Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori registrovano je 630 novih slučajeva koronavirusa. U posljednja 24 sata smrtnih ishoda povezanih sa kovidom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavio se još 781 pacijent, a trenutno oboljelih je 4307.
COVID-19, dnevni izvještaj #ijzcg pic.twitter.com/Faf4Hyx024
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) August 16, 2022
Turistička organizacija Herceg Novi konstantno radi na povećanju vidljivosti turističkog potencijala Grada na emitivnim tržištima Zapadne Evrope, te na diverzfikaciji ponude u što više pravaca kako bi bili prepoznati u širokoj lepezi ciljnih grupa.
Zbog obaveze i želje da unaprijedi turistički proizvod kreiran kroz projekat „Cycling Rural“ (2019 – 2021) koji je finansiran iz fondova EU, u decembru 2021, iz Turističke organizacije iskazan je interes za ulazak Grada u mrežu 150 destinacija iz četiri evropske države (Austrija, Njemačka, Švajcarska, Italija) koje čine Kulturnu rutu Savjeta Evrope – Via Habsburg. Ruta je sertifikovana 2014. god u Beču (Austrija). U julu 2022, stigla je potvrda potpisana od predsjednika rute, gospodina Reinholda Sahla da je zvanično prihvaćena kandidatura Herceg Novog, te da je Turistička organizacija nosilac, a Crna Gora dio mreže ove Kulturne rute.
Različiti oblici habzburškog nasljeđa iz dugog perioda njihove vladavine evropskim prostorima, zajednička su nit koja povezuje gradove, regije i države u cilju stvaranja jednog snažnog turističkog brenda. Ljubitelji istorije, kulture, istraživanja, avanturizma, mogu odabrati željena mjesta u mreži Via Habsburg destinacija, posjetiti ih, te uživati u širokom spektru ponude svake od njih, koja zasigurno obuhvata i kulturnu baštinu, a ne mora biti vezana isključivo za perod austrougarske vladavine.
Hercegnovska ulaznica za jednu od 48 Kulturnih ruta Savjeta Evrope je priča naslonjena na istorijsku činjenicu o dolasku princa Rudolfa Habsburga na Orjen 1888.god, koja je kao zanimljivost obrađena na info tabli postavljenoj na Orjenskom sedlu pri samom kraju mtb. trase „Salty and Sweet“ opremljenoj i promovisanoj kroz EU projekat „Cycling rural“. Poznato je da je kontroverzni princ, osim što je oponirao svom moćnom ocu, bio i strastveni ornitolog. Pretpostavka je da je na Orjen došao zbog posmatranja ptica, te u privatnu posjetu vojsci južnog dijela Carevine. Zbog njegovog lakšeg uspona na Veliki kabao – vrh planine, prokrčena je staza koja se smatra najstarijom planinarskom stazom u Crnoj Gori.
Generalna Skupština Via Habsburg, ocijenila je zanimljivom obrazloženje kandidature Herceg-Novog za ulazak na ovu Kulturnu rutu Savjeta Evrope. Činjenica da je turistički proizvod formiran kroz „Cycling Rural“ finansiran sredsvima EU; spajanje različitih ponuda u jednu sveobuhvatnu i atraktivnu (sporta – montbikinga, kulturne, prirodne baštine i zanimljivih priča od kojih je jedna inspirisana posjetom habzburškog princa); te želja Turističke orgnizacije da unaprijedi vidljivost kroz projekat postignutih rezultata, uticala je da Generalna Skupština donese pozitivnu odluku. Herceg Novi će kao nosilac ove rute biti zastupljen u promo materijalima, te vidljiv na websiteu Kulturne rute Savjeta Evrope.
Iz Turističke organizacije zahvaljuju subjektima lokalne uprave koji su proteklih godina kroz svoj rad skrenuli pažnju na dolazak austrougarskog prestolonasljednika na Orjen, doprinijeli da priča bude prepoznata kao zanimljiva i postavljena na info tablu finansiranu iz EU projekta, što je bio razlog za predaju kandidature Herceg Novog za Kulturnu rutu Via Habsburg. Takođe, iz Turističke organizacije zahvalnost duguju službenicima Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, koji su priču o princu ocijenili značajnom i pomogli oko komunikacije sa nadležnima za rutu u Beču.
Sud za prekršaje u Budvi sa odjeljenjima u Ulcinj, Baru, Kotoru i Herceg Novom je u toku jula mjeseca zaprimio 383 predmeta u tzv ‘hitnom postupku’.
“U strukturi predmeta preovlađivali su predmeti iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (saobraćajne nezgode, vožnja pod dejstvom alkohola, velika prekoračenja brzine), Zakona o sprječavanju zloupotrebe narkotika, Zakona o strancima, zakona o javnom redu i miru”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
U velikom dijelu predmeta, kako pojašnjava, okrivljeni su bili strani državljani (turisti, stranci na privremenom radu u Crnoj Gori), dok je sami postupak u najvećem broju predmeta okončan istog dana.
“Sve novčane kazne, odnosno izrečene kazne zatvora su u slučaju stranih državljana izvršavane odmah po izricanju odluka. Tendencija povećanja broja ‘hitnih predmeta’ nastavljena je i u avgustu mjesecu i trajaće do završetka ljetnje turističke sezone, kada se očekuje održavanje i većeg broja umjetničkih manifestacija sa velikim brojem posjetitelja u gotovo svim opštinama crnogorskog primorja”, poručuju iz budvanskog suda.
Adriatic 42, konzorcijum koji čine kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta i DryDocks World Dubai, predstaviće projekat i ponudu novog istoimenog remontnog brodogradilišta za super i mega jahte u Bijeloj, na ovogodišnjem Sajmu nautike u Monaku.
Monaco Yacht Show (MYS), koji se održava od 28. septembra do 1. oktobra, okupiće sami vrh jahting turizma, vlasnike luksuznih plovila, predstavnike svjetskih brodogradilišta, najpoznatije nautičke agencije i dobavljače nautičke opreme. I ove godine marina Port Herkules kneževine Monako biće luka za preko 120 superjahti, a otvaranje prve faze jedinstvenog objekta za remonr mega i suoer jahti u Bijeloj, biće najavljeno tokom učešća kompanije Adriatic 42 na važnoj nautičkoj izložbi.
„Sa našim partnerima iz Porto Montenegra predstavićemo sve ono što ćemo od jeseni pružati potencijalnim klijentima. Želimo da istaknemo da su u toku velike pripreme da u Bijeloj krene servisiranje i remont najvećih svjetskih jahti. Iskoristićemo priliku da budućim klijentima približimo koncept Adriatic 42, sa posebnim akcentom na ekološki održiv pristup kroz koji ćemo pružati uslugu na svjetskom nivou.“- objašnjavaju iz te kompanije.
Iz Porto Montenegra, višestruko nagrađivane marine, poručuju da je prisustvo na Sajmu nautike u Monaku od izuzetne važnosti za Crnu Goru.
„Ovogodišnji sajam biće prilika da najavimo naš zajednički projekat Adriatic 42. Važno je da budućim klijentima predstavimo sve mogućnosti i prednosti koje ćemo nuditi kada je održavanje i remont plovila i to već ove zime. Uvjereni smo da će Adriatic 42 dodatno uticati na poziciju Crne Gore na globalnoj mapi jahtinga.“- kazao je PR Porto Montenegra Danilo Kalezić. Iz Adriatic 42 najavljuju da će u narednom periodu učestvovati i na drugim važnim nautičkim događajima u Evropi i širom svijeta.
Novi remontni centar u Bijeloj u koji je do sada uloženo više od 40 miliona eura, raspolaže sa plutajućim dokom kapaciteta 10.000 tona koji iz mora radi remonta može podići brodove dužine do 200 metara što je više nego što je dugačka trenutno najveća jahta na svijetu – 180 metarski „Azzam“. Dok u Bijeloj može opsluživati i srednje velike kruzere što iz poslovodstva DryDocks World Dubaia nisu isključili kao moguću tržišnu nišu kojoj će ponuditi svije usluge. Pored toga, novo brodogradilište je kod italijanskog proizvođača „Cimolai“ kupilo i novi, najveći travel lift na ovom dijelu Jadrana kojim se iz mora podiže i do mjesta na obali gdje će se na njima obaviti remontni radovi, transportuju jahte težine do 720 tona.
Ranije je najavljeno da bi prva jahra u Bijeloj mogla biti dokovana već krajem septembra ili početkom oktobra, do kada će u Adriatic 42 biti angažovano 100 stalno zaposlenih radnika, a do prvog kvartala naredne godine novo brodogradilište treba da naraste do 200 stalno zaposlenih plus još najmanje tri puta toliko vanjskih kooperanata i saradnika.
Gradska galerija Kotor priprema još jednu izložbu. Kotorskoj likovnoj publici, ovoga puta predstaviće se Una Novosel i Jelena Božović sa izložbom slika i skulptura pod nazivom “IT’S NOT ALL BLACK”.
Izložba je zakazana za četvrtak, 18.avgust 2022.godine u 21.00 sat.
Jelena Božović Đorđević, (Beograd 1983.) srpska je vajarka i doktor umetnosti. Diplomirala je, magistrala i doktorirala vajarstvo na katedri za primenjeno varastvo Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu. Izlagala je na deset samostalnih i više kolektivnih izložbi. Autor je brojnih spomeničkih skulptura. Živi i radi u Beogradu.
Una Novosel, (Beograd, 1988.) srpska је umetnica savremene umetnosti 21. veka. Pripada mlađoj generaciji slikara enformela i ekspresionizma. Njeno slikarstvo je prepoznatljivo po slikama velikih dimenzija u monohromatskom pristupu. Pored upotrebe akrilnih boja, koristi razne sekundarne materijale kao što su kese, pesak, kamenčići, plastika, metal i drugo. Razvijanje svesti o problematici ekologije govore dela ove srpske umetnice.
Putujete li iz zemlje koja nije članica EU-a, ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Tako primjerice iz Neuma bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica dok je istovremeno zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja.
Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za osobnu potrošnju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnu kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno. Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, rajčice, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 EUR-a u cestovnom i željezničkom prometu te 430 EUR-a u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e tekućine, 4 litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.
Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 000 EUR-a ili više obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti u kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu.
/Stanislav Soldo/
U dvodnevnoj ekološkoj akciji čišćenja podmorja u Malostonskom zaljevu, sudjelovalo je više od 50 ronioca, a u akciji čišćenja podmorja u naselju Luka i uvali Bistrina iz mora su izvađeni plastika, odbačeni ribolovni alat, staklo, gume i drugi sitni otpad.
Akcija se održala u sklopu projekta EKO Malostonski zaljev, izvijestili su iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
U akciji su sudjelovali ronioci Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite RH – koji su provodili i edukacije o sustavu civilne zaštite, vježbe ronjenja u smanjenoj vidljivosti, pretrage u parovima i noćno ronjenje – te ronilački klubovi iz Dubrovnika i Mostara, uz pomoć školjkara i lokalnog stanovništva s barkama.
Ravnateljica županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Marijana Miljas Đuračić rekla je kako je potrebno provoditi mjere očuvanja morskog ekosustava i bioraznolikosti mora, jer su izloženi brojnim pritiscima, od klimatskih promjena, unosa plastike i degradacije staništa do prekomjernog izlova ribe, unosa stranih i invazivnih vrsta i djelovanja antropogene buke.
“Osim uklanjanja otpada iz mora, svakako je cilj ovakvih akcija i potaknuti lokalno stanovništvo na aktivno sudjelovanje u očuvanju morskih ekosustava Malostonskog zaljeva za koji je posredno ili neposredno vezan život svakog pojedinca ovog kraja”, istaknula je Miljas Đuričić.
Tajnik Ronilačkog kluba Dubrovnik Vlaho Radonić rekao je da već godinama rade na projektu zaštite pojedinog područja kako bi se stvorile ‘no take’ zone radi zaštite okoliša i rasprostranjivanja ribljeg fonda. Najavio je da će se priključiti i ekološkoj akciji čišćenja podmorja Malostonskog zaliva i u septembru.
Rat u Ukrajini nastavlja se nesmiljenom žestinom. Borbe se vode diljem Donbasa, ali i na sjeveroistoku zemlje. Duž bojišnica s obje strane padaju tone granata, a Rusi u Doneckoj regiji dalekometnim projektilima ponovno gađaju gradove i naselja koji su još pod ukrajinskim nadzorom.
Nema mira ni na južnoj bojišnici. U protuofenzivi, južno i jugoistočno od Mikolajiva, Ukrajinci i dalje pokušavaju potisnuti Ruse prema crnomorskoj obali. Vlasti u Kijevu još su jednom pozvale Ukrajince da napuste okupirani Herson. Oni najhrabriji, odlučili su pak dočekati osloboditelje.
– Čekam protunapad ukrajinskih snaga. Samo da počne. Izbacite Ruse iz Donecke oblasti, samo ih već jednom izbacite, rekla je Viktoria.
Ukrajinska vojska objavila je da je preciznim topničkim pogotkom uništila bazu ruske paravojne skupine Wagner u gradu Popasni u Luhanskoj oblasti. Wagnerovci se povezuju s ratnim zločinima u Ukrajini, a bili su angažirani i na Krimu 2014. Rusko pak, ministarstvo obrane tvrdi da su njihove zračne snage na području Harkiva ubile više od stotinu stranih plaćenika.
– Život je izgubilo oko stotinu plaćenika iz Poljske i Njemačke i 50-ak ih je ranjeno, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.
U međuvremenu, Ukrajina i Rusija i dalje se optužuju za napade na nuklearnu elektranu Zaporižja, najveću u Europi, koju je okupirala ruska vojska i koja je više od tjedan dana meta napada. Obje strane tvrde da su projektili pali na obale Dnjepra blizu elektrane, ali i unutar nje. Istodobno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još jednom pozvao je članice Europske unije da zabrane vize za državljane Rusije. Ruse je, pak, pozvao da se ograde od zločinačkih nakana predsjednika Putina.
– Rasprava o viznim ograničenjima u Europi za vlasnike ruskih putovnica širi se svakim danom, priključuju joj se nove države i novi političari. Moramo zapamtiti – kada zlo poprimi takve razmjere, šutnja čovjeka čini sudionikom toga zla. Stoga, ako imate rusko državljanstvo i šutite, znači da se ne borite, nego to zlo podupirete, rekao je Zelenski.
Hrvat Vjekoslav Prebeg – kojeg su ruske snage uhapsile početkom maja u Ukrajini na području Mariupolja – izveden je pred sud takozvane Narodne Republike Doneck, na istoku Ukrajine. Prebega i još četvoricu stranih državljana – sud tereti da su se kao plaćenici borili na ukrajinskoj strani.
– Jesu li vam poznati ovi ljudi koji su sada ovdje s vama?, upitali su ga.
– Ne. Ne, odgovorio je Prebeg.
– Služio sam u Prvom bataljunu mornaričkog pješaštva 36. brigade. Ja sam mornar, rekao je.
Trojici – Prebegu, Šveđaninu Gustavssonu i Britancu Hardingu – prijeti smrtna kazna. Hrvatska je odbacila optužnicu jer smatra da je neutemeljena, ilegalna te u suprotnosti s međunarodnim pravom i konvencijama o postupanju s ratnim zarobljenicima.
– Mi smo reagirali neki dan, kao što ste vidjeli, Ministarstvo vanjskih poslova odmah je reagiralo, više puta su poslane poruke. Dakle, mi smatramo da su takva vrsta suđenja apsolutno neprihvatljiva, međutim, on se našao u toj situaciji u kojoj se našao i dalje ćemo pratiti i boriti se za njega, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Zbog rata u Ukrajini i straha od zavrtanja ruske plinske pipe, sve se više zaoštrava energetska kriza u Europi. Kako bi pomogla uvoznicima koji su pogođeni dodatnim troškovima zbog sve manjih zaliha ruskog plina, Njemačka je najavila za jesen uvođenje pristojbe od 2,4 centa po kilovat satu plina. Namet će službeno stupiti na snagu 1. listopada, ali ne očekuje se da će utjecati na račune za plin do studenog ili prosinca zbog propisa koji štite potrošače od promjena cijena.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić ocijenio je da je ovogodišnja ljetnja turistička sezona prevazišla njihova očekivanja, te da će, sudeći po najavama, i postsezona biti dobra.
On je u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG rekao da s obzirom na okolnosti, kovid i rat u Ukrajini ne mogu biti nezadovoljni ovogodišnjoj ljetnjom turističkom sezonom.
Katić kaže da je sezona dobra i kvalitetna, uprkos komentarima na početak jula koji je, kako je rekao, uvijek problematičan.
“Generalno, u razgovoru sa hotelijerima i ugostiteljima do 31. oktobra su im najave dobre. Ako se sve bude to i desilo, očekujem uspješnu postsezonu, pa ćemo u novembru podvući crtu”, rekao je Katić, navodeći da je sezona bolja nego što su očekivali.
Problema, kako je rekao, uvijek imaju kad su u pitanju saobraćajne gužve, te da se mora ući u rješavanje pitanja obilaznica, ne samo oko Herceg Novog, već cijelog primorja.
Govoreći o problemu s bolnicom Meljine, on je rekao da bi trebalo sjesti i dogovoriti kako tu zdravstvenu ustanovu vratiti u državno vlasništvo, da bi ona ponovo bila Opšta bolnica.
“Herceg Novi bez bolnice Meljine ne može da funkcioniše, ne može Institut u Igalu bez nje da funkcioniše”, kazao je Katić, navodeći da se najviše plaši da će ostati bez medicinskog kadra.
U manastiru Savina juče je služena liturgija povodom slave osnivača grada Herceg Novog, praznika Prenos moštiju Svetog arhiđakona Stefana.
U toku liturgije pomenuti su i nesrećno nastradali u tragediji na Cetinju, u molitvi za pokoj njihovih duša.
Uz veliki broj vjernika, jutrošnjoj liturgiji prisustvovali su predsjednik i potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i Mirko Mustur, te odbornici lokalnog parlamenta i rukovodioci opštinskih službi i preduzeća.
Herceg Novi je počastvovan da kao slavu osnivača grada obilježava Svetog arhiđakona Stefana, “apostola ljubavi kao što je Sveti Jovan Bogoslov, jer samo čovjek ispunjen ljubavlju može da oprosti onima koji ga ubijaju i ponižavaju, onima koji ga kamenuju”, istakao je protojerej Nikola Pejović.
Iguman manastira Savina, Makarije podsjetio je ovom prilikom na riječi blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, koji je svojevremeno govorio da ovaj grad tek treba da napreduje i ima perspektivu: “On je tada vidio da će ovaj grad polako zasijati, i zaista, ovih dana i narednih, ispunjavaju se ta duhovna vizija i proročke riječi tog trenutka. Daće Bog da Herceg Novi još više napreduje”.
© BokaNews, 2021
