Dežurna sutkinja Suda za prekršaje u Budvi Katarina Vujačić Vuksanović u nedjelju je sankcionisala bjeloruskog državljanina N.A. (1975) kaznom zatvora u trajanju od 20 dana, zbog vožnje pod dejstvom alkohola.
Kako se navodi u saopštenju Suda, njemu je u nedjelju u 00:51 sati pri redovnoj kontroli saobraćaja od strane patrole policije alkotestriran u Ulici Žrtava fašizma u Budvi, izmjerena koncentracija alkohola u organizmu u količini od 3,74 promila.
“Nakon vremena provedenog na otrježnjenju u stanici policije OB Budva, on je u jutranjim satima priveden pred sud. Nakon što mu je izrečena kazna, Upravi policije je naloženo da se odmah stupi izvršenju, pa je kažnjeni odmah odveden u UIKS Spuž. Osim kazne, izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima na teritoriji Crne Gore u trajanju od četiri mjeseca, koja stupa na snagu po izdržanoj kazni zatvora”, saopšteno je iz Suda za prekršaje.
EU- Europski parlament Foto: Alexandros Michailidis / SHUTTERSTOCK
Predsjednik Evropske pučke stranke Manfred Weber zauzima se za strožu evropsku politiku useljavanja i među ostalim predlaže podizanje ograde na vanjskim granicama Evropske unije, prenose njemački mediji u nedjelju.
– Ograde su uvijek posljednje sredstvo, ali one su nužne ondje gdje krijumčari ljudi krše europske zakone. Gdje nije moguće spriječiti ilegalnu migraciju, potrebne su nam ograde, rekao je predsjednik EPP-a i potpredsjednik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Manfred Weberu razgovoru za medijsku grupu Funke.
On je kao mjesta gdje bi se ova mjera mogla primjenjivati naveo istočne granice Europske unije, Sredozemlje te posebice granice Bugarske i Grčke s Turskom. Weber se zauzima i za temeljitu promjenu postupka podnošenja zahtjeva za azil, što se, po njegovu mšljenju, ne bi pod svaku cijenu trebalo događati unutar EU-a.
– Mislim da mora biti moguće na vanjskim granicama provoditi brzu provjeru toga ima li netko pravo na azil ili ne. Ako migranti dolaze iz trećih, sigurnih zemalja poput Turske, onda mora biti moguće ove provjere obavljati i tamo, smatra Weber. On je također predložio uspostavljanje ureda EU-a u zemljama poput Tunisa ili Egipta gdje bi se provodila provjera uvjeta za stjecanje azila za izbjeglice iz Afrike.
Weber je u povodu izvanrednog summita Europskog vijeća početkom veljače rekao da EU mora ponovno preuzeti u ruke kontrolu Sredozemlja.
– Uz svo dužno poštovanje privatnog angažmana spašavanja izbjeglica na moru, to je domena državnih organa. Mi ne smijemo privatizirati migrantsku politiku, rekao je Weber. Upozorio je i na težak položaj njemačkih gradova i općina koji se iznova suočavaju s velikim problemima kod prihvata izbjeglica. Zemlje EU-a slijepo koračaju u jednu novu i veliku migracijsku krizu, rekao je Weber.
Rekao je, s pogledom na izbore za Evropski parlament sljedeće godine, kako se ove teme ne smiju prepustiti desničarskim agitatorima.
Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU), s kojom CSU tvori Uniju CDU/CSU, Friedrich Merz u intervjuu za nedjeljno izdanje dnevnika Bild rekao je da je Njemačkoj potrebno jače usmjeravanje useljavanja.
– Kad je useljavanje u pitanju, moramo si postaviti pitanje: Tko nam je potreban? Komu smo mi potrebni? Tko nema pravo na azil, taj mora napustiti zemlju, zaključio je Merz.
Njemačka se od druge polovice 2022. ponovno suočava s pojačanim priljevom ilegalnih migranata iz zemalja poput Sirije, Afganistana, Iraka i Turske. U nekim dijelovima zemlje jača i otpor građana gradnji novih prihvatnih kapaciteta za izbjeglice.
Zbog izvođenja radova na sanaciji kanalizacionog kolektora u tunelu Vrmac, saobraćaj će na magistralnom putu M-1 dionica Kotor – Krtoljska raskrsnica biti obustavljen od ponedjeljka 30. januara u devet sati do 14. februara u 17 sati.
Za vrijeme trajanja obustave, može se koristiti alternativni putni pravac Kotor – Trojica – Radanovići.
Kompanija „Mondo verde“ iz Kotora koja je kao najpovoljniji ponuđač izabrana na tenderu Optine Tivat, završila je minulog vikenda sadnju ukupno 12 novih velikih sadnica palmi vrste kanarskja datula (Lat. Phoenix canariensis Chabaud) na zelenim površinama gradske rive Pine u Tivtu.
Radnici i mehanizacija kotorske firme specijalizovane za prodaju biljnog materijala, te projektovanje i održavanje zelenih površina, posadili su palme visine između tri i četiri metra i narednih mjeseci će se brinuti o njima dok nove sadnice na formiraju dovoljno jak korenov sistem i dok se u potpunosti ne “prime” na Pinima. Koliko je to izazovan i osjetljiv posado, najbolje govori činjenica da je Opština Tivat za ovih 12 sadnica, kao i još dvije slične nove kanarske palme koje će “Mondo verde” narednih dana posaditi ispred zgrade tivatskog Centra za kulturu, izdvojila ukupno čak 41.000 eura.
Sadnja novih palmi na Pinima
Prije nego što su posadili nove palme na mjestima na Pinima gdje su do prije nekoliko godina rasle velike kanarske palme koje je u međuvrtemenu uništio štetni insekt –crveni palmin surlaš, radnici “Monfo Verdea” su mašinskim putem i manuelnim radovima morali da uklone preostale panjeve i korene od surlaša uništenih i u međuvremenu posječenih stabala palmi. Isto će naraednih dana uraditi i ispred zgrade Centra za kulturu Tivat a čije su pročelje i ulaz do prije par godina ukrašavale dvoje velike kanarske palme koje je u međuvremenu takođa uništio surlaš, kaoo bni s ei ta lokacija pripremila za sadnju novih stabala.
Iz Opštine Tivat najavili su da će u narednom pariodu na sličan način pristupiti i postepenoj obnovi drugih drvoreda kanarskih palmi na javnim površinama u tom gradu a koje je takođe u prethodnom periodu desetkovao surlaš.
Zaposleni u bolnici Meljine u Herceg Novom neće se javiti na konkurs kotorske bolnice, u čijem sastavu će u narednom periodu raditi, jer su nezadovoljni namjerama da se otpusti dio medicinskog i nemedicinskog osoblja i smanje kapaciteti ove ustanove, kazala direktorica Opšte bolnice Meljine Olivera Elez.
Ona je kazala da je prema raspisanom trodnevnom konkursu, značajno smanjen broj zaposlenih u bolnici i usluga koje ta ustanova sada pruža građanima Herceg Novog.
Pojasnila je da je u razgovoru sa direktorom Opšte bolnice Kotor informisana da hospitalizovani pacijenti mogu da budu samo na internom odjeljenju, da ima mjesta za samo dva hirurga koji će raditi ambulantno, kao i da se u bolnici Meljine mogu raditi samo hitni porođaji, što je nelogično.
Poručila je da takav koncept nije prihvatljiv zaposlenima, kao i da nije ispoštovan dogovor o tome da Meljine uđu u sistem javnog zdravstva u punom kapacitetu.
Zaposleni su u petak protestovali zbog konkursa opšte bolnice Kotor, jer za slobodna radna mjesta nijesu predviđeni svi radnici bolnice Meljine. Tražili su hitan sastanak sa ministrom zdravlja Dragoslavom Šćekićem i premijerom Dritanom Abazovićem, poručivši da nijesu primili ni decembarsku platu. Iz Opštine Herceg Novi poručili su da snažno stoje uz radnike Opšte bolnice Meljine.
Istakli su da lokalna uprava u ovom slučaju nije nadležna, ali da će, kao i uvijek do sada, stati uz radnike i zahtijevati od nadležnih državnih organa da ih upoznaju sa kompletnom situacijom i da svi zaposleni postanu dio javnog sistema.
Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak upitala je da li se takvim pripajanjem bolnice kotorskoj brišu Meljine i možda na taj način prividno gase.
Mještani sela Dub, zaseok Pržice, nezadovoljni su nečinjenjem državnih organa u vezi eksproprijacije zemljišta kojim je zahvaćena trasa za izgradnju žičare Kotor (Dub) – Lovćen. Tvrde da im država nije nadoknadila korišćenje zemljišta čiji su vlasnici, a sa druge strane zabranila je bilo kakvu gradnju na tarsi buduće žičare.
Mještani Pržica poručuju da nisu protiv gradnje žičare, ali traže pravednu eksproprijaciju, ili dozvole za gradnju.
– Nije problem žičara, nego kako ćemo živjeti mi na njenoj trasi. Za eksproprijaciju je predviđeno osam i po hiljada kvadratnih metara zemlje, ali zvanično ništa nisu sproveli. Kao mještani sela Dub išli smo u Opštinu na sastanak gdje smo dali primjedbe o problemima koje će gradnja izazvati. Naglasili smo da nam prolazi iznad krovova kuća, da će sa sajle žičare doći do prokapanja maziva na tlo, što će zagaditi okolinu, te da se više neće moći graditi, za šta smo i dobili rješenja, bez mogućnosti žalbe. Zujanje žičare će svakako smetati mom sinu, koji ima smetnje u sluhu, čuje niže frekvencije. Sve naše primjedbe su prihvaćene, ali nikakvu odštetu nismo dobili, ništa nam nisu platili. Isplatili su gospodinu Kavariću iz Podgorice, čija je parcela od 500 kvadrata ispod puta, do stuba – kaže Vladimir Jović.
Žičara Kotor -Lovćen
Navodi da je bilo predviđeno da se kuće ruše, ali su odustali od toga. Trasa žičare prolazi između njegove i kuća Stamene Kilibarda i Božidara Koekena, koji su i državljani Holandije. Među ugroženim vlasnicima zemlje je i Đoko Banićević iz Tivta i još nekoliko domaćinstava.
– Eksproprijacija je prvo što je trebalo da se uradi, onda sve ostalo, ali niko nas ne obavještava, prave se ludi u vezi zamjene zemljišta i isplate. Prelazi mi trasa iznad imanja, stub je postavljen na samoj međi, tako da niti mogu da ga prodam, niti da na njemu što radim. Imanje je uzano, površina moje zemlje je preko tri hiljade kvadrata, a stroga zabrana odnosi se na površinu na 30 metara s lijeve i desne strane trase–stubova, plus još po 125 metara sa obje strane u drugoj zoni, te nema gradnje cijelom trasom u širini od ukupno 250 metara – kažeNenad Milovac koji ovdje živi sa suprugom Marijomi četvoro djece.
Foto R.K. – Dan
– Moji podstanari sa dvoje djece su odselili, ne žele da dočekaju brujanje žičare iznad glava, a drugi ne žele da dođu. Kupac je uzeo plac, pa mi ga je vratio. Kamioni dolaze, odlaze, buka je strašna. Naši pravni savjetnici kažu da tužimo državu tek kad žičara bude krenula sa radom. Posledice po nas su buka, osujećen pogled, nemogućnost gradnje, puštanje ulja sa žičare, sve to moramo da istrpimo. Žičara je prioritet, ona je u opštem interesu, ali naš mir je za nas najvažniji – kaže Stamena Kilibarda.
Radovi na izgradnji žičare su uveliko u toku, postavljaju se stubovi od 35 metara visine, a jedan od njih je na dvadesetak metara od kuća Kilibarda i Jović, iznad čijih krovova prolazi planirana trasa. Predviđeno je 18 stubova do prevoja Kuk, od kojih je nekoliko već postavljeno. Žičara će nositi 40 korpi, kapaciteta od 1000 putnika po satu, koji će od stanice Dub do stanice Kuk stizati na nepunih 11 minuta, što će, smatraju mještani, izazvati buku, osujetiti im pogled.
Foto R.K. – Dan
Za tu trasu se znalo od 2014. godine, kada je donijeta odluka Vlade, a onda se skupštinskom odlukom Opštine Kotor krenulo u ovaj projekat. Objavljen je detaljan elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu žičare Kotor–Lovćen, sa podacima o parcelama kroz koje prolazi trasa, o uticaju kretanja žičare i buke na ljude i životnu sredinu i na osnovu toga je krenula izgradnja u septembru 2022. godine.
Za isplatu eksproprisanog zemljišta nadležna Vlada
– Renomirana kompanija Leitner & Novi Volvox su dio konzorcijuma koji će graditi žičaru i prateće sadržaje, a sa njima je ugovor sklopila Vlada Crne Gore, čija je i nadležnost vezana za eksproprijaciju zemljišta, tačnije, sadašnje Uprave za kapitalne projekte. Opština Kotor nema nadležnosti u ovom kapitalnom projektu. Mještani Duba imaju dvije mogućnosti: da se dogovore sa predstavnicima Vlade i konzorcijuma, ili da svoja prava ostvare preko parničnog postupka – kazao nam je u teklefonskom obraćanju Nebojša Ševaljević, potpredsjednik Opštine. I Siniša Kovačević, drugi potpredsjednik, potvrdio je da Opština “nema veze sa zemljištem i njegovom eksproprijacijom”, te uputio mještane na adresu Vlade u Podgorici.
Potpisivanje Protokola o saradnji na unapređenju jedrenja kao strateškog sporta u Boki kotorskoj bilo je povod za radni sastanak predstavnika Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, Opštine Herceg Novi i Crnogorskog jedriličarskog saveza, koji je održan u Herceg Novom.
O aktivnostima na promociji jedrenja i poboljšanju uslova za bavljenje tim sportom, kao i o mogućim projektima u oblasti sporta i omladinske politike, sa ministrom sporta i mladih Vasilijem Laloševićem, direktorom Direktorata za sport Zoranom Jojićem i predsjednikom Crnogorskog jedriličarskog saveza Predragom Vukčevićem razgovarali su predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur, sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo i menadžer lokalne uprave Dušan Vukić.
„Iskoristili smo potpisivanje Protokola kao priliku da održimo radni sastanak i da se dotaknemo brojnih tema vezanih za sport u Herceg Novom, od klubova i infrastrukture do nekih novih predloga, ideja i priče o školskom sportu“, kazao je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur. On je poručio da će lokalna uprava dati punu podršku realizaciji protokola o unaprijeđenju pozicije jedrenja.
Ministarstvo-sporta-posjeta-Opstini-Herceg-Novi
Ministarstvo i Crnogorski jedriličarski savez obavezali su se da će, u saradnji sa primorskim opštinama, promovisati i realizovati aktivnosti kojima je cilj definisanje jedrenja kao strateškog sporta, te da će u Protokolu biti posebno istaknuta saglasnost primorskih opština da se jedrenje uvrsti u lokalna strateška dokumenta.
„Pokušaćemo da ovaj tradicionalni sport u Boki kotorskoj uključimo i u škole, te da mu damo onaj značaj koji mu apsolutno pripada. Da nije ništa drugo, ono što je uradio Milivoj Dukić u Tokiju kada je osvojio regatu mislim da predstavlja rezultat koji može da se poredi sa bilo kojom medaljom u pojedinačnom sportu sa drugih takmičenje, i da je to nešto što je uzdiglo jedriličarski sport u Crnoj Gori“, kazao je ministar Lalošević.
Kako je objasnio, Ministarstvo će odrediti stručno lice koje će zajedno sa Savezom i Opštinom elaborirati sve probleme i pitanja kako bi se kreirao prvo strateški okvir, a potom krenulo u realizaciju mjera i aktivnosti koje za cilj imaju razvoj jedriličarskog sporta, približavanje evropskim standardima i kvalitetnu promociju crnogorskih sportista, nautičkih i turističkih potencijala.
Portonovi regata Bokeška ostrva
Takođe, Crnogorski jedriličarski savez pripremiće predlog Strategije razvoja jedrenja u Crnoj Gori, za period koji će biti vezan za nacionalnu i lokalne strategije razvoja sporta u Crnoj Gori.
„Veoma smo zadovoljni što je jedrenje prepoznato kao sport od javnog interesa i izuzetnog značaja, naročito za primorske gradove. Protokol koji smo potpisali jer vjetar u leđa, zato što ćemo i administrativno ući u nacionalne i lokalne strateške planove razvoja sporta“, kazao je predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza, Predrag Vukčević.
S prvim danom ove godine u Splitu je na snagu stupila nova odluka o komunalnom redu u kojoj su za prekršitelje propisane veće kazne pa se može očekivati da ovoga ljeta na ulicama neće biti turista u kupaćim kostimima jer im, ako ih ulovi komunalni redar, slijedi kazna od 150 eura.
Ista kazna od 150 eura propisana je za one koji piju alkohol na javnim mjestima, a kazna za šetanje psa bez povodca je u skladu s odlukom o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i iznosi 66,36 eura za fizičku osobu.
Splićane i njihove goste na ulicama će nadzirati 21 komunalni redar, a u zgradi gradske uprave na poziv će čekati još 12 njih.
Grad Dubrovnik od kolovoza 2020. ima sličnu odluku o komunalnom redu, a prvi golišavi turisti prošle su godine komunalnim redarima platili kazne od tisuću kuna.
Nova splitska odluka o komunalnom redu donesena je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća 2022., a stupila je na snagu s novom godinom.
Riječ je, kako kaže komunalni redar Josip Gabelica, o sveobuhvatnijoj, preciznijoj i rigoroznijoj odluci o novčanom kažnjavanju prekršitelja u odnosu prema prošloj, a namjera je bila uvesti red u cijelome gradu, osobito na području kulturno-povijesne gradske jezgre (zona A).
Komunalnom odlukom uveden je novi koncept propisanih zabrana koje se odnose isključivo na zonu A, koja ima posebnu zaštitu, i na odredbe koje se odnose na područje cijeloga grada.
Kao i u prošloj odluci, zabranjeno je postavljati bankomate i automate na površini javne namjene, ali, kako ističe Gabelica, novom je odlukom, za razliku od prošle, omogućeno da kažnjavanje provede komunalno redarstvo.
Po novoj odluci o komunalnom redu osoba koja bude zatečena kako pije alkohol na javnoj površini platit će 150 eura kazne, a isto toliko morat će izdvojiti i osoba koja se bude šetala polugola po gradu.
Od bitnih izmjena uvedena je i zabrana postavljanja elektroakustičkih uređaja na terasama ugostiteljskih objekata (štekati) u zoni A, što znači da se na tim mjestima ne mogu koristiti zvučnicima i pojačalima. Kako stoji u odluci, dopušteno je izvođenje glazbe uživo bez elektroakustičkih uređaja.
Tko se ne bude pridržavao tog pravila, kaznit će se s 1320 eura, odgovorna osoba s 300 eura, a fizička osoba s 260.
Za fizičke osobe najviše je kazni u iznosu od 150 eura, a za one teže prekršaje propisane su kazne od 300 eura.
Suncobrani i tende bež boje i bez reklama
Precizirana je i oprema terasa ugostiteljskih objekata koja se može postaviti, pa tako više neće moći biti ljuljački, kauča i sjedalica koji nisu u skladu s urbanom opremom, a tende i suncobrani moraju biti neutralne bež boje i bez reklama.
Novost je i da na javnoj površini oni koji nude fast food ne mogu imati stolove i stolce, a u centru grada turistima je zabranjeno nuditi razne usluge kao što je bio slučaj prošlih sezona, kada su restorani nudili jelovnike.
Dio terasa na Narodnom trgu, kultnoj Pjaci se smanjio, a dva su štekata uklonjena.
Dosad je uklonjeno i 20 bankomata u zoni A te nekoliko kioska, a uklanjanje još traje.
Novom odlukom o komunalnom redu kažnjavat će se i mnogi drugi prekršaji, bacanje otpada u okoliš, zauzimanje površine javne namjene bez odobrenja, ostavljanje vozila bez registarskih oznaka na površini javne namjene i kampiranje na mjestima koja za to nisu predviđena.
“Novom odlukom o komunalnom redu nastojalo se obuhvatiti sve situacije koje predstavljaju ili potencijalno predstavljaju ugrozu kršenja komunalnog reda, uništavanja komunalne infrastrukture, uništavanje javnih zelenih površina ili onečišćavanje površina javne namjene, tako da komunalno redarstvo ima mogućnosti kazniti sve prekršaje i rješenjem vratiti površinu u prvobitno stanje. Željelo se preciznije definirati i postupanje vezano za zonu A kako bi se komunalni red brže i efikasnije održavao”, zaključio je Gabelica.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, biografske literature, psihologije, istorije, bokeljologije, antropologije i knjiga za djecu.
Poslednji dani Romanova autorke Helen Rapaport potresna je priča koja obuhvata period kratkotrajnog zatočenja Romanova u Jekaterinburgu, a sva pažnja je usredsređena na posljednje dvije nedelje i na sami gnusni čin ubistva. S jedne strane je porodica koja je izgubila sva carska obilježja, a s druge složena i haotična mašinerija boljševičkog rukovodstva. Osveta, sumnjivi ideali, i vlastoljublje pletu mrežu iz koje Romanovima neće biti bjekstva. Profile ubica Rapaportova slika kratkim i morbidno realističkim potezima. Izdavač je Laguna.
Knjiga Kraljica autora Metjua Denison približava nam fascinantni život žene koja je svojim ugledom i uticajem velikim dijelom oblikovala posljeratnu istoriju svijeta. Za milione ljudi u Velikoj Britaniji i šire, Elizabeta II je bila otjelovljenje monarhije. Njen dug život premošćivao je gotovo cio jedan vijek nacionalne i svjetske istorije, od doba prije Velike depresije do ere kovida-19. Vladavina joj je trajala od vremena Vinstona Čerčila do premijerke Ujedinjenog Kraljevstva, Liz Tras, dok je sa svog prestola bila svjedok mandata četrnaest američkih predsjednika, od Harija Trumana do Džoa Bajdena. Izdavač je Laguna.
Knjiga Znaš ti ko sam ja Ramani Durvasule nam sugeriše kako sačuvati zdrav razum u eri narcisoidnosti, bahatosti i drskosti. Kampanje o zdravlju i blagostanju propovijedaju izbjegavanje nezdrave hrane, fizičke neaktivnosti, duvana, droge i alkohola, ali rijetko nas savjetuju da izbjegavamo nezdrave, naporne ili toksične ljude. Ipak, posljedice izbacivanja takvih ljudi iz naših života mogu biti blagotvornije po naše fizičko i psihičko zdravlje. Narcisoidnost, bahatost i drskost postale su vodeće osobine u novom svjetskom poretku. One ne samo da su normalizivane već se sve više i podstiču. Izdavač je Laguna.
Barbarosa Džonatana Dimblbija knjiga je koja govori o tome kako je Hitler izgubio rat, i po mišljenju kritike, do sada najbolji prikaz najveće vojne operacije u istoriji. Ciljevi Hitlerovog napada na Rusiju juna 1941. bili su: uništenje komunizma, likvidacija Jevreja i stvaranje životnog prostora za višu njemačku rasu. Međutim, ovaj poduhvat doveo je do uništenja Trećeg rajha i imao je katastrofalne posljedice po Njemačku, čiji su milioni vojnika poginuli, ranjeni i nestali u borbama. Bila je to Hitlerova kolosalna greška i glavni uzrok njegovog poraza u Drugom svjetskom ratu. Koristeć arhivske materijale Dimblbi stavlja Operciju Barbarosa na odgovarajuće mjesto u istoriji. Izdvač je Laguna.
Књига Свети Сава у Боки Васка Костића открива колико је Свети Сава био везан за Приморје, каква је поморска путовања предузимао из Боке, али нас упознаје и са тим да је већи дио Боке Которске био земља Светог Саве. Аутор говори о заливским специфичностима, као што су Светосавски бадњаци, Светосавски пост, потом о Савиндану као о школској слави од давнина, о Савиндану као крсној слави Бококоторске епархије, о бројности цркава Светог Саве у Боки. Аутор нас такође упознаје и са легендама о Светом Сави, о поријеклу бројних топонима везаних за Светог Саву, те биљежи како су у прошлости изгледале Светосавске свечаности по Боки, у Котору и другдје по Заливу, али и како су изгледала Светосавска славља Бокеља у прекоморским земљама. Изузимајући Хиландар, култ Светог Саве развијенији је у Боки него у ма којем крају гдје живе Срби. Издавач је Књижара Со.
Njegoš – antropološki atlas knjiga je Božine M. Ivanovića. Kada govorimo o vladarima iz dinastije Petrović Njegoš najviše se pisalo o vladici Radu. Međutim, sa stanovišta antropologije Njegoš je i dalje nedovoljno ispitan, iako su njegovi zemni ostaci više puta prenošeni. Tek prilikom priprema za prenošenje tjelesnih ostataka u Mauzolej na Lovćenu 1974. godine, urađena su osnovna antropološka istraživanja. Tom prilikom urađene su fotografije Njegoševog skeleta i njegovog grobnog inventara. Dio fotografija iz ove knjige je iz Fonda Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izdavač je Univerzitet Crne Gore.
Srpske junačke pesme knjiga je u kojoj se nalazi izbor najpoznatijih narodnih epskih pjesama koje je sakupio i objavio u više knjiga Vuk Stefanović Karadžić. One predstavljaju dragocjenu riznicu srpske istorije, književne tradicije i narodne mudrosti. Svojom originalnošću očarale su evropsku literarnu elitu Vukovog vremena, a danas su jedan od najvažnijih segmenata očuvanja nacionalnog identiteta. Epske pjesme čuvaju spomen na velike junake i znamenite događaje. Car Lazar i carica Milica, Marko Kraljević, Starina Novak i Deli Radivoje i mnoge druge pjesme čekaju vas unutar korica ove knjige. Izdavač je Laguna.
* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Početkom prošlog mjeseca na svoju posljednju plovidbu od Den Heldera do Kampena u Nizozemskoj zaplovio je Earl of Pembroke. Porinut je u Švedskoj 1945. pod imenom Orion i bio je jedan od posljednjih jedrenjaka napravljenih za potrebe transporta drvne građe Baltičkim morem.
Svoju karijeru u trgovačkoj mornarici Orion je završio 1974., kada ga je kupila produkcijska kuća Square Sail. Brod je kao trojarbolni jedrenjak, koji je svojim izgledom podsjećao na jedrenjake iz 18. stoljeća, ponovno zaplovio 1995. kao Earl of Pembroke, tj. pod imenom koje je prvobitno nosio i legendarni Endeavour kapetana Cooka.
Nakon trgovačke, brod je započeo svoju filmsku karijeru. Glumio je u desetak filmskih i TV produkcija, poput Longitude, Treasure Island, Count of Monte Cristo, Cloud Atlas…Square Sail ga je 2012. prodao da bi ga, pet godina kasnije, kupio Scarlet Sails. No kako zarada od plovidbi Sjevernim morem i učešća na tamošnjim nautičkim festivalima nije bila dovoljna da pokrije troškove održavanja, morska filmska zvijezda je, nažalost, završila u rezalištu
