Jedan od najstarijih kruzera na svijetu Astoria koji plovi pod portugalskom zastavom i iza sebe ima bogatu i burnu povijest, na prodaji je, prenosi fleetmon.com.
Brod je sagrađen 1948. godine u Goeteborgu, pod imenom Stockholm. Sa duljinom od 160 metara mogao je ugostiti skoro 400 putnika i vozio je iz grada Goeteborga u Švedskoj za New York.
Poznat je po tome što je 25. srpnja 1956. godine sudjelovao u pomorskoj nesreći kod obale Nuntucketa u blizini New Yorka kada se sudario s talijanskim brodom ‘Andrea Doria‘, jednim od najboljih putničkih brodova svih vremena.
Budući da radarska tehnologija tada nije bila tako napredna, došlo je do silovitog sudara. Talijanski brod je nakon 11 sati potonuo, a u nesreći je poginulo 49 putnika i članova posade, dok su 1662 putnika spašena prekrvavši se na Stockhoml te ostale brodove koji su se nalazili u blizini. Brod Stockholm u toj nesreći izgubio je pet članova posade.
Nakon popravka koji je iznosio oko milijun američkih dolara, Stockoholm je nastavio ploviti, samo je često mijenjao imena, vlasnike i zastavu pod kojom je plovio. Zanimljivo je da je često dolazio u Dubrovnik pod njemačkom zastavom i imenom Voelkerfreundschaf, kasnije pod imenom Athena, a potom opet Astoria.
Tijekom pandemije, brod je bio na vezu u luci Rotterdam. Nagađanja su da je namjenjen za scraping, odnosno uništavanje ili prenamjenu, no vlasnici su to demantirali te izjavili kako brod traži novog vlasnika.
U Zagrebu je u 88. godini života nakon duge i teške bolesti preminuo bivši hrvatski nogometni izbornik Miroslav Ćiro Blažević.
Blažević je preminuo nakon što se duže vrijeme borio sa zloćudnom bolešću, koja je, nažalost, metastazirala.
Prvi put dijagnosticiran mu je karcinom prostate 2011. godine, no Blažević se othrvao opakoj bolesti. Godinu dana nakon toga operiran je i zbog melanoma u početnoj fazi. U rujnu 2019. teška se bolest još jednom vratila, a nažalost ovoga puta Ćiro nije izašao kao pobjednik.
Jedno od posljednjih javnih pojavljivanja Blažević je imao sredinom prosinca prošle godine kada je u Zagrebu dobio nagradu “Vladimir Beara” za doprinos razvoju sportske kulture i društvene tolerancije.
“Okupili ste se u velikom broju i ukazali ste mi veliku čast. Ali, ovo je moje posljednje obraćanje javnosti na jednom javnom skupu. Gotovo je. Nema više. Adio Ćiro. Brojim zadnje dane, svjestan sam toga,” rekao je tada Ćiro. Nakon što je dobio nagradu nije imao više snage za nikakve razgovore s medijima, razgovore koje je inače uvijek rado vodio i koje nikad nije odbijao.
Njegovo trenersko umijeće, a prije svega osobna karizma, osvajala je navijače i ljude gdje god je radio.
Blažević je službeno rođen 10. veljače 1935. godine u Travniku, no Ćiro je nekoliko puta objasnio kako se njegov otac Mato malo više zadržao u kafiću pa ga je kod matičara upisao dan kasnije.
Nogometnu karijeru započeo je 1954. godine u travničkom klubu “Bratstvo”. Potom je preselio u Dinamo, a 1955. odlazi u Lokomotivu, a zatim se vraća u Bosnu i Hercegovinu u Sarajevo, gdje igra do 1958. godine. U Hrvatsku se vratio 1958. godine, ali ovoga puta u Rijeku, gdje je igrao sve do 1961. godine. Potom godinu dana igra za švicarski nogometni klub Sion, a prvo mjesto trenera dobio je u niželigašu FC Vevey.
Trener svih trenera je u dugogodišnjoj trenerskoj karijeri vodio 19 klubova u Švicarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Kini i Iranu, a trenirao je i pet reprezentacija (Švicarsku, Hrvatsku, Iran, BiH, kinesku U-23).
Međutim, dva velika rezultata obilježila su mu karijeru. Dinamov naslov prvaka bivše države 1982. godine, te bronca hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj.
“Uvijek ’82. Nikada nije bilo dileme. Dinamo ’82 je na prvom mjestu, pa onda dugo ništa, pa moji Vatreni,” kazao je Blažević u prosincu 2021. na premijeri dokumentarnog filma o Miroslavu “Ćiri” Blaževiću autora Sabahudina Topalbećirevića.
Popularni je Ćiro na klupu Dinama zasjeo u prosincu 1980. godine nakon što je odstupio Ivan Đalma Marković dva kola prije kraja jesenskoga dijela natjecanja U ta je zadnja dva prosinačka kola momčad vodio njegov dotadašnji asistent Rudolf Cvek u statusu v. d. trenera.
Blažević je momčad krenuo brusiti na australskoj turneji u siječnju i veljači 1981. godine, a debitirao je na Marakani odigravši s Crvenom zvezdom 0-0. Bio je to senzacionalan remi s tadašnjim prvakom Jugoslavije jer je Dinamo u proljeće 1981. godine krenuo sa 14. mjesta. Na kraju je podigao momčad do petog mjesta.
No, iduće sezone je uslijedila “Dinamova eksplozija”, a sve je kulminiralo nezaboravnim “plavim proljećem” 1982. kad je Dinamo predvođen Velimirom Zajecom, Zlatkom Kranjčarom, Markom Mlinarićem, Stjepanom Deverićem…protutnjao do naslova prvaka. Prvog nakon 24 godine čekanje. Godinu kasnije “plave” je vodio i do pokala pobjednika Kupa, posljednjeg Dinamova trofeja u bivšoj SFRJ.
Blažević je u prvom mandatu u Dinamu ostao do 1983. godine, vratio se potom 1986. i ostao do 1988., treći put je “Modre” vodio od 1992. do 1994., a posljednji put u sezoni 2002./2003. kada se oprostio naslovom prvaka.
Blažević je jedini trener koji je s Dinamom osvojio naslov prvaka i u bivšoj državi i u HNL-u, jedini je trener koji je osvojio Kup i u doba SFRJ i u samostalnoj Hrvatskoj. Maksimirsku je momčad vodio u čak četiri različita mandata u tri različita desetljeća i osvojio tri naslova prvaka, dva Kupa i Superkup.
Svakako najveći uspjeh u karijeri ostvario je na klupi hrvatske reprezentacije koju je vodio do trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu 1998. godine. Ukupno je “Vatrene” vodio rekordna 72 puta, no Zlatko Dalić je tik iza njega sa 70 utakmica na klupi Hrvatske.
Popularni Ćiro je na hrvatskoj klupi debitirao 23. ožujka 1994. pobjedom protiv Španjolske sa 2-0 u prijateljskoj utakmici u Valenciji. Uslijedile su sjajno odrađene kvalifikacije za Europsko prvenstvo u Engleskoj 1996. u kojima je Hrvatska bila ispred Italije. Na EURO-u “Vatreni” su u premijeri pobijedili Tursku, potom detronizirali branitelje naslova Dance, izgubili od Portugala, da bi u četvrtfinalu ispali od kasnijih prvaka Nijemaca.
Vrhunac Ćirina puta na hrvatskoj klupi bila je “francuska bronca”. U svom premijernom nastupu na World Cupu “Vatreni” su osvojili treće mjesto. U skupini smo bili drugi iz Argentine, a potom smo dobili Rumunjsku (1-0), u četvrtfinalu deklasirali Njemačku (3-0), izgubili od Francuske u polufinalu (1-12), te slavili sa 2-1 protiv Nizozemske u utakmici za treće mjesto (2-1).
“Francuska 1998. je bilo posebno natjecanje za mene. Pobijedili smo brojne teškoće i teške protivnike kako bismo došli do te medalje, taj je uspjeh mnogo značio za sve ljude u domovini,” rekao je svojedobno Ćiro.
Od reprezentativne se klupe oprostio u jesen 2000. godine nakon lošeg otvaranja kvalifikacija za SP 2002. u Japanu i Južnoj Koreji, (Belgija 0-0, Škotska 1-1). Reprezentaciju je ukupno vodio 72 puta ostvarivši 33 pobjede, 24 remija i 15 poraza.
Osim hrvatske reprezentacije, Blažević je vodio nacionalne selekcije Švicarske, Irana, Bosne i Hercegovine te Kine U-23, a na klupskom se planu okušao u brojnim klubovima, uključujući i Rijeku, Osijek, Varteks, Hajduk, Zagreb, Zadar, te u inozemstvu Nantes, PAOK, Grasshopper, Prištinu, Muru…
“Kad rezimiram cijeli svoj život, onda imam potrebu da se zatvorim u svoja četiri zida i da toliko plačem, da nikada ne prestanem. Ništa me u životu nije mimoišlo! Dva raka sam imao, a sada se, evo, pojavio i treći. U djetinjstvu sam bio takva sirotinja da sam gaće na štapu nosio, a kasnije u mladosti, kada sam se već bio i oženio, supruga i ja nismo znali hoćemo li imati za ručak ili nećemo. Život mi je bio jedna obična kalvarija i trebalo je sve to proći. Ni ovaj trenerski posao, koji možda izvana drugačije izgleda, nije ništa drugo nego jako malo satisfakcije, a puno razočaranja,” napisao je Ćiro u jednoj od svojih posljednjih objava.
Blažević je više od 60 godina bio u braku sa suprugom Zdenkom s kojom je dobio troje djece, sina Miroslava Juniora te kćeri Barbaru i Catherine.
Ćiro je jedini u povijesti tri puta dobio Državnu nagradu za šport “Franjo Bučar” – 1998. godišnju nagradu za pojedince, zatim 1998. godišnju nagradu za momčadi kao član reprezentacije, te 2007. nagradu za životno djelo. Skupština Hrvatskog nogometnog saveza na sjednici 22. prosinca 2021. dodijelila mu je titulu počasnog izbornika.
Godine 2005. odlučio se kandidirati za predsjednika države, ali je osvojio samo 0.80 posto glasova.
Ko će preuzeti trajekt na liniji Kamenari-Lepetane bila je tema sastanka predstavnika opština Tivat i Herceg Novi s premijerom u tehničkom mandatu Dritanom Abazovićem. Prvo očekuju da Vlada već na narednoj sjednici stavi van snage zaključak na osnovu kojeg kompanija Pomorski saobraćaj obavlja trajektni prevoz, a potom da se ta djelatnost reguliše zakonom.
Koncesija za trajektnu liniju Kamenari-Lepetane mogla bi biti raspisana vrlo brzo ukoliko Vlada na narednoj sjednici stavi van snage zaključak kojim se preduzeću Pomorski saobraćaj omogućava upravljanje trajektnom linijom, kazao je predsjednik tivatske opštine Željko Komnenović nakon sastanka u Vladi.
“Način na koji se obavljala ova djelatnost neće se više dešavati i sve što se radilo do sada, mora se zaboraviti, jer ova djelatnost mora biti uvedena konačno u zakonske tokove”, kazao je Komnenović.
Iako se na sastanku raspravljalo o mogućim modelima upravljanja, konačna odluka nije donesena.
„Postoje razne alternative, svakako će trebati da se organizuje jedna komisija koja će ponuditi sva ta rješenja, potom da se odabere optimalno i pravično rješenje, prije svega, prema građanima Boke i onima koji prolaze kroz ovaj prostor”, naveo je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur.
Foto Vlada CG
Jedan od prijedloga bio je i da država preuzme upravljanje zajedno s dvijema opštinama.
U Ministarstvu kapitalnih investicija su kazali za TVCG da bi u tom slučaju Vlada morala da obezbijedi plovne objekte, jer su postojeći u privatnom vlasništvu.
Država kažu jedino može preuzeti upravljanje pristaništima. A dok se ova pitanja ne riješe, sagovornici TVCG uvjeravaju da saobraćajnog zastoja neće biti.
„U krajnjem slučaju, i da ne radi trajekt, postoji put koji u ovom periodu godine nije opterećen toliko, tako da ne bi došlo do kolapsa. Zato smo u dobro vrijeme krenuli u rješavanje problema”, saopštio je Mustur.
A cilj je poručuju da od ovog posla koji donosi veliki profit korist imaju građani Herceg Novog i Tivta, ali i država.
Metorolog Branko Micev je u Jutranjem programu TVCG kazao da do nedjelje možemo očekivati sjeverni vjetar koji će postepeno da oslabi, ali za nedjelju najavljuje jače udare sjevernog vjetra.
Micev je naveo da nas već od sutra očekuje sunčano vrijeme, vjetar će biti umjeren do pojačan uglavnom sjeverni, oslabiće, ali ćemo i dalje imati udare vjetra.
“Onda u nedjelju očekuje se prolazno naoblačenje, slab snijeg na sjeveru i jaki udari sjevernog vjetra u nedjelju i to će biti kratkotrajno, sa tim se završava ovaj talas”, kazao je Micev.
Od ponedjeljka nas očekuje porast temperatura.
“Ako ne dođe do promjene meteoroloških materijala, ponedjeljak, utorak i u srijedu nas očekuje sunčano vrijeme sa temperaturama iznad prosjeka za ovo doba godine. U Podgorici i na primorju bi mogle dostizati 15 i 18 stepeni”, naveo je Micev.
Na Žabljaku se jutros temperatura spustila do minus 18 stepeni i za 11 stepeni je ispod prosječne za ovo doba godine, kaže Micev.
I na jugu i u centralnim predjelima, kako kaže, imamo niske temperature pa je u Herceg Novom jutros bilo minus sedam stepeni.
On kaže i da su ovo uobičajne vremenske prilike za ovo doba godine, kada imamo hladno, vjetrovito vrijeme sa sniježnima padavinama.
“Imali smo jak vjetar i slabe sniježne padavine”, kazao je Micev.
Dolazak svjetski poznatih hotelskih brendova na ove prostore, poput IHG-a, Hayat-a i Marriott-a, doprinosi konkurentnosti destinacije i podizanju kvaliteta rada u turističkoj privredi, ocijenio je izvršni direktor hotelske grupe Casa del Mare, Nikola Milić.
“Upravo su oni ti koji nas tjeraju da budemo bolji i reper su svjetskih standarda ove industrije. Vizija koju smo stvorili prije nekih desetak godina, kada smo sanjali da osnujemo grupaciju, stvorena je upravo kroz sve ono što smo naučili i kako su rasli IHG, Hayat, Marriott i svi ostali veliki hotelski brendovi”, kazao je Milić za Radio Kotor.
Milić, koji je prošlogodišnji dobitnik godišnje nagrade Privredne komore (PKCG) za unapređenje menadžmenta, ocijenio je da je za destinaciju od velike važnosti što će svi oni biti kod nas, pogotovo kada se govori o mikrolokaciji, u zalivu.
Hayat je već potpisao ugovor i od predstojeće sezone se očekuje da bude frašizer u Stolivu, u Kotor Bay-u.
“Marriott je u izgradnji, na jednoj izuzetnoj važnoj lokaciji u Kotoru i mislim da će dosta doprinijeti gradu i razvoju turizma i podići ga na daleko veći nivo. Accor je kroz brend Movenpick, ovdje u Risnu, tako da su to sve dobre stvari koje će i nas, male hotelijere, tjerati da budemo bolji, da više razmišljamo strateški i o standardima i procedurama. Na neki način, olakšaće i našu konkurentnost destinacije i njen razvoj u budućnosti”, smatra Milić.
Ako svi oni, kako je rekao, budu ovdje, šalje se jasna slika da smo potencijalno interesantna destinacija za turiste visoke platežne moći, što je i opredjeljenje kroz strategiju turizma – da Crna Gora bude destinacija luksuznog turizma.
“Samo sa dobrim brendovima, kao ovi koje smo spomenuli, i mnogi drugi, mi koračamo ka tom putu”, kazao je Milić.
Na prostoru bivšeg Fjorda, kao i na više drugih u zalivu, vidi isključivo hotelske sadržaje i ništa drugo.
“Ako možemo da nazovemo uspjehom ovo što smo napravili sa Casa del Mare grupacijom, onda mogu reći da je jedan veliki dio toga naša percepcija gledanja na hotelijerstvo, kao posao, a ono je za nas život. Tako da na mnogim lokacijama u zalivu vidim puno malih, lijepih bitik hotela. Naravno, potrebni su i veliki hoteli, kao generatori turizma”, zaključio je Milić.
TO Kotor objavila je Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na revitalizaciju, turističku valorizaciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Kotor.
Poziv je otvoren 30 dana od dana objavljivanja na internet zvaničnoj stranici TO Kotor, www.kotor.travel.
Podršku mogu obezbijediti projekti koji ispunjavaju ciljeve:
Mogućnosti kvalitetne prezentacije kulturne baštine na teritoriji opštine Kotor.
Obogaćuju kulturnu ponudu Opštine, odnosno promovišu prepoznata i potencijalna kulturna dobra na njenoj teritoriji.
Unapređuju kulturni turizam, odnosno obogaćuju turistički proizvod Kotora.
Doprinose imidžu Kotora kao destinaciji prepoznatljivog, raznovrsnog i bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa.
Razvijaju sadržaj koji može produžiti trajanje turističke sezone.
Pravo podnošenja zahtjeva po Javnom pozivu imaju, javne ustanove, nevladine organizacije, druge asocijacije i udruženja i ostala pravna i fizička lica.
Podnosilac zahtjeva mora biti registrovan u Crnoj Gori ili ukoliko je u pitanju fizičko lice da ima prebivalište u Crnoj Gori.
Implementacija projekta mora biti teritorijalno vezana za kotorsku opštinu.
Broj projekata, kao i iznosi odobrene podrške, zavise od raspoloživog budžeta kao i od broja i kvaliteta pristiglih prijava, obavještavaju iz Turističke organizacije Opštine Kotor.
Nastavlja se utrka s vremenom, ali i ledenom hladnoćom – u potrazi za preživjelima u katastrofalnim potresima koji su pogodili jugoistok Turske i sjever Sirije. Tlo i dalje – podrhtava, seizmografi bilježe nove potrese svakih nekoliko minuta. Broj stradalih raste iz sata u sat. Zasad je u obje zemlje potvrđena smrt više od sedam tisuća ljudi, a oko 16 tisuća ozlijeđeno je – u katastrofi kojom je izravno pogođeno više od 23 miliona ljudi. O kojim je razmjerima riječ, govori podatak da je samo u Turskoj, sa zemljom sravnjeno više od 5700 zgrada.
Spasilački timovi traže preživjele, broj mrtvih premašio 7000
22:03
Spasilački timovi nastavljaju tražiti preživjele, dok je broj mrtvih nakon razornih potresa duž tursko-sirijske granice premašio 7000, rekli su dužnosnici u utorak navečer.
Očekuje se da će ti brojevi rasti kako se spasilački napori multinacionalnih spasilačkih timova ubrzavaju usred ledenih i olujnih vremenskih uvjeta. U Turskoj je ministar zdravstva rekao u utorak navečer da su do sada pronađene mrtve 5434 osobe, dok je više od 31 000 ljudi ozlijeđena.
U Siriji, gdje su zdravstveni sustav i infrastruktura opustošeni tijekom 12 godina rata, novosti o broju mrtvih pristizale su sporije. Najmanje 1712 ljudi je poginulo, a više od 3749 je ozlijeđeno, prema podacima Ministarstva zdravstva i spasilačke organizacije Bijele kacige, koji broje žrtve u područjima pod kontrolom vlade odnosno opozicije.
Dok su timovi za potragu i spašavanje iz cijelog svijeta stigli u regiju, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je izvanredno stanje na tri mjeseca u 10 najteže pogođenih pokrajina. Ovo je jedna od najvećih katastrofa naše regije i svijeta, ne samo u povijesti naše republike, rekao je Erdogan. Erdogan planira posjetiti to područje u srijedu, navodi turska novinska agencija Demiroren.
Turska je procijenila da broj spasilačkog osoblja koje radi na pronalaženju preživjelih u ruševinama srušenih kuća i zgrada iznosi više od 60.000, dok je vojska rasporedila 100 zrakoplova i 10 brodova.
Ministar obrane Hulusi Akar kaže da se iz zapadne Turske i Cipra šalju dodatne trupe u potresom pogođenu zonu na jugu zemlje, izvijestila je novinska agencija Anadolu.
Konačni razmjeri katastrofe još uvijek su nejasni, s velikim brojem ljudi nestalih pod ruševinama. U nekim su se gradovima cijeli stambeni blokovi srušili zbog potresa. U Turskoj se navodno srušilo više od 5700 zgrada.
Orhan Tatar, voditelj turskog odjela za potrese i smanjenje rizika, govorio je o obilnim snježnim padalinama, pljuskovima i jakim vjetrovima u pogođenim regijama, kao i niskim temperaturama.
Spasioci u Siriji također su izvijestili da se bore s teškim uvjetima i nedostatkom strojeva.
– Ovaj potres izravno je pogodio 13,5 miliona naših građana, rekao je turski ministar urbanizacije Murat Kurum.
– Neke ceste i staze nisu pristupačne te radi na popravcima. U nekim regijama nema vode, rekao je.
Turska je zatražila pomoć od stranih vlada.
Europska unija poslala je 27 timova za potragu i spašavanje iz 19 zemalja kako bi pomogli u potrazi za preživjelima u Turskoj, rekao je u utorak povjerenik EU za krizne situacije Janez Lenarčič, od kojih je 11 stiglo u Tursku.
Timovi se sastoje od preko 1200 spasilaca, uključujući dva liječnička tima, te preko 70 pasa.
Sirijska vlada, koja je pod nizom međunarodnih sankcija povezanih s ratom, apelirala je na Ujedinjene narode, Međunarodni odbor Crvenog križa i međunarodne organizacije da pruže pomoć
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić ispratio je zajedno sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori Barišom Kalkavanom crnogorske spasioce koji su dio tima za traganje i spašavanje koji je formirala Vlada a koji je večeras otputovao za Tursku kako bi pomogao tamošnjim kolegama u spašavanju ljudi iz ruševina nakon zemljotresa.
Adžić je izrazio poštovanje članovima Tima koji pred sobom, kako je kazao, imaju zahtjevan ali human zadatak.
-Ne sumnjam da ćete i ovaj put pokazati svoju obučenost i hrabrost i na ovaj način potvrditi da Crna Gora stoji uz prijateljski narod Turske- poručio je.
Kalkavan je zahvalio Timu ali i svima onima koji u ovim teškim trenucima iskazuju solidarnost što predstavlja utjehu u ovoj velikoj tragediji.
On i Adžić poželjeli su uspjeh članovima crnogorskog Tima za traganje i spašavanje, uvjereni da će dati veliki doprinos u saniranju posljedica zemljotresa.
Podsjećamo, Vlada Crne Gore na jučerašnjoj sjednici donijela je Odluku o upućivanju Tima za traganje i spašavanje iz ruševina u Republiku Tursku. Tim je sastavljen od 18 pripadnika lokalnih službi zaštite i spašavanja iz crnogorskih opština i pet predstavnika Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
Lim je jedna od najzagađenijih rijeka, a u jugozapadnoj Srbiji otpad je stvorio branu na jezeru kod Priboja. Radnici i ekološki aktivisti sada pokušavaju da to raščiste i apeluju na vlasti da se uhvate u koštac s rješavanjem tog problema propisivanjem drastičnih kazni za sve koji zagađuju životnu sredinu.
Hrpe otpada ponovo su napravile branu na jezeru u blizini Priboja. I takva slika stiže godinama tokom zimskih mjeseci. Komunalne ekipe su već više puta čistile teren.
Milan Višić, pilot tegljača kaže da je situacija sada bolja nego što je bila.
– Dosta smo očistili. Ima raznog smeća, panjeva, leševa životinja i ostalog. Ne biste vjerovali kakve stvari ljudi bacaju u vodu. Nadam se da nećemo morati da se vraćamo da čistimo – kaže Višić.
Otpad dolazi rijekom Lim koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju i tako je decenijama zbog lošeg upravljanja otpadom i nepostojanja plana za zaštitu životne sredine širom Balkana.
Samo u decembru prošle godine iz vode kod Priboja izvučeno je oko 10.000 kubika otpada.
Dejan Stevanović, mehaničar tegljača ističe da imaju dosta kvarova na mašinama.
– Velika su opterećenja za mašine, dosta panjeva ulijeće u elisu i dolazi do pucanja kardana – kaže Stevanović.
Zvaničnici BiH, Crne Gore i Srbije više puta su obećavali da će zajedno riješiti problem, ali za sada je sve ostalo na riječima.
Ekološki aktivisti upozoravaju da se nešto hitno mora učiniti, jer je Lim nekada bio najčistija rijeka Evrope.
– Rješenje ovog problema bi za početak bilo da se krene s drastičnim kažnjavanjem subjekata i građana koji zagađuju okolinu i istovaraju smeće na obalama Lima i koji poslije s velikim talasom to donese nama ovdje. Opština Priboj je najugroženija, jer je zadnja u Srbiji, a ovdje nema grama smeća iz Priboja. U Prijepolju je uglavnom očišćeno svih sedamdesetak divljih deponija u slivu Lima – kazao je Siniša Laković iz Ekološkog udruženja Jastreb.
U Crnoj Gori, u bjelopoljskoj opštini i dalje ih je stotinak i kroz našu državu Lim je zaštićen jedino u Beranama, gdje je izgradnju kolektora finansirala Evropska unija koja je i prepoznala problem. Ekolozi se godinama nadaju da će to prepoznati, pa konačno i riješiti vlasti Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Posljedice potresa u Turskoj i Siriji Foto: Suhaib Salem/White Helmets/Umit Bektas/Serday Ozsoy / REUTERS
U jučerašnja dva razorna potresa koji su pogodili južni dio Turske i sjeverozapadnu Siriju poginulo je više od 5000 ljudi. Hiljade su ozlijeđene, potpuno su srušeni cijeli stambeni blokovi, a tlo se ne prestaje tresti pa je jutros ponovno zabilježen potres jačine 5,3 prema Richteru.
Spasioci u Siriji apeliraju da im se pošalju teška oprema i osnovne potrepštine
16:11
Spasilački timovi u Siriji, koji u utorak u ledenim vremenskim uvjetima poduzimaju nadljudske napore u potrazi za stradalima u razornom potresu, pozivaju na upućivanje hitno potrebne teške opreme kako bi spasili živote.
Čelnik sirijskog Crvenog polumjeseca, Khaled Hboubati, naglasio je da im je potrebna “teška oprema, vozila hitne pomoći i vatrogasna vozila” kako bi mogli nastaviti operacije spašavanja i uklanjanja ruševina.
– Posljedice potresa su katastrofalne. Naši volonteri su spremni, ali nedostaje nam opreme, rekao je.
Rami Abdel Rahman, voditelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava, rekao je da spasioci u područjima pod kontrolom vlade i oporbe nemaju odgovarajuće teške strojeve za rašćišćavanje goleme količine ruševina.
Ibrahim al-Ajam, volonter u dobrovoljnoj spasilačkoj službi Bijelih kaciga, rekao je da je situacija “katastrofalna”. Toliko je zgrada uništeno, rekao je.
– Spasilački timovi pokušavaju svim mogućim sredstvima izvući unesrećene ispod ruševina. Radovi se nastavljaju do ove minute, ali pozivamo sve organizacije da ubrzaju svoje napore i stupe u stanje pripravnosti kako bi pomogli u spašavanju ljudi koji su još zaglavljeni ispod ruševina, poruka je spasilaca iz Sirije.
Do sada su zemlje diljem svijeta uglavnom obećale potporu izravnoj potrazi za preživjelima, poput timova za potragu i pasa tragača, kao i hitno medicinsko osoblje te zalihe šatora, hrane, deka i lijekova.
Rula Amin, glasnogovornica Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) za Bliski istok i Sjevernu Afriku, također je pozvala na slanje hitno potrebne pomoći.
