U hotelima, kampovima, odmaralištima, hostelima i privatnom smještaju na budvanskoj rivijeri, prema brojnom stanju rađenom u četvrtak, 22. septembra, registrovano je ukupno 14.311 gostiju, što je 25% više nego u istom periodu prošle godine.
U hotelskom smještaju je registrovano 7.560 gostiju, u privatnom smještaju 6.556, dok je u kampovima, odmaralištima i hostelima registrovano ukupno 195 gostiju.
Prema podacima TO Budve i procjeni broja gostiju u privatnom smještaju na osnovu parametra iznesenog komunalnog otpada sa područja opštine Budva, u Budvi ukupno boravi nešto više od 19.000 gostiju, odnosno 26% više nego u istom periodu prošle godine.
Kada je u pitanju struktura inostranih gostiju u hotelskom smještaju, najbrojniji gosti su iz Francuske, Njemačke, Izraela, Velike Britanije, Albanije, Ukrajine, Slovenije, Norveške, Srbije, Poljske, Rusije.
Najbrojniji inostrani gosti u privatnom smještaju su iz Rusije, Ukrajine, Srbije, Bosne i Hercegovine.
Dan nakon spašavanja jedanaest brodolomaca kod Lavdare, nakon što su se nasukali na jedan od kaveza za uzgoj ribe tvrtke Cromaris, još uvijek su nepoznate okolnosti nastanka nesreće, kao i informacija tko je bio među stranim državljanima.
Nepotvrđene informacije donose bizarnu priču kako je jedan od njih bio vlasnik druge ribogojilišne tvrtke sa zadarskog područja, o čemu svjedoči činjenica da je po njega došao brod iste tvrtke, piše 057info.
Bilo kako bilo, oštećeno je nekoliko kaveza, jer su se stranci jahtom nasukali na srednjoj liniji, a sa svake strane je po još jedan red kaveza. Informaciju da se radi o Cromarisovim kavezima potvrdila je za 057info Kristina Miljavac iz korporativnih komunikacija Adris grupe.
– Možemo potvrditi da je riječ je o kavezu u Cromarisovom uzgajalištu Žman. Na mjestu nesreće su nadležne službe i u tijeku je očevid. U tijeku je i uklanjanje plovila iz kaveza, kaže Miljavac.
Na pitanje o mogućoj šteti na samim kavezima, ali i ribi koja je možda pobjegla iz njih Miljavac još uvijek nema odgovor.
– Na kavezu je nastala šteta čiji se razmjeri tek utvrđuju. Zasad je najvažnije da prilikom nezgode nitko nije stradao i nema onečišćenja mora, kaže Miljavac.
Nakon obrade cijelog događaja utvrdit će se odgovornost, pa će se moći odgonetnuti i je li među njima bio (ne)spomenuti menadžer.
Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da će se aktivnoti povodom Svjetskog dana turizma koje su planirane za 27.09.2022.godine u Gornjoj Lastvi, zbog loših vremenskih uslova odložiti za narednu sedmicu.
Turistička organizacija Tivat će u dogledno vrijeme obavjestiti javnost o tačnom datumu i vremenu održavanja istih.
Kako je oporavak sektora turizma u toku, Svjetska turistička organizacija pri Ujedinjenim nacijama (UNWTO) želi da istakne priliku da razmislimo o tome kako se bavimo turizmom. To znači stavljanje ljudi i planete na prvo mjesto i okupljanje svih, od Vlada i preduzeća do lokalnih zajednica, oko zajedničke vizije za održiviji, inkluzivniji i otporniji sektor.
Turistička organizacija Tivat je prva destinacija u Crnoj Gori koja je pristupila programu Green Destinations, a selo Gornja Lastva je prethodne godine ušlo u Program unapređenja prve inicijative UNWTO “Najljepša turistička sela”.
Giorgia Meloni vjerojatno će postati prva premijerka Italije na čelu najdesnije orijentirane vlade od Drugog svjetskog rata nakon što je njezina konzervativna koalicija trijumfirala na nedjeljnim parlamentarnim izborima.
Privremeni rezultati pokazali su da bi desni blok trebao imati uvjerljivu većinu u oba doma parlamenta, što je potencijalna rijetka prilika za političku stabilnost u Italiji nakon godina preokreta i krhkih koalicija, ocjenjuje Reuters.
Međutim, Meloni i njezini saveznici suočavaju se s povećim popisom izazova, uključujući skok cijena energenata, rat u Ukrajini i ponovno usporavanje trećeg gospodarstva eurozone.
– Moramo zapamtiti da nismo na krajnjoj, nego na početnoj točki. Od sutra moramo dokazati svoju vrijednost, rekla je 45-godišnja Meloni dobro raspoloženim pristašama svoje nacionalističke stranke Braća Italije u ponedjeljak ujutro.
Pomirljiv ton u pobjedničkom govoru
Meloni umanjuje važnost postfašističkih korijena stranke i predstavlja je kao mainstream političku grupaciju poput britanskih konzervativaca. Obećala je da će nastaviti podržavati politiku Zapada prema Ukrajini i da neće eksperimentirati s fragilnim talijanskim financijama.
– Ako smo pozvani da upravljamo ovom zemljom, činit ćemo to za sve Talijane s radi ujedinjenja i fokusiranja na ono što nas ujedinjuje, a ne na ono što nas razdvaja. Vrijeme je za odgovornost, poručila je.
Slab rezultat Lige Mattea Salvinija
Nakon više od pola prebrojanih glasačkih listića Braća Italije imaju 26 posto glasova birača, što je golemo povećanje u odnosu na samo 4 posto na prethodnim parlamentarnim izborima 2018. Nasuprot tomu, glavni saveznik Meloni u koaliciji desnog centra, kako se službeno zove koalicija, imao je katastrofalnu noć.
Liga Mattea Salvinija osvojila je, po trenutačnim rezultatima, oko 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na više od 17 posto prije četiri godine, dok je Meloni pretekla Ligu i u njezinim tradicionalnim uporištima na sjeveru zemlje. Treća članica te koalicije stranka Forza Italija bivšeg premijera Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova pa je stranka Braća Italije dominantna u koaliciji.
Ljevica priznala poraz
Uz tradicionalnu koaliciju desnog centra i koaliciju lijevog centra na izborima je samostalno nastupio populistički Pokret pet zvijezda koji je dobio 16 posto glasova, dok je centristička koalicija oko stranke Akcija osvojila 7 posto glasova. Najveća stranka u koaliciji lijevog centra Demokratska stranka osvojila je 19 posto glasova.
– Ovo je tužna noć za zemlju. Desnica ima većinu u parlamentu, ali ne i u zemlji, kazala je novinarima istaknuta zastupnica PD-a Debora Serracchiani.
Različita stajališta koalicijskih partnera
Iako se predviđa da će desna koalicija imati komotnu većinu u gornjem i donjem domu talijanskog parlamenta, koalicijski partneri imaju različita stajališta o nekoliko pitanja koja će možda biti teško pomiriti. Za razliku od Meloni Salvini dovodi u pitanje sankcije Zapada protiv Rusije, a on i Berlusconi često su izražavali svoje divljenje prema ruskom vođi Vladimiru Putinu.
Također imaju različita stajališta o tome kako se nositi sa sve većim računima za energiju, a iznijeli su niz obećanja, uključujući smanjenje poreza i mirovinsku reformu, koje će si Italija teško moći priuštiti.
Europska desnica čestitala Meloni na pobjedi Političari s desnice, uključujući čelnike njemačkog AfD-a, francuskog Nacionalnog okupljanja i poljskog PiS-a, čestitali su u ponedjeljak Giorgiji Meloni, čelnici Braće Italije, na pobjedi na talijanskim izborima.
– Slavimo s Italijom, napisala je na Twitteru zastupnica AfD-a u parlamentu Beatrix von Storch. “Švedska na sjeveru, Italija na jugu. Lijeve vlade su stara vijest”, dodala je. Poljski premijer Mateusz Morawiecki također je čestitao Meloni jednostavnim tvitom “Congratulations @Giorgia Meloni.”
Marine Le Pen, čelnica francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje, na Twitteru je napisala: Talijanski narod je odlučio uzeti svoju sudbinu u svoje ruke birajući domoljubnu i suverenističku vladu. Čestitke Giorgiji Meloni i Matteu Salviniju što su se oduprli prijetnjama antidemokratske i arogantne Europske unije izvojevavši ovu veliku pobjedu.”
Pobjednicima talijanskih izbora čestitao je i Balazs Orban, politički direktor mađarskog premijera Viktora Orbana: “Čestitam Giorgiji Meloni, Matteu Salviniju i Silviju Berlusconiju na današnjim izborima! U ovim teškim vremenima potrebni su nam više nego ikada prijatelji koji dijele zajedničku viziju i pristup izazovima Europe.”
Santiago Abascal, vođa španjolskog desničarskog Voxa na Twitteru je objavio: “Giorgia Meloni pokazala je put za ponosnu, slobodnu Europu suverenih nacija kako bi mogla surađivati za sigurnost i prosperitet svih.”
Zbog vožnje pod dejstvom alkohola za vikend je uhapšeno 39 vozača, a jedna osoba zbog djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, saopšteno je iz Uprave policije.
Saobraćajna policija je u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 51 saobraćajnu nezgodu, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, dok su četiri osobe zadobile teške tjelesne povrede, a 18 lake.
Podnijeto je 250 prekršajnih prijava, izdato 468 prekršajnih naloga, a policija je oduzela 20 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključila iz saobraćaja.
Od ukupnog broja vozača uhapšenih zbog vožnje pod dejstvom alkohola njih 20 je uhapšeno u Podgorici.
Uprava policije je još jednom apelovala na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
Rusija policija / Foto: Slutsky Maksim / Shutterstock
Moskva
U ruskom sibirskom gradu Ust Ilimsk u ponedjeljak je došlo do pucnjave kada je muškarac otvorio vatru na Ured za vojnu registraciju u regionu Irkutsk, saopštile su lokalne vlasti, prenosi Anadolu Agency (AA).
Vojni zvaničnik Aleksandar Elisejev je ranjen i trenutno se nalazi na intenzivnoj njezi, objavio je guverner regiona Irkutsk Igor Kobzev na Telegramu.
“Danas je bilo vanredno stanje u regionu. U Ust-Ilimsku je mladić počeo da puca na vojni ured. Vojni komesar Aleksandar Vladimirovič Elisejev je na intenzivnoj njezi u izuzetno teškom stanju. Ljekari se bore za njegov život”, napisao je Kobzev.
Prema njegovim riječima, napadač je odmah priveden i biće kažnjen.
Regionalni istražni komitet saopštio je da je pokrenut krivični postupak za pokušaj ubistva i nezakonito posjedovanje oružja.
Istražioci se nalaze na mjestu događaja, a osumnjičeni je na ispitivanju kako bi se razjasnili motivi pucnjave.
Penzioner Ilija Filipović, koji je radni vijek proveo u Austriji, već sedmu godinu na svom imanju u Drijenči, na planini Majavici – BiH, njeguje mali muzej starih stvari, javlja Anadolu Agency (AA).
Krenuo je spontano s nabavkom starina, predmeta iz prošlosti, a onda se ljubav rasplamsala i Filipović ne može zamisliti dan, a da ne nabavi neki novi antikvitet.
– Jedna želja –
Prvi put se s antikvitetima susreo u Austriji. Gledao je tamošnje građane kako kupuju starine i čudio se. Bili su to zahrđali predmeti, pokvareni, ali su ih Austrijanci skupo plaćali. Mislio je da imaju para, pa ih uludo bacaju. Međutim kada je penzionisan imao je samo jednu želju.
“Kada sam došao kući pa razmišljam o tim stvarima, i kažem što ja ne bih neki muzej otvorio. Žena mi odgovara šta mi to treba, a ja joj kažem da ću onda kupiti ovce. Govori mi hoćeš da budeš i čoban. E pa nećeš ni to, ne znam šta bih drugo. Ne možemo mi ako smo u penziji da ležimo i čekamo. Nije to to”, kaže Filipović, uzorni domaćin iz naselja Drijenča na području općine Čelić.
Prve stvari je deponovao u kući, potom radionici, ali kako ih je bilo sve više i više počeo je praviti objekte. Mali muzej starih stvari osnovao je 2015. godine.
“Početak je bio 2015. godine. Te godine sam počeo skupljati stvari. Dao mi je jedan čovjek iz Drijenče pun gepek stvari. Joj one su prljave i svakakve, ali neka, rekoh. Žena mi govori da svi u kuću unose nove stvari, a ti što je najstarije. Neka rekoh, polako. Vidjet ćeš da će to vrijediti”, kaže Filipović.
– Historija Majevice –
U njegovom muzeju je historija majevičkog kraja, ali i mnogih drugih podneblja. Zaboravljeni telefonski aparati, gramofoni, ploče… Potom satovi, literatura, nošnja…
“Imam 1.700-1.800 predmeta, ali imam najviše drvenih. Recimo štap za tkanje, stupe, trlice… Ima toga koliko hoćeš. Imam ondje, vidjećete, kadanj, on je iz 1910. godine”, govori Filipović.
Rođen je 1945. godine i sve je sam svojim rukama izgradio i stekao. Ne zna do kada će skupljati stvari, a želja mu je da se povede briga o antikvitetima koji su prikupljeni jer su od neprocjenjive vrijednosti.
“Svi su mi predmeti dragi. Ne mogu ovdje izabrati da mi je nešto najdraže kada su mi svi dragi”, govori on.
– Besplatan ulaz –
U vrijeme naše posjete s Ilijom je bio komšija Karlo Jurić, koji je također radio u Austriji i koji je obilazio tamošnje muzeje. Jurić smatra da se mora promijeniti svijest ljudi u BiH te da mladi, ali i štićenici domove za stare osobe, trebaju posjećivati ovakva zdanja.
“Jedne prilike došlo je desetak učenika. Ja sam njima, vjerovali ili ne, oko dva sata puna objašnjavao. Pitali su me šta je ovo, šta je ovo… i dok sam im sve objasnio šta se za šta koristi oni su govorili da nije moguće. Ja im govorim jelo se iz one ćase, kažu nemoguće. Zemljana ćasa, a drvenim kašikama se jelo, sinija koja je bila i eno tamo stolica moga djeda”, priča Filipović.
Ulaz u muzej Ilije Filipoviće se ne naplaćuje, ali se može ostaviti marka-dvije koju će vrijedni domaćin potrošiti za nabavku novih stvari.
Sinoć je u Albefuiri (Portugal) svečano otvoreno 57. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za seniore, na kojem će se u naredna četiri dana 78 takmičara iz 14 zemalja boriti za titulu pojedinačnog i ekipnog svjetskog prvaka za 2022. godinu.
Reprezentacija Crne Gore nastupiće u sastavu: Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović („Ribar“ Baošići), Marko Radosavljević („Igalo“), Radovan Popović („Sipa“ Tivat), Ivan Dejanović i Aleksandar Pejović („Delfin“ Budva).
Sa njima su u Portugal otputovali selektor i trener, Ante Arapović i predsjednik Saveza Mladen Rostović.
Treći Međunarodni filmski festival “Uhvati film”, koji mijenja perspektivu o invalidnosti i osobama sa invaliditetom kroz film kao medij, ove godine održan je na više lokacija u Starom gradu u Kotoru.
Najveće interesovanje publike ove godine vladalo je za premijere filmova na otvaranju festivala, a gdje su protagonisti filmova Ljuba Šljuka, Jelena Todorović i Miko Đuričić.
Riječ je o filmovima “Večera sa Ljubom” rediteljke Divne Stojanov, “Miko” rediteljke Liv Polkmane i “Treća sreća” reditelja Davida Todorovića koji su prošle godine snimani u Kotoru i Tivtu u okviru projekta Invisible Lives, podsjećaju organizatori.
Posjetioci festivala pogledali su i evropske i svjetske filmove na temu invaliditeta, ali i domaća ostvarenja: film Anje Kečalović “Glas u tišini”, “Naša strana ljepšeg dana” Klare Radonjić i Branke Otašević, koje su radile na filmu sa djecom iz Dnevnog centra “Tisa” iz Bijelog Polja, kao i filmove srednjoškolaca iz Pljevalja koji su svoje filmove na temu invaliditeta snimili mobilnim telefonima u sklopu projekta “Inkkluzivni filmski kamp”.
Pored projekcija filmova u Kinu Boka, festival je sadržao i brojne prateće programe namijenjene različitim ciljnim grupama- panel diskusije, razgovore sa autorima i radionice, poručuju domaćini.
Tokom festivala održana je panel diskusija “OSI u kulturnom životu”.
UhvaTI film
Panelisti su bili Neđeljko Moškov, direktor Resursnog centra Kotor, Ana Marija Brajković iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Kotor, Anđela Miličić iz UMHCG i Miloš Todorović iz Udruženja paraplegičara Kotor.
U jutarnjem segmentu “Kroasan, kafa i kratke priče” iskustva sa publikom su podijelili reditelj Dušan Vuleković i glumica Branka Otašević.
I glumica Maja Šarenac govorila je o svom iskustvu kada je glumila osobu sa invaliditetom. Reditelj Sead Šabotić i Nebojša Rubežić, direktor Centra za kulturu Pljevlja, objasnili su proces rada Inkluzivnog filmskog kampa.
Gost festivala, Slaven Škrobot, svjetski putnik u kolicima-putnik godine u Hrvatskoj, pustolov i avanturista u razgovoru sa Kristinom Gačević inspirisao je i motivisao publiku pričama o svojim avanturama, otkrili su organizatori.
UhvaTI film
I ove godine ulaz je bio besplatan za sve programske segmente.
Festival je organizovalo NVU “Art 365” uz podršku Opštine Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Filmskog centra Crne Gore i NLB banke.
Prijatelji festivala su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), Fakultet dramskih umjetnosti Cetinje, Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, Muzička škola “Vida Matjan” i domaćin festivala Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor.
Projekat je dio regionalne mreže Filmski festival “Uhvati film” koji realizuju partnerske organizacije iz regiona KAO Parnas Novi Sad, Udruga Spirit Rijeka, HO Partner Banja Luka i NVU Art 365 iz Podgorice.
Otvaranja izložbe i promocija monografije arhitekte Mladena Suđića
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u ponedjeljak, 26. septembra 2022. godine, u 19 sati, u Spomen-domu “Stefan Mitrov Ljubiša” biti otvorena izložba i predstavljena monografija arhitekte Mladena Suđića.
Učesnici će biti: akademik Siniša Jelušić i autor Mladen Suđić. Događaj se održava u sklopu međunarodne manifestacije Dani evropske baštine. Kustoskinja izložbe je Bojana Popović.
Dio teksta iz kataloga akademika Siniše Jelušića:
„U vremenu u kome smo suočeni sa opštom pošasti devastacije kulture koja se u Budvi pojavljuje dominantno u formi urbanističke destrukcije, izgleda da oblici vizuelnog jezika, poput fotografije, filma i likovnosti, kojima je svima zajednička slika, ostaju jedan od važnih načina nadilaženja protoka vremena, koji neumitno dovodi u pitanje ono vremenski prošlo, vremensku bilost, sa bitnim sadržajima koji je konstituišu. Destrukcija o kojoj je riječ svakako proishodi iz duha vremena za koji je karakteristično upravo odsustvo Duha. A ovo odsustvo ne pokazuje se samo u potiranju oblika koji tvore prošlo: najprije karakterističnih primorskih arhitektonskih oblika, sakralnih zdanja, drvenih barki i maslinjaka, nego ne manje u zamagljenom oku posmatrača, oku koje je izgubilo smisao za gledanjem autentičnog, nepatvorenog, s obzirom da je takav pogled najvećma protivan vodećoj paradigmi vremena u kome živimo.
Slikarstvo Mladena Suđića upravo u tom smislu predstavlja neku vrstu zaustavljenog vremena, koje je u likovnoj datosti nepropadljivo: prošlog vremena koje emanira duhom ljepote, koju naš budvanski arhitekta iz ugledne paštrovske dugovjekovne porodice Suđića, svojim postojanim pregnućem trajno razotkriva.
Time slika učestvuje u jednom vidu tvorenja kulture pamćenja, koja bi svakom Budvaninu trebalo da bude nezaobilazan imperativ, njemu neophodan jer ga može uputiti na onaj temelj, koji postupno biva sve više zaboravljen.
Kako sada tačno razumjeti načela Suđićevog likovnog postupka? Najprije imajući u vidu nezaobilazan podatak da je ono utemeljeno prevashodno na njegovom arhitektonskom pozivu, od koga svagda moramo poći da bismo u potonjoj analizi mogli uočiti višeglasje strukture slike na kojoj estetska vrijednost njegove tvorevine počiva. Pažljivijem posmatraču neće biti teško uočiti da osnovnu suprotnost u strukturi slike čine dva, zapravo, gotovo antipodna osjećanja koja su u relaciji prožetosti (: coniunctio oppositorum), uslovno ću ih odrediti kao osjećanje stroge racionalnosti i ovoj protivne, emocionalnosti. Prvu ravan uočavamo u pristupu objektu iz specifične arhitektonske vizure, koji je otuda najvećma usmjeren na strogu percepciju objekata urbane ili ruralne tradicijske arhitekture. Iz ovoga slijedi da Suđića prevashodno zanimaju arhitektonski objekti u svojim različitim modalitetima: primorskih ili sakralnih arhitektonskih objekata, objekata svakodnevice, floralnih formi itd. (Iako, istini za volju, u Suđićevom bogatom opusu, pažnju postojano privlači i zanimljiv pikturalni eksperiment koji čvrstim nanosima boje realistički objekat sasvim ukida i po tome pripada nekim oblicima apstraktnog likovnog izraza). I na drugoj strani, unošenje ovome suprotnog, emocionalnog, estetskog oblikovanja objekta posredstvom tehnike akvarela, koji je nimalo slučajno, najbliži lirskoj osjećajnosti, koja stoga od težnje racionalne, „objektivne” arhitektonske i funkcionalne percepcije prostora, najdalje stoji. Ponovimo sažeto ovako formulisan aksiološki sud, da suprotnost stroge arhitektonske forme i ovoj sasvim suprotnog akvarela kao tople, lirske ekspresije, ostvaruje ono suštastveno prožimanje suprotnosti (: polifonijski coniunctio oppositorum), koji postaje odlučujući i nužni uslov suštine i vrijednosti Suđićeve slike.
Podsjetimo da je akvarel, kao tehnika slikanja vodenim bojama, jedna od najstarijih slikarskih tehnika koju su posebno koristili narodi Mediterana. Na drugoj strani, u najizvornijem smislu, Mladen Suđić i svojim paštrovskim proishođenjem i kulturom, mediteranskom prostoru pripada. Nema sumnje da otuda, nimalo slučajno, „mediteranska tema” (u širokoj lepezi tematizovanja), predstavlja jedan od najznačajnijih ciklusa njegovog slikarskog stvaralaštva.
Na kraju, istaknimo još jednom ono suštastveno: duboko emocionalna snaga Suđićeve umjetničke prirode (kao prisutnost njegovog individualnog senzibilita) ovdje je predstavljena prevashodno preobražajem stroge arhitektonske linije, koja dakako nije ukinuta, nego tvorbeno zadržana. Ili, drugačije kazano, forma je tvorbeno zadržana iako prevladana dosljednom upotrebom utišanih valerskih tonova akvarela ili pastela, preko kojih se estetska vrijednost na njegovoj slici prevashodno postiže.
Ali i više od toga: Suđićevo slikarstvo predstavlja i izvrstan dokaz Fidlerovog uvjerenja da bez ovoga prisustva lirske emocionalnosti kao „prisne osjećajne povezanosti”, neće biti mogućno ni njegovo potčinjavanje višoj duhovnoj/estetskoj svijesti iz koje istinita umjetnička tvorevina jedino i proishodi.”
Mladen Suđić je Osnovnu školu završio u Budvi, a Srednju tehničku – arhitektonskog smjera u Podgorici. U Beogradu je završio Arhitektonski fakultet. Nakon završenih studija, zaposlio se u Beogradu i radio u Jugoslovenskom građevinskom centru, potom u industriji “Lola Ribar”, i konačno u Privrednoj komori Jugoslavije, odnosno Privrednoj komori Srbije.Slika već 20 godina, imao je izložbe u Budvi, Svetom Stefanu i Beogradu, a oko 30 izložbi je imao u inostranstvu.
