Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u subotu da bi se ruski napadi na civilne ciljeve mogli zaustaviti samo ako zapadni partneri Ukrajini dostave potrebno oružje.
“Što je potrebno za ovo? Ono oružje koje se nalazi u skladištima naših partnera i na koje naši vojnici čekaju tako dugo”, rekao je Zelenskij u noćnom obraćanju, nakon niza ruskih raketnih napada na ukrajinske gradove.
“Cijeli svijet zna što i kako učinti da se zaustave oni koji siju smrt. Zahvaljujem svima koji nam u ovome pomažu.”
Rekao je da su ruski raketni napadi u subotu pogodili energetske ciljeve, uzrokovavši nove smetnje u opskrbama električne energije, osobito u regijama Kijeva i Harkiva.
“Nažalost, dogodili su se udari na energetsku infrastrukturu”, rekao je Zelenskij. “U vezi s tim, najteža situacija je u regiji Harkiv i Kijev.”
Rusija je gađala ukrajinsku stratešku energetsku infrastrukturu u sjeveroistočnom Harkivu i zapadnom Lavovu, a čule su se eksplozije u Kijevu.
Regionalni guverner Valentin Režničenko rekao je da je petero ljudi poginulo i 27 ranjeno, uključujući djecu kada je raketa pogodila stambenu zgradu u gradu Dnjipru u središnjem istočnom dijelu zemlje.
Drugi po redu protest povodom uklanjanja scene “Atrijum “ Centra za kulturu Tivat
Par stotina građana okupilo se u subotu u podne ispred kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković na drugom po redu protestu zbog uklanjanja male scene “Atrijum” Centra za kulturu (CZK) Tivat iz atrijuma tog zaštićenog spomenika kulture.
Sa protesta je poručeno da je uklanjanje scene “Atrijum” iz kompleksa Buća-Luković na čemu insistira konzervatorsko- restauratorska struka i rukovodstvo JU Muzej i galerija koja gazduje tim kompleksom, “kulturocid” i da se ne smije dozvoliti protjerivanje ambijentalnog pozorišta iz tog jedinstvenog prostora.
Među okupljenima je bilo više glumaca, reditelja, pozorišnih i kulturnih radnika iz Crne Gore. Na protestu su bili i funkcioneri i lokalni rukovodioci opozicionih partija DPS, SDP, SD i HGI, a tu je bila i poslanica DPS u Skupštini Jovanka Laličić i potpredsjednik SDP-a Aleksandar Đurović.
Pozdravljajući prisutne, direktorica CZK Dijana Sindik je zahvalila građanima na podršci toj JU u njenim zahjevima da se scena vrati ju atrijum ljhtenjikovca “jer zaista, zahvaljujući vama i opstajemo i uspjećemo da ostvarimo i simbiozu muzeja i pozorišne umjetnosti na našoj maloj sceni”.
Protest CZK
Ovacijama i dugotrajnim paluzom pozdravljena penzionisana direktorica CZK Milena Radojević za čijeg je mandata prije dvadesetak godina u toj ustanovi utermeljena i počela da se razvija vrlo uspješna porišna produkcija, kazala je da “ni slutila nje da će se ponoviti nesretne devedesete godine prošlog viijeka i da će se kultura ponovno braniti na ulici ispred zaključanih prostora namijenjenih izvođenju umjetničkih programa.”
“Onda je to urađeno pod okriljem mraka, sada pod okriljem praznika – vidan napredak! Radnicima u kulturi i umjetnicima je oduzeto ptavo na rad, pravo da vjernoj publici pruže sve one užitke koje su imali decenijama na ambinjentalnoj sceni Buća. Na brutalan način su optuženi, bez dogovora, bez razgovora, bez dijaloga, da su uzurpatori kulturnog dobra.”- kazala je Radojević pitajući se “da li iko u ovom gradu, Boki i Crnoj Gori vjeruje u te nebuloze da jedna svjetska diva Milena Dravić, zaljubljenik u Tivat i naše Pine – legenda Gaga Nikolić, Đuza Stojiljković, Anita Mančić, Seka Sabljič, Jagoš Marković, Egon Savin, Milan Karadžić, Stevan Koprivica i mnogi drugi, da su oni pristajali da i sami učestvuju u devastaciji kulturn dobara grada Tivta”.
Protest CZK
“Ne, oni su svojom umjetnošću obogatili i proslavili čarobni ambijent Buće, Tivta i Boke Kotorske. Vjerujte, voda Bući kao ni pijesak, nisu nanijeli nikakvo oštećenje- naprotiv, to su antologijske scene koje su sačuvane u pozorišnim analima regiona.”- istakla je Radojević, zamjerajući nekim svojim nekadašnjim kolegama iz bivđej jedinstvenog CZK “da učestvuju u ovoj prestavi sa rješenjima iz pozadine” jer su kako je kazala, “došla druga vremena da je uzurpacija atrijuma umjetnošću, grijeh nad grijehovima”.
Prozvala je i zaštitare “da im se glas nije čuo svih prethodnih godina kada su se dešavale razne uzurpacije i devastavije po Crnoj Gori a Kotoru zaprijetilo brisanje sa UNESCO liste” i pozvala hj da daju rješenje “mobilne cene po svim konzervatorskim uslovima, iste onakve kakva se montirala u gradu Perastu za jedno tamošnje igranje “Bokepkjog D-mola” i pozvala na “razum, pamet i dogovor, pa će i umjetnost pobijediti”.
U ime građana Tivta, advokat Nikša Miljanić je kazao da je na djelu “mala scena anticivilizacije” i da se “pod okriljem zaštite kulturnog dobra ne može rušiti bilo šta, a ovdje je uništena i u potpunosti devastirana jedna istinska vrijednost koja je postojala”. Negirao je da u protestima ima bilo kakve politike i pozvao sve strane na dogovor, ali i zaključo da “mala scena mora ostati tu gdje jeste.”
Filmski radnik iz Crnogorske kinoteke Andro Martinović istakao je da je Tivtu “gradu koji je u pokretu i jako sebrzo razvija, važno da definiše dvoj kulturni profil”, ali da se u slučaju kompleksa Biuča –Luković po njemu, ide pogrešnim putem jer “od ovog fantastičnog ljetnjikovca žele napraviti kulise prošlog vremena i nikada odigrane predstave”. Kritikovao je ljude iz Opštine i Muzeja i galerije kao nedovoljno spremne na dijalog i dogovor i poručio da “ovaj prodstor trreba da ostane ono špo jeste jer jednu tradiciju ne treba gušiti na račun one prethodne”.
Protest CZK
“Da li se planira postavljanje nove scene u atrijumu, ako se planira, kada će se projektovati i postaviti? Koji će biti njeni kapaciteti?”, upitala je glumica Jelena Simić. Ona je apelovala da se zakaže sastanak CZK sa Opštinom Tivat i Muzejem, kako bi dobili odgovore na ova pitanja i potpisali sporazum.
“Otvorio se prostor i prilika da se u ovom atrijumu napravi nova, savremenija i bolja scena koja će jednako da doprinese radu i pozorišta i muzeja. Dvije institucije kultutre su dobile priliku da javnosti pokažu da nije sramota pomiriti se. Pomirenje je neophodno, katarzično je, oslobađa i uči nas. Skužajte me, ma mene je vrlo, vrlo stalo.”- istakla je Simić.
Glumac Slobodan Marunović je poručio da se, “ovdje, u ovom čarobnom ambijentu neće više nikada čuti velika glumačka riječ, muzika velikih kompozitora kao ni majstorstvo reditelja i slikara”. Dodaje da neće biti svega onoga što život čini dostojanstvenim.
“Bio sam šokiran informacijom da Buča treba da nestane. Pred time čovjek bukvalno zanijemi jer duhovno mora biti iznad svega što je materijalno. Ako ova pozrnica nestane neće ni nas biti i niko od nas neće preživjeti. Mogli bi smo preživjeti i da nema ni Porto Montenegram ni Luštice Bay, ali ako nam uzmu dušu, sve su nam uzeli. Potonučćemo u osrednjost, potonućemo u nešto što umjetnost ne poznaje i ne trpu – u nesporazum, u nezbor I u haos – jednostavno neće nas biti kao ljudi”- poručio je Marunović izražavajući optimizam da se to neće desiti “iako postoje ljudi u čije se debelo uho teško može zabosti lijepa riječ”.
Protest CZK
On je poručio da je uklanjanje scene “Atrijum “ kulturocid od kojeg je po njemu, gori bio samo 1956. kada je u Crnoj Gori ukinuto tadašnjih pet profesionalnih pozoriošta u nekoliko gradova, te je pozvao gradonačeknika Tivta Željka Komnenovića da “prekine ovu blasfemiju” i ponovno aktivira scenu “Atrijum”.
Tivatski novinar, pisac i pjesnik Dragan Popadić okupljenima je pročitao i svoju novu pjesmu “To neće proći” koju je posebno napisao povodom uklanjanja scene “Atrijum”.
Na protest su emitovane audio poruke podrške CZK-u i ostanku scene “Atriujum” koje su uputili reditelj Zoran Rakočević i glumci Anđelija Rondović, Dragana Varagić, Julija Milačić Petrović-Njegoš, Anita Mančić, Andrija Milošević, Branko Ilić kao i pjesma “Buća-naša kuća” koju je uradila autorka muzike za nekoliko tivatskih pozorišnih komada Milena Popović-Dragović.
Herceg Novi i Praznik mimoze pozivaju građane Vojvodine da od 17. februara do 4. marta budu na najvećoj fešti na Jadranu, poručeno je iz Novog Sada.
Građanima, gradskoj upravi i medijima interesantan program 54. izdanja čuvene novske manifestacije prezentovali su predstavnici Opštine Herceg Novi, zajedno sa lokalnom Turističkom organizacijom i JUK “Herceg Fest”.
Pažnju Novosađana privukli su bogati žuti cvijetovi, novske mažoretke, raskošni kostimi članova NVO „Maškare“ i zvuci Jadrana u izvođenju klape Castel Nuovo, kojima je najavljeno više od 40 karnevalskih, muzičkih, zabavnih, kulturnih, dječijih i sportskih događaja na novskoj rivijeri tokom tri nedjelje februara i marta.
Na sastanku gradonačelnika Novog Sada, Milana Đurića i predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića govorilo se o uspješnim odnosima dva grada, kao i o organizaciji predstojeće tradicionalne manifestacije u čast zimskog cvijeta, u okviru koje 24. feburara biti održani i Dani Novog Sada.
Praznik mimoye u Novom Sadu
“Zaista želim da izrazim zadovoljstvo nakon današnjeg prijema i razgovora sa uvaženim gradonačelnikom Đurićem. Herceg Novi i Novi Sad dugo godina baštine iskreno prijateljstvo, a posebno zato što veliki broj Novosađana dolazi i prisustvuje Prazniku mimoze. Po prvi put je potpisan Sporazum između Praznika mimoze i najznačajnijeg novosadskog, Egzit festivala”, izjavio je Katić. Naglasio je da ga posebno raduju komentari turističkih radnika i operatera, na osnovu kojih može da se zaključi da će smještajni kapaciteti tokom trajanja Mimoze biti popunjeni.
Da mu je uvijek drago da vidi prijatelje iz Crne Gore potvrdio je gradonačelnik Novog Sada, Milan Đurić, koji je podsjetio da su se u prethodnom periodu zalagali za promociju Herceg Novog u glavnom gradu Vojvodine.
“Ponudli smo da se u kulturnim stanicama Novog Sada, koje smo napravili u okviru Evropske prijestonice kulture, promoviše Herceg Novi. Vrlo smo počastvovani što smo pozvani i što ćemo otići kao delegacija na 54. Praznik mimoze, konkretno da uveličamo Dane Novog Sada. Čuli smo da dođe između 30 i 40.000 ljudi, što je stvarno fantastično”, konstatovao je Đurić
Praznik mimoye u Novom Sadu
Program 54. izdanja Praznika mimoze promovisan je u centru Novog Sada kako bi što veći broj Vojvođana bio upoznat sa programom, a medijima je predstavljen u turističko-informativnom centru Novog Sada. Predstavnica TO Herceg Novi, Bojana Živković, poručila je da je od izuzetnog značaja da tokom zimskih mjeseci posjetioci imaju priliku da iskuse duh Mediterana, fešte, kao i da se raduju dolasku proljeća.
“Svake godine se trudimo da bude što raznovrsnije, bogatije. Festival sa najdužom tradicijom u Crnoj Gori i regionu otvoriće Marija Šerifović, dok će na zatvaranju nastupiti Toni Cetinjski. Koncertima će prethoditi defile naših sjajnih mažoretki, Gradske muzike Herceg Novi, Mjesne muzike Đenović, trombonjera. Očekujemo zaista spektakularno otvaranje i zatvaranje“, kazala je Živković.
Praznik mimoye u Novom Sadu
Kroz saradnju sa Egzitom, 25. februra na ,,Winter flower“ događaju nastupiće svjetski di-džej Claptone i Ana Đurić Konstrakta. Kada je riječ o ostalim dešavanjima, predstavnica TO Herceg Novi, otkrila je da najveću pažnju privlače autentične fešte, poput takmičenja u piciginu, Novske skalinade i trke karića.
Tu je i Berba mimoze koja je tradicionalno jedan od najposjećenijih događaja, a ove godine je zakazana za 18. februar: “Tradicionalna fešta od mimoze, riba i vina kreće od Kumbora. Na glavnoj manifestaciji u Baošićima nastupiće Ivana Negativ i Đorđe David. Žurka se kasnije nastavlja u Đenovićima, gdje će Novljane i goste zabavljati grupa Galija. U večernjim satima imaćemo maskenbal. Nastupiće Nikola Rokvić, Adi Šoše i lokalna grupa Egzodusi, dok će 3. marta na maskenbalu nastupiti legendarna Neda Ukraden”.
Kompletan program 54. izdanja Praznika mimoze možete pogledati na: www.praznikmimoze.com
Zakupci djelova morske obale mogu odahnuti, jer i ove sezone neće biti povećanja cijena zakupnine i ostaće nepromijenjene do kraja 2023, odnosno do isteka petogodišnjih ugovora.
Potvrdio je to direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj.
Prema njegovim riječima, cjenovnik ostaje na snazi do isteka petogodišnjih ugovora, a od kraja 2023. počeće da se primjenjuje novi cjenovnik.
– Na inicijativu Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, Vlada Crne Gore je tokom ove godine usvojila izmjene cjenovnika za zakup morskog dobra, a izmjenama je u značajnoj mjeri povećan iznos naknada. Činjenica je da ranijim cjenovnikom nisu na adekvatan način bile vrednovane lokacije na našoj obali, usljed čega su pojedini korisnici bili privilegovani tako što su bili u prilici da na najekskluzivnijim lokacijama duž primorja ostvaruju značajne prihode, a da istovremeno za korišćenje morskog dobra plaćaju izuzetno male, da ne kažem simbolične naknade – naglasio je Mikijelj.
Kako je kazao, na taj način preduzeće je u prethodnom periodu bilo uskraćeno za značajna finansijska sredstva, koja su mogla biti iskorišćena za realizaciju bitnih infrastrukturnih projekata na obali.
– Novi cjenovnik će početi da se primjenjuje nakon isteka petogodišnjih ugovora o zakupu morskog dobra, odnosno od kraja 2023. godine, što će rezultirati značajno većim prihodima Javnom preduzeću, a samim tim posljedično i još većim investicijama u našu obalu – poručio je Mikijelj.
Minule sezone na crnogorskom primorju bilo je više od 500 kupališta, među kojima su najbrojnija javna kupališta, namijenjena svim posjetiocima.
Cijene zakupnine djelova morskog dobra svakako su uticale i na cijene usluga, posebno na kupalištima – iznajmljivanje plažnog mobilijara.
U skladu sa pravilnikom o bližim uslovima u pogledu uređenosti i opremljenosti, vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru, 50% površine javnih kupališta mora biti oslobođeno od plažnog mobilijara, dok je na hotelskim kupalištima dozvoljeno postavljanje plažnog mobilijara na cijeloj površini, izuzev na kupalištima bez plažnog mobilijara gdje nije predviđeno postavljanje.
Beč (dpa) – Temeljna rekonstrukcija rodne kuće nacističkog lidera Adolfa Hitlera, ujedno i njena konverzija u stanicu austrijske policije koštaće izgleda dvostruko više nego što je planirano.
Specijalno postavljena komisija zahteva da zgrada u Braunau am In, gradiću nadomak nemačke granice, postane praktično neprepoznatljiva i manje zanimljiva desničarskim hodočasnicima.
Plan zahvata je pre godinu dana predviđao budžet od 11 miliona evra, ali to se u međuvremenu popelo na skoro 20 miliona, saopštilo je u petak austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Projekat, koji treba da bude gotov 2025. godine, budžet probija zbog opšteg poskupljenja građevinskih radova, rekao je jedan portparol ministarstva.
Zgrada u kojoj se Hitler rodio 1889. je prazna od kako se iz nje iselio centar za zbrinjavanje osoba sa mentalnim invaliditetom.
Austrijska vlada je 2016. pokušala da zapleni praznu trospratnicu, posle godina natezanja sa vlasnikom koja je odbijao da je renovira. Slučaj je konačno dospeo do Ustavnog suda, koji je 2019. naložio vladi da isplati vlasnika.
Beč je dugo razmatrao šta da radi sa zgradom i kako da spreči hodočašća. Među opcijama je bilo i rušenje, ali i to je moglo da liči na pokušaj brisanja mračne epizode u istoriji.
Hitler je, inače, u toj kući proveo samo prvih nekoliko meseci života.
Popularni forum o hrvatskoj brodogradnji ipak nastavlja s radom!
Popularni forum Tradicionalna hrvatska i mediteranska brodogradnja nastavlja s radom, objavili su članovi na facebook stranici Hrvatski drveni brodovi – Croatian wooden boats.
Podsjećamo, forum koji okuplja čak 22 tisuće članova, bio je pred gašenjem jer se osnivač i admin umorio višegodišnjim radom, te je imao namjeru zatvoriti ga, piše Otvoreno more.
No, tada je iz same grupe krenula inicijativa za traženjem novog administratora, te je isti pronađen. Riječ je o Jurici Braliću, inače unuku majstora brodograditelja u drvu, pokojnog meštra Vicenca Stelle iz Trogira, koji je također verziran uz pomorstvo i brodogradnju.
– U planu je i daljnji razvoj i širenje na druge platforme što je danas neophodno. No festina lente, žuri polako, od brodomaketara mogu sam puno dobiti učenjem i treniranjem njihove strpljivosti, pedantosti, upornosti. Hvala morskim medijima što su lijepo pomogli svojim objavama nastavak rada ovog online resursa maritimne baštine, ujedno i odličnog temelja za neke nove lijepe stvari, poručio je novi administrator foruma.
Potaknuta sličnom praksom u inostranstvu, pulska gradska komunalna tvrtka Herculanea božićna drvca nakon blagdana donira stanciji Kumparički za prehranu koza u Cokunima, mjestu u opštini Marčani, izvijestili su iz pulske gradske uprave.
Naime, stanciji Kumparički Herculanea je prošle godine za prehranu koza probno donirala dio božićnih drvaca koja su na farmi postala pravi hit jer su ih koze rado i detaljno pobrstile.
“Iako ih je bilo moguće odložiti i zbrinuti s ostalim zelenim otpadom, Pula Herculanea i ove godine odvozi prikupljene jele na stanciju Kumparička u Cokune. Naime, njihove koze uživaju u aromatičnom okusu zelenih iglica, a kako iglice blagotvorno djeluju na probavu koza i pozitivno utječu na okus sira, korist je višestruka”, rekao je direktor Herculanee Robi Fuart.
Koza
Dodao je kako je jela “najprije rasla u šumi, zatim ukrašavala domove za božićno-novogodišnje blagdane i na kraju postala prehrana za koze od kojih dobivamo hranu”.
Tim povodom u četvrtak je na stanciju u Cokunima dovezano prvih tridesetak jela koje nemaju korijenje, a s donacijom se nastavlja dok traje akcija njihova prikupljanja. Popularne borove koje im građani doniraju s korijenjem Herculanea će posaditi na pulskim zelenim površinama kao i proteklih godina.
Herculanea poziva građane da jele i dalje odlažu u blizini spremnika za otpad na svojem području i na reciklažnom dvorištu u Valmadama, a Pula Herculanea će ih prikupljati do 20. siječnja i odvesti na “reciklažu” cokunskim kozama.
Žičara Kotor-Lovćen biće u funkciji od ljeta ove godine, saopštio je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
On je kazao je da je izvođač završio dobar dio posla, da su postavljeni stubovi, te da se radi se na prilaznim putevima.
Jokić je podsjetio da priča oko projekta žičare traje već 15 godina.
-Pozivi za koncesiju za izgradnju žičare raspisivani u tačno vremenskim periodima od četiri godine. Vjerujem da je u jednom dijelu to bila vrsta političke priče – rekao je Jokić.
Žičara Kotor -Lovćen – foto Volvox
Početna stanica biće na lokalitetu Dub, u Kotoru, a do Lovćena će se stizati za 11 minuta.
-Za 11 minuta žičarom će se stići sa nekih 50 na 1.200 metara nadmorske visine – istakao je Jokić.
Dodao je i da ovaj aranžman može pokazati da li takva vrsta koncesionih ugovora može biti korisna i za druge projekt.
Socijaldemokratska partija podržava i zalaže se za razvoj i uređenje kulturnih institucija Opštine Tivat i to Centra za Kulturu, Muzeja i Galerije, Biblioteke i voljeli bi da se, ako se steknu uslovi za to, Tivat u skladu sa svojom dugom pozorišnom tradicijom dobije i svoje pozorište, kaže se u saopštenju OO SDP Tivat.
Ogroman napor i ogroman posao stoji ispred uprava tivatskih kulturnih institucija ali isto tako pred njima je velika prilika a sa njom i ogromna odgovornost.
Godinama Purgatorija i tivatskih kulturnih ljeta Tivat je postao regionalni kulturni centar i pozorište je postalo jedno od prepoznatljivih tivatskih kulturnih ali i turističkih proizvoda.
Tivatska javnost uzburkano je uklanjanjem male scene iz dvorišta ljetnjikovca Buće. Svi argumenti lokalne vlasti vezano za problematiku male scene i Muzeja i Galerija stoje, puno problema naslijeđeno je iz prethodnog perioda i puno posla još treba da se završi kako bi odvajanje kulturnih institucija iz Centra za Kulturu bilo uspješno završeno na zadovoljsvo naših sugrađana i naših gostiju. Nažalost predloženo rješenje da mala scena bude uklonjena i kao koncept iseljena iz Ljetnjikovca bio bi ogroman gubitak i za Purgatorije i za tivatsku kulturu.
SDP
Prethodne uprave radile su na predlozima montažno demontažnih scena koje bi se koristile u toku Purgatorija a ne bi ugrožavale ljetnjikovac međutim jasno je da nova gradska uprava a i nova uprava Muzeja niti je to razmatrala niti je spremna na dijalog sa tivatskom kulturnom javnošću niti je osmislila i stvorila preduslove za rješenje nove lokacije male scene.
Pozivamo gradsku upravu da otvori dijalog sa ljudima koji su izrazili nezadovoljstvo uklanjanjem male scene, sa kulturnom javnošću Tivta i sa centrom za kulturu kako se tivatskoj kulturi ne bi nanosila šteta, kako Purgatorije ne bi izgubile svoju prepoznatljivost i kulturno-istorijsku čar koju im je bašta ljetnjikovca davala i da se nađe najbolje rješenje da se u toku trajanja Purgatorija dio predstava kao i do sad igra na nekoj novoj sceni u dvorištu ljetnjikovca koja će biti montažno demontažnog tipa a nece ugrožavati kulturno istorijsko nasleđe naše Opstine, poručuju iz OO SDP Tivat.
U duhu tradicije da se na Karike, 13. januara (dan kada su stigle moći Svetog Tripuna u Kotor 809. godine), svake godine bira novi Mali admiral, Bokeljska mornarica Kotor, odlučila je da tu funkciju povjeri Vihoru Moškovu iz Kotora.
Vihor Moškov je rođen 05. jula.2013. godine i odličan je učenik četvrtog razreda OŠ „Branko Brinić“ Radovići. Takođe je odličan učenik četvrtog razreda Muzičke škole-odeljenje Radovići, smjer violina.
Od malih nogu, Vihor je vaspitavan da prepozna vrijednost i tradiciju Bokeljske mornarice, koja se već dugi niz godina baštini u porodici Moškov. Vihorov đede Zlatko je član Bokeljske mornarice od 1966. godine, otac Goran od 1987. godine, dok je stric Tripo član od 1992. godine. Vihor redovno prati članove svoje porodice u nastupima Bokeljske mornarice.
Mali admiral će po tradiciji izgovarati Lode – pohvale sv. Tripunu, 27. januara. To su jedine pohvale svecu koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
