Odlazak nelegitimnog predsjednika SO Tivat Miljan Marković kako bi “predstavljao Opštinu Tivat” na trećoj sjednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu koja je održana juče, u najmanju ruku je skandalozan, ocijenili su Socijaldemokrate iz Tivta.
– Ne ulazeći u nacionalna osjećanja i opredijeljenost nelegitimnog predsjednika SO Tivat, nedopustivo je da on, na sastanak ovog tipa, ide kao lokalni funkcioner i o trošku građana. Kao Miljan Marković, građanin Crne Gore i Tivta, neko ko se bavi politikom, o svom trošku može da pođe gdje hoće i da to plati koliko hoće – naveli su u saopštenju.
Socijaldemokrate iz Tivta smatraju da se radi o klasičnoj zloupotrebi službenog položaja i opštinskog novca.
– Kojim se, u ovom slučaju, finansira nešto što ama baš nikakve veze sa SO Tivat i našom opštinom koja se, podsjetićemo Miljana Marković, nalazi u državi Crnoj Gori, nema – dodali su oni.
Opština Herceg Novi je u susret Novogodišnjim i Božićnim praznicima pokrenula akciju nabavke poklon – paketa hrane u vidu osnovnih životnih namirnica za porodice u teškoj materijalnoj situaciji. Namjera nam je da kroz ovaj vid podrške obradujemo naše sugrađane i pokažemo da uvijek brinemo o njima.
„Tim povodom smo se obratili i privrednicima Herecg Novog, kao i određenim kompanijama koje ovde imaju poslovnice. Uputili smo im apel da uzmu učešća u ovoj akciji i da, u granicama svojih mogućnosti doniraju novčana sredstva, ili obezbjede donacije u osnovnim životnim namirnicama“, istakla je sekretarka za lokalnu samoupravu Vesna Samardžić i dodala da Opština na ovaj način planira da obezbijedi dovoljne količine hrane, suhomesnatih proizvoda i sredstava za higijenu za oko 350 porodica koje su lošijeg materijalnog stanja.
„Prethodne dvije godine smo imali veliku pomoć i respektabilan odziv privrednika, što očekujem i ove godine. Donacije su već počele da pristižu i ovim putem apelujem na sve privrednike i građane koji su u mogućnosti da se odazovu pozivu Opštine, na čemu im unaprijed zahvaljujem“, poručila je Samardžić.
Novčane donacije mogu se izvršiti uplatom na žiro račun broj: 530-20200-38 kod NLB banke (svrha uplate: donacija za socijalno ugrožene). Donacije u hrani – osnovne životne namirnice i sredstva za higijenu mogu se isporučiti u prostorijama MZ Meljine, radnim danima od 8.00-14.00h.
Crna Gora se našla među finalistima za prestižnu nagradu britanskih turističkih agenata Travel Gossip Awards 2023, u kategoriji Omiljena skrivena destinacija, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Riječ je o prestižnom događaju Travel Celebration, u okviru kojeg turistički agenti iz Velike Britanije putem online platforme Travel Gossip glasaju za najpoželjniju destinaciju.
U trci za ovom titulom, Crna Gora takmiči se sa destinacijama kao što su Halkidiki, Kostarika, Britanska Kolumbija i Sveti Vinsent i Grenadine.
„Dodjela prestižnih nagrada Travel Gossip-a, The Travel Celebration će se održati 28. marta naredne godine u Londonu, u saradnji sa Gold Medal, Pure Lukuri, Cruise Plus i Incredible Journeis“, navodi se u saopštenju.
Ta nominacija, kako se dodaje, doprinosi unapređenju imidža i promociji Crne Gore kao turističke destinacije u Velikoj Britaniji, budući da je Travel Gossip specijalizovana platforma koja putem društvenih mreža, e-marketinga i road show-a okuplja hiljade turističkih agenata i turoperatora sa ovog tržišta.
„Da se naša zemlja u Evropi pozicionira kao atraktivna turistička destinacija, potvrđuju i podaci Evropske komisije za putovanja (ETC), prema kojima se Crna Gora našla na drugom mjestu liste TOP 5 najbolje ocijenjenih destinacija u periodu od oktobra oktobra 2021. do septembra“, rekli su iz NTO-a.
Glasanje je u toku i traje do 29. januara naredne godine, u okviru kojeg turistički agenti iz Velike Britanije mogu birati svoje favorite putem linka: https://travelgossip.evessiocloud.com/live/en/page/voting
Nacionalni avio-prevoznik, Air Montenegro, od 15. decembra ponovo leti iz Podgorice za Istanbul.
Letovi iz glavnog grada Crne Gore za Istanbul odvijaće se dva puta sedmično, svakog četvrtka i nedjelje.
Pored ove linije, tokom cijele godine odvijaju se redovni letovi iz Tivta ka Istanbulu i to pet puta sedmično.
„Air Montenegro je na samom početku poslovanja uveo cjelogodišnje letove iz Tivta ka Istanbulu i ova nova linija se pokazala kao jedna od najatraktivnijih kako za strane, tako i za domaće putnike. Sa ukupno sedam rotacija tokom zimske sezone, odgovorićemo na veliku potražnju za letove kako iz Tivta, tako i iz Podgorice ka Istanbulu“ saopšteno je iz kompanije.
Kako su kazali, nacionalni avio-prevoznik trenutno je u intenzivnim pripremama za narednu godinu, koje podrazumijevaju pokretanje starih, ali i novih linija.
Tako će, od maja naredne godine, četiri puta sedmično saobraćati za Prag, dok su već najavljene dvije nove destinacije od juna – Brno i Bratislava.
Ministarstvo zdravlja namjerava da od opštih bolnica u Kotoru i Beranama napravi dva kliničko-bolnička centra. To piše u obrazloženju nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je od kraja novembra na javnoj raspravi.
Prema istom nacrtu, opšte bolnice ne mogu da rade invanzivne kardiovaskularne procedure u angio salama, za koje je ranije Ministarstvo opredijelilo 2,2 mil EUR dvijema bolnicama u te svrhe. Takve procedure, međutim, ako se zakon usvoji, moći će da se rade u novoformiranim kliničko-bolničkim centrima, na sjeveru i jugu države.
Angio-salu trenutno ima jedino Klinički centar (KC), kao ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, a u njoj se godišnje, prema podacima te ustanove, uradi više hiljada raznih hitnih procedura, koronarografija, ugrađivanja stentova i zbrine više stotina pacijenata sa srčanim udarom iz svih krajeva Crne Gore.
Vlada je ljetos odlučila da više od trećine novca od 5,16 mil EUR donacija građana i privrednika za suzbijanje koronavirusa, opredijeli za nabavku dvije angio-sale, koje će biti u opštim bolnicama u Beranama i Kotoru, kako bi se, tvrde, razvijala savremena kardiologija na sjeveru i jugu i smanjio priliv pacijenata u KC. Za nabavku angio-sale opredijeljeno je ukupno 2,2 mil EUR.
Prema zaključku, Vlada je tada odlučila da preusmjeri 387.200 eura za nabavku dva digitalna mamografa, takođe za beransku i kotorsku bolnicu, kako bi se, tvrde, skrining raka dojke od kojeg godišnje u Crnoj Gori oboli oko 400, a umre 127 žena, proširio na nacionalni nivo.
Ostatak novca od kovid donacija opredijeljen je za još nekoliko zdravstvenih ustanova, i to nabavku sanitetskih vozila, magnetnu rezonancu, RTG aparat i druge, kako su naveli, “hitne nabavke”.
Dio javnosti smatrao je da je cijeli postupak raspodjele novca od donacija bio netransparentan, te da ne postoji strateško planiranje i procjena efikasnosti, kao ni analiza prema kojoj je odlučeno da je svrsishodnije “usitniti” donirana sredstva po sistemu “svima po malo”.
Kotorska bolnica već je krenula u nabavku angio-sale
Prema dostupnim podacima, kotorska bolnica već je krenula u nabavku angio-sale i raspisala krajem novembra tender vrijedan oko 900.000 EUR. Tender je početkom decembra poništen, iz razloga što su morali bitno da izmijene tendersku dokumentaciju prije isteka roka za dostavljanje ponuda.
Beranskoj bolnici je za angio-salu već uplaćeno 1.101.100 eura, a iz te ustanove je još prije četiri mjeseca saopšteno da će uskoro dobiti angio-salu u kojoj će ugrađivati stentove pacijentima iz skoro čitavog sjevernog regiona, a koji su ranije morali da putuju do Podgorice i KC.
– Već imamo kardiologe i radiologe koji će se specijalizovati za ugradnju stentova, a oprema će biti najsavremenija – rekao je direktor te ustanove Milorad Magdelinić za RTCG.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić prošle sedmice je kazao da se nada da će poslanici glasati za zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji je sada u formi nacrta, kako bi građani sjevera i juga dobili regionalne zdravstvene centre.
– Kako bi Opšta bolnica u Beranama bila proglašena za regionalni zdravstveni centar za sjever, a Opšta bolnica Kotor za jug Crne Gore, potrebno je da bude usvojen novi zakon koji je u proceduri. Očekujemo da će svi poslanici, kada zakon bude u crnogorskom parlamentu, pokazati odgovornost prema sjeveru i jugu naše države i da će glasati u interesu građana – rekao je Šćekić.
ROKUMENTARNI DANI: OSVAJANJE SLOBODE STIŽE U KOTOR 15.12.2022.
Šesto u nizu izdanje Rokumentarnih dolazi u Kotor, u četvrtak 15. decembra. Ovaj filmsko muzički karavan održava se već šestu godinu za redom, a ove godine gostuje u četiri crnogorska grada.
Rokumentarni dani se ove godine odvijaju pod sloganom „Osvajanje slobode“. Publika će imati prilike da pogleda filmsko-muzička ostvarenja koja će biti podijeljena u tri glavne cjeline koje će se baviti antiratnim porukama, položajem manjina i ženskim glasovima u modernoj muzici i popularnoj kulturi.
U Kotoru ovog četvrtka 15. decembra u pšrostorijama Omladinskog centra Kotor biće prikazana tri vrhunska regionalna ostvarenja: One su tu , Borderland Soundtrack i I Am What I Am. Program će trajati od 17h do 20h.
PROGRAM FILMOVA:
One su tu
režija: Andrijana Mirna Marin
zemlja: Hrvatska
godina: 2021.
trajanje: 45′
o filmu: U filmu “One su tu” pratimo četiri kantautorice i dva benda. Sara Renar, Nina Romić, Billie Joan, Mary May, Punčke i Seven Mouldy Figs progovaraju o svojim iskustvima i položaju žena u muzičkoj industriji. Njihove se priče prepliću i razilaze, ali im je svima zajednička strast prema muzici. Pričaju o diskriminaciji as kojom se susreću, klasičnom izdavaštvu u 21. vijeku i ulozi društvenih mreža u svojim karijerama te iskreno progovaraju o motivaciji i inspiraciji koja tjera mlade žene da stvaraju muziku. Dokazuju da muzika nije teritorija rezervisana za muškarce, gdje su žene pasivni konzumenti ili tek oku ugodne interpretatorke djela iz pera sposobnih i talentovanih muškaraca. One dižu svoj glas za sebe i sve generacije mladih žena koje će tek kročiti na scenu i svoj kreativni rad predstaviti publici.
Borderland Soundtrack
režija: Brankica Drašković
zemlja: Srbija
godina:
trajanje:
o filmu: Serijal dokumentarnih TV emisija „Borderland Soundtrack“ bavi se ulogom i značajem muzike u kulturi otpora na postjugoslovenskom prostoru iz ugla nekoliko generacija muzičara koje vode iste vrednosti u tom angažmanu.
Prateći hronološki tok događaja od osamdesetih godina, raspada SFRJ, preko uspostavljanja novih političkih, etničkih i kulturnih razgraničenja u njenom geografskom okviru do aktuelnih prilika u postjugoslovenskom kontekstu u 10 polusatnih tematskih emisija se kroz kombinaciju ličnih sećanja, iskustava i stavova protagonista, arhivskog i namenski snimanog materijala predstavljaju različiti primeri angažovanosti i propituje emancipatorski potencijal muzike u razvijanju kritičke svesti pojedinaca.
Dramaturški tok emisija podcrtava saundtrek od preko stotinu pesama čije poruke posredno grade priču o vremenu i prostoru u kojem su nastajale i svojim vrednostima i danas, kada rokenrol zajedništvo već odavno ne postoji, čuvaju duh „sedme republike“ kao jedne od blistavih metafora ljubavi prema životu u atmosferi besmisla i mržnje koje nas godinama okružuju.
Serijal je inspirisan knjigom „Sedma republika“ Ante Perkovića o popularnoj kulturi u jugoslovenskom raspadu.
I Am What I Am
režija: Andrijana Stojković
zemlja: Njemačka/Srbija
godina: 2019.
trajanje: 52′
o filmu: Dva brata – Skill i Buddy – više od 10 godina prave hip-hop i sami izdaju svoje albume. U rodnoj Srbiji pripadaju omalovažavanoj romskoj populaciji, a u Njemačkoj, gdje sada žive, su radnici migrant sa privremnom dozvolom boravka. U svojim pjesmama vatreno kritikuju rasizam, segregaciju Roma i neoliberalni kapitalizam. Izdali su treći album i kreću na nesvakidašnju evropsku turneju. Andrijana Stojković rođena je 1976. godine. Diplomirala na Katedri za filmsku i TV režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Radi kao asistent na predmetu Dokumentarni film na FDU. Autorka je sedam kratkih igranih i osam kratkih dokumentarnih filmova, jedna od reditelja dokumentarnog omnibusa, dva srednjemetražna dokumentarna filma i jednog dugometražnog igranog filma. Njeni filmovi su prikazivani i nagrađivani na brojnim prestižnim međunarodnim festivalima. Neki od njenih filmova prikazivali su se na YLE i CANAL+-u. Članica je Izvršnog odbora Asocijacije filmskih reditelja Srbije.
Rokumentarni dani 6 su dio projekta “Osvajanje slobode – kulturni korektiv, od individualnog do kolektivnog čina” podržanog kroz program malih grantova. Program predstavlja dio nacionalnog projekta “Dijagnoza i terapija slobode izražavanja, govora mržnje i etničkih tenzija” koji je zajednička inicijativa Instituta za medije Crne Gore, Centra za demokratiju i ljudska prava CEDEM – i Portala Ul-info, usmjerena ka jačanju i zagovaranju slobode izražavanja, suzbijanju govora mržnje i smanjenju etničkih tenzija u Crnoj Gori. Projekat je finansiran od strane Evropske unije kroz Program Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava za Crnu Goru 2020, EIDHR, a kofinansiran je od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.
U potragu su uključena i tri vatrogasna plovila s osam članova posade
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska izvijestila je kako se nastavlja intenzivna potraga za nestalim 47-godišnjim Damirom Ilićem, ribolovcem kojemu se od nedjelje, 11. decembra, gubi trag u moru kod Konavala.
U potragu su, osim policijskih službenika, uključeni i djelatnici HGSS-a i vatrogasci, na tri vatrogasna plovila s osam članova posade.
Pretražuje se kopneni dio obale od Konavala do Župe dubrovačke te područje konavoskog i dubrovačkog akvatorija. U potragu su uključena policijska plovila i dronovi, a pretraživat će se i uvale okolnih otoka, javljaju iz PU dubrovačko-neretvanske.
Molimo građane da sve korisne informacije dojave policiji na broj 192.
Na međunarodnoj konferenciji za pomoć Ukrajini organiziranoj u Parizu prikupljeno je gotovo milijardu eura namijenjenih za pomoć stanovništvu kako bi prebrodila zima u zemlji s teško oštećenom infrastrukturom u ruskim napadima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne u uklanjanju mina i drugih neeksplodiranih sredstava s površine veličine Kambodže ili Urugvaja. Rusiju je optužio za ekocid Ukrajine. Zahvalio je međunarodnoj zajednici jer svaka zemlja pomaže na svoj način.
U napadu dronovima u Kijevu oštećene dvije upravne zgrade
Dvije upravne zgrade u ukrajinskome glavnom gradu Kijevu oštećene su u srijedu u napadu dronom, rekle su gradske vlasti te dodale da još nema informacija o mogućim žrtvama.
Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da su protuzračni sustavi srušili 10 dronova Šahid iranske proizvodnje i da je bilo eksplozija u središnjoj gradskoj Ševčenkovoj četvrti gdje su sveučilišta, galerije i restorani.
– Vozila hitne pomoći su na putu, napisao je gradonačelnik na društvenoj mreži.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti informaciju.
Glavni grad i kijevska regija u 6 ujutro i dalje su bili pod zračnom opasnošću, više od dva sata nakon što su se sirene oglasile prvi put.
Andrij Jermak, predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika, nakon eksplozija u Kijevu napisao je na aplikaciji za poruke Telegram: “Slabići”.
Od listopada Rusija redovito građa energetsku infrastrukturu u Ukrajini zbog čega su milijuni ljudi u mraku i bez grijanja.
Ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko rekao je u utorak na rubu donatorske konferencije u Parizu da je ruska vojska u početku agresije štedjela infrastrukturu jer je vjerovala da će okupirati Ukrajinu, od čega je sada odustala.
Svakodnevni napadi izvode se s deset do 20 raketa, dronovima i topničkom paljbom, a bilo je i osam masovnih napada sa 70 do 100 raketa u isti mah, kojima je gađana isključivo energetska infrastruktura, rekao je Haluščenko.
Ukrajina je prije rata više od 60 posto struje dobivala iz nuklearnih elektrana, a tek 28 posto iz termoelektrana na ugljen i 5 do 6 posto iz hidroelektrana.
Na međunarodnoj konferenciji za pomoć Ukrajini organiziranoj u Parizu prikupljeno je u utorak gotovo milijardu eura donacija kako bi se stanovništvu pomoglo da prebrodi zimu u zemlji s infrastrukturom uništenom ruskim napadima.
Novi predsjednik lokalnog parlamenta u Tivtu Miljan Marković (DF) koji je na tu funkciju izabran na konstitutivnoj sjednici ovog saziva SO 2.decembra, zakazao je prve dvije radne sjednice SO koje će se održati već naredne nedjelje.
Tivatski parlament je inače, svoju posljednju sjednicu održao još u junu 2021. od kada je zbog političke odluke SDP-a koja je do tada davala parlamentarnu podršku manjinskoj vlasti triju građanskih listi u Tivtu, da „promijeni stranu“ i pridruži se opoziciji koju su činili DPS, SD i HGI, ušao u višemjesečnu blokadu. To je u martu ove godine rezultiralo formalnim raspuštanjem sada već bivšeg saziva SO Tivat i imenovanjem Odbora povjerenika koji je odrađivao funkjciju rapuštenog parlamenta, te raspisivanjam vanrednih lokalnih izbora koji su, nakonj odlaganja početkom juna, konačno i održani 23.oktobra.
Politička situacije se na ovim izborima nije bitnije izmijenila jer su DPS. SD, SDP i HGI i nakon njih, ostali u opoziciji, a lokalna vlast koju predvodi gradonačelnik Željko Komnenović (Narod Pobjeđuje) sada žuri da ubrzanim tempom rada lokalnog parlamenta, nadoknadi propušteno u višemjesečnoj političkoj blokadi bivše SO i „vanrednim uslovima“ rada sa Odborom povjerenika koji je proteklih nekoliko mjeseci, više zastupao interese Vlade Crne Gore koja ga je imenovala, nego interese građana Tivta.
Stoga će naredne nedjelje u razmaku od samo dva dana, SO Tivat održati dvije sjednice. Na prvoj od njih u utorak, SO će imenovati nove sastave skuštinskih radnih tijela u kojima većinu imaju predstavnici aktuelne parlamentarne većine, odnosno konstituenti koalicije koja će u narednom peridu vršiti vlast u Tivtu: NP, Demokrata, DSS, Evrope Sad, DF, Krtoljske liste, Tivatske Akcije i Bokeškog Foruma. Potom će na novoj sjednici koja je zakazana za četvrtak 22. decembra, SO Tivat razmatrati predloge odluka o rebalansu budžeta za ovu, odnosno budžetu Opštine za narednu godinu. Prema tim odlukama koje je propremila vlast dosadašnjeg i budućeg gradonačelnika Komnenovića, obim gradske kasse Tivta za 2022. se sa prvobitno planiranih 18.635.700 eura, zbog viškža ostvarenih prihoda, uvećava na iznos od 20.135.700 eura. Što se budžeta za narendu godinu tiče, on će iznositi 24.055.700 eura i biče za čak 30 odsto veći od ovogodišnjeg.
Pored odluka koje se odnose na budžet za 2022. i 2023., SO Tivat će na sjednici 22.decembra razmatrati i ukupno pet odluka o izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa (četitri nove trafostanice i jednog elektro-voda), a kojima će se stvoriti preduslovi za nastavak izgradnje nekoliko značajnih hotelsko-turističkih i rezidencijalnih kompleksa u zahvatu Državne studije lokacije Arsenal-Porto Montenegfro, u centru grada, Donjoj Lastvi i u Bonićima.
Više desetina građana Boke okupilo se danas u Morinju ispred zaključanih kapija bivšeg vojnog skladišta u tom naselju, a gdje je 1991- 92. funkcionisao takozvani Sabirni centar JNA za ratne zarobljenike sa dubrovačkog ratišta.
Oni su se okupili u znak negodovanje povodom postavljanja spomen ploče sa kako navode “netačnim i uvrijedljivim natpisom i nereagovanjem nadležnih na rješenje Uprave za inspekcijske poslove da se ploča ukloni”.
Građani su se, kako je istaknuto, protestuju zbog toga što premijer Dritan Abazović (URA) i v.d. ministar odbrane Filip Adžić (URA) do danas nisu omogućili sprovođenje u djelo rješenja Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore koja je sredinom oktobra naložila uklanjanje spomen ploče što su je u znak sjećanja na sabirni centar u Morinju, na objektima napuštenog vojnog skladišta nekoliko dana ranije, protivno Zakonu o spomen obilježjima i bez formalne saglasnoti Vlade i Opštine Kotor, postavili u međuvremenu smijenjeni ministri inostranih poslova Ranko Krivokapić (SDP) i odbrane Raško Konjević (SDP).
Protest u Morinju
Spomen ploča je otkrivena u prisustvu ministara vanjskih poslova i evropskih integracija u Vladi Hrvatske Gordana Grlić Radmana i ministra branitelja Toma Medveda, a od tog dana neprekidno je čuvaju naoružani vojnici koji po naredbi dobijenoj od Generalštaba VCG, nikome ne dozvoljavaju ulaz u krug do nedavno godinama napuštenog vojnog objekta u Morinju.
Protest u Morinju
Vojska je spriječila i Komunalnu policiju Opštine Kotor koja je pokušala da sprovede u djelo rješenje Uprave za inspekcijske polove o uklanjanju nelegalno postavljene spomen table, zbog čega je UIP pokrenula prekršajni postupak protiv predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića (Demokrate), dok je protiv Konjevića i Krivokapića Specijalnom državnom tužilaštvu 22.novembra podnešena krivična prijava zbog kršenja odredbi Zakona o spomen obilježjima.
Sporna spomen-ploča sa tekstom koji na dubiozan način tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Republiku Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika, postavljena je, kao je konstatovala inspektorka za zaštitu kulturnih dobara koja je izdala nalog za njeno uklanjaje, bez “dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština Opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka.”
Protest u Morinju
Među građanima koji su se danas okupili pred zaključanom kapijom nekadašnjeg vojnog objekta u Morinju bio je i potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević (Ujedinjena Crna Gora).
