Sueski kanal oborio novi rekord – Zabilježen najveći dnevni promet u 150 godina dugoj povijesti kanala

0
Sueski kanal oborio novi rekord – Zabilježen najveći dnevni promet u 150 godina dugoj povijesti kanala
Suecki kanal – Foto: gCaptain

Sueski kanal ovog je mjeseca oborio novi rekord, kada je u jednom danu kroz Suez prošao dosad najveći broj brodova u 153 godine dugoj povijesti postojanja kanala. Kanal nastavlja bilježiti snažan rast prometa i prihoda unatoč nedavnom povećanju cijena tranzita.

Prema izvješću Uprave Sueskog kanala (SCA), novi rekord je 89 brodova koji su u jednom danu plovili kroz kanal, što je više nego dvostruko više od prosječnog broja od prije samo nekoliko godina. Kanal je proširen prije sedam godina, što je omogućilo postavljanje ovakvih rekorda. Rekord od 89 brodova, u što su uključeni brodovi koji su plovili u oba smjera, postignut je 6. avgusta. Tog dana kanalom je prevezeno ukupno 5,2 milijuna tereta. Sa sjevera prema jugu plovila su ukupno 44 broda s 3 milijuna tona, a s juga je kanalom plovilo 45 brodova s ​​ 2,2 milijuna tona.

Među najvećim brodovima tog dana bio je kontejnerski brod OOCL Scandinavia, pod zastavom Hong Konga, koji je plovio iz Singapura prema Velikoj Britaniji. Najveći u smjeru sa sjevera bio je COSCO Shipping Pisces, koji se vraćao u Singapur.

SCA ističe i da su tog dana u tranzitu kanalom bila ukupno 23 kontejnerska broda te 23 broda za rasuti teret. Tu su bila 24 teretna broda, kao i 14 tankera za prijevoz nafte i 3 broda za prijevoz plina.

Šef Uprave Sueskog kanala Osama Rabie objasnio je da se nakon dovršetka projekta proširenja kanala značajno povećao broj brodova koji svakodnevno plove kanalom. Prosječan broj brodova povećao se s 48 brodova prije provođenja projekta, na 62 broda nakon proširenja.

Projekti širenja kanala i dalje traju, s dodatnim ulaganjima nakon što je Ever Given u 2021. na sedam dana blokirao promet. Najnoviji projekt je uređenje južnog dijela kanala koje se odvija ubrzanim tempom.

Nakon povećanja naknada za tranzit kanalom za sve vrste brodova ovog proljeća, Sueski kanal u srpnju je zabilježio najveći mjesečni prihod ikad, uz najveći ukupni broj brodova tog mjeseca i najveću neto tonažu. Prihodi su dosegli 704 milijuna dolara, što je za trećinu više u odnosu na razdoblje od prije godinu dana. Rast nadmašuje stopu povećanja naknada koja se kretala između pet i 20 posto ovisno o vrsti plovila.

Tokom srpnja SCA je izvijestila da je kanalom prevezeno ukupno 125,1 milijuna tona tereta, što je povećanje od gotovo 20 % u odnosu na 2021. Broj brodova koji su bili u tranzitu povećao se za 26 % na nešto više od 2.100 tokom mjeseca.

Smrtonosne oluje pogodile Evropu, najmanje 13 mrtvih

0
Smrtonosne oluje pogodile Evropu, najmanje 13 mrtvih
Evropa – nevrijeme – foto EPA

Oluje su stigle nakon razdoblja duge suše. Evropa je cijelo ljeto pogođena ekstremnim vremenskim uvjetima, što je prema mišljenju stručnjaka posljedica klimatskih promjena.

Španjolska je, kao i Francuska, poharana šumskim požarima, a posljednja je kiša barem omogućila da se požar u Valenciji stavi pod nadzor.

Na Korzici je poginulo šestero ljudi, uključujući 13-godišnjakinju na koju je palo drvo u kampu.

Dvoje djece u dobi od četiri i osam godina poginulo je u južnoj Austriji u padu stabala kod jezera u Koruškoj. Desetak ljudi je pritom ozlijeđeno, neki ozbiljno. Troje ljudi poginulo je u padu stabla sjevernije u Donjoj Austriji.

U Štajerskoj, Koruškoj i Istočnom Tirolu vlakovi su morali stati zbog nestanka struje uslijed oluja, a srušena stabla blokirala su i neke ceste, objavile su vlasti.

Nevrijeme je stiglo i na područje Ljubljane. Vjetar je premašivao brzinu od 100 kilometara na sat. Zbog iščupanih stabala – više ljudi je ozlijeđeno. Oštećeni su i krovovi zgrada. Udari vjetra srušili su dio skele na jednom gradilištu. Ipak, nije bilo pješaka, pa ondje nitko nije ozlijeđen.

Slovenija: Jako nevrijeme prouzrokovalo velike štete, pljuskovi i vjetar…

0
Slovenija: Jako nevrijeme prouzrokovalo velike štete, pljuskovi i vjetar…
Nevrijeme – Slovenija – foto Delo.si – Bralec Borut

Nadležne službe u Sloveniji upozoravaju da su danas mogući pljuskovi i jak vjetar. Naglašavaju da je u četvrtak možda čak i nastao tornado u Ljubljani usljed jakog nevremena, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, jako nevrijeme izazvalo je u četvrtak mnogo problema širom Slovenije, najviše u Ljubljani i Kranju. Nekoliko ljudi je povrijeđeno. Neurje.si navodi da je, sudeći po slikama i izvještajima, tog dana u Ljubljani bio čak i tornado.

Radio Slovenija javio je da je vjetar oborio veliki broj stabala, odnio građevinski materijal, kontejnere za smeće, bilborde i saobraćajnu signalizaciju. Vjetar je otkopao i mnoge krovove, više od 70 samo u Kranju, a u Ljubljani i dio krova porodilišta i dvije poslovne zgrade.

Udari u glavnom gradu premašili su 100 kilometara na sat. Olujno je bilo i noću, a tako će biti i tokom dana u petak, najavio je za Radio Slovenija Uroš Strajnar, dežurni meteorolog u Agenciji za okoliš Republike Slovenije (ARSO).

“Očekujemo pljuskove i oluje uglavnom u zapadnoj polovini zemlje, a poslijepodne i dalje na istoku. Na zapadu razvedravanje. Tokom nevremena očekujemo jače pljuskove i udare vjetra”, rekao je Strajnar.

Mogući su i lokalno jači grad, jači udari vjetra i udari groma. Grad može oštetiti usjeve, moguće su poplave uz bujične vode, a udari groma mogu zapaliti i požare.

ARSO i dalje upozorava na visoku opasnost od požara. Ovo je najveće na Primorskom, ali je veliko i drugdje, zbog čega je narandžasti alarm proglašen za požare širom Slovenije, osim u sjeverozapadnom dijelu gdje se savjetuje oprez.

Rotari Klubu Kotor ugostio guvernera Distrikta Nikolu Božića – U planu uređenje dijela javne površine u Kotoru

0
Rotari Klubu Kotor ugostio guvernera Distrikta Nikolu Božića – U planu uređenje dijela javne površine u Kotoru
Rotary Kotor

Članovi Rotari kluba Kotor predstavili su inicijativu pod nazivom ‘Rotarijanci svom gradu’ koja se planira za naredni period a odnosi se na uredjenje dijela javne površine u opštini u saradnji sa lokalnom samoupravom.


Guverner Rotari Distrikta 2483 Nikola Božić boravio je u srijedu u zvaničnoj posjeti Rotari Klubu Kotor. Distrikt broji 66 klubova iz Srbije i Crne Gore u kojima djeluje 1200 Rotarijanaca.

Početak posjete bio je posvećen susretu sa predstavnicima Bokeljske mornarice Kotor Antunom Sbutegom, Aleksandrom Denderom i Branom Maslovarom. Ovo je bila prilika za predstavljanje organizacije i razgovor na temu planirane akcije RC Kotor koja se odnosi na nabavku 2 nove odore za mornaricu nakon čega je uslijedio obilazak službenog prostora. Guverneru i članovima kotorskog Rotari kluba uručene su monografije „Bokeljska mornarica, nematerijalna kulturna baština čovječanstva“ prof. dr Antuna Sbutege, autora monografije i admirala Mornarice.

Posjeta Guvernera RD 2483 Nikole Božića bila je prilika za posjetu lokalnoj samoupravi i susret sa Predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem i saradnicima.

Rotary Kotor – Bokeljska mornarica

Guverner Božić predstavio je ciljeve i aktivnosti Rotari pokreta i Distrikta 2483 i mogućnosti za pomoć lokalnim zajednicama preko projekata Rotari fondacije.

Predsjednik Rotari kluba Kotor Janko Racković predstavio je aktivnosti RC Kotor u prethodnom periodu koje su obuhvatale pomoć medicinskim ustanovama, osnovnim školama, sportskim klubovima i lokalnim inicijativama.

Članovi Rotari kluba Kotor predstavili su inicijativu pod nazivom ‘Rotarijanci svom gradu’ koja se planira za naredni period a odnosi se na uredjenje dijela javne površine u opštini u saradnji sa lokalnom samoupravom.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić pozdravio je inicijativu i dosadašnje akcije Rotari kluba Kotor izrazivši spremnost lokalne samouprave da pruži podršku ovoj i sličnim inicijativama koje donose dobrobit lokalnoj zajednici. Guverner Božić istakao je značaj djelovanja Rotari klubova i neophodnost uspostavljanja partnerskog odnosa izmedju klubova i lokalnih samouprava u zajedničkim naporima za poboljšanje kvaliteta života gradjana tamo gdje postoji prostor za dodatnu podršku grada. Predsjedniku Jokiću i Potpredsjednicima Siniši Kovačeviću i Nebojši Ševaljeviću takodje je predstavljen koncept globalnih grantova Rotari fondacije i predlog projekta koji Rotari klub Kotor planira kandidovati za finansijsku podršku.

Rotary Kotor

Guverner Božić  je u okviru posjete Rotari klubu Kotor obišao Institut za biologiju mora Kotor i Akvarijum Boka. Ovom prilikom sastao se sa direktorom Akvarijuma dr Mirkom Djurovićem povodom nedavno realizovane akcije “Morski svijet djeci Kotora i Tivta”.

Zvaničan sastanak članova Rotari kluba kotor sa guvernerom Božićem održan je u hotelu ‘Cattaro’. Predstavljeni su ciljevi i plan rada RC Kotor za 2022/23 godinu, razmotrene teme i cilj projektnog predloga RC Kotor za Globalni grant. Ovo je bila prilika da se rezimiraju zaključci sa sastanaka održanih tokom guvernerske posjete, obraćanje guvernera Distrikta 2483 članovima RC Kotor i tradicionalnu razmjenu zastavica.

Fešta nad feštama – Bokeljska noć u subotu 20. avgusta

0
Fešta nad feštama – Bokeljska noć u subotu 20. avgusta
Bokeljska noć – foto arhiv Boka News

Tradicionalna kotorska fešta Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 20. avgusta 2022. godine, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće brod sa  Gradskom  muzikom i jedrilice Jedriličarskog kluba „Lahor“.

Ulaskom u koridor, 35 okićenih barki sa sedam  vučnih brodova predstaviće se publici i žiriju i konkurisaće za nagrade čiji je fond 4.000,00 eura i to:

  • prvo mjesto – 1.500,00 eura
  • drugo mjesto – 1.000,00 eura
  • treće mjesto – 500,00 eura

Žiri u sastavu: Dušica Ivetić– predsjednica žirija i članovi Milenko Premović, akademski slikar i Petar Martinović,  vajar će preostalih 1.000,00 eura podjeliti kao jednu ili više utješnih nagrada.

Poruke kotorskih meštara i njihovih kreacija  publici i žiriju približiće  Dolores Fabian i Miomir Maroš.

Nakon proglašenja najboljih, uslijediće veličanstveni vatromet, a fešta će se potom  nastaviti na trgovima u starom gradu.

I Gradska muzika se seli sa mora na kopno, pa će  svojim đirom kroz grad najaviti koncerte domaćih bendova.

 Trg od oružja

TRI KVARTA

NEVERNE BEBE

Pjaca Svetog Tripuna

NITRO

VIS TETRA

Pjaca od muzeja

JACK LUPINO

Pjaca od brašna

AKADEMIJA

DJ JOHN K

Pjaca od kina

JOVANA MRŠULJA & BEND

Pjaca Svetog Nikole

JELENA KAŽENEGRA & BEND

DJ NIGGOR

Škaljarska pjaca

KIKO I SONJA

Parilo

KLAPA MARIS

Na dan održavanja “Bokeljske noći” glavni gradski parking neće biti u funkciji.

Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor,  suorganizator lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj je Opština Kotor.

“Dreamer” se prvo nasukao kod Reževića, pa potonuo na vezu kod ostrva Sveti Nikola

0
“Dreamer” se prvo nasukao kod Reževića, pa potonuo na vezu kod ostrva Sveti Nikola
UPSUL!

Nova akcija UPSUL-a, potonula jedrilica pod crnogorskom zastavom


Pomorsko operativni centar Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (USPUL) jutros oko 9.40 sati je obaviješten od Sektora granične policije Budva da je jedrilica “Dreamer” koja vije crnogorsku zsatavu, dotakla dno i da je do pola potonula na vezu kod ostrva Sveti Nikola.

UPSUL je odmah na lice mjesta uputila spasilački čamac SAR-5 koji je preventivno ponio upijajuće brane radi ograničavanja širenja eventuelnog izliva nafte i ulja iz polupotopljene jedrilice u more. Posada SAR-5 čamca je dolaskom na lice mjesta, ustanovila da je minimalna količina ulja iz motora je bila prisutna u unutrašnjost jedrilice.

“Odmah je obavještena Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe, a poznati vlasnik je u privatnoj režiji angažovao vađenje jedrilice sa balonima koje je još u toku”- kazao je pomoćnik direktora UPSUL-a  a traganje i spašavanje na moru, Žarko Lukšić. Matična luka jedrilice “Dreamer” inače,  je u marini Bar.

UPSUL raspolaže informavijom da se ova jedrilica juče kasno poslijepodne nasukala u blizini Reževića i uz privatno angažovanje vlasnika, odsukana je i  naknadno dotegljenja do ostrva Sveti Nikola kod Budve, gdje je vezana uz mulo ovdašnje servisne marine.

UPSUL!

“Niko od članova posade i putnika sa jedrilice tada nije bio ugrožen, tako da UPSUL nije bila angažovana prilikom odsukivanja i tegljenja “Dreamera”. O sve su pravovremeno informisane Lučka kapetanija Bar i Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe Bar. Zagađjenja mora u tom trenutku nije primjećeno”- kazao je Lukšić dodajući da je “Dreamer” ipak, nekoliko sati kasnije, potonuo na vezu na Svetom Nikoli, što navodi na zaključak da je trup broda u jučerašnjem nasukanju ipak zadobio oštećenja kroz koji je jedrilica postepeno primala vodu i izgubila plovnost.

Neumski hoteli puni, očekuje se i dobra podsezona

0
Neumski hoteli puni, očekuje se i dobra podsezona
Neum

Vrhunac je turističke sezone, Neum je pun turista iz Bosne i Hercegovine i svijeta.

“Trenutna situacija je odlična, svi hoteli su i dalje puni. Popunjenost hotela je preko 95 posto i ne smanjuje se gužva. Dosta ima „last minute” rezervacija, u zadnji tren se pune sobe, ali se opet sve proda”, rekao je potpredsjednik Udruge hotelijera općine NeumDavor Krešić.

Kako kaže, najviše gostiju dolazi iz bh. dijaspore, a tu su i gosti iz Francuske, Slovenije, Austrije, Poljske i Njemačke.

“U odnosu na 2019. godinu, posljednju sezonu prije korone, po broju posjetitelja ćemo biti u minusu, ali ćemo financijski biti u plusu”, ocijenio je Krešić.

Što se tiče utjecaja Pelješkog mosta na neumske turističke rezultate, po njegovim riječima, njegovo otvaranje ima i pozitivnih i manje pozitivnih strana.

“Jedan od ogromnih plusova Pelješkog mosta je što je rasteretio magistralu kroz Neum pa možemo normalnije funkcionirati za razliku od proteklih godina kada smo imali gužve i prometne blokade. Hoteli za sada nisu osjetili nekakav pad prometa, a što se tiče prometa ugostitelja i trgovina uz magistralnu cestu taj promet je sigurno opao, ali prerano je govoriti o konkretnim brojkama”, istaknuo je Krešić te dodao kako su se vlasnici tih objekata posljednjih nekoliko godina pripremali na ovu situaciju.

Boljoj turističkoj slici Neuma pripomogla je i brza cesta Stolac – Neum, koja je omogućila veći priljev gostiju iz unutrašnjosti.

Po Krešićevim riječima, te brojke vide se na bookingu, a nova prometnica bit će od vitalnog značaja i za kongresni turizam.

Bolja prometna povezanost Neuma trebala bi utjecati i na razvitak neumskog zaleđa što su općinske vlasti više puta isticale kao prioritet budućeg razvoja.

“Nadamo se da će novoizgrađena cesta Stolac – Neum otvoriti neumsko zaleđe. Trenutno imamo par kuća za odmor s bazenima i nekoliko agroturističkih imanja gdje gosti mogu otići, ali još je to u začecima. Ljudi se već pomalo vraćaju na svoju zemlju i u razgovoru s njima vidim da im je dosta zanimljiva ta priča”, kazao je potpredsjednik Udruge neumskih hotelijera.

Pored dobrih rezultata u špici sezone neumski hotelijeri, prema prvim pokazateljima, imat će i dobru podsezonu.

“Možemo reći da je broj rezervacija za podsezonu odličan, nadam se da će se i izrealizirati. Privatni smještaj padne početkom školske godine, a hoteli će raditi u punom kapacitetu. Ako se sve ovo ostvari, možemo govoriti o jednoj vrlo uspješnoj sezoni”, zaključio je Krešić.

Sezona u Gradskoj luci Herceg Nov sve bolja, velika očekivanja od septembra

0
Sezona u Gradskoj luci Herceg Nov sve bolja, velika očekivanja od septembra
Herceg Novi – foto Boka News

Gradska luka Herceg Novi ove godine bilježi promjenljive rezultate. Početak sezone bio je na 50% ostvarenog 2019., dok su prve dvije sedmice avgusta premašile bilans te rekordne godine.

Prema riječima direktora Boža Ukropine, tokom avgusta obim posla i prihoda veći je za 10 do 15%, a očekivanja su da će i septembar biti dobar, kako bi Agencija koja gazduje lukom od te dobiti pokrila određene dugove i potraživanja.

– Nautički turizam je specifičan, nama su inače u normalnim godinama avgust i seprembar bili jači nego jun i jul. Tada pada cijena čartera, a nautičari su ljudi koji vole vrijeme vjetra. Septembar je mjesec kada duvaju kvalitetni vjetrovi za jedrenje, a cijena najama plovila je manja. Nama je podsezona u oktobru – objašnjava on.

Veći akvatorijum značio bi i veću dobit, međutim Agencija od 2009. godine gazduje samo lukobranom, navodi Ukropina.

– Ranije smo imali ugovor sa Morskim dobrom u pojasu od lukobrana 50 metara prema bazenu, više ga nemamo za taj dio. Inače, čitav akvatorijum Gradske luke, stalno to ponavljam, jedan je veliki ne iskorišćeni prostor, kojim niko pravo i na validan način ne upravlja. To je propust i za grad i za državu – smatra on.

Riješenje o dobijanju koncesije naziralo se prije početka pandemije, priča Ukropina i dodaje da je za očekivati da u narednih godinu Vlada riješi taj problem.

– Samo Vlada Crna Gore može da da koncesiju na duži vremenski period, tako da bi grad Herceg Novi u punom kapacitetu upravljao lukom, na dobro građana. Ovo prvenstveno treba da bude gradska luka, a taj pojam je vezan za komunalne vezove, odnosno vezove za domaće stanovništvo – kazao je Ukropina.

Gradska luka, kao i lukobran dorađen 1955. godine imaju potrebu za ulaganjima. Morsko dobro opredjelilo je oko 40 hiljada eura za ispitivanje stanja lukobrana, kojem je neophodna obnova.

ACG- neisplativi šatl autobusi koje je JAT imao prije 40 godina ?

0
ACG- neisplativi šatl autobusi koje je JAT imao prije 40 godina ?
Taksisti i njihov cjenovnik – Aeerodrom Tivat

Preduzeće Aerodromi Crne Gore (ACG) tvrdi da nema ništa sa načinom na koji funkcioniše drumski transfer putnika koji dolaze na ili putuju sa  Aerodroma u Tivtu.

“Prostor ispred terminalne zgrade Aerodroma Tivat nije u našem vlasništvu. Stoga, Aerodrom Tivat nema nadležnost u odlučivanju o načinu korišćenja, niti ima prihode po tom osnovu”- odgovoreno je iz menažmenta ACG na pitanje pod kojim komercijalnim uslovima ta kompanija sarađuje sa taksistima iz dva udruženja u Tivtu koji jedini voze putnike sa ovdašnjeg aerodroma, odnosno trima kompanijama iz Herceg Novog koje obavljaju transfere za tivatski aerodrom pod formom navodnog agencijskog prevoza putnika u međugradskom saobaćaju.

Prethodnih dana više stranih turista žalilo se na navodno nepristojno visoke cijene usluga taksi prevoznika iz udruženja “Petica” i “Start” koji jedini imaju mogućnost da uzimaju putnike sa aerodroma Tivat, tvrdeći da taksisti traže i duplo više novca za transfer do Kotora koji po oficijelnom cjenovniku, košta 20 eura.

Taksisti to objašnjavaju dužinom vožnje do konkretnih djelova  grada Kotora prema kojima prebacuju mušterije, tvrdeći da ne može biti ista cijena od 20 eura za nekog koga treba prebaciti do aerodromu najbližeg kotorskog naselja Škaljari ili npr. šest kilometara udaljenije Dobrote. Uz to, taksisti ističu da kada voze po tasimetru koji je baždaren na zvaničnu cijenu vožnje od 2 eura po pređenom kilometru, odnosno 15  eura za sat čekanja, vožnja do Kotora mora ispasti skuplja od oglašenih 20 eura jer se “mnogo vremena gubi u stajanju ili vrlo sporokm kretanju u ogromnim kolonama kojima je sada u picu sezone zakrčenja Jadransksa magistrala i saobraćajnice po Tivtu i Kotoru, pa to taksimetar obralunava proporcionalno cijeni čekanja”.

Sa druge strane, taksisti tvrde da imaju problem sa nelojalnom konkurevncijom u obliku divljih taksista, ali i kombi i minibus prevoznika  “Zona”, “Boka Sun” i “Jelena & Macha” iz Herceg Novog. Ti prevoznici koji zvanično, voze samo agencijske putnike po spisku koje dobijaju od agencija, po trdnjama taksista, uzimaju svakoga kome treba vožnja od aerodroma u pravcu Herceg Novog i ponašaju se protivno propisima koji regulišu auto taksi, odnosno organizovani međugradski prevoz putnika.

Na pitanje zbog čega ACG do sada nisu avio-putnicima koji putuju preko aerodroma u Tivtu i Podgorici obezbjedili osnovni drumski transfer do terminala u centrima gradova najbližih aerodromu preko tzv. šatl autobusnog servisa, iz ACG su “Vijetsima” kazali da je “prije nekoliko godina bila aktivna linija Aerodrom Podgorica – Centar grada, koja je vrlo brzo i ugašena jer su autobusi koji su saobraćali na navednoj liniji uglavnom bili prazni ili sa po nekoliko putnika.”

Aerodrom Tivat – foto Boka News

“S obzirom na to da se okolnosti mijenjaju i kako politiku kompanije treba prilagođavati potrebama tržišta, menadžment kompanije radiće nove procjene i obnoviće ranije multilateralne pregovore o mogućnosti obnove te linije u Podgorici i o iniciranju uspostavljanja slične linije na primorju”- poručili su iz ACG ne precizitrajuli kada će to i učiniti, odnosno kada će se šatl autobusi uvesti na aerodriomima Tivat i Golubovci.

Šatl-autobusi koji po unaprijed određenom redu vožnje stalno saobraćaju između aerodroma i terminala u najbližim gradiovima, su osnovni vid transferta avio putnika u svim vazdušnim lukama svijeta koje nemaju direktnu konekciju sa željeznicom ili metroom. Taksi i agencijski kombi prevoz sa aerodroma, u svijetu su samo dopuna šatl autobusima, ali  to pravilo izgleda ne važi kada su naše vazduđne luke i kompanija ACG u pitanju. Dok su vazdušne luke u Tivtu i Pdgorici poslovale u sasatvu nekadašnjeg jugoslovenskog nacionalnog avioprevoznika JAT, one su prije 40 i više godina  redovnim JAT-ovim šatl-autobusima bile povezane sa termimalima u Tivtu, Herceg Novom, Budvi i Podgorici. Toga međutim, više nema od 2003.godine kada je upravljanje aerodromima preuzela država Crna Gora preko svog preduzeća ACG.

Nekoliko stotina kontejnera izgorjelo u požaru na kontejnerskom brodu

0
Nekoliko stotina kontejnera izgorjelo u požaru na kontejnerskom brodu
zim-charleston

Još jedan požar sa značajnom materijalnom štetom izbio je na kontejnerskom brodu.


Osiguravajuća tvrtka WK Webster potvrdila je da je 8. kolovoza u Indijskom oceanu na kontejnerskom brodu Zim Charleston od 8,586 TEU izbio požar u kojemu je izgorjelo nekoliko stotina kontejnera.

Požar je najvjerojatnije izbio jednom od skladišta, a procjenjuje se da je u požaru oštećeno oko 300 kontejnera. Izgorjeli kontejneri uklonjeni su s palube na kontejnerskom terminalu u Colombu u Šri Lanki, a provodi se istraga kako bi se utvrdilo je li sigurno iskrcati kontejnere iz skladišta iz kojega se požar proširio, piše Splash247.

Podaci iz MarineTraffica (vidi dolje) pokazuju da je brod nakon izbijanja požara otplovio za Colombo, gdje se nalazi i dalje. Brod je stigao iz Singapura, navodi FleetMon.

ZIM još nije potvrdio detalje požara unatoč novinarskim upitima. Brod je u vlasništvu Seaspana.

Pomorska industrija nedavno je ostala zatečena statistikama osiguravatelja, koji sugeriraju da svakih 60 dana na kontejnerskim brodovima izbije veliki požar.

ICHCA International (International Cargo Handling Coordination Association) još 2019. je izračunala da od 60 milijuna kontejnera koji se transportiraju svake godine, njih oko 10 % ili 6 milijuna sadrži opasan teret. Podaci iz državnih inspekcija sugeriraju da je oko 20 % kontejnera neispravno pakirano ili netočno deklarirano. U prijevodu, čak 1,3 milijuna potencijalno nestabilnih kontejnera s opasnom teretom prevoze se diljem svijeta svake godine.