafte stižu u Evropu

0
Tajne pošiljke ruske nafte stižu u Evropu
Tanker / foto EPA

Japanska novinska kuća Nikkei tvrdi da su tajne pošiljke ruske nafte stizale u Evropu unatoč zapadnim sankcijama Moskvi. Od početka rata čak 41 put je nafta prebačena s broda na brod uz obalu Grčke s tankera koji su napustili Rusiju i potom stigli u europske luke. U izvješću se dalje navodi da su zapadne zemlje uvele sankcije kako bi izolirale Rusiju, ali ako se isporuka ruske nafte nastavi, učinci sankcija bit će ograničeni, piše Geopolitika.news.

Prijenos nafte primijećen je u Lakonskom zaljevu na jugu Grčke, a prijenos se dogodio između broda Sea Falcon registriranog u Grčkoj i broda Jak Loga pod indijskom zastavom, navodi se. Japanski meidj je priložio i snimke. Napominjući da se zaljev nalazi izvan grčkih teritorijalnih voda, reporter je rekao da su se mnogi brodovi okupili u regiji zbog iste svrhe. “Čini se da u Lakonskom zaljevu ima puno prijenosa nafte s broda na brod i lokalno stanovništvo strahuje od uništavanja okoliša”, tvrdi reporter. U potrazi za odgovorom na pitanje “Kamo ide nafta?” Nikkei Asia je pregledao baze podataka Refinitiv kako bi utvrdili rutu tankera koji su napustili ruske luke i koja su plovila došla u kontakt s njima. Praćeni su signali sustava za automatsku identifikaciju (AIS) s plovila kako bi se identificirale njihove rute. Također, provjerene su promjene u gazu broda da bi se ustanovilo koliki je teret na brodu i kada i gdje se događa pretovar.

Nikkei Asia priopćio je da je otkrio 175 transfera tijekom šest mjeseci (do kraja kolovoza) u usporedbi sa samo devet takvih transfera u istom razdoblju prošle godine. Prema Refinitivu, Rusija je izvezla 23.8 milijuna barela nafte za prijenos s broda na brod uz obalu Grčke, u usporedbi s 4.34 milijuna barela u istom razdoblju prošle godine. Praćene su rute tankera i utvrđeno je da je 89 tankera stiglo u luke, od kojih se 41 usidrio u Grčkoj, Belgiji, Nizozemskoj i drugdje u Europi. Otkriveno je da su vode u blizini Grčke važno čvorište za isporuke nafte između Rusije i Europe.

EU će potpuno zabraniti uvoz ruske nafte u veljači 2023. Ujedinjeno Kraljevstvo će u prosincu uvesti potpuni embargo na rusku naftu. Dok EU i Ujedinjeno Kraljevstvo planiraju potpuno zabraniti uvoz ruske nafte do kraja 2022. godine, tvrtke koje nastavljaju kupovati rusku naftu suočavaju se s kritikama vlasti.

“Zelena biblioteka”

0
“Zelena biblioteka”
Učesnici seminara

Povodom obilježavanja Dana evropske baštine 2022, koji se održavaju na temu “Održiva baština”, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica,a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore  organizovala je seminar za bibliotekare “Zelena biblioteka”.

Seminar su vodili diplomirana bibliotekarska savjetnica Daniela Skoković i diplomirani bibliotekar Mladen Majstorović. a pohađali su je bibliotekari narodnih biblioteka iz Ulcinja, Bara, Herceg Novog, Tivta, Budve i Kotora, Biblioteke Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Biblioteke Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kao i predstavnici osnovnih škola iz Prčanja i Kotora.

Tema seminara za bibliotekare ,,Zelena biblioteka’’ je osposobljavanje bibliotečkih stručnjaka za samostalno djelovanje na programima osnivanja, realizovanja  aktivnosti za podizanje ekološke svijesti korisnika i umrežavanje u okviru koncepta „Zelena biblioteka“ kroz edukaciju i primjere dobre prakse kao inovativne usluge za korisnike javnih  biblioteka u oblasti zaštite i očuvanja životne sredine i implementacija ciljeva održivog razvoja kroz rad biblioteke.

Osnovni cilj seminara je da se podstaknu bibliotečki stručnjaci da u svoje redovne aktivnosti u bibliotekama  uvedu usluge i programe sa temama ekologije i održivosti, jer će na taj način razvijati vještine svojih korisnika  i svih ostalih članova lokalne zajednice. Kao krajnji cilj bibliotekari će osposobljavajući korisnike za nove vještine  unaprijediti kvalitet života cjelokupne zajednice, a biblioteci osigurati jednu od vodećih i važnih uloga u tom napretku.